Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 252
Članak 4.
Kritičnu skupinu za određivanje referentnog broja ugroženog stanovništva čine: Osobe starije životne dobi od 65 godina na više, djeca 0 – 4 godine, osobe zaposlene u obrazovanju te zdravstveni i socijalni djelatnici. • gripa ili influenca U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 28. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 877 prijava oboljelih od gripe, od čega je 8 prijava pristiglo u posljednjem, 17. tjednu. Slika 6 Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. Izvor: HZJZ, 2026. Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više. grafikon 1 Stope prijava oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u hrvatskoj u sezoni 2024./2025. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2026. god. grafikon 2: Prikaz tjednog kretanja gripe tijekom sezona 2021./2022., 2022./2023., 2023./2024., 2024./2025. i 2025./2026.god. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2026.god. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Članak 4.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen. • Koronavirus ili COVID – 19 Postojeći podaci ukazuju da starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput hipertenzije, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti dišnih puteva, malignih bolesti) imaju veći rizik razvoja teže kliničke slike koja zahtijeva bolničko liječenje, nerijetko u jedinicama intenzivnog liječenja, s povećanim rizikom smrtnog ishoda. Čini se da je bolest u djece relativno rijetka i blaga. Velika studija iz Kine sugerira da je nešto više od 2% slučajeva mlađih 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 253 od 18 godina. Od toga, manje od 3% razvilo je teški oblik bolesti. Trudnicama se savjetuje pridržavanje istih mjera opreza u prevenciji COVID-19, uključujući redovito pranje ruku, izbjegavanje kontakta s bolesnim osobama i samoizolaciju u slučaju pojave bilo kakvih respiratornih simptoma, te da se telefonom za savjet obrate nadležnom liječniku. Osoba koja je bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji/ kućnoj karanteni. To znači da će osoba biti u samoizolaciji kod kuće, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Zdravstveni nadzor završava po isteku 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim.
Članak 4.
Dva glavna razloga za brzi porast broja slučajeva su prijenos virusa s osobe na osobu i poboljšanje sposobnosti otkrivanja novih slučajeva. 6.1.5. uzrok epidemije na području općine • gripa ili influenca Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena – hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni nisu stabilni, stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe tipa A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera) te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama. Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 1% uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A. • Koronavirus ili COVID – 19 Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinja na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. 6.1.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed epidemije • gripa ili influenca gripa se razlikuje od obične prehlade, početkom bolesti, simptomima, duljinom trajanja bolesti i mogućim komplikacijama koje mogu biti značajno teže kod gripe nego kod obične prehlade. gripa, odnosno influenca u obliku epidemije može se pojaviti u bilo koje doba godine, međutim karakteristično sezonsko razdoblje pojave gripe počinje približavanjem hladnijeg dijela godine, jeseni i zime.
Članak 4.
Simptomi gripe počinju obično nakon 24 – 48 sati nakon inkubacije i nastaju iznenada. Tresavica, osjećaj zimice, bolovi u mišićima i ekstremitetima, leđima, vratu te ostatku tijela, najčešće su prvi znakovi bolesti. Zatim se javlja glavobolja s vrlo često popratnim bolovima oko ili iza očiju, osobito kod pokretanja očnih jabučica i potom vrlo brzo vrućica koja se u prva tri dana najčešće kreće oko 38 - 39°C. Oboljeli se osjećaju doista bolesno i malaksalo i najčešće ih ovi simptomi primoraju na ostanak u krevetu. Navedeni simptomi obično traju 3 – 5 dana. Za gripu je karakteristična pojava navedenih tzv. općih simptoma, a zatim pojava simptoma dišnih puteva. Simptomi dišnih puteva javljaju se 1 – 3 dana nakon početka općih simptoma bolesti, a očituju se umjerenim „grebanjem“ i osjećajem boli u ždrijelu, suhim kašljem, začepljenošću i curenjem prozirnog sekreta iz nosa. Tek nekoliko dana kasnije, kašalj može biti produktivan (javlja se oskudno iskašljavanje manje količine sluzavo bijelog sekreta) iz dišnih puteva. Koža oboljelih je najčešće užarena i crvena, sluznice suhe i ispucale, a bjeloočnice crvene, dok oči počinju suziti. Djeca mogu uz navedene simptome imati mučninu, povraćanje te probleme s probavom. Osnovni, opći simptomi bolesti traju 3 – 5 dana, ali kašalj uz malaksalost i osjećaj umora može potrajati te se nakon smirivanja osnovnih simptoma bolesti zadržati i nekoliko tjedana. • Koronavirus ili COVID – 19 - 31. prosinca 2019. Kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u provinciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja.
Članak 4.
- 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. - 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasilajeepidemijukoronavirusajavnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi. - veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019). - 25. veljače 2020. Zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Prema posljednjim dostupnim informacijama Europskog centra za suzbijanje i sprečavanje bolesti, registrirano je 80 134 oboljelih osoba, te 2 698 smrtnih slučajeva od novog koronavirusa. - 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. - 2. ožujka 2020. Europska unija je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. - 4. ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, Stranica 254 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026.
