Odluka o ustanovljenju zajedničkih lovišta

27. Na temelju članka 18. stavka 2. Zakona o lovstvu (“Narodne novine”, broj: 140/05.), članka 35. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj: 33/01., 60/01. - vjerodostojno tumačenje i 129/05.) i članka 18. Statuta Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije’’ broj 2/06. - pročišćeni tekst) u postupku ustanovljenja zajedničkih lovišta, Skupština Međimurske županije na 7. sjednici, održanoj 31.03.2006. godine, donijela je ODLUKU o ustanovljenju zajedničkih lovišta

Članak 1.

Članak 1. Na prijedlog stručne komisije ustanovljuju se slijedeća zajednička otvorena lovišta: 1. XX/101 – “KOTORIBA” 2. XX/102 – “D. VIDOVEC” 3. XX/103 – “DRAŠKOVEC” 4. XX/104 – “GORIČAN” 5. XX/105 – “HODOŠAN” 6. XX/106 – “PRELOG” 7. XX/107 – “DOMAŠINEC” 8. XX/108 – “DEKANOVEC” 9. XX/109 – “MALA SUBOTICA” 10. XX/110 – “ČAKOVEC I” 11. XX/111 – “NEDELIŠĆE” 12. XX/112 – “MACINEC” 13. XX/113 – “GORNJI MIHALJEVEC” 14. XX/114 – “ŠTRIGOVA” 15. XX/115 – “SVETI MARTIN NA MURI”i 16. XX/116 – “MURSKO SREDIŠĆE” 17. XX/117 – “VRATIŠINEC” 18. XX/118 – “ČAKOVEC II” 19. XX/119 – “SELNICA” 20. XX/120 – “ČAKOVEC III”

Članak 2.

Članak 2. Opis lovišta: 1. LOVIŠTE BROJ XX/101 – “KOTORIBA” Početna točka granice lovišta je karaula “Gorenjak”. Odatle vodi duž državne granice sa Mađarskom do graničnog stupa B-135. Od tog stupa prugom na zapad do nasipa, a od nasipa putem sjeverozapadnom i zapadnom granicom državnog poljoprivrednog zemljišta na kotoripski kanal. Kotoripskim kanalom na sjeverozapad do ceste Kotoriba – D. Vidovec, i njome do mosta na kanalu Rakovnica. Kanalom Rakovnica uzvodno do puta Sv. Marija – Mezova. Tim putem vodi do raskršća poljskih putova, i skreće na put za gorenjački most. Od mosta starom Trnavom na karaulu “Gorenjak”. Lovište obuhvaća samo naselje Kotoriba. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 65 grla - zec obični 80 grla - fazan 110 kljunova - trčka 50 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 2.497 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 1.158 ha. 2. LOVIŠTE BROJ XX/102 – “DONJI VIDOVEC” Početna točka granice lovišta je na početku sjevernog dijela nasipa dovodnog kanala “HE” D. Dubrava. Granica nastavlja u smjeru istoka krunom sjevernog dijela nasipa, nastavlja krunom nasipa odvodnog kanala D. Dubrava. Nastavlja istočnim rubom mjesta D. Dubrava do jugozapadne granice Poljoprivrednog dobra “Agromeđimurje” d.d. pa dalje nastavlja poljskim putem u smjeru sjevera zapadnom granicom državnog poljoprivrednog zemljišta do kotoripskog kanala. Kotoripskim kanalom na sjeverozapad do ceste Kotoriba – D. Vidovec, i njome do mosta na kanalu Rakovnica. Rakovnicom uzvodno do puta Sv.

Članak 2.

Marija – Mezova. Poljskim putem do suhog kanala, kanalom zapadno do mosta i od mosta uzvodno Rakovnicom do puta Čukovec – Melinec (mihaljevski put). Tim putem prelazi prugu i nastavlja uz rub šume za Čukovec. Južnim vrtovima Čukovca do glavne ceste Draškovec – D. Mihaljevec. Od te ceste starim kanalom i preko poljskog puta do kanala Tršćani te njime do nasipa jezera “HE” Dubrava. Lovište obuhvaća naselja: D. Vidovec, Sv. Marija, D. Mihaljevec, te dijelove D. Dubrave i Čukovca. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 80 grla - zec obični 230 grla S t r a n i c a 48 0 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 3 - fazan 220 kljunova - trčka 130 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 3.887 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.377 ha. 3. LOVIŠTE BROJ XX/103 – “DRAŠKOVEC” Početna točka lovišta je most na cesti D. Kraljevec – Cirkovljan. Od mosta vodi tom cestom do Cirkovljana, i sjevernim vrtovima Cirkovljana na cestu Cirkovljan – Draškovec. Dalje granica vodi do poljoprivredne zadruge u Draškovcu, pa starom cestom za Oporovec i Bikovicom do jezera. Nastavlja županijskom granicom po jezeru “HE” Dubrava prema kanalu Tršćani, a od njega poljskim putem i starim kanalom do ceste Draškovec – Kotoriba. Prelazi cestu na sjever prema Čukovcu i rubom šume izbija na mihaljevski put. Prelazi prugu na sjever do mosta na kanalu kojim vodi na istok do drugog puta i njime na suhi kanal. Tim kanalom dolazi na put koji vodi na tromeđu lovišta (1-2-3). Dalje vodi putem na sjeverozapad do bivšeg starog mosta na Sratki i Sratkom vodi do kanala Gorenjak. Kanalom vodi prema Jadanovom mostu i od njega putem do starog kanala. Oko 200 m od te točke skreće na kanal za Čardu i njime na most kod D. Kraljevca. Tim kanalom na početnu točku.

