GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 18

SGMŽOpćina Kotoriba · 4. kolovoza 2026. · KLASA 361-01/36-01/01 · URBROJ 2109-9-3-26-1

Odluka o donošenju Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 61

Članak 109.

Da bi se spriječilo uništavanje i degradacija biološke i krajobrazne raznolikosti Mure i Drave, to je područje potrebno zaštititi kako bi se zaustavile aktivnosti koje prijete uništenju i nestanku prije svega značajnih staništa, a time i brojnih ugroženih i zaštićenih vrsta flore i faune. S obzirom na utjecaj kontinuirane gospodarske i druge ljudske aktivnosti koje se odvijaju u području ekosustava rijeka Mure i Drave i njihovog usklađivanja sa zaštitom tog područja predložena zaštita tog područja u kategoriji regionalnog parka je najpogodnija jer istovremeno dopušta gospodarske aktivnosti, a istovremeno stvara i nove perspektive održivog razvoja, vezane uz ekološku poljoprivredu i ekoturizam. Kategorija zaštite: Značajni krajobraz Rijeka Mura na području Međimurske županije Upisnik zaštićenih područja za Međimursku županiju, općina Kotoriba a prema podacima Bioportala, Skupština Međimurske županije, donijela je 18. 04. 2001. godine Odluku KLASA: 351-01/01-03/15, URBROJ: 2109/1-02-01-01 i Odluku o izmjeni i dopunama Odluke o proglašenju, 31.01.2002.o proglašenju Mure u Upisnik zaštićenih područja, prema kategoriji zaštite: Značajni krajobraz koji se prostire na površini od 14469.40 ha, pod brojem registra 439. Opis granice obuhvata: Sjeverna granica zaštićenog područja ide državnom granicom s Republikom Slovenijom i Republikom Mađarskom. Zapadna se granica proteže državnom granicom s Republikom Slovenijom, dok istočna granica slijedi županijsku granicu s Koprivničko-križevačkom županijom. Južna granica na zapadu počinje na mjestu gdje županijska cesta Ž2003 sječe državnu granicu s Republikom Slovenijom te dalje prati sljedeće prostorne elemente: Županijska cesta Ž2003 do naselja Čestijanec, granice građevinskog područja (dalje GGP).

Članak 109.

Županijska cesta Ž2003 do naselja Lapšina, GGP naselja Lapšina do Ž2003, cestom do Brezovca, GGP tog naselja nakon koje slijedi obrambeni nasip do ceste Sveti Martin na Muri– Hotiza. Slijedi cestu prema jugu do naselja Sveti Martin na Muri, dalje je granica GGP naselja Sveti Martin na Muri, nastavlja se na GGP Vrhovljan, Žabnik i Marof. Iza Marofa granica je poljski put koji se nastavlja na ulicu Marof u Marofu do Hlapićine. Zatim je granica GGP naselja Hlapićina do Ž2003, nastavlja se cestom Ž2003 sve do GGP Murskog Središća. Od Murskog Središća do Novakovca južna granica je Ž2003 na prostorima izvan naselja, a naselja obilazi njihovom sjevernom granicom građevinskog područja. Od mjesta gdje GGP Novakovcapresjeca kanal Murščak granica postaje kanal Murščak, zatim poljski put Križni Leš do Donjeg Hrašćana, GGP D. Hrašćana do Ž2003, nastavlja se cestom do GGP Hodošan, GGP naselja Hodošan do lokalne ceste L20032, cestom L20032 do kanala Sratke, kanalom Sratke do kanala Kopanec, kanal Kopanec do kanala Jagodnjak IV, kanal Jagodnjak IV do kanala Jagodnjak I koji vodi prema naselju, kanalom do GGP naselja Goričan, GGP naselja Goričan do kanala Veliki Berek, kanalom prema grafičkom prikazu M1: 25000 br. 4 do GGP naselja Goričan, GGP naselja do županijske ceste Ž2026, županijska cesta Ž2026 do Donjeg Kraljevca. Kod Donjeg Kraljevca granica slijedi djelomično GGP naselja i kanal Jalše, zatim kanal Bistrec-Rakovnica te županijsku cestu Ž2034 prema Hemuševcu. Dalje je granica GGP naselja Hemuševec i Draškovec, državna cesta D20 od Draškovca do Čukovca, GGP naselja Čukovec do lokalne ceste L20041 koji spaja Čukovec s Donjim Mihaljevcem. Granica slijedi: GGP naselja D. Mihaljevec, kanal Vidovečki Bistrec, put koji od kanala vodi prema naselju Sv. Marija, GGP naselja Sv. Marija, poljski put koji se nastavlja na Ulicu Vladimira Nazora u Sv.

Članak 109.