Članak 4.
nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. - 5. ožujka 2020. Zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. - 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u Sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. - 11.ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa. 6.1.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed epidemije • gripa ili influenca Epidemija se javlja uslijed boravka većeg broja ljudi u istome prostoru, koji nije dovoljno prozračen, javnom prijevozu te drugim prostorima u kojima tijekom dana boravi veći broj ljudi. Valja paziti na osobnu higijenu te čistoću ruku jer virus gripe može preživjeti i do 48 sati na metalnim i plastičnim podlogama. Kao i drugi virusi i virus gripe za umnožavanje koristi infrastrukturu stanice domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa koji čine čak 40% njegove ukupne mase. Površinski proteini hemaglutinini (H) omogućuju ulazak virusa u stanicu i nastanak infekcije. Ulaskom u stanicu, virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i započinje s vlastitim umnožavanjem. Izlazak virusa iz stanice i razaranje sluzi koja štiti stanice na površini dišnog sustava omogućuju površinski proteini neuraminidaze (N). Naš organizam brani se stvaranjem zaštitnih proteina koji neutraliziraju djelovanje površinskih proteina.
Članak 4.
Upravo zbog toga i cjepivo protiv gripe mora obavezno sadržavati površinske proteine hemaglutinin i neuraminidazu koji potiču imunološki sustav na stvaranje obrambenih proteina (protutijela). Kao kapljična infekcija, gripa se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. • Koronavirus ili COVID – 19 - kasna detekcija nove vrste virusa, - dugo čekanje na rezultate testiranja, - nema cjepiva, - nepoštivanje epidemioloških mjera, - obolijevanje i nedostatak medicinskog osoblja 6.1.6. događaj s najgorim mogućim posljedicama – epidemije i pandemije • pojava nove vrste do sada nepoznatog virusa, • brzo širenje, • nepoznat način liječenja, • velik broj oboljelih. 6.1.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Uslijed pojave nove vrste dosad nepoznatog virusa podrazumijeva se velik broj oboljelih te veći broj smrtnih slučajeva nego kod poznatih zaraza. Također, prilikom pojave zaraze u objektima u kojima boravi veći broj ljudi, kao što su domovi za starije i nemoćne provodi se evakuacija korisnika. Može doći do prekomjerne popunjenosti zdravstvenih kapaciteta prilikom čega se zaraza širi te se vrši zdravstvena selekcija zaraženih.
Članak 4.
S obzirom na broj stanovnika Općine koji pripadaju najugroženijim skupinama, procjenjuje se da će broj stanovnika koji će biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica pojave novog, do sada nepoznatog virusa prelaziti 0,036% ukupnog stanovništva Općine. Što predstavlja katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 26: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Epidemija Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 0,001 – 2 Malene 0,0046 0,0047 – 3 Umjerene 0,011 4 Značajne 0,012 – 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < X 6.1.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun Općine. navedena materijalan šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena stabilnost i politika. • karantena, • usporavanje gospodarstva, • usporavanje turizma, • obustava prometa (ograničenja, usporavanje), • gubitak radnih mjesta, • visoki troškovi mjera oporavka, • izuzetno povećani troškovi liječenja, • visoki, nepredviđeni troškovi za provedbu mjera suzbijanja zaraze, • pad BDP-a, • recesija. S obzirom na štete koje su vjerojatne na području Općine uslijed epidemije, posljedice su procijenjene umjerenim, odnosno očekuje se šteta manja od 20% proračuna Općine.
Članak 4.
Tablica 27: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Epidemija gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 255 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 X 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < 6.1.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja kategorija posljedice kvalitativno procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.1.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije Tablica 28: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano 1 Neznatne Iznimno mala <1% 2 Malene Mala 1 – 5% 3 Umjerene Umjerena 5 – 50% 4 Značajne Velika 51 – 98% 5 Katastrofalne Iznimno velika > 98% 6.1.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – epidemije i pandemije Virus gripe B uzrokuje blaže simptome gripe. H i N antigeni ovog tipa rijetko su podložni manjim promjenama (mutacijama genske strukture virusa). Epidemije gripe virusa tipa B najčešće su u školama te ustanovama gdje se okuplja veći broj ljudi.
Članak 4.
gripa uzrokovana C tipom virusa najčešće uzrokuje blage kliničke simptome bolesti. Postojanje (prevalencija) antitijela na ovaj tip virusa u općoj populaciji je visoka, a virus rijetko uzrokuje manifestnu infekciju u čovjeka. Od izvan plućnih komplikacija najčešći je Reyev sindrom. On se najčešće javlja kao komplikacija infekcijom virusa tipa B, rjeđe tipa A ili Varicella – zoster infekcije djece u dobi 2-16 godina. Ovaj sindrom počinje najčešće mučninom, povraćanjem tijekom 1-2 dana, nakon kojih se javljaju simptomi CNS-a (mozga). Simptomi uključuju psihičke poremećaje u rasponu od pospanosti (letargije) do kome (gubitka svijesti i određenih refleksa). Ponekad se javljaju grčevi (konvulzije) i delirij. U nalazima krvi susreće se povišenje jetrenih enzima i amonijaka uz povećanje jetre. Primijećena je povećana učestalost pojave Reyevog sindroma kod oboljelih od gripe koji su uzimali acetilsalicilnu kiselinu (aspirin ili andol) u dobi do 18 godina. Inkubacija gripe (razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma) iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo. Bolesnici uz visoku temperaturu i druge opće simptome osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak apetita, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40°C, osobito u prva tri dana bolesti. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito u male djece. U početku obično nema respiratornih simptoma, a nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj, a u nekih bolesnika i promuklost.
