Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone u Hemuševcu

14. Na temelju članka 28. Zakona o Izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 34. Statuta Grada Preloga (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/01) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Preloga (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/06), Gradsko vijeće Grada Preloga na 9. sjednici održanoj 7. rujna 2006. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone u Hemuševcu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja stambene zone u Hemuševcu (u daljnjem tekstu DPU stambene zone u Hemuševcu), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata plana.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se istočno od županijske ceste ŽC-2034, te sjeverno od novoformirane gospodarskostambene zone Draškovec - Hemuševec. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 2,17 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. – “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina za: - novoplanirane građevne čestice, pretežito stambene namjene (oznaka M1); - poljski put za prilaz poljoprivrednim površinama (oznaka PP), - ulični koridor (oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom ulice) i - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnog koridora (linijska oznaka).
Članak 5. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su: - izgradnji građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 – “Detaljna namjena površina“ i - izgradnji kompatibilnih građevina, određenim u odnosu prema namjeni osnovne građevine.

Članak 6.

Članak 6. 1) Mješovita, pretežito stambena namjena (oznake M1) omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambeno-poslovnog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M3/ moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 2 stambene jedinice, - poslovnu građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - trgovinu proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), 30. rujna 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1547 - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti - dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, djelovanja sportskih klubova, udruga građana i slično) - ili stambeno-poslovnu građevinu, odnosno građevinu koja objedinjava funkcije navedene u alinejama 1. i 2. ovog stavka.

Članak 6.

3) Ukoliko je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, izgrađena građevina osnovne namjene, ili se planira gradnja građevnog kompleksa, uz osnovnu građevinu je, kao prateću građevinu moguće graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jednu poslovnu građevinu, određenu prema stavku 2., alineji .2, podalinejama 1, 2. ili 4., ovog članka, - uz osnovnu trgovačku građevinu prema stavku 2., alineji 2., podalineji 3. ovog stavka, jednu poslovnu građevinu, određenu prema stavku 2., alineji 2., podalinejama 1., 2. ili 3., ovog članka, - ukoliko na čestici nema izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, kao prateću građevinu, lociranu najmanje 50,0 m od linije regulacije moguće je graditi jednu poslovnu građevinu za bučne, odnosno potencijalno opasne gospodarske djelatnosti, obrtničkog tipa namijenjenih obavljanju: - tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radione), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. - biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), - skladištenja i primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare). 4) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene (oznake M1), graditi više pomoćnih građevina:

Članak 6.

- garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, - iza osnovne građevine lociraju se: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim bazena i tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, - u pojasu izgradnje građevina s izvorom zagađenja , koji je definiran grafički na kartografskom prikazu br 7. - „Uvjeti gradnje građevina“, lociraju se: - najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom) i najviše jedno tenis igralište po čestici, - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja: - građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 po čestici i - građevine za silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m2. 5) Na česticama mješovite, pretežito stambene namjene, unutar obuhvata DPU-a nije moguće graditi građevine za uzgoj životinja, ili vršiti prenamjenu postojećih građevina druge namjene u građevine za uzgoj životinja, ukoliko bi ukupna neto površina svih prostora namijenjenih za tu svrhu, premašivala 90,0 m2 po čestici.

Članak 7.

Članak 7. 1) Površina poljskog puta (oznaka PP) namijenjena je formiranju čestice i uređenju površine za pristup obradivim površinama u neposrednoj blizini naselja. 2) Površina poljskog puta javnog je režima korištenja i ne smije se ograđivati, niti zagrađivati, a unutar čestice moguće je locirati mreže infrastrukture.
Članak 8. 1) Ulični koridor (oznaka UK s pripadajućom numeričkom oznakom koridora) formira se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 9.

Članak 9. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 10. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. Stranica 1548 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. rujna 2006. 3) U kartografskom prikazu br. 6. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br 7 – “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis).

Članak 11.

Članak 11. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 12. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 13.

Članak 13. 1) Do najviše 3 susjedne građevne čestice, mješovite, pretežito stambene namjene (oznake M1), koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Na objedinjenoj građevnoj čestici ne može se graditi više od jedne stambene građevine. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 14. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig), - koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis), - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina (V), - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina (E).

Članak 15.