Članak 2.

Lovište obuhvaća naselja: Draškovec, Hemuševec, Oporovec i Čukovec. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 55 grla - zec obični 190 grla - fazan 135 kljunova - trčka 130 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 2.397 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 1.892 ha. 4. LOVIŠTE BROJ XX/104 – “GORIČAN” Početna točka lovišta je karaula “Gorenjak” i od nje državnom granicom do graničnog kamena B-59. Od tog graničnog kamena vodi na zapad zamišljenom linijom na Trnavu. Kroz Trnavu na put “Banjica” i njime na zapad na cestu Goričan – granični prijelaz, pa puteljkom na zapad do trećeg puteljka u “Slamnišćaku”. Tu granica skreće na jug preko Kopanca na put Raketna rampa – Hodošan. Otuda ide zapadno (cca 300 m) i dolazi do drenažnog kanala. Tim kanalom skreće na jug na kanal iza Goričana, gdje skreće na jugozapad do mosta na cesti Goričan – Hodošan. Nastavlja kanalom do građevinske parcele Lovačkog doma. Sredinom parcele okomito na cestu D. Kraljevec – Hodošan. Sredinom ceste prema Hodošanu do “trokuta”, i odvojkom a kasnije međunarodnom cestom prema Sv. Juraj u Trnju do pilja pred selom. Nastavlja na jug do pilja na putu Sv. Juraj u Trnju – Čehovec. Tom cestom nastavlja do pruge Kotoriba – Čakovec i iza vrtova Čehovca spušta se južno do voćnjaka. Uz granicu voćnjaka dolazi na cestu Prelog – D. Kraljevec. Tu nastavlja kanalom preko mosta “Zdenci” do Čarde. Na udaljenosti od 200 m od Čarde skreće na stari kanal kojim prelazi novi kanal, te dalje starim kanalom i poljskim putem prema Jadanovom mostu. Kod mosta skreće na staru Trnavu i njime na početnu točku.

Članak 2.

Lovište obuhvaća naselja: D. Kraljevec i Goričan. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 75 grla - zec obični 220 grla - fazan 190 kljunova - trčka 160 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 2.583 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.097 ha. 5. LOVIŠTE BROJ XX/105 – “HODOŠAN” Početna točka granice lovišta je željeznički prijelaz na cesti Čehovec – Sv. Juraj u Trnju. Nastavlja prugom na zapad, nešto zapadnije od D. Pustakovca. Od D. Pustakovca na zapad do dalekovoda. Od dalekovoda na sjever do “Grabe” uz cestu D. Pustakovec – Palovec. Sjeverno od “Grabe” dalekovodom do Čige, a od Čige putem na cestu Palinovec – Palovec. Zatim tom cestom iza Palinovca do mosta Črnec, a dalje glavnom cestom prema Turčišću do suhog kanala. Prelazi cestu i rubom šume kreće na sjeveroistok, te poljskim putem uz rudinu Gulešćak preko puta Turčišće – Dvorišće do Trnave i njome do mosta na cesti Goričan – Letenjski most. Cestom vodi do Letenjskog mosta i dalje državnom granicom na jugoistok do graničnog kamena B-59. Od tog kamena jugozapadno puteljkom na Trnavu. Preko Trnave zapadno na put “Banjica” i cestu Goričan – granični prijelaz, pa puteljkom nastavno preko ceste jugozapadno do trećeg puteljka u Slaminšćaku. Tu skreće na jug preko Kopanca na put Raketna rampa – Hodošan. Otuda ide cca. 300 m na zapad gdje dolazi do drenažnog kanala kojim skreće na kanal iza Goričana. Tu skreće na jugozapad do mosta na cesti Goričan – Hodošan. Nastavlja tim kanalom do građevinske parcele Lovačkog doma. Sredinom parcele okomito na cestu D. Kraljevec – Hodošan. Tom cestom prema Hodošanu do “trokuta” i odvojkom, a kasnije međunarodnom cestom prema Sv. Jurju u Trnju do pilja pred selom. Nastavlja na jug do pilja na putu Sv. Juraj – D. Kraljevec. Tu skreće na zapad do ceste Sv. Juraj u Trnju – Čehovec i njome na jugoistok na početnu točku na pruzi kod Čehovca.