Članak 4.
Pojavom tih simptoma klinička slika influence postaje karakterističnija, a dijagnoza sigurnija. Temperatura obično ostaje povišena 4 do 6 dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab apetit i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana. Virus gripe tipa A ima sposobnost mutacije (promjene) izgleda, sastava H i N antigena (glavnih, odnosno virulentnih) dijelova virusa i zato se smatra da taj tip virusa uzrokuje teži tijek bolesti. Upravo virus gripe tipa A uzrokom je pandemije (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom virusa zabilježena je osobito početkom 20. stoljeća kada je od tog virusa umrlo nekoliko milijuna ljudi diljem svijeta. 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 događaj u 20 do 100 godina X 1 događaj u 2 do 20 godina 1 događaj 1 do 2 godine 1 događaj godišnje ili češće Poznate su i komplikacije gripe. One se javljaju kod osoba koje ne miruju za vrijeme trajanja bolesti, kod jako mladih osoba, djece ili starijih osoba koje boluju od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca. KOPB (kronična opstruktivna bolest pluća), kod oboljelih od nervnih bolesti ili kod imuno kompromitiranih osoba (oboljelih od HIV-a ili kod osoba koje su na terapiji imuno supresivima ili kortikosteroidima). Veći problem, a ujedno i najčešći kao komplikacija gripe je nastanak virusne, bakterijske ili mješovite upale pluća. Primarna virusna upala pluća kao komplikacija gripe je najrjeđa ali i najteža. Takvi bolesnici obično se ne oporavljaju nakon nastanka općih simptoma, već imaju napadaje kašlja s ili bez vrućice, a ponekad iskašljavaju i sukrvavi iskašljaj. Srčani bolesnici sa stenozom mitralnog zaliska (suženjem mitralnog zaliska), imaju povećanu sklonost razvoju virusne upale pluća kao komplikacije gripe.
Članak 4.
glavno obilježje bakterijske upale pluća nakon gripe je ponovna pojava temperature nakon dva do tri dana poboljšanja tijeka bolesti. Takvi bolesnici nakon ponovne pojave vrućice imaju produktivni kašalj (iskašljavaju), a na plućima se čuje karakterističan zvuk bakterijske upale pluća. Uzročnici koji najčešće uzrokuju bakterijsku upalu pluća nakon gripe su Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus i Haemophilus influenze. Bolesnici s najvećim rizikom za razvoj ove bolesti su srčani bolesnici ili oboljeli od kroničnih plućnih bolesti. Virus gripe rijetko je povezan s komplikacijama na mozgu (upala mozga, encefalitis), srca (upala srčanog mišića, miokarditis) ili upale mišića (miozitis). Upala mozga (encefalitis), može izazvati pospanost te komu. Upala srčanog mišića (miokarditis), može uzrokovati šumove na srcu ili zatajenje srca (oslabljen rad srca), ili srčani arest (prestanak rada srca). 6.1.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na život i zdravlje ljudi S obzirom na broj stanovnika Općine procjenjuje se da epidemije i pandemije imaju katastrofalan utjecaj na život i zdravlje ljudi, odnosno stanovništvo Općine. Procijenjeno je da bi epidemijom influence bilo zahvaćeno više od 0,036% stanovništva Općine. Stranica 256 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. Tablica 29: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Epidemija Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 2 Malene 0,001 – 0,0046 3 Umjerene 0,0047 – 0,011 4 Značajne 0,012 – 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < X 6.1.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na gospodarstvo gospodarske posljedice epidemije influence odnose se na izostanak s posla, eventualno smanjeni poslovni učinak radi nedostataka radne snage te troškove liječenja i hospitaliziranja.
Članak 4.
Najveći troškovi odnose se na liječenje hitnih medicinskih usluga i hospitalizacije osoba. Također, šteta epidemija i pandemija očituje se i u smanjenju broja radno sposobnog stanovništva, odnosno za očekivati je porast bolovanja u prosječnom trajanju od 15 dana po stanovniku, što u konačnici rezultira smanjenim učinkom rada i eventualnim gubicima za gospodarstvo. Uzimajući u obzir primarne i sekundarne posljedice epidemija, procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.1.8. matrica ukupnog rizika – Tablica 30: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Epidemija gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < 6.1.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana najvjerojatnijim neželjenim događajem uslijed epidemije imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.
Članak 4.
6.1.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije Tablica 31: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Epidemije i pandemije Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće epidemije i pandemije 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 257 6.1.9 izvor podataka 1. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021. godine 2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2026.god., 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Ravnateljstvo civilne zaštite, 7. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.2. riZik – ekstremne vremenske pojave - ekstremne temperature 6.2.1. naZiV sCenarija – pojava toplinskog vala na području općine naziv scenarija Pojava toplinskog vala na području Općine grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Ekstremne temperature radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Nositelj: Općina Strahoninec, DVD Strahoninec, Dim zdravlja Čakovec – Ambulanta Strahonoinec Izvršitelj: Silvija Žižek – viši referent JUO, Filip Hadžić – zapovjednik DVD-a Strahoninec, Marija gluhak, dr.med.