Mariji (prema kartografskom prikazu 1:25000 br. 5 i 6) koji vodi do Donjeg Vidovca. Dalje je granica GGP naselja D. Vidovec, županijska cesta Ž2040 prema Kotoribi do poljskog puta s desne strane ceste koji ide uz rub šume, poljski put (kartografski prikaz 1:25000 br. 6) do županijske ceste Ž2041 koja vodi do Donje Dubrave, županijska cesta Ž2041 do granice GP naselja D. Dubrava, GGP naselja D. Dubrava, cesta koja vodi prema PG Legrad do županijske granice s Koprivničkokriževačkom županijom. Mura i njezina neposredna okolina zadržala je na ovom prostoru svoje prirodi blisko obilježje. Dinamika u riječnoj nizini stvara velik broj biotopa kratkog vijeka. Ekološka raznolikost područja pruža brojnim biljkama i životinjama (čiji su zahtjevi različiti) idealne uvjete za život u području ove tekućice. Meandrirajuće vodene strukture na ovom su području izuzetno bogate raznolikim vegetacijskim pokrovom drveća, grmlja i močvarnog bilja. Prirodnu šumsku vegetaciju karakterizira šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, johe s dugoklasim šašem, vrba, topola i bagrema. Na rubovima murske vegetacije razvija se kulturni krajolik sa zanimljivim uzorcima oranične razdiobe i rasporedom naselja usporedno s Stranica 62 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. riječnim tokom. U vodama Mure registrirano je tridesetak vrsta ribe, od kojih je najbrojnija porodica šaranki. Od najznačajnijih ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta na području uz rijeku Muru do sada su zabilježene: biljke iz porodice ljiljana i stanovnik poplavnih livada kockavica (Fritillariameleagris), riba crnka (Umbrakrameri) koja je glacijalni relikt, rijetka i zakonom zaštićena je i ptica rodarica crna roda (Ciconianigra), dvije vrste vodenih kukaca u Europi registrirani kao izumrli, obalčar (Xanthoperlaapicalis) i tular (Platyphylaxfrauenfeldi).

Članak 109.

Osim navedenih na području uz rijeku Muru prebiva još preko 170 zabilježenih vrsta beskralješnjaka i mnogi kralješnjaci. Područje Velikog Pažuta prvi puta je zaštićeno 1983. godine kao specijalni ornitološki rezervat u površini od 700 hektara. Županijska skupština je 10. prosinca 1998. godine donijela Odluku o proglašenju posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut kojom je prestala važiti prethodna kategorizacija iz 1983. godine, a rezervat je proširen na cca 1000 hektara. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 15. studenog 2011. godine ovo područje proglašeno je Posebnim ornitološkom rezervatom „Veliki Pažut“ čime je okončan postupak izmjena granice i kategorije zaštite za ovo zaštićeno područje, te je postojeći zoološki rezervat prekategoriziran u ornitološki rezervat s površinom od 571 hektar. Područje posebnog ornitološkog rezervata „Veliki Pažut“ nalazi se unutar većeg zaštićenog područja Regionalnog parka Mura-Drava i ekološke mreže Republike Hrvatske Natura 2000 područja „HR2000364“ pod nazivom „Mura“ i „HR5000014“ pod nazivom „Gornji tok Drave“ važnih kao područja očuvanje vrsta i stanišnih tipova ( POVS ), te kao Natura 2000 područje „HR1000014“ pod nazivom „Gornji tok Drave“ važnog za očuvanje ptica (POP). Svrha njegove zaštite je trajno očuvanje ornitofaune karakteristične za vlažna staništa i rijeke te zaštita ornitofaune ugrožene na nacionalnoj i europskoj razini. Zaštićeno područje Posebnog ornitološkog rezervata „Veliki Pažut“ obuhvaća sutok dviju velikih alpsko-planinskih rijeka Drave i Mure, a nalazi se u blizini mjesta Legrad.

Članak 109.

Područje odlikuje velika krajobrazna raznolikost, te raznolikost staništa među kojima su najvažnija močvarna staništa i vodotoci koje karakterizira ispresijecanost kanalima i starim rukavcima s pješčanim i šljunkovitim nanosima, niskim obalama i riječnim adama što se rezultira raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta. Zbog svoje lociranosti u pograničnom pojasu ta su staništa relativno izolirana, što je posebno važno za proljetne i jesenje seobe ptica, kao i za njihovo zimovanje. Zimi u većim koncentracijama tu borave-zimuju divlje guske (guska lisasta i guska glogovnjača). Neke vrste ptica močvarica nalaze tu povoljne uvjete za gnjezdište. Od gnjezdarica najzastupljenije su divlje patke, liske, vodene kokošice, trstenjake i druge. Uočena je i prisutnost nekih rijetkih vrsta ptica, kao npr. crne rode, plazice vuge i jastrebcacipolaša. Ipak, čitava ornitofauna još nije u cijelosti istražena. Međutim, neupitnost bogatstva krajobrazne raznolikosti tog područja koje se odlikuje obiljem vode, biljne hrane, prepoznatljivom ispresijecanošću kanalima, te prirodnim mirom bila su dovoljan razlog da se na to područje reintrodukcijom unese glodavac dabar (Castorfiber L.) Projekt ponovnog unošenja glodavca dabra na to područje realiziran je zahvaljujući donaciji njemačke vlade koja je darovala veću skupinu dabrova koji su u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj‟ ponovno naseljeni na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj gdje su nekad obitavali. Nosilac projekta je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Oborena stabala vrbe, te oguljena kora i brane od vrbovih štapova ukazuju da su se dabrovi na području „Posebnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut“ dobro udomaćili. Smatra se da se njihov broj gotovo udvostručio.

Članak 109.

Uneseno ih je 29, a sada ih je preko 50. Zahvaljujući propisivanju Mjera zaštite za „Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut“ to je područje izdvojeno iz sastava lovišta što je rezultiralo i povećanim brojem raznovrsne visoke i niske divljači u njemu. Ovo područje odlikuje se bogatstvom šuma posebno onih nizinskih-poplavnih koje karakterizira ispresijecanost kanalima. U tim šumskim zajednicama prevladavaju bijela vrba, crna topola (jagnjad) kao i crna i bijela joha, dok prizemni sloj često čini plava kupina. Šumske i vodene površine daju povoljan uvjet za razvoj raznolikog biljnog i životinjskog svijeta. Na najudubljenijim područjima u kanalima i mrtvicama razvijene su zajednice lopoča i lokvanja s vodenom kugom, krocanjom, vodenim orašcem i dr. Na njih se nadovezuju biljne zajednice trščaka i visokih šaševa od kojih su na tom području najznačajnije trska, šaška, oblić, rogoz, žabočna i dr. U zajednicama močvarnih livada najviše dominiraju šaševi, puslica, žabnjak i vodena metvica. Za zaštićeno područje propisane su Mjere zaštite za „Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut“ („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 3/99.) Posebni ornitološki rezervat „Veliki Pažut“ zaštićen je i na međunarodnoj razini. Ovo područje sastavni je dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji je 2021. godine od strane UNESCO-a proglašen između pet država (Hrvatska, Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija). 6.5. DRUŠTVENO-GOSPODARSKA ANALIZA Društveno-gospodarska analiza izrađena je temeljem analitičkog pregleda stanja uspostavljene društvene i gospodarske infrastrukture na području obuhvata.