Članak 2.

Lovište obuhvaća naselja: D. Hrašćan, Palinovec, D. Pustakovec i Sv. Juraj u Trnju. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 65 grla - zec obični 300 grla - fazan 190 kljunova - trčka 150 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 2.458 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.123 ha. 6. LOVIŠTE BROJ XX/106 – “PRELOG” Početna točka granice je cestovni prijelaz preko željezničke pruge u Čehovcu. Od prijelaza istočnim vrtovima Čehovca dolazi na put Čehovec – D. Kraljevec i nastavlja putem za D. Kraljevec. Na putu prolazi prvo desni, a zatim lijevi oštri zavoj. Nakon drugog oštrog zavoja skreće B r o j 3 S t r a n i c a 48 1 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” prvim puteljkom na jug i njime se pruža do sjevernog ruba voćnjaka (Čehovec). Dalje ide rubom voćnjaka do mosta na cesti D. Kraljevec – Prelog, a od mosta kanalom na istok do mosta na cesti D. Kraljevec – Cirkovljan. Od tog mosta cestom za Cirkovljan, pa uz vrtove Cirkovljana na cestu Cirkovljan – Draškovec i njome do Poljoprivredne zadruge u Draškovcu, gdje nastavlja starom cestom za Oporovec i županijsku granicu. Županijskom granicom do starog kanala na rijeci Dravi (staro korito) koji je nešto istočnije od naselja Podbrest, starim kanalom na cestu Otok – Podbrest u visini pilja uz cestu. Od pilja na sjever poljskim putem, i izbija na cestu Prelog – Sv. Križ. Na istok cestom Prelog – Sv. Križ do prvog poljskog puta sa sjeverne strane. Tim putem na sjever preko rudina Jambor i Luka i nadalje kanalom, a u produžetku kanala poljem okomito na kamen broj “8” uz prugu. Prugom na početnu točku.

Članak 2.

Lovište obuhvaća naselja: Prelog, Čehovec, Otok i Cirkovljan. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 100 grla - zec obični 350 grla - fazan 270 kljunova - trčka 200 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 4.495 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.914 ha. 7. LOVIŠTE BROJ XX/107 – “DOMAŠINEC” Početna točka granice je državni granični kamen B-9 na madžarskoj granici. Odatle na jug preko “Šukove dnike” na potok Hrenovec. Zatim zapadno preko leša Hrkelica na poljski put i njime do puta Dekanovec – Mura, preko kanala Muršćak, pa putem u selo Domašinec. Cestom Domašinec – M. Središće do mjesnog ureda u Dekanovcu. Nastavlja cestom Dekanovec – Gardinovec do križanja sa cestom Gardinovec – Domašinec. Od tog križanja cestom za Domašinec (cca. 300 m) na jug uz vidljivu terensku depresiju (grabu) u smjeru dalekovoda. Dalekovodom do poljskog puta za šumu Škarije i tim putem do kanala Trnave, pa Trnavom na jugozapad do puta koji vodi na cestu Turčišće – Držimurec. Dalje vodi na jugoistok do ceste Palinovec – Turčišće, pa na istok preko rudina Šiškovica i Jabuka na cestu Turčišće – D. Hrašćan. Otuda ide na sjever do spoja Trnave i kanala koji dolazi iz Domašinca. Trnavom ide do mosta na cesti za granični prijelaz. Od mosta na državnu granicu i njome na početnu točku. Lovište obuhvaća naselja: Domašinec i Turčišće. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom)

Članak 2.

fondu: - srna obična 90 grla - zec obični 370 grla - fazan 250 kljunova - trčka 180 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 3.840 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.778 ha. 8. LOVIŠTE BROJ XX/108 – “DEKANOVEC” Početna točka granice je granični kamen B-9 na državnoj granici sa Madžarskom. Odavde granica ide na jug na potok Hrenovec, zatim na zapad preko leša Hrkelica na poljski put i njime do puta Dekanovec – Mura, preko kanala Muršćak pa putem u selo Domašinec. Dalje cestom Domašinec – M. Središće do mjesnog ureda u Dekanovcu. Nastavlja cestom Dekanovec – Gardinovec do križanja sa cestom Gardinovec – Domašinec. Od tog križanja cestom za Domašinec (cca. 300 m) pa na jug uz vidljivu terensku depresiju (grabu) u smjeru dalekovoda i dalekovodom do kanala. Kanalom na zapad, pa uz staru ciglanu kod Belice preko oranica do poljskog puta i dalje na glavnu cestu Gardinovec – Belica. Granicom k.o. Belica – Gardinovec, zatim 200 m prema Belici, pa poljskim putem uz rub šume Danci, granicom k.o. Belica – Gardinovec, k.o. Sivica – Belica, i k.o. Sivica – Novo Selo Rok. Izbija na cestu N.S.Rok – Sivica i dalje poljskim putem oko 500 m na zapad, te nastavlja granicom k.o. G. Kraljevec – Sivica preko ceste Sivica – Remis do poljskog puta za Celine. Tim putem oko 300 m na zapad i pored Celina granicom k.o. Sivica – Ferketinec preko Hrđavca na cestu Ferketinec – Podturen. Nastavlja na sjever granicom k.o. Podturen – Ferketinec do državne granice na Muri, te državnom granicom i Murom na početnu točku.