Članak 4.
6.2.2. uvod – ekstremne temperature Toplinski val predstavlja dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena te je u većini slučajeva praćen visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajene temperature za pojedino razdoblje određenog područja. U hladnijim područjima toplinski valovi mogu predstavljati temperature koje su uobičajene u toplijim klimatskim područjima, ako se javljaju izvan sezone. Toplinski valovi glavni su uzročnici toplinskih udara, odnosno stanja organizma koje karakterizira povišena tjelesna temperatura koja nastaje radi povećane tjelesne aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka. Toplinski valovi nerijetko izazivaju sunčanicu, Stranica 258 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. prestanak termoregulacije, pretjeranu vrućinu, grčeve, iznenadni kolaps te pad tlaka, glavobolju i slične tegobe. Potrebno je napomenuti da su posebno ugrožene skupine: djeca, osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenim prostorima. 6.2.3. prikaz utjecaja ekstremnih temperatura na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine)
Članak 4.
Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita X i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.2.4. kontekst – ekstremne temperature Sustavnim praćenjem klimatoloških prilika Hrvatske utvrđen je trend porasta prosječne temperature, promjene količine padalina, kao i veće varijacije klime. Nastavi li se sadašnji trend, u idućih 30 godina na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 °C, a ljeti do 1 °C, dok se će se količina oborina neznatno mijenjati. U razdoblju između 2040. i 2070. godine očekuje se još veći porast prosječne mjesečne temperature između 1,6 °C i 3 °C, a količina oborina na obali značajno će se smanjiti tijekom ljetnih mjeseci. Promjena klime direktno utječe na način gospodarenja vodama, bilo da se radi o većoj potrebi za navodnjavanjem poljoprivrednih površina (povećanje temperature) ili potrebi za većim stupnjem obrane od visokih voda (povećanje oborina). Smanjenjem količine oborina dolazi do pada vodnoga lica te je potrebno uložiti veću energiju za crpljenje podzemne vode. Slijedom navedenoga, klimatološke značajke prepoznate su kao izražen i bitan problem te izazov u budućem planiranju korištenja voda u Republici Hrvatskoj. Opće klimatske značajke područja Međimurske županije određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji – Panonskoj nizini, što se očituje vrućim ljetima i hladnim zimama, brzim porastom temperatura u proljeće i povoljnim temperaturnim prilika u jesen. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Dakle, klima je umjereno kontinentalna.
Članak 4.
Karakterističan je brz prijelaz iz hladnijeg dijela godine u topli, pa već u ožujku dnevne temperature mogu biti vrlo visoke. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C, čime je to jedini mjesec u godini sa srednjom temperaturom nižom od 0°C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Odstupanja srednje temperature zraka u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 0,6 °C (Makarska) do 1,4 °C (Bilogora, Zavižan). Na svim postajama temperatura zraka bila je viša od višegodišnjeg prosjeka. Prema raspodjeli percentila, 2025. godina bila je topla u dijelovima središnje Hrvatske (Bjelovar, Varaždin, Zagreb- Maksimir), u široj okolici Ogulina te na području Makarske, vrlo topla u većem dijelu zemlje te ekstremno topla u okolici Knina i Šibenika. Slika 7: Prikaz odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za lipanj 2025.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2026.god. 6.2.5. uzrok ekstremnih temperatura godina 2024. zabilježena je kao najtoplija godina na Zemlji od 1880-ih godina kada je počelo suvremeno praćenje meteoroloških i klimatskih podataka i to je već treća godina zaredom koju su obilježile rekordno visoke temperature. Toplinski val, odnosno ekstremna toplina nekog kraja je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, točnije definira se kao ljetna temperatura zraka koja je značajno viša od prosječne temperature u istom periodu godine nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ako su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja.
Članak 4.
6.2.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed ekstremnih temperatura Visoke temperature izuzetno su opasne za određene skupine stanovništva. Prvenstveno su to mala djeca, starije osobe, pretili i kronični bolesnici, posebno srčano-žilni, plućni i psihički bolesnici. Uzimanje nekih lijekova može povećati osjetljivost na visoke temperature. Lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti mogu smanjiti znojenje, koje nam je nužno za rashlađivanje, a diuretici (za izlučivanje tekućine), mogu 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 259 dovesti do smanjene količine znoja i dehidracije. Visoke temperature i izlaganje suncu mogu i kod zdravih osoba izazvati razne tegobe, od onih izravnih, kao što su sunčanica i toplotni udar, do neizravnih, kao što su dehidracija i opće loše stanje. Općenito, pri višim temperaturama javlja se umor, tromost, težina u cijelom tijelu, pospanost, dekoncentracija i otežano disanje. Dodatni utjecaj na razmjer posljedica imaju i često promjene vremena u ljetnim mjesecima, odnosno varijacije temperatura, točnije hladniji ljetni dani koje prati nagli rast temperature s povećanim udjelom vlage u zraku. Pojava toplinskog vala karakteristična je pojava na području Općine. Valja napomenuti da pravovremeno upozoravanje na pojavu toplinskog vala te praćenje uputa o ponašanju od strane stanovništva može spriječiti broj ljudi i životinja koji kojima se javljaju posljedice od pojave toplinskog vala. 6.2.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed ekstremnih temperatura Ignoriranje upozorenja o pojavi toplinskih valova značajno utječe na stanovništvo te stočni fond i poljoprivredni urod. Ne provođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira simptomima toplinskog udara kod stanovništva te stočnog fonda i propadanja uroda. Posljedice se javljaju boravkom stanovništva na direktnom suncu te u zatvorenim prostorijama koje nemaju adekvatan rashladni sistem, odnosno nema potrebnog prozračivanja ili provjetravanja posebno u uvjetima visoke vlage u zraku.
