GLASNIK

Arhiva › 2007. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Sveti Martin na Muri · 25. travnja 2007. · KLASA 335-01/07-01/02 · URBROJ 2109/24-07-1

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja "Ulica hrvatskih branitelja"

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 599

Članak 41.

Članak 41. Linije uspostave novih ograda date su u kartogr. prikazu broj 5. - Uvjeti i način gradnje. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Najveća visina ograde prema ulici , za građevine oznake S, M1 može iznositi do 1,5 m. Kameno ili betonsko podnožje uličnih ograda ne može biti više od 50 cm. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti providno izvedeno od drveta, metala ili drugih sličnih materijala. Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica ali max. visine 1,20 m) uz uvjet da ne smanjuje širinu pješačkih staza, a na uglu rezana koso ili niže da ne smanjuje vidljivost. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema građevnoj čestici tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično.

Članak 42.

Članak 42. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevina. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, TELEKOMUNIKACIJSKOM I INFRA- STRUKTURNOM MREŽOM 3.1. Gradnja i opremanje cestovne i ulične mreže
Članak 43. Uvjeti gradnje i opremanja cestovne i ulične mreže prikazani su na grafičkom prikazu broj 3A. 3.1.1. Kolni pristupi
Članak 44. Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osigurani pristup na javnu prometnu površinu. Minimalna širina kolnog ulaza na stambenim česticama je 3,00 m a poslovnim 5,00 m. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu broj 5, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta i zone raskrižja. U slučaju smještavanja garaže za osobno vozilo unutar osnovne građevine, dopušta se osim kolnog ulaza na parcelu i kolni pristup u garažu preko spuštenog rubnika sa ulice. Prijelaz preko oborinskog jarka traži izvedbu adekvatnog cijevnog propusta. Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. 3.1.2. Obrada površina

Članak 45.

Članak 45. Sve prometne površine se trebaju obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče), odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza. Stranica 600 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom ili sigurnosnim zelenim pojasom. Treba osigurati pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba sa kolicima. 3.1.3. Parkiranje

Članak 46.

Članak 46. Svaka građevina mora imati mogućnost parkiranja vozila unutar parcele na kojoj je smještena, kako za stambenu tako i za poslovnu ili mješovitu namjenu.
Članak 47. Za građevine poslovne namjene treba osigurati 2-4 PM/ 100 m2 korisnog prostora unutar građ. čestice 3.1.4. Biciklistički promet
Članak 48. Zbog male prometne opterećenosti ostalih novoplaniranih ulica, biciklistički promet odvijati će se kolnikom. 5.5.5.Ulični koridori
Članak 49. Ulični koridori definirani su u listu broj 3A -plan prometa i listu 5 uvjeti gradnje Ukupno ima 2 ulična koridora.

Članak 50.

Članak 50. ULICA 1 u koridoru 12,00 - 13,50 m ima smješteno (profil 1): - kolnik širine 5,50 m, - jednostranu pješačku stazu širine 2,00 m i zeleni pojas cca 1,5 m, - zeleni pojas širine cca 3,5 m s druge strane u kojem je oborinski jarak.
Članak 51. ULICA 2 u koridoru 11,50 - 12,00 m ima smješteno (profil 2): - kolnik širine 5,00 m, - jednostranu pješačku stazu širine 2,00 m i zeleni pojas cca 1,5 m, - zeleni pojas širine cca 3,5 m s druge strane u kojem je oborinski jarak.
Članak 52. ODVODNJA: U prvoj fazi izgradnje i uporabe, odvodnja prometnica biti se riješena plitkim cestovnim jarkom trapeznog presjeka uz prometnicu sa odvođenjem u postojeće cestovne jarke. U konačnoj fazi izgradnje, po izgrađenoj oborinskoj kanalizaciji, odvodnja prometnica biti će riješena izgradnjom cestovnih slivnika sa taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda. 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 53.

Članak 53. Telekomunikacijska i KTV mreža je prikazana na kartografskom prikazu broj3B - plan komunalne infrastrukture. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 54. Telekomunikacijsku mrežu treba izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojenu na postojeću TK mrežu. Alternativno se mreža može izvoditi kao nadzemna (zračna). Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na zdence kabelske kanalizacije. Unutarnji kutni razvod projektira se u sklopu zasebnih glavnih projekata stambenih objekata. 3.3 Uvjeti gradnje rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina 3.3.1.Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 55.