Članak 109.

6.5.1. Društvena analiza Društvena infrastruktura Općine Kotoriba obuhvaća objekte i usluge iz odgoja, obrazovanja, zdravstva, razvoja, kulture, umjetnosti, sporta, socijalne zaštite što omogućava normalno funkcioniranje lokalne zajednice. U sklopu društvene infrastrukture Općina osigurava rad ustanovama u predškolskom obrazovanju, ustanovama u osnovnoškolskom obrazovanju, kulturnim ustanovama, sportskim ustanovama i javnim ustanovama. Pored navedenih ustanova, društvenu infrastrukturu čine slijedeća poduzeća: Na području Općine Kotoriba poštanski promet organizira i obavlja “Hrvatska pošta” d.d. Središte pošta Čakovec posredstvom Poštanskog ureda Kotoriba br. 40329, koji pokriva područje Općine s jednim naseljem, te poslužuje sva domaćinstva. Za sustav vodoopskrbe i javne odvodnje Općine Kotoriba odgovorne su Međimurske vode d.o.o. Prema podacima Međimurskih voda na dan 31.12.2024. godine od ukupno 1.196 kućanstva (prema popisu stanovništava iz 2021. godine) njih 1.018 je priključeno na vodovodnu mrežu, što iznosi 85%, od gospodarskih subjekata i ustanova njih 83 je priključeno na vodovodnu mrežu. Kanalizacija na području Općine Kotoriba djelomično izgrađena i u funkciji, a prema podacima Međimurskih voda na dan 31.12.2024. godine od ukupnog broja kućanstva (prema popisu stanovništva iz 2021. godine) njih 946 je priključeno na izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Broj priključenih gospodarskih subjekata i ustanova je 73, što čini ukupno 79% priključenosti . 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 63 Naselje Kotoriba plinoficirano je 1994. godine, a za distribuciju plina odgovorna je tvrtka Međimurje- plin d.o.o.

Članak 109.

Na području Općine vrši se organizirano prikupljanje, odvoz, obrada i odlaganje otpada. Odgovorna tvrtka je GKP PRE-KOM d.o.o. iz Preloga. U veljači 2016. godine Općina Kotoriba je zajedno sa tvrtkom GKP PRE-KOM te gradom Prelog i općinama Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan i Sveta Marija potpisala Odluku o pristupanju međunarodnoj strategiji Zero Waste 2020. čime se osigurava jačanje pozitivnog utjecaja na očuvanje i zaštitu okoliša u zajednici. • Odgoj i obrazovanje U Općini Kotoriba djeluju 2 ustanove za odgoj i obrazovanje: Dječji vrtić Kotoriba U pedagoškoj godini 2023./2024. Dječji vrtić Kotoriba pohađa 74 djece s time da broj djece nije stalan nego varira tijekom cijele pedagoške godine upisima i ispisima. Odgojno – obrazovni rad dječjeg vrtića organiziran je u tri odgojno-obrazovne skupine. Skupine su podijeljene na: jasličku, mlađu mješovitu i stariju predškolsku skupinu u kojoj se ostvaruje redovni 10-satni program. Jasličku skupinu „Mišići“ polaze djeca u dobi od 1-3 godine (14-18 djece). Mlađu mješovitu skupinu „Ribice“ polaze djeca u dobi od 3-5 godina (28 djece). Stariju predškolsku skupinu polaze djeca u dobi od 6-7 godina (28 djece). Jasličku skupinu pohađa pet djece s područja Općine Donji Vidovec za koje Općina Donji Vidovec sufinancira boravak u vrtiću. Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba–na početku školske godine 2024./2025. školu je pohađalo ukupno 262 djece raspoređenih u 8 razrednih odjela. Ukupno 133 djece pohađalo je nastavni program od 1.-4. razreda osnovne škole, dok je 128 učenika pohađalo nastavni program od 5.- 8. razreda osnovne škole. Škola radi u jedno smjenskom radu od 08 do 16 sati te zapošljava 40 radnika.

Članak 109.