Članak 4.
Velika količina vlage u zraku opasna je kako za ljudski, tako i za životinjski organizam jer sprječava isparavanje vode s kože što je važno za hlađenje organizma. Također, nagli izlasci iz previše rashlađenih prostora, pogotovo automobila dovode do stanja šoka organizma radi prekratkog vremena prilagodbe na nagle promjene temperature. Rizičnim skupinama posebice osjetljive na izloženost toplinskim valovima odnosno visokim temperaturama smatraju se: • osobe starije od 65 godina, • djeca mlađa od 4 godine, • trudnice, • teško pokretne osobe, invalidi, • osobe koje boluju od raznih kroničnih bolesti, • radnici koji rade na otvorenom bez adekvatne zaštitne opreme, • pretile osobe, • osobe koje žive same, bez pomoći drugih (socijalna izolacija). Rizični čimbenici koji utječu na posljedice uslijed izloženosti toplinskim valovima su: • nedostatak klimatizacijskih uređaja u radnim i stambenim prostorima, • loša termoizolacija i stara infrastruktura zgrada, • život u gradskim (urbanim) sredinama, • nedostatak biljne vegetacije i zelenila u gradskim sredinama, • stanovanje (rad) na zadnjim katovima ili ispod samog krova zgrada. 6.2.6. događaj s najgorim mogućim posljedicama – ekstremne temperature Nastupilo je vrijeme klimatskih promjena. Česte promjene vremena koje variraju na većim ljestvicama izrazito negativno utječu na ljudski organizam. Toplinski valovi predstavljaju dugotrajnije razdoblje i produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku. Ekstremne toplinske događaje karakteriziraju povišene temperature, više i od 38°C kroz duži niz dana te ustajala i topla zračna masa s toplim noćima iznad uobičajenog prosjeka. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi.
Članak 4.
Zdravstveni problemi javljaju se kada organizam više nije u mogućnosti održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Kod nagle pojave toplinskog vala u pretpostavljenom trajanju od 10 dana javljaju se poremećaji u prehrani stanovništva što uzrokuje poremećaje u organizmu nastale lošom i nepravilnom prehranom u vrijeme velikih vrućina. Učinci toplinskih valova u dužem trajanju od 10 dana • Sunčanica Nastaje i kao rezultat zajedničkog djelovanja opće hipertermije i lokalnog ozračenja infracrvenim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave. Ugrožene su sve osobe koje se dugotrajno izlažu sunčevim zrakama ako nemaju pokrivalo za glavu. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature. Blagi ili umjereni simptomi sunčanice su: crvenilo lica, edemi, sinkopa, grčevi, iscrpljenost, suha i topla koža, tjelesna temperatura iznad normalne, srčani ritam i disanje su ubrzani, zatim glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost orijentacije u vremenu i prostoru. U težim slučajevima može nastati proširenje zjenica, omamljenost, nesvjestica te na kraju koma i smrt. • Toplinski udar Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama, kada tijelo više ne može regulirati tjelesnu temperaturu i ne može se rashladiti. U takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo narasti te u razmaku od 10 do 15 minuta dosegnuti i preko 41°C. Toplinski udar može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom i opasno je stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Svi takvi bolesnici umiru ako im se ne pruži pomoć.
Članak 4.
Potrebno je hitno pružanje liječničke pomoći, jer može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplinskog udara su: vrlo visoka tjelesna temperatura iznad 40°C, crvena, suha i vruća koža, bez znoja, izuzetno brzi otkucaji srca, vrtoglavica, glavobolja, umor, mučnina i povraćanje, zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti, nedostatak zraka pa sve do grčeva te krvi u urinu ili stolici. • Toplinski grčevi Nastaju zbog posljedice opadanja koncentracije NaCl u krvi kod osoba koje su zbog znojenja izgubile mnogo soli. Obično se javljaju kao posljedica intenzivnog i teškog fizičkog rada ne aklimatiziranih osoba u ambijentu s visokom temperaturom. Nastup grčeva je nagao i unesrećeni obično pada na pod sa savijenim nogama. Zahvaćeni su obično listovi nogu, mišići ruku i trbušni mišići. Koža je blijeda i znojna, temperatura normalna, a na zgrčenom mišiću možemo opipati zadebljanja. grčevi obično dolaze u napadima te se mogu intenzivno ponavljati popraćeni boli. • Toplinska iscrpljenost Toplinska iscrpljenost je klinički sindrom slabosti, malaksalosti, mučnine, sinkope i drugih nespecifičnih simptoma Stranica 260 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. izazvanih izlaganjem toplini, a koji nije opasan po život. Termoregulacija nije oštećena. Toplinska iscrpljenost je posljedica neravnoteže vode i elektrolita izazvana izlaganjem toplini, uz tjelesni napor ili bez njega. Simptomi su često neodređeni pa bolesnici ne moraju shvatiti kako im je uzrok toplina. Simptomi mogu uključivati slabost, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu i ponekad, povraćanje. Sinkopa uslijed dugog stajanja na vrućini (toplinska sinkopa) je česta i može oponašati kardiovaskularne poremećaje.
