GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 25

SGMŽOpćina Strahoninec · 12. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-07/1 · URBROJ 2109-23-03-4-26-90

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Strahoninec

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 66

Članak 20.

obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine druge namjene u kom slučaju se smatra pomoćnom građevinom i oblikuje prema točki 14. ovog pravila provedbe ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina primarne namjene, te uz nju najviše jedna građevina za kompatibilne prateće namjene i više pomoćnih građevina b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (sUC) c. izuzetno, dječji vrtić se može graditi samo kao glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz kojeg se na istoj građevnoj čestici mogu graditi samo pomoćne građevine 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M d. glavna građevina se smješta kao ss ili pU ili U e. ako se glavna građevina oblikuje kao pU, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnih građevina) f. nova glavna građevina u U tipu moguća je ako se predviđa stambeni niz ili zamjenska zgrada za zgradu koja je izgrađena kao U tip g. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan h. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevinski pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije i. ss glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice j. pU glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice k. ako se glavna građevina smješta kao U tip, građevna čestica obavezno treba imati drugi kolni pristup do stražnjeg dijela građevne čestice l. glavna građevina se u pravilu smješta najmanje 10,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice, osim u posebnim slučajevima kada stražnju među nije moguće jasno odrediti (uglovnica, nepravilni oblik građevne čestice i slično).

Članak 20.

4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1, C1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2, C2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. GBp=X. 7. visina i broj etaža građevine eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 67 a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1, C1) H=5,0 m, Huk=8,0 m, e=3, ep=1/po, en=2/ p+pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2, C2) H=7,0 m, Huk=10,0 m, e=4, ep=1/po, en=3/ p+1K+pk c. na građevnim česticama tip A1 i A2 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (pk) oblikovati kao uvučeni kat (Uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m d. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (s). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. rekonstrukciju postojeće zgrade s početka 20.

Članak 20.

stoljeća, koja je do danas zadržala stilska obilježja arhitekture iz vremena nastanka, preporuča se izvesti na način da se ta obilježja zadrže, pri čemu je dograđeni dio moguće izvesti u suvremenom arhitektonskom izričaju c. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući stranica 68 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 20.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIe primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća glavna građevina rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. postojeća pomoćna građevina poljoprivredne namjene može se rekonstruirati prema uvjetima za pomoćne građevine, a nove građevine poljoprivredne namjene ne mogu se graditi 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, e(pom)=1/p b. uz ss glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pU i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz UGl glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz U glavnu građevinu pomoćne građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice na jednoj od bočnih međa i najmanje 1,0 m od stražnje međe, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.

Članak 20.

eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. H(prat)=5,0 m, Huk(prat)=8,0 m, e(prat)=2/p+pk b. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine c. uz ss glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz pU i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz UGl glavnu građevinu prateće građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m f. uz U glavnu građevinu prateće građevine druge namjene ne mogu se graditi.

Članak 20.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. Ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici prateća namjena pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, potrebno je takav sadržaj organizirati kao zasebnu sUC, a broj smještajnih jedinica ograničen je odredbama posebnog sektorskog propisa. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.

Članak 21.

Članak 21.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: M-Mj1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica individualne gradnje (IG) ili manje višejedinične gradnje (Mv); broj sUC po jednoj građevnoj čestici određuje se ovisno o tipu gradnje prema odjeljku “Ostale odredbe” b. najmanja IG građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1 ili B2, a najmanja Mv građevna čestica kao tip D1 ili e1, sve prema odjeljku “Ostale odredbe”, 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. najveća građevna čestica identična je površini pravila provedbe d. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju e. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je složena građevina - zgrada s više međusobno kompatibilnih namjena utvrđenih prema odjeljku “Namjena prostora” b. izuzetno od prethodnog, glavna građevina može imati jednu namjenu c. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine kao njen dio ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