Osnovna škola Kotoriba djeluje na području Općine Kotoriba i samog mjesta Kotoriba čija je površina 26,5 km2. Nakon otvorenja nove zgrade osnovne škole i športske dvorane, škola raspolaže sa 11 učionica, 3 specijalizirane učionice, 3 manje učionice od standarda, 1 informatička učionica, 1 učionica za provođenje predškolskog odgoja, 3 kabineta, knjižnicom koja ne zadovoljava standarde i školskom kuhinjom. Kao blagovaonicu koristi se spojni hodnik između škole i sportske dvorane. Trodijelna sportska dvorana suvremeno je opremljena. Ukupna površina školskog prostora je 3731,00 m2. Uz školsku zgradu i sportsku dvoranu nalazi se velika zelena površina i školsko igralište, asfaltirano je igralište za rukomet, nogomet te košarku. Asfaltirana je i atletska staza oko igrališta. Zelene površine zadovoljavaju potrebe učenika. U sklopu projekta V našem ljepom vrtu uz pomoć udruge Biovrt uređen je školski vrt. Zasađeno je ljekovito bilje, bobičasto voće te postavljen hotel za kukce. Započeli su radovi za učionicu na otvorenom. Ispred škole i dvorane je parkiralište. • Zdravstvo i socijalna skrb Na području Općine Kotoriba djeluju dvije specijalističke ordinacije obiteljske medicine, dvije stomatološke ordinacije, laboratorij za vađenje krvi i Zavod za hitnu medicinu koji radi 0/24, 7 dana u tjednu. Navedene zdravstvene ustanove pružaju stanovništvu Općine primarnu zdravstvenu zaštitu (zdravstvenopreventivnu i sanitarnu zaštitu), a za ostale usluge stanovništvo mora odlaziti u Čakovec gdje su zdravstvene usluge organizirane kroz: Dom zdravlja, Opću bolnicu Čakovec, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec. Uz Dom zdravlja nalazi se i ljekarna.

Članak 109.

• Sport i rekreacija Na području Općine Kotoriba djeluje nekoliko sportskih subjekata, u raznim sportskim granama (košarka, moto klub, nogomet, mali nogomet, stolni tenis, trčanje i ostali...): • KK Kotoriba • MK Rolling fish • MNK Klub 75 • NK Graničar • STK Kos-Kotoriba • TK Kotoripski begači • Motonautički klub „Mura“ Kotoriba Na području Općine Kotoriba sportski klubovi koriste prvenstveno Sportski park Graničar: glavno nogometno igralište i stadion, koristi ga NK Graničar Kotoriba za seniorske i omladinske utakmice, mali nogomet i rekreativne aktivnosti također se odvijaju na pomoćnim terenima. Školska sportska dvorana (Osnovna škola Kotoriba) koristi se za košarku, mali nogomet i rekreativne programe. Košarkaški klub i rekreativci koriste vanjske košarkaške terene. Stolnoteniski klub trenira u zatvorenim općinskim prostorima. Trkački klub Kotoripski begači organizira utrke „Kotoripske desetke“ na lokalnim cestama i uz rijeku Muru, na području Žužičke, za trening koriste javne prometnice i prirodne staze. • Kultura i civilno društvo Knjižnica i čitaonica Kotoriba–kao samostalna ustanova raspolaže s dva odjela: odjel za odrasle, te odjel za djecu i mlade. Knjižnica posjeduje lako dostupne fondove i informacijska pomagala namijenjena svim kategorijama stanovništva, bez obzira na njihovu dob, obrazovanost ili stručnu spremu. Članovima je na raspolaganju i suvremena računalna oprema te imaju mogućnost razgledati ostavštinu književnika Jože Horvata rođenog Kotoripčanina. Od zaštićene graditeljske baštine na području Općine Kotoriba najznačajnije su:

Članak 109.

Župna crkva Blažene djevice Marije i sv. Križa– smještena je u na istočnoj periferiji naselja, na mjestu stare, davno porušene drvene kapele sv. Križa. To je najveća crkva u Međimurju, čija je gradnja započela 1768. godine, a zvonik je sagrađen između 1779. i 1793. godine. Crkva je longitudinalnog tlocrta, svetišta užeg od broda, izvan poligonalnog. Uz južno pročelje je vitki zvonik konkavnih ploha koje lijepo naglašavaju njegovu vitkost i eleganciju. Kroz njega se ulazi u crkvu. Svojom veličinom i arhitektonskim oblikovanjem župna crkva čini najznačajniji spomenički akcent u Kotoribi. Građevina starog župnog dvora– zajedno s kat. čest. 892 na kojoj je izgrađena stavljena je pod preventivnu zaštitu Rješenjem od 2004. godine, a u veljači 2006. doneseno je novo Rješenje i upis u Registar kulturnih dobara RH. Smještena je zapadno od crkve kao samostojeća zgrada na prostranom dvorištu. Ova jednostavna i lijepo proporcionirana zidana katnica izgrađena je početkom 19.stoljeća umjesto starije, drvene kurije. I danas je istaknuta građevina u Kotoribi. Izgradnjom novog župnog dvora, nakon velike poplave prije 30-tak godina, ova je građevina ostala bez svoje izvorne funkcije. Članice Društva žena već dvadesetak godina brinu i uređuju prostorije Etno muzeja koji ima preko 2000 eksponata etno zbirke. Popis evidentirane graditeljske baštine: Stranica 64 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. • Klasicističko kameno raspelo • Raspelo iz 1906. godine • Pil sv. Donata • Pil sv. Ivana Nepomuka • Kameno raspelo kod crkve • Kameno raspelo iz 1900. godine • Raspelo iz 1900. godine • Raspelo na groblju Temeljem podataka iz Registra udruga na području Općine Kotoriba registrirano je i aktivno 21 udruga civilnog društva.

Članak 109.