Članak 4.
Prilikom pregleda se bolesnici doimaju umornima, a obično su oznojeni i imaju tahikardiju. Psihičko stanje je tipično nepromijenjeno, za razliku od toplotnog udara. Temperatura je obično normalna, a kad je povišena, ne prelazi 40 °C. Dijagnoza se postavlja klinički, a za to je potrebno isključivanje drugih mogućih uzroka (npr. hipoglikemije, akutnog koronarnog sindroma, raznih infekcija). Laboratorijske pretrage su potrebne samo ako je potrebno isključiti nabrojana stanja. Liječenje obuhvaća smještanje bolesnika u hladno okruženje, u ležeći ispruženi položaj uz IV nadoknadu tekućine, u pravilu se daje 0,9%–tna fiziološka otopina; peroralnom se rehidracijom ne mogu u dovoljnoj mjeri nadoknaditi elektroliti. Brzina i količina rehidracije ovise o dobi, osnovnim bolestima i kliničkom odgovoru. Često je dovoljno nadomještanje od 1–2 L brzinom od 500 ml/h. Starijim i srčanim bolesnicima može biti potrebna tek nešto sporija nadoknada; bolesnicima u kojih se sumnja na hipovolemiju u početku može biti potrebna brža nadoknada. Hlađenje tijela izvana nije potrebno. Rijetko, tešku toplinsku iscrpljenost nakon teškog rada može komplicirati rabdomioliza, mioglobinurija, akutno zatajenje bubrega i diseminirana intravaskularna koagulacija. 6.2.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
Procjenjuje se da će broj stanovnika koji će biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica pojave toplinskog vala prelaziti 0,036% ukupnog stanovništva Općine. Što predstavlja katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 32: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 2 Malene 0,001 – 0,0046 3 Umjerene 0,0047 – 0,011 4 Značajne 0,012 – 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < X 6.2.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procijenjeno je da će toplinski val dužeg trajanja smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% pa i više ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih kultura, imati utjecaja na smanjenje kapaciteta vodocrpilišta što rezultira padom pritiska vode u sustavu te dolazi do ugroze vodoopskrbe. Također, utjecajem toplinskog vala, točnije dugotrajnim visokim temperaturama, smanjuje se protok i udio kisika u kopnenim vodenim tijelima što dovodi do pomora vodenih organizama, onečišćenja okoliša te mogućnost nastanka zaraznih bolesti. S obzirom na štete koje su vjerojatne na području Općine uslijed ekstremnih temperatura, posljedice su procijenjene malenim, odnosno očekuje se šteta manja od 20% proračuna Općine.
Članak 4.
Tablica 33: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 - 25 5 Katastrofalne 25 < 6.2.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.2.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed toplinskog vala Tablica 34: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature Vjerojatnost/frekvencija a posljedice ategorij k dabrano valitativno o k VjerojatnostFrekvencija 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina mala i rjeđe 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 261 1 događaj u 1 – 2 Malene Mala 20 do 100 5% godina 1 događaj 5 – 3 Umjerene Umjerena u 2 do 20 X 50% godina 1 događaj 51 – 4 Značajne Velika 1 do 2 98% godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne > 98% godišnje ili velika češće 6.2.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – ekstremne temperature Toplinski valovi predstavljaju dugotrajnije razdoblje i produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku.
Članak 4.
Ekstremne toplinske događaje karakteriziraju povišene temperature, više i od 38°C kroz nekoliko dana te ustajala i topla zračna masa s toplim noćima iznad uobičajenog prosjeka. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi. Posljedice se javljaju boravkom stanovništva na direktnom suncu te u zatvorenim prostorijama koje nemaju adekvatan rashladni sistem, odnosno nema potrebnog prozračivanja ili provjetravanja posebno u uvjetima visoke vlage u zraku. Posljedice pojave naglog toplinskog vala u trajanju od 4 dana najviše će osjetiti kronični bolesnici, radnici na otvorenome te osobe starije životne dobi. Posljedice mogu biti blaže, odnosno može se pojaviti blaži oblik sunčanice, zatim toplinska bolest koja je karakterizirana dehidracijom, ubrzanim radom srca, ubrzanim i plitkim disanjem te ortostatskom hipotenzijom i toplinska iscrpljenost čiji simptomi se manifestiraju uslijed neravnoteže vode i NaCl u organizmu. 6.2.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na život i zdravlje ljudi S obzirom na broj stanovnika Općine koji pripadaju najugroženijim skupinama, procjenjuje se da će broj stanovnika koji će biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica pojave toplinskog vala prelaziti 0,036% ukupnog stanovništva Općine. Što predstavlja katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 35: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature kategorija posljedice kvalitativno 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne < 0,001 2 Malene 0,001 – 0,0046 3 Umjerene 0,0047 – 0,011 4 Značajne 0,012 – 0,035 5 Katastrofalne 0,036 < X 6.2.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 4.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procijenjeno je da će toplinski val kraćeg trajanja smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih kultura te neće imati utjecaja na smanjenje kapaciteta vodocrpilišta. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 36: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature gospodarstvo kategorija posljedica % proračuna odabrano 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne 25 < 6.2.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.2.7.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura Tablica 37: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Ekstremne temperature Vjerojatnost/frekvencija Vjerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 262 - Broj 19 “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026.