Članak 21.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (sUC) c. jedan ili više pomoćnih sadržaja smještaju se unutar (složene) glavne građevine, unutar prateće građevine ili kao slobodnostojeće pomoćne građevine, a u slučaju potrebe mogu se oblikovati kao samostalne uporabne cjeline (sUC) d. glavna građevina se smješta kao ss ili pU e. ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m uvučeno od regulacijske linije f. ss glavna građevina se smješta najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija) g. pU glavna građevina smješta se na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija). 4. izgrađenost građevne čestice a. kig se određuje ovisno o tipu gradnje (IG ili Mv) prema odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,3 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za IG prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za IG katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 69 c. na građevnoj čestici za Mv zgradu (D1, e1) kis=1,2 d. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa.

Članak 21.

6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ), a u apsolutnoj vrijednosti za pojedinu građevnu česticu ne može prijeći GBp=4.000,0 m2 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za IG prizemnicu (tipovi: A1, B1) H=5,0 m; Huk=8,0 m; e=3; ep=1/po; en=2/ p+pk b. na građevnoj čestici za IG katnicu (tipovi: A2, B2) H=8,0 m; Huk=11,0 m; e=4; ep=1/po; en=3/ p+1K+pk c. na građevnoj čestici za Mv zgradu (D1, e1) H=11,0 m; Huk=13,0 m; e=4; ep=1/po; en=3/p+2K d. na građevnim česticama tip A1 i A2 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (pk) oblikovati kao uvučeni kat (Uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m e. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (s). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine.

Članak 21.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice d. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice stranica 70 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M e. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica f. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice g. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva.

Članak 21.

12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIe primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. uz ss glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijskog pravca ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pU i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.

Članak 21.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; e(pom)=1/p b. pomoćna građevina - spremište za skupljanje otpada i biciklarnik se smještaju ili iza uličnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 10,0 m. eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine druge namjene na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu. c. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu u Mv tipologiji nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe d. uz glavnu građevinu u IG tipologiji - H(prat)=5,0 m, Huk(prat)=8,0 m, e(prat)=2/p+pk e. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine f. uz ss glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m g. uz pU i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.

Članak 21.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-Mj1 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja) predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište se oblikuje prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.
Članak 22.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-AK 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice određuju se s pGČ=1.000,0 m2 i ŠGČ=28,0 m b. izuzetno od prethodnog, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje građevne čestice s postojećim zgradama mogu imati manju površinu i manju širinu, ali širina ne može biti manja od 16,0 m c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “Namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. izuzetno, ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i sUC-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao ss i pU d. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m f. najmanja međusobna udaljenost ss građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m g. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

Članak 22.

4. izgrađenost građevne čestice a. za građevnu česticu površine do 1,0 ha - kig=0,4 b. za građevnu česticu površine veće od 1,0 ha - kig=0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,6. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=12,0 m; Huk=15,0 m; e=4; ep=1/po; en=3/p+2K b. izuzetno, kod hala velikih volumena, ukoliko je unutar korpusa hale moguće izvesti veći broj etaža manjih visina, primjerice za uredsku namjenu, broj etaža se ne ograničava, osim osnovnim volumenom hale. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za samostojeći reklamni pilon Huk=18,0 m b. za samostojeći antenski stup eKI Huk=15,0 m c. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=12,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 71 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 22.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, u pravilu na zasebnoj građevnoj čestici b. alternativno, ukoliko su jedna ili više pratećih građevina druge namjene funkcionalno kompatibilne glavnoj građevini, mogu se graditi na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

Članak 22.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-AK stranica 72 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M 1. Najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa sUC=6, pri čemu namjene pojedinih sUC trebaju biti međusobno kompatibilne. 2. stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Cestovni promet”. 4. OIe elektrane a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. komercijalna sunčana elektrana može biti glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz uvjet da ukupna površina koju jedna ili više takvih elektrana mogu zauzeti unutar pojedinog GpIN, ne smije prijeći 30% ukupne površine pripadajućeg GpIN c. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina uz drugu glavnu građevinu gospodarske namjene, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj drugih tipova komercijalnih OIe elektrana - geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, bioplinske elektrane, elektrane na druge vrste biomase, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda e. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIe na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu f. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (Dv i Ts) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.