Članak 55. Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu broj 3B i u tekstualnom obrazloženju. Ovim planom dati je koridor novog VN kabelskog voda, NN podzemna mreža i koridor javne rasvjete (JR). NN mreža sa javnom rasvjetom alternativno se može izvoditi kao nadzemna (zračna). Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 56. Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP, DP “Elektra” Čakovec. U tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugrađuje kućni priključak mjerni ormarić KPMO 1A ČK, uz pridržavanje slijedećih uvjeta: - KPMO 1A ČK treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitavanje, vanjski priključak i unutarnji razvod, - u KPMO 1A ČK nalazi se mjerno mjesto i MTU prijemnik, - glavne osigurače priključka u KMPO 1A ČK dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda, - alternativno NN mreža može se izvoditi zračno (nadzemno) a priključak je KPMO 1B ČK, - ostale navedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom DP “Elektre” Čakovec. 25. travnja 2007. Broj 4 - Stranica 601 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2.2.2.Vodoopskrba

Članak 57.

Članak 57. Idejno rješenje vodoopskrbne mreže prikazano je na kartografskom prikazu broj 3D. Vodoopskrbu područja novih ulica obuhvaćenih planom treba riješiti prstenastim sustavom spojenim na postojeću mrežu.
Članak 58. Radi osiguranja zaštite od požara kod projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokaciju nadzemnih hidranata prema posebnim propisima. Na mjestima gdje bi hidranti ugrožavali promet vozila ili pješaka, predvidjeti podzemne hidrante.
Članak 59. Vodovodne kućne priključke u pravilu treba u pravilu projektirati i izvoditi kao pojedinačne za svaku građevnu česticu. 3.3.3.Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Članak 60.

Članak 60. Idejno rješenje odvodnje otpadnih voda prikazano je na kartografskom prikazu broj 3.E. Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju će biti moguće nakon njenog spajanja putem kolektora IV na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Kućne priključke za odvodnju sanitar. fekalnih voda predvidjeti u pravilu kao pojedinačne. Tehnološke vode biti će moguće upuštati u kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda nakon pročišćavanja (predtretmana) do stupnja pročišćavanja predviđenog posebnim propisima. Do izgradnje kanalizacije i njenog priključenja na uređaj za pročiščavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne vode je potrebno sakupljati u vodonepropusne trodjelne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Tehnološke otpadne vode je potrebno nakon propisanog predtretmana sakupljati u vodonepropusne sabirne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju.

Članak 61.

Članak 61. Rješenje odvodnje oborinskih voda prikazano je na kartografskom prikazu broj 3.E. Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti plitkim cestovnim jarcima. Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda mora se vršiti preko slivnika sa taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti. Za gradnju svake pojedine poslovne i industrijske građevine na ovom području, za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, u skladu s odredbama posebnog propisa, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda VGO Varaždin.

Članak 62.

Članak 62. Položajno trasu kanalizacije oborinske odvodnje predvidjeti prema planu ispod kolnika, a kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda paralelno s njom na strani bliže parcelama, t.j. prema kartografskom prikazu 3 E i položaju vodova danom na poprečnom presjeku ulica. 3.3.4.Plinoopskrba
Članak 63. Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija. Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE 100. Cijevi moraju odgovarati normama prEN 1555-2, ISO 4437 i DIN 8074, moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara za srednjetlačni plinovod odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara.

Članak 64.

Članak 64. Minimalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija mora biti 0,7 m horizontalno, odnosno 0,3 m vertikalno kod križanja instalacija. Položajno se plinovod postavlja u koridoru zelenog pojasa ili pješačkih staza, a ispod kolnika iznimno radi prijelaza.
Članak 65. Prijelaze ispod prometnica i križanja sa drugim instalacijama potrebno je dodatno zaštititi zbog opterećenja ili nenamjernog oštećenja kod radova, a cjelokupnu trasu potrebno je obilježiti trakama za detekciju. Prelazi trase plinovoda ispod prometnica moraju se izvesti na dubini od 1,5 m uz ugradnju zaštitnih cijevi sa obostrano brtvljenim krajevima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 66.

Članak 66. Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu broj 2 - Detaljna namjena površina. Predviđene su slijedeće zelene površine: - javna zelena površina oznake Z1 koja je u središtu ove zone.Na ovoj zelenoj površini može se urediti dječje igralište uklopljeno u manju parkovnu površinu. - zaštitna zelena površina oznake Z u pojasu ceste.
Članak 67. Sve zelene površine u koridoru ceste treba projektirati i urediti istovremeno sa ulicama i pješačkim stazama tako da čine cjelinu. Veće javne i zaštitne zelene površine moraju se oblikovati isključivo autohtonim vrstama drveća, a prema hortikulturnom projektu. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Članak 68.