Članak 4.
6.2.8. matrica ukupnog rizika – e kstremne vremenske pojave (ekstremne temperature) 6.2.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2026.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 20. kolovoza 2026. “SLUŽBENI g LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 263 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.3. riZik – ekstremne vremenske pojave – Vjetar (kretanje zračnih masa općenito) 6.3.1. naZiV sCenarija – pojava vjetra na području općine naziv scenarija Pojava vjetra na području Općine grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Vjetar (kretanje zračnih masa općenito) radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Strahoninec Nositelj: Općina Strahoninec, DVD Strahoninec Izvršitelj: Silvija Žižek – viši referent JUO, Filip Hadžić – zapovjednik DVD-a Strahoninec 6.3.2. uvod – Vjetar Vjetar opisujemo kao strujanje zračnih masa koje nastaje uslijed razlike temperatura odnosno tlakova. Strujanjem zraka dolazi do trenja, odnosno gubitka kinetičke energije u doticaju s čvrstom podlogom, što rezultira razlikama u brzini strujanja u prostoru i vremenu. Uslijed nejednolikog zagrijavanja Zemljine površine dolazi do zagrijavanja zračnih masa. Topli zrak uzdiže se na desetak km u ekvatorijalnom pojasu te se usmjerava prema polovima i zakreće pod utjecajem Zemljine rotacije, odnosno Coriolisove sile. Hladni zrak popunjava nastale praznine i tako uzrokuje stalne vjetrove. Lokalni vjetrovi nastaju zbog globalne raspodjele tlaka i putujućih cirkulacijskih sustava odnosno, uvelike ovise o topografskom i geografskom obilježju kao što su:
Članak 4.
drveće, zgrade, jezera, more, planine i kotline. Vjetar se najčešće opisuje dvjema jednostavnim komponentama: smjerom i jačinom. Za određivanje smjera koristi se vjetrulja, a označavamo ga stranom svijeta s koje dolazi. Slika 8: Vjetrulja Izvor: Vjetroelektrane.com Jačinu vjetra određujemo anemometrom ili pomoću Beaufortove ljestvice, oznakama od 0 do 12, gdje 0 označava brzinu vjetra od 0-14 km/h, a 12 označava orkanski vjetar jači od 154,8 km/h. Tablica 38: Prikaz Beaufort ljestvice Brzina Beaufort naziv vjetra opažene karakteristike km/h dim se diže vertikalno 0 tišina 0 - 1 uvis dim se ne diže vertikalno, 1 lahor 2 - 6 ali ga čovjek još uvijek ne osjeti čovjek ga osjeti na goloj 2 povjetarac 7 - 12 koži, listovi trepere lišće treperi i šušti, lakše 3 slab vjetar 13 - 18 zastave se dižu diže lakše predmete s umjeren 4 19 - 26 tla, njiše manje grane na vjetar drveću njiše veće grane i umjereno manja stabla, na vodi se 5 27 - 35 jak vjetar stvaraju valovi koji se pjenušaju zuji na čvrstim 6 jak vjetar 36 - 44 predmetima, njiše velike grane otežava hodanje, njiše žestok 7 45 - 54 cijelo drveće, valovi se vjetar pjene pravi štete, kida plodove olujan 8 55 - 65 s voćaka, lomi grančice vjetar s lišćem. jak olujni 9 66 - 77 diže krovove, ruši stabla vjetar orkanski drveće obara i čupa s 10 78 - 90 vjetar korijenom jak 11 orkanski 91 - 104 čupa jače drveće vjetar 12 orkan > 104 pustoši kraj Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.3.3. prikaz utjecaja vjetra na kritičnu infrastrukturu (ki)
Članak 4.
utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, X informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Stranica 264 - Broj 19 “SLUŽBENI gLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. utjecaj sektor Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.3.4. kontekst – Vjetar Svi vjetrovi nastaju na isti način – uslijed promjene temperature. Kad se zrak zagrije, on se širi, postaje lakši i diže se uvis, a hladniji zrak dolazi na njegovo mjesto. Vjetrovi se dijele na one koji su dio svjetskog sustava vjetrova i lokalne vjetrove. Oni vjetrovi koji pušu u istom pravcu preko cijele godine nazivaju se stalni vjetrovi. Njih razbijaju ili prekidaju lokalni, vjetrovi koji pušu iz raznih pravaca. Lokalni vjetrovi nastaju ako naiđu hladne zračne mase s visokim pritiskom ili toplije zračne mase s niskim pritiskom. Obično ne traju dugo. Poslije nekoliko sati ili najkasnije nekoliko dana, iznova se javljaju stalni vjetrovi.