Neke od udruga su: • Udruge sportskog tipa (ribolov, lov, nogomet, košarka, stolni tenis, moto klub) • Kulturno umjetničke udruge (KUD- ovi, mažoretkinje, tamburaši) • Dobrovoljno vatrogasno društvo Kotoriba • Limena glazba Kotoriba • Društvo žena Kotoriba • Društvo Naša djeca • Kinološko društvo Dobrovoljno vatrogasno društvo Općine Kotoriba Općina Kotoriba ima i jedno dobrovoljno vatrogasno društvo-DVD Kotoriba koje broji 20 operativnih članova na adresi Kralja Tomislava 127. 6.5.2. Gospodarska analiza • Turistički značaj Općina organizira nekoliko već tradicionalnih događanja poput Dani šibe i ribe, Dani Kotoribe koji se organiziraju u povodu „jesenskog križeva“. Kotoriba je nadaleko poznata po tradicionalnom zanatu košaraštvu i „ribičiji“ te se ove dvije tradicionalne posebnosti Kotoribe obilježavanju svakog svibnja već skoro dva desetljeća. Od 2025. godine zaštićeno je i kulturno nematerijalno dobro “Umijeće izrade predmeta od vrbove šibe u Kotoribi i okolici”. Na području općine nekoliko je značajnih kulturnopovijesnih građevina koje imaju status nepokretnog ili pokretnog kulturnog dobra ili su u postupku valorizacije – Crkva Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i sv. Križa iz 1776. godine, Kurija starog župnog dvora iz 1813., orgulje u crkvi Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i sv. Križa iz 1902., Pil Svetog Trojstva, Zgrada stare škole iz 1860., stara kovačnica iz 1905. i dr. Općina Kotoriba jedna je od općina koje su obuhvaćene u Regionalni park Mura Drava, a na njezinom području se proteže i posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut.

Članak 109.

Značajna kulturna i tradicijska baština nalazi se na području budućeg Regionalnog parka Mura-Drava i u naseljima uz samu njegovu granicu. Arheološki lokaliteti, nepokretni objekti kao što su sakralni, svjetovni ili gospodarski objekti, pokretni objekti i predmeti te naposljetku, nematerijalni oblici i duhovno stvaralaštvo, od izuzetnog su regionalnog i nacionalnog značaja. Bez sumnje se može zaključiti da ovaj prostor sadrži izuzetne ekološke i krajobrazne vrijednosti od regionalne, nacionalne i međunarodne važnosti. One su velikim dijelom nastale i očuvale se kroz djelovanje ljudi na ovom prostoru, a čine jedinstvenu cjelinu s izuzetno bogatom kulturnom i tradicijskom baštinom. Stoga je održivi gospodarski razvoj i napredak naselja i lokalnih zajednica ključni element za očuvanje ovog prostora. • Tržište rada U evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) odnosno iz Statistika HZZ-a, u prva četiri mjeseca 2025. godine evidentirano je 71 nezaposlena osoba od čega više nezaposlenih čine žene sa 41 nezaposlenom ženom i 30 nezaposlenih muškaraca. Promatrano kroz prva četiri mjeseca 2024. godini primjećuje se smanjenje evidentiranih nezaposlenih za 3 osobe u 2025. godini, odnosno evidentirano je 46 nezaposlenih žena i 28 nezaposlenih muškaraca, ukupno 74 nezaposlena osoba u 2024. godini. Promatrano kroz cijelo godišnje razdoblje, broj evidentiranih nezaposlenih osoba u svih 12 mjeseci u 2023. godini iznosi 81 nezaposlena osoba. Broj nezaposlenih, u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu, manji je za 16,05 % odnosno evidentirano je 68 nezaposlenih osoba.

Članak 109.

• Poslovno okruženje i poslovne zone Poslovno okruženje na području općine određen je prirodnim predispozicijama poput klime, prirodnih resursa, ali isto tako ovisi o postojećoj infrastrukturi i tehnologiji te prometnim pravcima. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na području Općine Kotoriba u 2024. godini poslovala su ukupno 63 poslovna subjekta. U veličini mikro poslovnog subjekta zaposleno je 137 radnika, 158 radnika zaposleno je u veličini mali poslovni subjekt, 14 radnika u veličini srednji poslovni subjekt i 351 radnik zaposlen je u veličini veliki poslovni subjekt, što ukupno čini 660 zaposlenih u različitim poslovnim subjektima u 2024. godini. Ostvareno je ukupno 104.018.374,4 € prihoda te su poslovni subjekti ostvarili ukupno 7.601.111,56 € dobiti. Najviše prihoda ostvareno je u prerađivačkoj industriji (80.034.666,76 €, odnosno 77 % svih prihoda). Prerađivačka industrija zapošljava 67 % svih zaposlenih u tvrtkama na području općine Kotoriba. Na području općine djeluju dvije poduzetničke zone: Poduzetnička zona Istok koja je popunjena i nema mogućnost širenja, te Poduzetnička zona Jug na samom ulazu u Kotoribu s lijeve strane LC Donji Vidovec-Kotoriba ukupne površine 41 ha što je svrstava u red najvećih u Međimurju. U zoni „Jug“ nalazi se oko 35 parcela. Neke od njih su prema potrebama vlasnika spojene. Osnovna infrastruktura sufinancirana je sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Od značajnih privrednih pogona na prostoru Općine djeluju: - MURASPID d.o.o. – poduzeće za međunarodnu špediciju, transport i trgovinu, - MURAPLAST d.o.o.–prerada plastičnih proizvoda, - MEĐIMURJEPLET-MURA d.d.–proizvodnja proizvoda od šibe, - MEGAMETAL d.o.o.-izrada metalnih konstrukcija - ALU-BRAVARIJA d.o.o.– izrada AL i PVC – bravarije, - GRIJANJE KOS d.o.o.– izvođenje instalacija grijanja, - MURAMETAL d.o.o.

Članak 109.