Članak 15. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi za čestice mješovite, pretežito stambene namjene kig <=0,40
Članak 16. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi za čestice mješovite, pretežito stambene namjene kis <=1,0.

Članak 17.

Članak 17. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina (Vosn) u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi za mješovitu, pretežito stambenu namjenu Vosn=4,80 m.
Članak 18. 1) Prateće građevine, koje se mogu graditi na građevnim česticama za mješovite, pretežito stambene namjene (oznaka M1), mogu imati visinu (vijenca) do 4,80 m.
Članak 19. 1) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito stambene namjene (oznaka M1), ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m.

Članak 20.

Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene iznosi na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene (oznaka M1) najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE, a prateće građevine mogu imati najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE. 2) Pomoćne građevine mogu imati jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE.
Članak 21. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 30. rujna 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1549 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. – “Detaljna namjena površina“.
Članak 23. 1) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema članku 6. ovih Odredbi. 2) Ukupna neto površina prateće građevine na česticama mješovite, pretežito stambene namjene (oznaka M1) ne može biti veća od 400,0 m2 po čestici.

Članak 24.

Članak 24. 1) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni čestice i definirane su člankom 6. ovih Odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 25. 1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.7. – “Uvjeti gradnje građevina“. 2) Tim prikazom je za svaku od građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 26.

Članak 26. 1) Za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene (oznaka M1), određen je pojas izgradnje pratećih i pomoćnih građevina, odnosno linije koje određuju minimalnu udaljenost od pojasa izgradnje osnovnih građevina. 2) Građevni pravac nije određen, već se osnovna građevina može locirati prema potrebi, unutar područja za razvoj osnovne građevine.
Članak 27. 1) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj životinja - staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine, u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 po čestici) od prostora za stanovanje na vlastitoj i susjednim građevnim česticama trebaju biti udaljene najmanje 12,0 m, a od linije regulacije najmanje 20,0 m. 3) Tenis igrališta i bazeni, koji se grade kao dio uređenja okućnice trebaju od prostora za stanovanje na vlastitoj i susjednim građevnim česticama biti udaljene najmanje 12,0 m.

Članak 28.

Članak 28. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s važećim zakonskim propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 29.

Članak 29. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 30. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 31.

Članak 31. 2) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni. 3) Ukoliko je vrh atike ravnog krova apsloutno viši od, ovim odredbama definirane visine vijenca, ukupna visina atike od gornje kote krovne konstrukcije ravnog krova može biti najviše 45,0 cm.
Članak 32. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Stranica 1550 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. rujna 2006. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 33.

Članak 33. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 34.

Članak 34. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 35. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne NAMJENA GRAĐEVINE 1. uredski prostori 100 m2 rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže vodoopskrbe i odvodnje sanitarno-fekalnih i oborinskih voda.

Članak 36.

Članak 36. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 37. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) Ukoliko je to prometno ispravno, uglovnu česticu moguće je priključiti na obje ulice. 4) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 38.

Članak 38. 1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA korisnog prostora 2 PGM 2. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 100 m2 korisnog prostora 4 PGM 3. stambene građevine 1 stan 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici kompleksa koji sadržava više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 39.

Članak 39. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 1 PGM 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 40.

Članak 40. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa. 30. rujna 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1551
Članak 41. 1) Za novoplaniranu ulicu određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,0 do maksimalno 6,0 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.

Članak 42.

Članak 42. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko- biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,60 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 43.

Članak 43. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 44. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.

Članak 45.

Članak 45. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Hemuševec. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu za zaštitu od požara i odrediti lokacije hidranata, prema posebnom propisu.

Članak 46.

Članak 46. 1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog niskotlačnog plinovoda te njegovim spajanjem na postojeću mrežu opskrbe plinom naselja Hemuševec. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih redukcijskih plinskih stanica, a ukoliko ih bude potrebno predvidjeti, mogu se locirati unutar zelenih površina u uličnom koridoru, uz uvjet da ne smetaju prometu. 4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Paralelno Minimalni razmaci Križanje (m) vođenje (m) Plinovodi međusobno 0,20 0,60 Plinovod prema vodovodu i kanalizaciji 0,20 0,60 Plinovod prema informacijskim kablovima 0,30 0,50 Plinovod do elektroenergetskih vodova 0,50 1,00 Plinovod do okna i kanala 0,20 0,30