Članak 4.
Drugi lokalni vjetrovi nastaju uslijed dnevnog zagrijavanja ili hlađenja Zemlje. U tu skupinu vjetrova spadaju povjetarci s kopna ili s mora. Opća cirkulacija atmosfere je osnovna vrsta strujanja u atmosferi, kojom se izmjenjuju velike zračne mase u mjeseCi 1 2 3 4 5 6 horizontalnom i vertikalnom smjeru. U njoj važnu ulogu imaju strujanja u vezi s putujućim ciklonama i anticiklonama. Ta strujanja posreduju u razmjeni zračnih masa između polarnih, umjerenih i suptropskih širina i daju glavnu značajku vremenskim zbivanjima kod nas. Lokalna cirkulacija zraka nastaje zbog različita zagrijavanja zraka iznad kopna i mora i zbog različita sastava i oblika tla. S tim u vezi pojavljuju se karakteristični lokalni vjetrovi s mora i kopna. Najpoznatiji kontinentalni vjetrovi su košava, sjeverac te južni vjetar. Režim vjetrova na nekome mjestu može se grafi čki prikazati pomoću ruže vjetrova. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i orkan. Kako bi se dobila što preciznija slika o ugroženosti određenog područja od olujnog i orkanskog nevremena potrebno je, uz analizu smjera i jačine vjetra, analizirati i broj dana s jakim i olujnim vjetrom. Tablično prikazani podaci odnose se na cjelokupni prostor Županije, ali kao takvi uz manja odstupanja predstavljaju vjerodostojne brojčane pokazatelje za područje Općine. Postoje i iznimne situacije kada navedeni podaci nisu u potpunosti adekvatan pokazatelj, a to je u sljedećim slučajevima:
Ostali akti u ovom izdanju (56)
- Odluka o dodjeli Povelje Međimurske županije trgovačkom društvu DODLEK-AGRO d.o.o. Belica
- Odluka o II. izmjeni Odluke o isplati novčane paušalne naknade za podmirenje troškova prehrane službenika i namještenika Međimurske županije
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava o financiranju projektnog prijedloga „ZRINSKI: DVA GRADA – JEDNA POVIJEST“
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju stalnih i povremenih članova Vijeća za prevenciju Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA o davanju suglasnosti na Sporazum o pružanju financijske i tehničke podrške regionalnim koordinatorima
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Čakovec o davanju suglasnosti ravnateljici za potpisivanje ugovora s dobavljačima
- Zaključak o davanju suglasnosti na novu Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec, za pokretanje postupka jednostavne i javne nabave, za predmet nabave „Radovi na rekonstrukciji krovišta na starom dijelu školske zgrade Osnovne škole Strahoninec i ostali radovi“
- Odluka o V. izmjenama Statuta Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o cijeni korištenja sportske dvorane Mursko Središće i korištenja Centra društvene, kulturne i sportske namjene „Sokolski dom“
- Odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu grada Mursko Središće
- Odluka o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji grada Mursko Središće i Općine Pirovac
- Odluka o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026–2030
- Odluka o zamjeni nekretnina u k.o. Mursko Središće
- Zaključci
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostav- LASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2026. ne nabave
- Odluka o usvajanju Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Belica za 2026. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti za pokretanje postupka formalnog udruživanja radi osnivanja Turističke zajednice područja „Med Murom i Dravom“
- Odluka o prodaji zemljišta k. č. 3812/6 k. o. gardinovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Belica za 2025. godinu
- Zaključak o usvajanju Polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026.
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Dekanovec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća upravnom odjelu Općine Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika Knjižnice i čitaonice Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaća djelatnika „Dječjeg vrtića „MURA“ Goričan
- Odluka o visini osnovice za obračun plaće Nedelišće
- Odluka o imenovanju službenika za informiranje
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o raspisivanju natječaja za zakup poslovnog prostora
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Pribislavec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Kolovoza 2026. “SLUŽBENI g 23. Odluka o sufinanciranju usluga predškolskih ustanova za djecu s područja Općine Pribislavec
- Odluka o sufinanciranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola s prebivalištem na području Općine Pribislavec
- Odluka o dodjeli nagrada učenicima i studentima s prebivalištem na području Općine Pribislavec za iznimne uspjehe u školovanju te na sportskim i drugim natjecanjima
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Pribislavec za 2026. godinu
- Odluka o uvjetima i načinu davanja na korištenje kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Pribislavec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću „Magnolija“
- Pravilnik o načinu korištenja kombi vozila u vlasništvu Općine Pribislavec
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Odluka o izmjeni i dopuni Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu i načinu isplate dodatka za uspješnost u radu u Općini Selnic
- Pravilnik o ocjenjivanju službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Selnica
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Strahoninec za 2026. godinu
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec
- Odluka o korištenju prekoračenja po poslovnom računu Općine Strahoninec
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Zaključak o neprihvaćanju ponude za kupnju nekretnine
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Odluka o izmjeni Odluke o koeficijentima i osnovici za obračun plaća djelatnika DV „Vrapčić“
- Odluka o sufinanciranju školskog radnog materijala za školsku godinu 2026/2027
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave roba, usluga i radova