- EKO KOTOR d.o.o. - SILADI d.o.o. i niz drugih većih i manjih gospodarskih subjekata. 6.5.3. Indeks razvijenosti Općine Kotoriba 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 65 Opća razvijenost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj ocjenjuje se indeksom razvijenosti prema postupku ocjenjivanja i razvrstavanja koji provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18). Uredba o indeksu razvijenosti (NN 131/17) utvrđuje sljedeće pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti: (1) prosječni dohodak po stanovniku, (2) prosječni izvorni prihodi po stanovniku, (3) prosječna stopa nezaposlenosti, (4) opće kretanje stanovništva,
(5) stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje) i (6) indeks starenja. Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju. Zadnji postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti proveden je tijekom 2023. te je donesena nova Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 03/2024) koja se primjenjuje od 13. siječnja 2024. Pokazatelji stupnja razvijenosti općine Kotoriba nalaze se u sljedećoj tablici:

Članak 109.

Tablica 9. Pokazatelji stupnja razvijenosti Općine Kotoriba Vrijednost Pokazatelj (Općina Kotoriba) Prosječni dohodak po stanovniku [kn] 33.666,66 Prosječni izvorni prihodi po 2.275,78 stanovniku [kn] Prosječna stopa nezaposlenosti 0,0549 Opće kretanje stanovništva 90,74 Indeks starenja 133,10 Stupanj obrazovanja (VSS, 20-65) 12,99 Indeks razvijenosti 100,238 Razvojna skupina V. Izvor podataka: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Prema navedenoj Odluci, Općina Kotoriba pripada V. skupini jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti Općine Kotoriba iznosi 100,238 čime se svrstava na 255. mjesto od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. 6.6. ANALIZA POSTOJEĆIH GRAĐEVINA U ovom poglavlju analiziraju se promjene u broju i strukturi stambenih objekata na području Općine Kotoriba prema službenim popisima stanovništva iz 2011. i 2021. godine. Analizom Prostornog plana i kartografskih podloga dodatno je utvrđeno koliko približno objekata pripada pojedinim kategorijama gradnje (I–V), razvrstanim prema vremenu izgradnje. Ovi podaci pružaju pregled dinamike razvoja stambenog fonda, promjena u korištenju prostora te strukture naseljenosti na području Općine. Na području Općine evidentirana su prema popisu stanovništva iz 2011. godine 1148 stambena objekata od čega je 1129 stanova za stalno stanovanje dok 19 stambenih jedinica otpada na stanove za odmor, stanove u kojima se odvija djelatnost, privremeno nenastanjene objekte, napuštene stanove, te objekte koji se koriste samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi.

Članak 109.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine evidentirano je 10 stambenih objekata više odnosno 1197 stambena objekta što prikazano površinom čini ukupno 123.124,00 m2 od čega je ukupno 1149 stanova za stalno stanovanje, 932 stambena objekta evidentirano nastanjeni, 217 nenastanjeni stanovi i stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost evidentirano je 5 objekata koji čine površinu od 249 m2. Od stanova koji se koriste povremeno, za odmor otpada 35 stambena objekta i 8 objekata koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. Analizom iz Prostornog Plana kartografa sa tipovima gradnje odredilo se koliko približno objekata spada u određenu kategoriju (I do V) po vremenu gradnje i došlo se do sljedećih najbližih aproksimacija : - Tip I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža- 10% građevina ili 114 objekta - Tip II – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih godina) – 70 % građevina ili 804 objekta - Tip III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960- tih godina do danas) – 7% građevina ili 80 objekata - Tip IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas) – 9% građevina ili 104 objekta - Tip V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas) – 4% građevina ili 46 objekta Izvor: Procjena rizika 2021.

Članak 109.

6.7. ANALIZA URBANE STRUKTURE U ovom poglavlju analizira se siva, zelena i plava infrastruktura te analiza toplinskih otoka i održivih oblika mobilnosti. Analiza urbane strukture Općine pruža uvid u način na koji je Općina organizirana, razvijena i oblikovana, te kako njezine fizičke karakteristike, prometna povezanost i infrastrukturni kapaciteti utječu na kvalitetu života stanovnika i održivost urbanog razvoja. 6.7.1. Analiza sive infrastrukture Siva infrastruktura predstavlja neizostavan element funkcioniranja općine, napredak gospodarstva ovisi o što efikasnijem putovanju ljudi i robe. Siva infrastruktura definira se kao struktura izgrađena od strane čovjeka koristeći tvrdi građevni materijal u svrhu prometovanja, odvodnje, premošćivanja a obuhvaća ceste, kanale, mostove, zgrade, nasipe, cjevovode, prometni sustav i sl. Prepreka u ostvarivanju cilja efikasnog prijevoza/prometa je nedostatak i nedovoljna kvaliteta prometne infrastrukture i sve više negativnih posljedica na kvalitetu života u kontekstu klimatskih promjena, kvalitetu zraka i vode, na kvalitetu boravka i rekreacije u području općine. Siva infrastruktura je neophodna za funkcioniranje područja ali je moguće smanjiti njezin udio u gradskoj površini zelenim rješenjima koja za cilj imaju veći ekološki, estetski, socijalni i društveni utjecaj u funkcioniranju područja. • Cestovni promet Stranica 66 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. Na području općine nema državnih cesta, no postoji jedna županijska i dvije lokalne ceste:

Članak 109.

