Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja "dijela Nove ulice" u naselju Križovec

5. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 100/04), Statuta Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 5/97) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/04, 1/06 i 13/06), Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na 15. sjednici od 2. travnja 2007. godine, donosi ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja “dijela Nove ulice” u naselju Križovec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Detaljni plan uređenja “dijela Nove ulice” u naselju Križovec (u daljnjem tekstu Detaljni plan), izrađenog od tvrtke ”Arhitekt-atelje” d.o.o. Čakovec. Detaljnim planom utvrđuje se detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora.
Članak 2. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/04) i izmjenama i dopunama programa mjera Grada Murskog Središća (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/06 i 13/06). Granice obuhvata Detaljnog plana prikazane su na svim kartografskim prikazima u sastavu ovog Detaljnog plana. Površina obuhvata iznosi 12098,0 m2 /2098 ha /.

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: i OBRAZLOŽENJE: 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja ii ODREDBE ZA PROVOĐENJE Grafički dio sadrži: - kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000 1. Situacija – podloga za izradu plana 2. Detaljna namjena površina 3a. Plan prometa 3b. Plan komunalne infrastrukture – planirana i postojeća mreža telekomunikacije 3c. Plan komunalne infrastrukture - planirana i postojeća mreža elektroopskrbe i javne rasvjete 3d. Plan komunalne infrastrukture – planirana i postojeća mreža cijevnog transporta plina 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 409 3e. Plan komunalne infrastrukture – planirana i postojeća vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 5. Uvjeti gradnje

Članak 4.

Članak 4 Nadzor nad provedbom ove odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 5 Za tumačenje ove odluke ovlašćuje se Gradsko poglavarstvo Grada Mursko Središće
Članak 6 Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. GRADSKO VIJEĆE GRADA MURSKO SREDIŠĆE KLASA: 021-05/07-01/262 URBROJ: 2109/11-07-01 Mursko Središće, 2. travnja 2007. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak, dr.vet.med., v. r. ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 7.

Članak 7. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 2 – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA kojime je definirana namjena površina za: - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju stambenih građevina - stambena namjena individualna izgradnja / oznake S / - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju javnih građevina - javna i društvena namjena / oznake D1/ – Društveni dom - površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina infrastrukture - namjena površine infrastrukturnih sustava / oznake IS / - ulične koridore - površine namjenjene kolnom i pješačkom prometu / označeni linijski na kartografskom prikazu / Površinu unutar svake namjene čine građevne parcele za izgradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina.

Članak 8.

Članak 8. Jedinica namjene u funkciji stambenog naselja je građevna čestica. Namjena građevnih čestica utvrđuje se kao osnovna ili pretežna, u okviru koje je moguće razvijati i druge kompatibilne namjene.
Članak 9. Stambena namjena / S / omogućava gradnju građevine prvenstveno namijenjene stanovanju, uz mogućnost da se u njoj obavljaju i kompatibilne poslovne djelatnosti za koje je posebnim propisima utvrđeno da se mogu obavljati u stanu. Pod poslovnom namjenom u stambenim zonama podrazumjevaju se one vrste poslovnih prostora koje su dopuštene unutar stambene zone / tihe i čiste djelatnosti /, odnosno namjene koje ni u kojem pogledu ne narušavaju život u stambenoj zoni / buka, prašina, štetne emisije u zraku onečišćenje voda / ili se svojim karakterističnim tipom izgradnje / hale i sl./ ne uklapaju u stambenu zonu.

Članak 10.

Članak 10. Javna i društvena namjena / D1 / omogućava rekonstrukciju i adaptaciju postojećeg Društvenog doma naselja Križovec u okvirima postojeće namjene ili unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju uređenjem podcentra naselja: - društvene djelatnosti uprave i lokalne samouprave, odgoja, obrazovanja, zdrastva, kulture, udruge - tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma, ugostiteljstva, uslužne djelatnosti - stanovanje
Članak 11. Površine za izgradnju građevina infrastrukture / IS / namjenjene su izgradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina, prvenstveno trafo - stanica, plinskih redukcijskih stanica i TK stanica i prometnica unutar kojih se vodi sva ostala zajednička nadzemna i podzemna infrastruktura. 1.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA PLANIRANIH GRAĐEVINA

Članak 12.