Članak 2.

Lovište obuhvaća naselja: Dekanovec, Sivica, Gardinovec i Novakovec. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 90 grla - zec obični 400 grla - fazan 430 kljunova - trčka 240 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 4.094 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.559 ha. 9. LOVIŠTE BROJ XX/109 – “MALA SUBOTICA” Početna točka granice je drugi most na kanalu jugoistočno od Ciglane na putu između Belice i Držimurca. Dalje kanalom od mosta do početka živice. Rubom živice do ceste Belica – Palovec, pa poljskim putem na početak druge živice. Ide rubom živice, prelazi cestu Belica – M. Subotica i ide do kraja živice. Od kraja živice pruža se u smjeru starog željezničkog mosta na pruzi Čakovec – Kotoriba. (granica k. o.). Prugom vodi do križanja pruge i ceste Štefanec – Pribislavec. Dalje vodi na Trnavu pa kroz Sobočki gaj na cestu V.Štefanec – M. Subotica, pa na jug do poljskog puta za M. Suboticu. Tim putem na cestu Vularija – Orehovica. Nastavlja južnim vrtovima Vularije i poljskim putem preko Prosišća i Kalapinđe na županijsku granicu. Županijskom granicom do starog kanala na starom koritu rijeke Drave koji je nešto južnije od naselja Podbrest. Starim kanalom na cestu Otok – Podbrest u visini pilja. Od pilja na sjever poljskim putem te preko “A” bandere izbija na cestu Prelog – Sv. Križ. Tom cestom na istok do prvog poljskog puta sa sjeverne strane. Tim putem na sjever preko rudina Jambor i Luka, pa nadalje kanalom prema pruzi Čakovec – Kotoriba, a u produžetku kanala poljem na kamen broj “8” uz prugu.

Članak 2.

S t r a n i c a 48 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 3 Preko pruge na zapad do dalekovoda. Dalekovodom sjeverno do “grabe” kod ceste D. Pustakovec – Palovec, sjeverno od “grabe” dalekovodom do čige (zdenac), te sjeverno od čige putem na cestu Palinovec – Palovec. Tom cestom na istok do Palinovca, sjevernim vrtovima Palonovca na cestu Palinovec – Turčišće. Od križanja cesta Palinovec – Turčišće i Turčišće – Držimurec cestom prema Držimurcu do prvog poljskog puta sa desne strane. Tim putem do spomenika NOB-a kroz šumu Škarje na kanal Trnavu. Trnavom na početnu točku. Lovište obuhvaća naselja: M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Strelec, Držimurec, Palovec i Orehovica. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 60 grla - zec obični 620 grla - fazan 320 kljunova - trčka 300 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 5.571 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 4.544 ha. 10. LOVIŠTE BROJ XX/110 – “ČAKOVEC I” Početna točka granice je na Trgu Republike u Čakovcu, te ide Ulicom kralja Tomislava i Ulicom Josipa Jelačića do Pribislavca. Ulicom kralja Tomislava u Pribislavcu do križanja za Štefanec. Skreće za Štefanec do Trnave pa kroz Sobočki gaj na cestu V. Štefanec – M. Subotica. Tu produžava na jug do poljskog puta za M. Suboticu i njime na cestu Ivanovec – Sv. Križ, pa šikarom i poljskim putem na zapad na cestu Vularija - Orehovica. Nastavlja južnim vrtovima Vularije i poljskim putem preko Prosišća i Kalapindže na županijsku granicu. Županijskom granicom nastavlja do željezničkog mosta Varaždin – Čakovec. Odatle prugom do prijelaza pruge preko ceste G. Kuršanec – Kuršanec, gdje nastavlja kroz selo Kuršanec do kapelice i dalje cestom Kuršanec – Strahoninec preko Poleva i kroz središte Strahoninca na početnu točku.

Članak 2.