Tablica : Cestovni promet na području općine Kotoriba Duljina Vrsta i kroz Smjer broj ceste područje Općine Županijske ceste 1,192 km– ŽC2040 Kotoriba – Donji Vidovec – D20 asfalt Lokalne ceste 2,447 km– LC20045 Šiblje – Kotoriba (ŽC2040) asfalt Goričan (LC20032) – Kotoriba LC20066 7,853 km (LC20045) Izvor podataka: Procjena ugroženosti Općine Kotoriba. Kotoriba je, što se tiče cestovnog prometa, „slijepo crijevo“ te je izdvojena iz pravaca koji povezuju urbane sredine. Od ostale cestovne infrastrukture u Općini postoji mreža općinskih nerazvrstanih cesta (mjesnih ulica i poljskih putova) tako da je s obzirom na nizinski teritorij Općine njezin prostor međusobno kvalitetno prometno povezan. • Željeznički i zračni promet Preko teritorija općine prolazi željeznička pruga – prva pruga sagrađena u Hrvatskoj 1860. godine koja je spajala Budimpeštu na magistralnu prugu Beč – Trst. Danas je ova pruga u kategoriji željezničkih pruga za međunarodni promet (M501) (Središče)–Državna granica – Čakovec – Kotoriba– Državna granica–(Murakeresztur). Na području mjesta Kotoribe nalazi se Željeznički kolodvor Kotoriba. • Mostovi, vijadukt i tuneli Na području općine Kotoriba nema mostova, vijadukata niti tunela. • Plovni putovi Na području Općine Kotoriba nema plovnih putova na unutarnjim vodama. • Zračne luke i luke unutarnjih voda Na području Općine Kotoriba nema ni zračnih ni riječnih luka. 6.7.2. Analiza zelene infrastrukture U strategiji EU-a za zelenu infrastrukturu, zelena infrastruktura definirana je kao „strateški planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s drugim ekološkim obilježjima koja su osmišljena i kojima se upravlja u cilju ostvarenja velikog broja usluga ekosustava. Obuhvaća zelene prostore ili plave ako je riječ o vodnim ekosustavima i druga fizička obilježja u kopnenim i pomorskim područjima. Zelena infrastruktura na kopnu nalazi se u ruralnim i urbanim okruženjima.” U EU-u zelena infrastruktura uključuje mrežu Natura 2000 kao okosnicu te prirodne i poluprirodne prostore izvan mreže Natura 2000, kao što su parkovi, privatni vrtovi, živice, granični pojasevi uz rijeke obrasli vegetacijom ili poljoprivredni krajobrazi bogate strukture s određenim obilježjima i praksama te umjetna obilježja, kao što su zeleni krovovi, zeleni zidovi ili ekomostovi i riblje staze. (Izvor: eurlex.europa.eu)

Članak 109.

Prema Zakonu o prostornom uređenju u RH (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), u čl.3, definira se kako su zelene infrastrukture planski osmišljene zelene i vodene površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivog razvoja. Općina Kotoriba nema katastar zelenih površina ni drugu evidenciju zelenih i vodenih površina, stoga je u ovom poglavlju izvedena preliminarna inventarizacija zelenih i vodenih površina u Općini na temelju dostupnih izvora podataka. Korišteni izvori podataka uključuju Prostorni plan uređenja Općine Kotoriba te podatci dobiveni iz Geoportala Državne geodetske uprave i Bioportala–Informacijskog sustava zaštite prirode Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Za uspostavljanje sustava zelene infrastrukture te svrsishodno i uspješno planiranje i upravljanje zelenim površinama u Općini Kotoriba je stoga potrebno izraditi geoinformacijski sustav zelenih površina u kojem će se evidentirati sve zelene površine u Općini s preciznim lokacijama svih točkastih, linijskih i površinskih entiteta i pratećim atributima o stanju pojedinih entiteta, vegetacijskom pokrovu, dostupnosti, prisutnoj opremi i infrastrukturi, nadležnosti upravljanja, režimu održavanja te drugim potrebnim atributima. Izradi geoinformacijskog sustava trebaju prethoditi detaljno kartiranje i inventarizacija svih zelenih i vodenih površina čiji će rezultati biti ulazni podaci za izradu samog sustava.

Članak 109.

Zelena infrastruktura predstavlja zelene elemente područja: parkove, javne zelene površine, poljoprivredne površine, livade, pašnjake, vinograde, voćnjake, groblja te šumske zone. Na području Općine Kotoriba ukupno je registrirano 47 poljoprivrednih gospodarstava. Sa stanjem 31. 12. 2024. godine iz ARKOD baze podataka ukupna poljoprivredna površina na području Općine Kotoriba iznosi 1149,35 ha, a raspoređena je na 47 poljoprivrednih gospodarstava. Prema istom izvoru ukupna poljoprivredna površina na području Međimurske županije iznosi 30.530 ha, a obrađuje je ukupno 4.214 poljoprivrednih gospodarstava, od tog broja, veliku većinu čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kojih je 4.125,što znači da prosječno jedno poljoprivredno gospodarstvo na području Međimurske županije obrađuje oko 7,25 ha površina. Slika 11. Poljoprivredne površine na teritoriju Općine Kotoriba Izvor: Geoportal. U nastavku slijedi prikaz podataka o poljoprivrednim površinama na području općina Kotoriba iz ARKOD baze na dan 31. 12. 2024. Podaci o ARKOD parcelama su prikazani prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta i prostornoj komponenti naselja u kojem je smještena. Tablica 10. Poljoprivredne površine na području općine Kotoriba (ARKOD parcele) 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 67 STAKLENICI NASELJE ORANICA LIVADA NA ORANICI KOTORIBA 1367,97 ha 0,01 ha 2,80 ha PRIVREMENO PAŠNJAK VOĆNJAK NEODRŽAVANA PARCELA 0,37 ha 13,21 ha 1,52 ha Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Članak 109.