Članak 12. kig - koeficijent izgrađenosti građevne čestice / odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice - zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu/ kis - koeficijent iskoristivosti građevne čestice / odnos ukupne (brutto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice/ V - maksimalno dozvoljena visina najvišeg vijenca građevine mjereno od kote uređenog terena E - maksimalno dozvoljen broj etaža građevine S - stambena namjena D1 - javna i društvena namjena iS - površine infrastrukturnih sustava Stranica 410 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. iSKAZ ZA POJEDi planirana planirana Oznaka Namjena površina površina građevne građ. građevne namjenjena čestice čestice čestice /m2/ gradnji /m2/ PREPARCELi pp1 D1 1.083,00 433,2 NOVO PARCELi np1 S 876,00 262,8 np2 S 895,00 268,5 np3 S 704,00 211,2 np4 S 705,00 211,5 np5 S 877,00 263,1 np6 S 985,00 295,5 np7 S 928,00 278,4 np8 S 949,00 284,7 np9 S 720,00 216,0 np10 S 723,00 216,9 ukupno građevne 9.445,00 2941,8 čestice ulica IS2 2627,00 np11 IS2 26,00 postojeće UKUPNO 12.098,0 površine 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐE- VINA

Članak 13.

Članak 13. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica - površina za razvoj tlocrta građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici - namjena građevina - smještaj građevina na građevnoj čestici - oblikovanje građevina - uređenje građevnih čestica 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 14. Građevne čestice (nove i preparcelirane) formiraju se prema kartografskom prikazu broj 4 – UVJETI KORI- ŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA. U tom je kartografskom prikazu: - svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena numerička oznaka od np 1 do np 11 - jednoj preparceliranoj građevnoj čestici koja je promjenila oblik i veličinu, dodijeljena je numerička oznaka pp1 U tabelarnom prikazu (članak 12.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se koeficjenti: NU GRAĐEVNU ČESTiCU Ukupna bruto povr. kig kis V E građevine /m2/ RANE ČESTiCE 1.299,6 0,4 1,2 6,6 3 (Pr+kat+potk.) RANE ČESTiCE 788,4 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 805,5 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 633,6 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 634,5 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 789,3 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 266,0 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 835,2 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 256,2 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 194,4 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 195,2 0,3 0,9 5,4/6,6 3 (Po+Pr+Pot/K) 8825,4 - izgrađenosti (kig), iskorištenosti (kis) - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na parceli i ukupna brutto površina svih građevina na čestici iskazana kao površina u četvornim metrima.

Članak 15.

Članak 15. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine. Za građevne parcele definirane Planom parcelacije, koje uključuju više katastarskih čestica ili njenih dijelova potrebno je prije ishođenja građevne dozvole izraditi parcelacioni elaborat u skladu s planom parcelacije.
Članak 16. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevina na građevnu česticu. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (kig) ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br 2. – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i iznosi: - za stambenu namjenu, za izgradnju na slobodno stojeći način / oznaka S / kig <= 0,30 - za javnu i društvenu namjenu – Društveni dom / oznaka D1 / kig <= 0.40 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 411

Članak 17.

Članak 17. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne brutto izgrađene površine na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Ukupna brutto izgrađena površina građevine je zbroj zatvorenih dijelova svih etaža građevine. Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica (kis) ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br 2. – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA i iznosi: - za stambenu namjenu, za izgradnju na slobodno stojeći način / oznaka S / kis <= 0,90 - za javnu i društvenu namjenu / oznaka D1 / kis <= 1,20

Članak 18.

Članak 18. Dvije susjedne građevne čestice stambene namjene, određene ovim detaljnim planom, moguće je spajanjem objediniti u jednu. Na taj način formirana čestica, tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 19. Veličina i površina novih građevina, koje se mogu graditi, ovise o namjeni građevne čestice i date su u kartografskom prikazu broj 5 UVJETI GRADNJE, a definirane granicama gradivog djela za građevine osnovne namjene te granicom gradivog djela čestice za ostale građevine prateće i pomoćne (garaže, spremišta).

Članak 20.

Članak 20. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - ukupno / brutto / površinu građevina - maksimalno dozvoljenu visinu građevina / V / - maksimalno dozvoljeni broj etaža građevina / E /
Članak 21. Ukupna brutto površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Ukupna brutto površina iznosi: - za stambenu namjenu, za izgradnju na slobodno stojeći način / oznaka S / maksimalno 90% površine građevne čestice - za javnu i društvenu namjenu – društveni dom / oznaka D1 / maksimalno 120% površine građevne čestice

Članak 22.