Lovište obuhvaća naselja: Grad Čakovec, Strahoninec, Savska Ves, Ivanovec, Totovec, Vularija, Novo Selo na Dravi, Šandorovec i Kuršanec. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obični 40 grla - zec obični 540 grla - fazan 160 kljunova - trčka 270 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 5.942 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 3.654 ha. 11. LOVIŠTE BROJ XX/111 – “NEDELIŠĆE” Početna točka granice je na nadvožnjaku preko pruge (Kalnička ulica u Čakovcu). Sjeverna granica se proteže od te točke prugom Čakovec – Maribor do cestovnog prijelaza Dunjkovec – G. Hrašćan. Otuda vodi okomito na desni oštri zavoj na cesti Nedelišće – G. Hrašćan prije naselja G. Hrašćan. Dalje nastavlja do dalekovoda u visini crpne stanice Nedelišće. Dalekovodom do ruba Hrašćanske šume, dalje rubom šume do poljskog puta (Rajhov put) i tim putem na županijsku granicu. Županijskom granicom na jugoistok do željezničkog mosta na rijeci Dravi. Od mosta prugom do prijelaza pruge preko ceste G. Kuršanec – Kuršanec. Selom Kuršanec do kapelice, i dalje cestom Kuršanec – Strahoninec preko Poleva pa kroz središte Strahoninca na početnu točku u Čakovcu. Lovište obuhvaća naselja: Nedelišće, Pušćine, G. Kuršanec, Kuršanec, Strahoninec i Grad Čakovec. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 40 grla - zec obični 300 grla - fazan 160 kljunova - trčka 150 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 3.055 ha.

Članak 2.

Lovnoproduktivna površina iznosi 2.136 ha. 12. LOVIŠTE BROJ XX/112 – “MACINEC” Početna točka granice je desni oštri zavoj na cesti Nedelišće – G. Hrašćan prije naselja G. Hrašćan. Dalje vodi do dalekovoda u visini crpne stanice Nedelišće. Dalekovodom do ruba Hrašćanske šume, rubom šume do poljskog puta (Rajhov put) i tim putem na županijsku granicu. Županijskom granicom vodi na sjeverozapad do državne granice sa Republikom Slovenijom. Granica se kreće državnom granicom do šume Zelina gdje skreće na istok po šumskoj prosijeci, a dalje putem do ceste Macinec – G. Mihaljevec. Tom cestom na sjever do prosjeke u Svinskoj senokoši pa preko Križopotske šume na most na cesti Pretetinec – Slakovec. Od mosta rubom naselja Pretetinec do željezničog prijelaza na cesti Dunjkovec – G. Hrašćan i otud okomito na početnu točku. Lovište obuhvaća naselja: Macinec, G. Hrašćan, Črečan i Trnovec. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 110 grla - zec obični 110 grla - fazan 190 kljunova - trčka 80 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 2.455 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.102 ha. 13. LOVIŠTE BROJ XX/113 – “GORNJI MIHALJEVEC” Početna točka granice je križanje ceste Čakovec – Štrigova i puta kod Prekope za Selnicu. Granica se nastavlja na jugoistok glavnom cestom Štrigova – Čakovec i poslije Pleškovca prelazi na put za Vučetinec sve do puta Križopotije – G. Mihaljevec. U visini Križopotijskog polja skreće na zapad prosjekom preko Svinjske senokoše do puta G.

Članak 2.

Mihaljevec – Macinec. Tom cestom granica ide ili 200 m na jug do puta za šumu Zelena, te kroz nju prosjekom izbija na kanal pa na državnu granicu. Državnom granicom na sjever te B r o j 3 S t r a n i c a 48 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” oko 300 m iznad naselja “Amerika” kod kuće Oletić Josipa, kbr. 37A. skreće na istok. Prelazi put Preseka – Stanetinec i nastavlja na istok do oštrog zavoja u Prhovcu, na putu Preseka – Prhovec. Od tog zavoja skreće asfaltnim putem i šumom za Martinuševec. Dolazi do puta G. Mihaljevec – Martinuševec i tim putem za naselje Goričica. Od naselja Goričica putem na istok do sjecišta puta i potoka, te potokom 200 m na sjever u smjeru puta Ž. Gora – G. Dubrava. Putem Ž. Gora – G. Dubrava 300 m na sjever a otud na istok kroz “Rim” do pilja (granicom k.o.). Od pilja na sjeveroistok kroz zaseok “Bujanica” do istočnijeg puta i njime na potok. Nadalje potokom na početnu točku u Prekopi. Lovište obuhvaća naselja: Bogdanovec, G. Dubrava, Preseka, Badličan, Martinuševec, Vugrišinec, Vukanovec, Okrugli Vrh, Dragoslavec Selo, Dragoslavec Breg, Vučetinec i G. Mihaljevec U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 80 grla - zec obični 210 grla - fazan 160 kljunova - trčka 40 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 3.851 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 3.286 ha. 14. LOVIŠTE BROJ XX/114 – “ŠTRIGOVA” Početna točka granice je križanje ceste Čakovec – Štrigova i puta kod Prekope za Selnicu, preko Bukovca. Vodi putem prema stambenoj kući Veljka Golub i spušta se Fodorovom šumom do potoka, a od njega se pruža do kupališta Vučkovec (pilja). Od pilja skreće starim putem zapadno prema Trnovčaku (kod Bubeka). Na križanju skrene na put prema “Bajsu” do raskrsnice puta Ž. Gora – Ciganšćak, gdje kreće glavnim putem do Jurovčaka ka Lapšini. Sa puta rubom šume skreće na put koji vodi za rudnik Ciganšćak i tim putem do potoka Pilhner. Potokom dalje do starog kanala Mure i preko Vibovice na državnu granicu. Državnom granicom na zapad i jug do između naselja Stanetinec i Amerika.

