Arhiva › 2006. › SGMŽ 10

SGMŽGrad Prelog · 30. rujna 2006. · KLASA 350-02/06-01/24 · URBROJ 2109/14-01-06-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone u Hemuševcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1551

Članak 47.

Članak 47. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Projektiranje unutarnje hidrantske mreže potrebno je predvidjeti ovisno o namjeni i veličini građevine, sukladno posebnom propisu. 4) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
Članak 48. 1) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda i prethodno pročišćenih tehnoloških voda s područja obuhvata potrebno je izvesti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Hemuševec. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.

Članak 49.

Članak 49. 1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Hemuševec, sanitarno – fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti izvedbom trodijelnih zatvorenih Stranica 1552 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. rujna 2006. septičkih taložnica, čiji sadržaj će se redovito prazniti, sukladno posebnom propisu. 2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razdoblju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima. 3) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne stambene građevine i - 1,0 m od vlastite stambene građevine. 4) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije.

Članak 50.

Članak 50. 1) Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti spojem na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a do izvedbe sustava, moguće ih je voditi unutar zelenog pojasa uličnog koridora, otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti sa postojećom mrežom kanala oborinske odvodnje. 2) Ukoliko se odvodnja oborinskih voda predvidi sustavom otvorenih kanala, dimenzioniranje i pozicioniranje kanala, unutar koridora ulice, potrebno je definirati na način da se uz regulacijsku liniju ostavi prostora za izvedbu pješačke staze, odnosno pješačko-biciklističke staze širine najmanje 1,60 m.

Članak 51.

Članak 51. 1) Oborinske vode s površina građevinskih čestica, moguće je ispuštati na vlastite zelene površine, na način da se ne izlijevaju na susjedne čestice ili spojiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko su dimenzionirani za prihvat oborinskih voda s čestica, što se utvrđuje posebnim uvjetima održavatelja sustava. 2) Oborinske vode s površina građevinskih čestica ne mogu se ispuštati u ulični sustav odvodnje oborinskih voda ukoliko kvaliteta vode ne odgovara posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda. 3) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta s brojem parkirnih mjesta većim od 10, kao i servisa vozila, uključujući poljoprivredne strojeve, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje, odnosno oborinske odvodnje uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim uvjetima održavatelja sustava. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 52.

Članak 52. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 53. 1) Napajanje područja električnom energijom predviđa se iz trafostanice koja je planirana Detaljnim planom uređenja stambeno-gospodarske zone Draškovec–Hemuševec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 8/04), a locirana je cca 150,0 m južno od područja obuhvata ovog plana. 2) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu područja planirana je kao zračna, zajedno s nn mrežom javne rasvjete i jednostrano unutar uličnih koridora. 3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 4) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 5) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 6) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 54.

Članak 54. 1) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža

Članak 55.

Članak 55. 1) Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 56. 1) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao obostrano vođenu unutar koridora ulica.

Članak 57.

Članak 57. 1) Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 30. rujna 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1553 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 58. 1) Javna zelena površina - zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 59.

Članak 59. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 – 2.5.
Članak 60. 1) Za gradnju građevina je određen je način gradnje mješoviti način gradnje (oznaka MJ). 2) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se, ovisno o funkciji građevine, između samostojeće i gradnje u kompleksu.

Članak 61.

Članak 61. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 62. 1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 63. 1) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, samostojeća građevina mora biti unutar iste čestice udaljena od susjednih građevina najmanje 3,0 m, a od građevina na susjednim česticama ovisno o području predviđenom za gradnju, prema kartografskom prikazu br.7. 2) Izuzetno od prethodnog stavka: - udaljenost građevina na istoj čestici može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili - građevina može biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 64.

Članak 64. 1) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru , građevina mora imati vatrogasni prilaz projektiran prema posebnom propisu. 2) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže predviđena je izgradnja vanjske hidrantske mreže. 3) Unutarnja hidrantska mreža projektira se sukladno posebnom propisu. 4) Kod projektiranja građevina gdje se predviđa skupljanje većeg broja ljudi, bez obzira na djelatnost, potrebno je izlazne putove projektirati u skladu s američkom normom NFPA 101, od 2000. godine. 5) Za eventualnu planiranu gradnju građevina druge skupine, tj. zahtjevnijih građevina, potrebno je izraditi Elaborat zaštite od požara, sukladno važećem Zakonu o zaštiti od požara. 6) Mjere zaštite od požara utvrđene posebnim propisima ovisno o vrsti djelatnosti, koje nisu navedene u ovom članku, određuju se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe.

Članak 65.

Članak 65. 1) Zaštitu od potresa potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa za gradnju, ovisno o stupnju ugroženosti područja.
Članak 66. 1) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava minimalno II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak).
Članak 67. 1) Za sve čestice treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih, sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda – na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje. 2) Ne dozvoljava se ispuštanje voda u vodotoke bez njihova prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. 3) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta i servisa vozila, te poljoprivrednih strojeva, treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari i otpadnih ulja iz otpadnih voda, prema posebnim vodoprivrednim uvjetima. 4) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.

Članak 68.

Članak 68. 1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Stranica 1554 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. rujna 2006. 2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke u pretežito stambenoj zoni naselja, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 3) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi.

Članak 69.

Članak 69. 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
Članak 70. 1) Ostali uvjeti sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 71. 1) Izvornik Detaljnog plana uređenja stambene zone u Hemuševcu ovjerava predsjednik Gradskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 6 primjeraka.

Članak 72.

Članak 72. 1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. 2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz detaljnog plana uređenja. III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 73. 1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. 2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Gradsko vijeće.
Članak 74. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. GRADSKO VIJEĆE GRADA PRELOGA KLASA: 350-02/06-01/24 URBROJ: 2109/14-01-06-01 Prelog, 7. rujna 2006. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Ljubomir Kolarek, dr.vet.med., v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (51)