Članak 22. Maksimalno dozvoljena visina novih i rekonstruiranih građevina (dogradnje, nadogradnje) u metrima (oznaka V), definirana je u tabelarnom dijelu, tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najviša visina građevine do vijenca za kose krovove ili do atike ravnog krova, računajući od kote zaravnjenog okolnog zemljišta, odnosno kote javne površine prilaza građevini.
Članak 23. Maksimalno dozvoljen broj etaža (E) za građevine osnovne namjene stambene i stambeno –poslovne, iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ILI UREĐENO POTKROVLJE, a dat je u kartografskom prikazu broj 5 UVJETI GRADNJE. Za izgradnju na području obuhvata plana dozvoljava se izgradnja stambenih i stambeno poslovnih građevina najveće visine vijenca: - za kose krovove - podrum, prizemlje i uređeno potkrovlje, najveće visine vijenca do 5,40 m. - Za ravne krovove – podrum, prizemlje i kat, najveće visine završne atike ravnog krova 6,6m

Članak 24.

Članak 24. Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45º, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda čija visina vijenca može biti do 4,8m.
Članak 25. U smislu ovog Detaljnog plana potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad stropne konstrukcije posljedne etaže građevine. Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60 cm za katne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, mjerenom u ravnini pročelja građevine. Potkrovlja uređena za stanovanje ili poslovnu namjenu, kojima je visina nadozida veća od 60 cm za katne, odnosno 150cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.

Članak 26.

Članak 26. U smislu ovog Detaljnog plana podrumom se smatra najniža etaža ako: - na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,2 m od kote konačnog zaravnatog terena. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 27. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom svake pojedine građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 2. – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, a definirana je u kartografskom prikazu broj 5. UVJETI GRADNJE. Po namjeni se razlikuju: stambena namjena (oznake S), javna i društvena namjena (oznake D1 ) te površine infrastrukture (IS). Na svim građevnim česticama stambene namjene, moguće je uz građevine osnovne namjene, graditi prateće i pomoćne građevine.

Članak 28.

Članak 28. Građevina osnovne namjene je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: - prema namjeni funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi Stranica 412 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. Pratećom građevinom smatra se građevina: - koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene - čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti zone naselja.

Članak 29.

Članak 29. Stambena zona je prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili - jedna stambeno-poslovna građevina.
Članak 30. Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili privremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. Individualna stambena građevina je građevina s najviše 3 stambene jedinice. Višestambena građevina je stambena građevina s više od 3 stambene jedinice. Stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne namjene.

Članak 31.

Članak 31. Uz osnovnu građevinu, na jednoj građevnoj parceli moguća je izgradnja: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine ( garaže, vrtna spremišta - alatnica, nadstrešnice). - prateće poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja (kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda). 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 32. Smještaj građevina na građevnoj čestici uz novoplaniranu ulicu određen je na kartografskom prikazu br. 5 – UVJETI GRADNJE. Tim prikazom je za svaku od navedenih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene, prateće i pomoćne građevine i udaljenost tih površina od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici pristupne javne prometne površine, odnosno pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica.

Članak 33.

Članak 33. Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevni pravac i njegova udaljenost od linije regulacije. Obvezni građevni pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu gradnje građevine osnovne namjene, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. Na građevnom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, izuzetak su garaže integrirane u volumen osnovne građevine.
Članak 34. Smještaj novih građevina osnovne namjene na građevnim česticama u stambenoj zoni određuje se prema slijedećim uvjetima: Minimala udaljenost građevina od linije regulacije 6,00m Minimalna udaljenost od građevine na susjednoj građevnoj čestici 6,5m Minimalna udaljenost građevina od susjedne građevne čestice – sjeverozapadne međe 0,5 m, s izuzetkom kod građ. čestice np.8, gdje je udaljenost od obiju susjednih međa minimalno po 6,0m radi osiguranja podzemnog koridora nisko i srednje naponskog elektro kabela.

Članak 35.

Članak 35. Građevine, koje se grade na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, koja nije javna površina na tu stranu ne smije imati otvore. Otvorima se ne smatraju otklopni prozori veličine do 60 x 60 cm, kod kojih prozorsko krilo mora biti ostakljeno ornament - neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke i ventilacioni otvori promjera do 15 cm, a kroz koje se odvija ventilacija prirodnim putem.
Članak 36. Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju karakterističnog uzorka naselja i može biti: - prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. - pomoćne građevine mogu biti u kompleksu s osnovnom ili pratećom građevinom, prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće.

Članak 37.