Članak 23.

Članak 23.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: K-AK 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice određuju se s pGČ=1.000,0 m2 i ŠGČ=28,0 m b. izuzetno od prethodnog, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje građevne čestice s postojećim zgradama mogu imati manju površinu i manju širinu, ali širina ne može biti manja od 16,0 m eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “Namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. izuzetno, ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i sUC-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao ss i pU d. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m f. najmanja međusobna udaljenost ss građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m g. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

Članak 23.

4. izgrađenost građevne čestice a. za građevnu česticu površine do 1,0 ha - kig=0,4 b. za građevnu česticu površine veće od 1,0 ha - kig=0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,6. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=12,0 m; Huk=15,0 m; e=4; ep=1/po; en=3/ p+2K. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za samostojeći reklamni pilon Huk=18,0 m b. za samostojeći antenski stup eKI Huk=15,0 m c. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=12,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 23.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, u pravilu na zasebnoj građevnoj čestici b. alternativno, ukoliko su jedna ili više pratećih građevina druge namjene funkcionalno kompatibilne glavnoj građevini, mogu se graditi na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

Članak 23.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: K-AK eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 73 1. Najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa sUC=6, pri čemu namjene pojedinih sUC trebaju biti međusobno kompatibilne. 2. stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Cestovni promet”. 4. OIe elektrane a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. unutar ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana ne može biti glavna građevina c. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina uz drugu glavnu građevinu gospodarske namjene, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj drugih tipova komercijalnih OIe elektrana - geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, bioplinske elektrane, elektrane na druge vrste biomase, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda e. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIe na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu f. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (Dv i Ts) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.

Članak 24.

Članak 24.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-FA 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. arhitektonski kompleks za uzgoj životinja - farma b. građevna čestice određuje se kao područje pripadajućeg pravila provedbe, a iz tehničkih razloga može biti do 5% manja c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru stranica 74 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina u funkciji farme i kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “Namjena prostora” b. ukoliko je tehnički izvedivo, moguća je rekonstrukcija u svrhu prenamjene za uzgoj druge vrste životinja. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao ss i pU c. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije pristupne prometne površine d. najmanja međusobna udaljenost ss građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m e. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

Članak 24.

4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,4. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m; Huk=10,0 m; e=4; ep=1/po; en=3/ p+1K+pk. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za samostojeći antenski stup eKI Huk=15,0 m b. za silose Huk=18,0 m c. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. sve površine za parkiranje se obavezno smješta unutar vlastite građevne čestice kao pomoćni sadržaj glavnoj građevini c. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. d. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela e. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m f. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

Članak 24.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća građevina rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. sadržaji postojećeg edukacijskog centra za poljoprivredu, uključujući i smještajne kapacitete za isto, zadržavaju se prema uvjetima akata prema kojima se ovaj sadržaj smatra postojećim prema Zakonu. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

Članak 24.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, na zasebnoj građevnoj čestici ili alternativno na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-FA 1. Kapacitet farme tovne peradi u odnosu na udaljenost od građevinskog područja naselja i drugih elemenata u prostoru utvrđuje se: a. za kapacitet od 5.000 kom do 18.000 kom - najmanje 70,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično); najmanje 30,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 15,0 m od ceste regionalnog značaja (Ž) b. za kapacitet iznad 18.000 kom do 25.000 kom - najmanje 100,0 m od granice građevinskog područja naselja (GpN) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIN) turističke namjene; najmanje 50,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 20,0 m od ceste regionalnog značaja (Ž) c. za kapacitet iznad 25.000 kom - najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (GpN) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIN) turističke namjene; najmanje 100,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 50,0 m od ceste regionalnog značaja (Ž). 2. Kapacitet farme za ostale uzgojne vrste, osim tovne peradi, u odnosu na udaljenost od građevinskog područja naselja i drugih elemenata u prostoru utvrđuje se:

Članak 24.

a. za kapacitet od do 10 UG - najmanje 12,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) b. za kapacitet iznad 10 UG do 60 UG - najmanje 50,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) c. za kapacitet iznad 60 UG do 100 UG - najmanje 70,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično); najmanje 20,0 m od ceste državnog značaja (D) d. za kapacitet iznad 100 UG do 250 UG - najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (GpN) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIN) turističke namjene; najmanje 50,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 20,0 m od ceste regionalnog značaja (Ž) e. za kapacitet iznad 250 UG - najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (GpN) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIN) turističke namjene; najmanje 100,0 m od ceste državnog značaja (D); najmanje 50,0 m od ceste regionalnog značaja (Ž). 3. Najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa sUC=6, pri čemu namjene pojedinih sUC trebaju biti međusobno kompatibilne. 4. stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 5. Turistički smještajni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni.

Članak 24.

6. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Cestovni promet”. 7. OIe - elektrane a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 75 (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. unutar ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana ne može biti glavna građevina c. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici d. bioplinsko postrojenje i elektrane na druge vrste obnovljivih izvora koji koriste biomasu, uključujući kogeneraciju, mogu se unutar ovog pravila provedbe graditi za vlastite potrebe i/ili u komercijalnu svrhu prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su od najbližeg stambenog prostora, izuzev stanova smještenih unutar istog GpIN, te od najbliže odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično), udaljene najmanje 500,0 m e. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj geotermalnih i hibridnih elektrana koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, vjetroelektrana, niti elektrana koje koriste površinske vode (male He).

Članak 24.

f. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIe na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu g. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (Dv i Ts) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu. 1.3.2. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja / Provedba s detaljnošću UPU-a 1.3.2.1. Smjernice za izradu UPU

Članak 25.

Članak 25.
(1) prostorno planska rješenja urbanističkih planova uređenja trebaju i u grafičkom dijelu i u odredbama za provedbu dosljedno primijeniti uvjete odredbi iz odjeljka Infrastrukturni sustavi ovog plana (uvjete za dimenzioniranje prometnica, parkirališta, prometa izvan uličnih koridora, dimenzioniranje pGM i drugo), kao i uvjete odredbi iz odjeljka posebne mjere ovog plana (zaštita prirode, kulturnih dobara, krajobraza i drugo).
Članak 26.
(1) Unutar površine s obavezom izrade UpU zahvati se mogu provoditi isključivo posrednom provedbom, odnosno prema pravilima provedbe propisanim odgovarajućim UpU-om, a ovaj plan se ne primjenjuje neposredno.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, zahvati utvrđeni nacionalnim propisom kao zahvati na gradnji infrastrukture državnog ili regionalnog značaja, mogu se unutar površine stranica 76 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M s obavezom izrade UpU provoditi i prije usvajanja predmetnog UpU, neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine od ovog prostornog plana (prostorni plan Županije ili Državni plan prostornog razvoja), u kom slučaju se ovaj plan ne primjenjuje.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka: - zahvati utvrđeni nacionalnim propisom kao zahvati na gradnji infrastrukture državnog ili regionalnog značaja, mogu se unutar površine s obavezom izrade UpU provoditi i prije usvajanja predmetnog UpU, neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine od ovog prostornog plana (prostorni plan Županije ili Državni plan prostornog razvoja), u kom slučaju se ovaj plan ne primjenjuje - izgradnja planirane cestovne infrastrukture lokalne razine, grafički prikazane kao planirane ovim planom (trase i koridori), provodi se neposrednom primjenom ovoga plana, a u tim površinama se plan užega područja se smatra neusklađenim s ovim planom te se ne može primijeniti.