Članak 68. Uvjeti i način gradnje prikazani su na kartografskom prikazu broj 5 - Uvjeti gradnje. Stranica 602 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007.
Članak 69. Građenje je dozvoljeno unutar površine predviđene za razvoj tlocrta i u skladu sa predviđenim koeficijentom izgrađenosti.
Članak 70. Građevine namjenjene javnom korištenju treba projektirati tako da se omogući pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti sukladno posebnim propisima. 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 71.

Članak 71. Ukoliko se pri izvođenju građevinskih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog ili povijesnog značenja treba obustaviti radove i obavijestiti o tome najbliži Odjel za zaštitu spomenika kulture (Varaždin). 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 72. Namjena građevina treba biti u skladu sa ovim planom i predviđenim mjerama zaštite kako je određeno za pojedine građevne čestice, prema važećim zakonima i pravilnicima te odlukama lokalne samouprave.
Članak 73. Svaka građevinska čestica unutar granica čestice treba imati osigurana mjesta za skupljanje komunalnog otpada na higijenski način.

Članak 74.

Članak 74. Sanitarno fekalne otpadne vode moraju se nakon izgradnje kanalizacije ispuštati u kanalizacijski sustav, a do njegove izgradnje u vodonepropusne trodjelne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati samo nakon propisanog predtretmana u kanalizacijski sustav nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje, a do tada u sabirne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Podovi u gospodarskim građevinama s izvorom zagađenja moraju biti vodonepropusni i imati rigole za odvodnju osoke u vodonepropusnu gnojišnu jamu. Tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta ne smije se razlijevati po okolnom terenu već se mora sakupljati u vodonepropusne osočne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Gnojišta i osočne jame se moraju locirati na udaljenosti ne manjoj od 12 m od pojasa stambene izgradnje. 7.A OSIGURANJE UVJETA GLEDE ZAŠTITE OD POŽARA ( Prema članku 3, stavak 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti od požara “Narodne novine”, broj 33/05)

Članak 75.

Članak 75. Za sve stambeno-poslovne i poslovne unutar obuhvata DPU potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara u glavnom projektu, prema posebnom zakonu i važećim pravilnicima te ishoditi suglasnost na elaborat od nadležne policijske uprave u sklopu postupka za izdavanje građevinske dozvole. Sve građevine moraju imati osigurane vatrogasne pristupe prema važećem Pravilniku za vatrogasne pristupe naročito glede širine, dužine, broja, radijusa i slobodnog profila vatrogasnog prilaza. Osim sustava zaštite od požara koji se predviđaju u glavnom projektu za navedene građevine , planom se predviđa javna hidrantska mreža u sklopu rješenja vodoopskrbe . Za građevine s isključivo stambenom namjenom (obiteljske kuće) nije potrebno izrađivati elaborat zaštite od požara ali treba osigurati pristup vatrogasnim vozilima. 8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 76.

Članak 76. Izvornik Detaljnog plana uređenja “ULICA HRVAT- SKIH BRANITELJA” SVETI MARTIN NA MURI ovjerava Predsjednik Općinskog vijeća. Izvornik se izrađuje u 6 primjeraka kao uvezeni komplet grafičkih i tekstualnih dijelova te u digitalnom obliku (3 kom CD).
Članak 77. Istovjetnost preslike s izvornikom ovjerava upravno tijelo Državne uprave nadležno za prostorno uređenje.
Članak 78. Akt na temelju kojega se može pristupiti gradnji građevina u skladu s odredbama ovoga plana, nadležno upravno tijelo može izdati nakon ispunjenja uvjeta iz članka 39. i 40. ovih odredbi.

Članak 79.

Članak 79. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja nadležna urbanistička inspekcija u skladu sa odgovarajućim propisima.
Članak 80. Za tumačenje ovih odredbi ovlašćuje se Općinsko vijeće Sveti Martin na Muri.
Članak 81. Odluka o donošenju DPU „ULICA HRVATSKIH BRA- NITELJA” Sveti Martin na Muri, stupa na snagu 8 dana nakon dana objave u “Službenom glasniku Međimurske Županije”.

Ostali akti u ovom izdanju (105)