Članak 2.

Oko 300 m iznad naselja Amerika kod kuće Oletić Josipa kbr. 37A. skreće na istok. Prelazi put Preseka – Stanetinec i nastavlja na istok do oštrog zavoja u Prhovcu, na putu Preseka – Prhovec. Od tog zavoja skreće asfaltnim putem, pa šumom za Martinuševec. Dolazi do puta G. Mihaljevec – Martinuševec i tim putem za naselje Goričica. Od Goričice putem na istok do sjecišta puta i potoka, potokom oko 200 m na sjever i od te točke na istok kroz “Rim” do pilja (granicom k.o.). Od pilja na sjeveroistok kroz zaseok “Bujanica” do istočnijeg puta i njime na potok. Potokom na početnu točku u Prekopu. Lovište obuhvaća naselja: Štrigova, Banfi, Robadije, Jurovčak, Ž. Gora, Grabrovnik, Jalšovec, Čestijanec, Stanetinec i Sv. Urban. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 110 grla - zec obični 115 grla - fazan 160 kljunova - trčka 40 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 4.045 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.997 ha. 15. LOVIŠTE BROJ XX/115 – “SVETI MARTIN NA MURI” Početna točka granice je križanje ceste Čakovec – Štrigova i puta kod Prekope za Selnicu. Nastavlja cestom za Selnicu sve do skretanja za “Gerijanu”, skreće za “Gerijanu” te prolazeći naselja G. Koncovčak dolazi do kapelice na kordinalovom brijegu. Nastavlja putem sjeveroistočno za D. Koncovčak i kroz naselje izbija u Selnišćaku na cestu Selnica – Sv. Martin na Muri. Ide na jug do poljskog puta za ribnjak, putem pokraj ribnjaka na sjever pokraj halde Ignac III do ceste M. Središće – Sv. Martin. Tom cestom vodi oko 400 m prema M. Središću, a onda nastavlja iskopanim kanalom do rukavca stare Mure. Rukavcom na državnu granicu.

Članak 2.

Opis granice prema lovištu broj 14. Granica počinje kod stambene kuće Golub i spušta se Fodorovom šumom sve do kupališta Vučkovec (pilja). Od pilja skreće starim putem zapadno prema Trnovčaku (kod Bubeka). Na raskrsnici ide putem prema “Bajsu” do raskrsnice puta Ž. Gora – Ciganšćak i kreće glavnim putem do Jurovčaka ka Lapšini. Sa puta robom šume skreće na put koji vodi za rudnik Ciganšćak i tim putem do potoka Pilhner. Potokom dalje do starog kanala Mure i preko Vibovice na državnu granicu. Lovište obuhvaća naselja: Sv. Martin na Muri, Hlapićina, Žabnik, Marof, Vrhovljan, Jurovec, Gradišćak, Kapelšćak, G. i D. Koncovčak. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 70 grla - zec obični 140 grla - fazan 135 kljunova - trčka 90 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 3.082 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.052 ha. 16. LOVIŠTE BROJ XX/116 – “MURSKO SREDIŠĆE” Početna točka granice je na državnoj granici sjeveroistočno od M. Središća iznad rudine Zelišća. Granica tu ide na jug preko rudine Zelišće uz stari ugljenokop do ceste M. Središće – Peklenica. Prelazi cestu i ide na jug, pa rubom šume na zapad do željezničke pruge Čakovec – M. Središće i njome do ceste u Brodec selo – Vratišinec. Odatle vodi poljskim putem prema Štrukovcu i dalje putom iz Štrukovca za Žiškovec do križanja puta za Merhatovec. Nastavlja prema Merhatovcu do raskršća sa cestom prema Frkanovcu. Od tog raskršća kreće smjerom na početak Selničkog potoka.

Članak 2.