Članak 27.

Članak 27.
(1) površine s obavezom izrade UpU mješovite namjene: - UpU sT1 - strahoninec, južno od Ulice j.Bajkovca - UpU sT2 - strahoninec, južno od škole - sG UpU sT1 - strahoninec, iza poljske ulice - neuređeni dio područja obuhvata - sG UpU sT2 - strahoninec, istočno od Dravske ulice - neuređeni dio područja obuhvata - sG UpU sT3 - strahoninec, između ulica Žrtava fašzma i j.H.Zdelara - sG UpU sT4 - strahoninec, južno od prvomajske ulice.
(2) Za neuređene dijelove obuhvata područja sG UpU sT1 i sG UpU sT2 primjenjuju se važeći prostorni planovi užih područja stare generacije, a u slučaju da se isti u zasebnom postupku stave izvan snage prije uređenja tih područja, za ta područja je potrebno izraditi nove urbanističke planove uređenja.
(3) Unutar površine planiranog koridora ceste lokalnog značaja, koja prema rješenju cestovne infrastrukture iz ovoga plana Dravsku ulicu preko k.č. 1295/2 i 1295/6 obje k.o. strahoninec treba povezati s planiranom ulicom u obuhvatu sG UpU sT2 - strahoninec, istočno od Dravske ulice, nije dozvoljeno graditi ništa osim ovim planom utvrđene cestovne infrastrukture lokalne razine i druge potrebne infrastrukture potrebne za komunalno opremanje područja obuhvata predmetnog UpU, te se u tom dijelu obuhvata predmetnog UpU neposredno primjenjuje ovaj plan.
(4) Za površine obuhvata sG UpU sT3 i sG UpU sT4 primjenjuju se važeći prostorni planovi užih područja stare generacije, a u slučaju da se prije uređenja područja ti prostorni planovi užih područja u zasebnom postupku stave izvan snage, za neizgrađene dijelove područja njihovih obuhvata je potrebno izraditi nove urbanističke planove uređenja.

Članak 27.

(5) područje UpU sT1 predvidjeti za pretežito stambenu namjenu, u kombinaciji višejedinične tipologije gradnje (Mv, sv, vv) i individualne gradnje (IG) i primijeniti odgovarajuće uvjete za najmanje građevne čestice za stambenu namjenu ovisno o tipologiji gradnje, sve prema odjeljku “Ostale odredbe” iz ovog plana. eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.
(6) područje UpU sT2 predvidjeti za pretežito stambenu namjenu, individualne tipologije gradnje (IG) ili u kombinaciji individualne (IG) i višejedinične tipologije gradnje (Mv, sv, vv) i primijeniti odgovarajuće uvjete za najmanje građevne čestice za stambenu namjenu ovisno o tipologiji gradnje, sve prema odjeljku “Ostale odredbe” iz ovog plana.
(7) Ostala područja s obavezom izrade urbanističkog plana uređenja (sG UpU) u slučaju izrade izmjena i dopuna ili novih planova, predvidjeti za pretežito stambenu namjenu, individualne tipologije gradnje (IG) ili u kombinaciji individualne (IG) i manje višejedinične tipologije gradnje (Mv) i primijeniti odgovarajuće uvjete za najmanje građevne čestice za stambenu namjenu ovisno o tipologiji gradnje, sve prema odjeljku “Ostale odredbe” iz ovog plana.
(8) preporučene gustoće stanovanja (neto površina namjene koja uključuje stanovanje): - za IG - Gstn (stanovnika/ha) = od 20 st/ha do 100 st/ha - za Mv i sv - Gstn (stanovnika/ha) = od 80 st/ha do 150 st/ha - za vv - Gstn (stanovnika/ha) = od 100 st/ha do 300 st/ ha.
(9) preporučeni način gradnje: - za IG - ss, pU, D, U - za Mv i sv - ss, pU, D - za vv - ss, pU, D.

Ostali akti u ovom izdanju (24)