Članak 37. Smještaj pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama u stambenoj zoni određuje se prema slijedećim uvjetima: - građevine, koje se izgrađuju na slobodno stojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore - građevine se mogu dvjema svojim stranama približiti susjednoj međi do 0,50 m, uz uvjet da se na toj strani građevine ne izvode otvori i da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj čestici. - međusobna udaljenost građevina, građenih na slobodno stojeći način, ne može biti manja od 6,00 m. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 38.

Članak 38. Kod oblikovanja građevina (osnovnih i ostalih) u obuhvatu Detaljnog plana mora se pridržavati slijedećih provedbenih odredbi: 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 413 - oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, - oblikovanje građevina treba biti na primjerenoj razini recentne arhitekture, - neopravdano i nekritičko podržavanje povijesnih stilova u suvremenoj gradnji nije dozvoljeno - pročelja građevina treba završno obraditi žbukom, fasadnom opekom, kamenom ili drvenim prefabriciranim elementima - građevinska stolarija može biti od drveta, aluminija ili plastike u boji sukladnoj boji i obradi pročelja.

Članak 39.

Članak 39. Krov osnovnih građevina u stambenoj zoni / S / se može izvesti kao ravan ili kosi krov. Kad se izvodi kosi krov pretežni dio volumena krovne plohe može imati nagib od najviše 45o, ali ne manji od 22o, a poželjno je da pokrov bude crijep, ili prefabricirani lim. Nije dozvoljena upotreba valovitih ploča / salonit, plastika i kanadske šindre /.
Članak 40. Odvodnja vode s krovnih ploha orjentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice i trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini – strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,0 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 41.

Članak 41. Krov ulične građevine ako se izvodi kao kosi može biti dvostrešan, sa sljemenom paralelnim s ulicom ili jednostrešan uz uvjet da od visine vijenca ide propisani nagib krovišta. Krov ostalih građevina mora biti tako izveden da je riješena odvodnja oborinskih voda na pripadajućoj parceli i da vijenac krova ne prelazi među parcele. Dozvoljava se ugradba sunčanih kolektora u ravnini krovne plohe ili paralelno s njom.
Članak 42. Kod postojeće izgradnje Društvenog doma dograđeni ili nadograđeni dijelovi rekonstruirane građevine moraju s postojećim dijelom građevine biti oblikovno ujednačeni i usklađeni, odnosno ako se u arhitektonskoj interpretaciji želi naglasiti razlika između “starog” i “novog” isto se mora riješiti na primjeren, konceptualno jasan i arhitektonski korektan način. Kod izvođenja dogradnje na postojećoj zgradi obvezatno je urediti i staro pročelje. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 43.

Članak 43. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom, prema kartografskom prikazu broj 5. UVJETI GRADNJE.
Članak 44. Graditi se može na građevnim česticama formiranim prema uvjetima iz ovog plana koje imaju neposredan pristup na izvedeni javno prometni koridor. Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 5 UVJETI GRADNJE.

Članak 45.

Članak 45. Na liniji regulacije građevnih čestica stambene namjene / S / mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,20 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,50m iznad kote terena. Visina ograda između građevnih čestica ne može biti veća od 1,80m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena.
Članak 46. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno, izvedeno od drveta, željeznih profila, žice ili izvedeno kao zeleni nasad - živica / poželjno / Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutarnjoj strani / na česticu /, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 47.

Članak 47. Ostale površine su površine javnog režima korištenja i u pravilu se ne ograđuju. Izuzetno se i ove površine mogu ograđivati iz razloga prometne sigurnosti ili ukoliko je to određeno posebnim propisima.
Članak 48. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe, minimalni broj parkirališnih mjesta ovisi o namjeni građevine, a određeno je slijedećim normativima - za stanovanje 1 pm po stanu - za poslovne sadržaje /uredski,frizerski, i sl. / 1 pm / 50 m2 ukupne korisne površine 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE , REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 49.

Članak 49. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu Plan prometa broj 3a. Za stambenu ulicu / oznake IS1 / određuje se širina asfaltnog kolnika s min. 5,0 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogučiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Minimalni uzdužni nagib prometnice se određuje prema pravilima struke. Stranica 414 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javne površine.

Članak 50.

Članak 50. Pješačke staze unutar uličnih koridora treba izvesti uzdignuto od kolnih površina, a širina im se određuje s min. 1,50m do max 2,25 m. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 51. Rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 3b - Plan komunalne infrastrukture - mreža telekomunikacije. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 52. Stambene građevine moraju imati priključnu telekomunikacijsku kutiju koja je s cijevi spojena na telekomunikacijski zdenac.