Selničkim potokom kroz Branjkovac i Praporčan do južnih vrtova naselja Selnica. Vrtovima naselja Selnica na cestu Zebanec – Selnica kod oštrog zavoja na ulazu u naselje Selnica. Cestom Selnica – Sv. Martin do puta za ribnjak, te putem uz ribnjak i haldu Ignac III do ceste Sv. Martin – M. Središće. Tom cestom do iskopanog kanala (cca. 400 m) u smjeru M. Središća, kanalom do rukavca stare Mure. S t r a n i c a 48 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 3 Rukavcom stare Mure na državnu granicu i državnom granicom na početnu točku. Lovište obuhvaća naselja: G. i D. Zebanec, Zebanec Selo, M. Središće, Štrukovec, Plešvica, Merhatovec i Hlapičina. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 80 grla - zec obični 115 grla - fazan 165 kljunova - trčka 80 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 2.786 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 1.921 ha. 17. LOVIŠTE BROJ XX/117 – “VRATIŠINEC” Početna točka granice je na cesti Čakovec – M. Središće u Slemenicama. Na raskršću skreće za Krištanovec do drugog mosta gdje nastavlja granicom k.o. Krištanovec do puta koji vodi do ruba šume Rakitije. Rubom šume Rakitije vodi na cestu Krištanovec – N.S.Rok. Prelazi cestu i granicom k.o. ide do pruge Čakovec – Lendava. Prugom vodi na sjever do prvog prijelaza preko pruge i tu skreće na istok na put koji ide paralelno sa prugom do puta u zaseoku “Trate”. Otuda granica nastavlja na istok granicom k.o. Krištanovec – N.S.Rok do poljskog puta Krištanovec – Sivica, i njime nadomak Sivice pa na sjever na cestu Sivica – Remis. Prelazi cestu i pruža se na sjever do puta koji vodi iz Celina u polje.

Članak 2.

Navedenim putem preko Celina na poljski put kod Hrđavca pa njime na cestu Ferketinec – Podturen. Od te ceste nastavlja na sjever do “Mloja”, pa na državnu granicu. Državnom granicom na sjeverozapad sve do rudine Zelišće. Tu ide na jug uz stari ugljenokop do ceste M. Središće – Peklenica. Prelazi cestu i uz rub šume skreće na zapad do željezničke pruge Čakovec – M. Središće i njome do ceste Brodec selo – Vratišinec. Odatle vodi poljskim putem prema Štrukovcu i dalje uz vrtove Štrukovca do ceste Štrudovec – Žiškovec kojom se vraća na početnu točku. Lovište obuhvaća naselja: Krištanovec, Vratišinec, G. Kraljevec, Peklenica i Miklavec. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 100 grla - zec obični 350 grla - fazan 220 kljunova - trčka 180 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 4.051 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 2.821 ha. 18. LOVIŠTE BROJ XX/118 – “ČAKOVEC II” Početna točka granice je na Trgu Republike u Čakovcu te vodi Svetojelenskom cestom do Šenkovca. Na raskršću cesta Čakovec – M. Središće i Čakovec – Štrigova skreće na cestu Čakovec – Štrigova, prolazi naselja Brezje i Lopatinec i ide do Pleškovca. Tu skreće na lokalnu cestu prema Frkanovcu te ispod Merhatovca dolazi poljskim putem na most na cesti Čakovec – M. Središće. Od mosta iznad Žiškovca granica se vraća cestom M. Središće – Čakovec do Slemenica. Tu skreće na put za Krištanovec do drugog mosta gdje nastavlja granicom k.o. do puta koji vodi do ruba šume Rakitije. Rubom šume vodi na cestu Krištanovec – N.

Članak 2.

S. Rok, prelazi cestu i granicom k.o. ide do pruge Čakovec – Lendava. Prugom ide na sjever do prvog prijelaza preko pruge gdje skreće na istok na put koji ide paralelno uz prugu do puta u zaseoku “Trate” gdje nastavlja na istok putem, a u nastavku granicom k.o. do ceste Čakovec – Sivica. Na tom mjestu prelazi cestu i ide granicom k.o. Sivica – Belica na granicu k.o. Belica – Gardinovec. Tu izlazi putem na cestu Belica – Gardinovec. Ide cestom za Gardinovec do puta prije pilja (cca. 400 m), te tim putem na jugoistok kroz bagremovu šumu i Kračine izlazi na kraj živice iznad ciglane prema Gardinovcu (telefonski stupovi). Od kraja živice jugoistočno preko prvog kanala, a dalje koritom starog potoka na drugi kanal. Kanalom do početka živice, i rubom živice do ceste Belica – Palovec (granica k.o.). Tu ide poljskim putem na početak druge živice, ide rubom živice, prelazi cestu Belica – M. Subotica do kraja živice. Od kraja živice pruža se u smjeru starog željezničkog mosta na pruzi Čakovec – Kotoriba. Prugom vodi do križanja pruge s cestom Štefanec – Pribislavec. Vodi tom cestom do ceste Pribislavec – Čakovec i njome do ulice Josipa Jelačića u Čakovcu. Ulicom kralja Tomislava na početnu točku na Trgu Republike u Čakovcu. Lovište obuhvaća naselja: Grad Čakovec, Belica, Pribislavec, N. S. Rok, M. Mihaljevec, Knezovec, Zasadbreg, Šenkovec, Lopatinec, Frkanovec i Pleškovec. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom)

Članak 2.

fondu: - srna obična 110 grla - zec obični 675 grla - fazan 410 kljunova - trčka 330 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 6.790 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 4.820 ha. 19. LOVIŠTE BROJ XX/119 – “SELNICA” Početna točka granice je križanje ceste Čakovec – Štrigova i puta kod Prekope za Selnicu. Nastavlja cestom za Selnicu sve do skretanja za “Gerijanu”, skreće putem za “Gerijanu” te preko G. Koncovčaka dolazi do kapelice na Kardinalovom brijegu. Nastavlja putem sjeveroistočno za D. Koncovčak i kroz naselje izbija u Selnišćaku na cestu Sv. Martin – Selnica. Ide tom cestom do oštrog zavoja na ulazu u naselje Selnica, od strane Zebanca. Od oštrog zavoja ide putem, a kasnije vrtovima Selnice i iza groblja spušta se na Selnički potok. Selničkim potokom uzvodno do njegovog početka, a dalje kroz šumu na raskršće Pleškovec – Frkanovec – Plešivica. Od tog raskršća cestom za Pleškovec do križanja sa cestom Čakovec – Štrigova na početnu točku u Prekopi. Lovište obuhvaća naselja: Selnica, D. I G. Koncovčak, Bukovec, Praporčan i Zaveščak. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: B r o j 3 S t r a n i c a 48 5 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - srna obična 45 grla - zec obični 100 grla - fazan 80 kljunova - trčka 30 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 1.298 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 1.018 ha. 20. LOVIŠTE BROJ XX/120 – “ČAKOVEC III” Lovište je omeđeno graničnom linijom koja počinje na raskršću ceste Čakovec – Štrigova i ceste Vučetinec – Križopotje (ispod groblja u Lopatincu). Kreće se cestom Vučetinec – Križopotje do prosjeke u šumi Tihajlovo, zatim tom prosjekom do mosta na kanalu na cesti Slakovec – Pretetinec. Od mosta rubom naselja Pretetinec do križanja sa željezničkom prugom Macinec – Čakovec. Prugom do križanja sa cestom Čakovec – Varaždin, cestom Čakovec – Varaždin do brklje na željezničkoj pruzi kod “Vajde”.

Članak 2.

Ulicom Matice Hrvatske do Trga Republike u Čakovcu. Svetojelenskom cestom kroz Šenkovec na početnu točku u Lopatincu. Lovište obuhvaća naselja: Grad Čakovec, Dunjkovec, Pretetinec, Slakovec, Križopotje, Vučetinec, Brezje i Šenkovec. U lovištu se prema mogućnostima staništa može okvirno uzgajati sljedeći broj divljači u matičnom (proljetnom) fondu: - srna obična 75 grla - zec obični 140 grla - fazan 135 kljunova - trčka 100 kljunova Ukupna površina lovišta iznosi 2.022 ha. Lovnoproduktivna površina iznosi 1.733 ha.

Članak 3.

Članak 3. Točan razmjer između državnog i privatnog posjeda, te između poljoprivrednih i šumskih površina utvrdit će se kod izrade lovnogospodarske osnove i biti će iskazan u obrascu LGO-1.
Članak 4. Granica lovišta obilježava se obavještajnim tablama na vidljivim mjestima i javnim prometnicama sukladno propisu lovnogospodarske osnove.
Članak 5. Lovište se ne može ustanoviti na: zaštićenim dijelovima u kojima je posebnim propisima zabranjen lov; moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka; rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači; minirane površine i sigurnosni pojas širine 100 m; te na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

Članak 6.

Članak 6. U lovištu od prirode obitavaju a) glavne vrste divljači: - srna obična - zec obični - fazan - trčka b) ostale vrste divljači – sve druge vrste divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze preko lovišta, c) ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. Točan broj svih vrsta divljači koje se u lovištu mogu uzgajati, štititi i koristiti propisat će se lovnogospodarskom osnovom.
Članak 8. Mjere za sprječavanje šteta od divljači: donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprječavanje štete (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama i sl.); nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje godišnjeg plana (mehaničkih ili kemijskih repelenata); pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtijev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu; održavanje brojnog stanja divljači u granicama dozvoljenog kapaciteta divljači propisanog lovnogospodarskom osnovom, provođenje mjera prehrane i prihrane, očuvanje i poboljšanje staništa propisanih lovnogospodarskom osnovom te ostale uobičajene mjere zaštite značajne za ovo područje i vrste divljači koje obitavaju u lovištu.

Članak 9.

Članak 9. Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode izdaje mjere i uvjete zaštite prirode na zahtjev lovoovlaštenika, a isti se moraju ugraditi u lovnogospodarsku osnovu.
Članak 10. Lovnogospodarske osnove za lovišta koja su ustanovljena u zaštićenim područjima lovoovlaštenik donosi na odobrenje uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.
Članak 11. Sastavni dio ove Odluke je karta s ucrtanim granicama lovišta u mjerilu 1:25000. Članak12. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o ustanovljenju lovišta (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/95).

Članak 13.

Članak 13. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE S t r a n i c a 48 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 3 KLASA: 323-01/06-03/5 URBROJ:2109/1-02-06-02 Čakovec, 31. ožujka 2006. PREDSJEDNIK Županijske skupštine Vladimir Ivković, dipl. iur., v. r.