Ukupno je u ARKOD-u evidentirano 1385,88 ha parcela prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta za područje općine Kotoriba. Sljedeća slika prikazuje šumske površine na području Općine Kotoriba: Slika 12. Šumska područja na teritoriju Općine Kotoriba Izvor: Geoportal. Stabla u parkovima, drv1 i u njihovom neposrednom okolišu, uređenje se provodi tako da se očuvaju postojeće biljne i životinjske vrste. Vodotoci se, uređuju otvorenog korita, a na osobito vrijednim područjima uređuju se pejsažno. Površine povremeno pod vodom su povremeni potoci, jaruge, kanali, rukavci i inundacija uređenog dijela vodotokova. Ove površine se mogu koristiti kao parkovne površine, rekreativne površine ili privezi za plovila, pješački hodnici i biciklističke staze i sl. Zelenilo uz vodotoke obuhvaća površinu vodnog dobra, povremeno pod vodom. Uređuje se u svrhu omogućavanja osnovne namjene, očuvanja postojećih biljnih i životinjskih vrsta te uređenja pristupa vodi, privezišta za čamce, staza i sl. Pejsažno, zaštitno i kultivirano zelenilo formira su oko kompleksa posebne i proizvodne namjene, groblja, uz dijelove vodotoka i prostora namijenjenih gradnji kao tamponzona. Također se formira radi očuvanja i zaštite prirodnih vrijednosti. U područjima osobito vrijednog predjela u okruženju općine Kotoriba obvezno je: očuvanje sadašnje namjene površina, načina korištenja i gospodarenja, te veličina čestica. Očuvanje estetskih i prirodnih kvaliteta međuodnosa kultiviranih krajobraza prema naseljima, vodotocima i naročito prema nepokretnim kulturnim dobrima u zonama ekspozicije. Dijelovi većih šumskih površina koji su, zbog morfologije terena i rubno zatečene izgradnje uključeni u obuhvat, prvenstveno se uređuju održavanjem i sadnjom visokog zelenila.

Članak 109.

Groblje na području Općine Kotoriba osim svoje primarne funkcije važno je kao i orijentacijska točka zbog svoje kulturne i povijesne vrijednosti. Groblje i područja uz njega predstavljaju društveni prostor za boravak, šetnju i duhovnost. Također predstavljaju područja zelene infrastrukture koja pridonosi očuvanju biljne i životinjske bioraznolikosti. 6.7.3. Analiza plave infrastrukture Plava infrastruktura predstavlja plave elemente unutar općine, odnosno rijeke i potoke. Osnovno obilježje hidrografiji na ovom području daje rijeka Mura, koja je na promatranom području ravničarska rijeka s puno sprudova, meandara, rukavaca, šuma i šumaraka. Od ukupne dužine rijeke Mure u Međimurju (78,96 km) na dužinu Mure u Općini Kotoriba otpada 18,335 km ili 23,22 %. Najčešći visoki vodostaj Mure javlja se u petom i šestom mjesecu uslijed otapanja snijega i leda u svom gornjem toku gdje je ona izrazito brdska rijeka. Najviši vodostaji pak se javljaju u sedmom i osmom mjesecu. U pogledu morfoloških osobina Mure na promatranom području korito rijeke podložno je eroziji i zasipavanju, a zbog manjeg pada formiraju se brojni meandri. Upravo taj prirodni fenomen svrstava rijeku Muru zajedno s njenim krajobraznim i ekološkim osobinama u jedno od značajnijih riječnih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske. Sama Mura, stari rukavci, pripadajuće stajačice i pritoci, te močvarne, livadne, šumske zajednice staništa su brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Potok Bistrec-Rakovnica teče gotovo usporedno s granicom (dio južne granice) Općine Kotoribe i Donjeg Vidovca u smjeru zapad-istok, a nakon Općine Donje Dubrave na području Velikog Pažuta ulijeva se u rijeku Muru. Potok Bistrec- Rakovnica ima pluvialni (kišni) režim protjecanja. Maksimalni vodostaj nastupa nakon velikih padalina, posebice u jesen i proljeće, a u cijelom svom toku kroz Općinu regulirani su kanali s obrambenim nasipom. Kvaliteta vode je II.-III., dok je propisana kvaliteta vode II. kategorija.

Članak 109.

U posebnoj je opasnosti posljednje vrijeme jer se u gornjem toku bez pročistača ispušta dio otpadnih voda Donjeg Kraljevca. Obrana od poplave Općine je u potpunosti riješena i to obrambenim nasipom uz rijeku Muru dužine 11,30 km i uspornim nasipom uz Kotoripski kanal dužine 2x 1,90 km. Infrastruktura odvodnje Melioracijska odvodnja (kanalska mreža) je dio sustava, koji služi za poboljšanje svojstava i sposobnosti tala za poljoprivrednu proizvodnju. Izvedeni sustav kanalske mreže na području Općine zadovoljava potrebe odvodnje poljoprivrednog zemljišta i oborinskih voda iz dijelova naselja, pa bi za daljnju izgradnju melioracijskih kanala bilo potrebno izvršiti ekspertnu analizu sa strane ekoloških, ekonomskih, a i drugih kriterija. Kanalska mreža je II, III i IV reda, a popis kanala prikazan je u nastavku. KANALI II REDA • Kotoripski kanal • Obodni kanal Bistrec-Gorenjak • Obodni kanal Kopanec-Gorenjak • Kanal Gorenjak KANALI III i IV REDA • Kanal Hrđajice • Kanali Osredek II-IV Stranica 68 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. • Kanali Nađardof I-V • Kanali Jales I-III • Kanali Mekote I-III • Kanali Vahta I-III • Kanal Potkova • Kanali Krka I-VI • Kanal Struga • Kanali Vrbolja I-II • Kanali Senečnjak I-VI • Kanal Senjar 6.7.4. Analiza toplinskih otoka Razne gospodarske aktivnosti ljudi utječu na Zemljinu klimu jer uzrokuju ispuštanje velikih količina stakleničkih plinova, koji se zadržavaju u Zemljinoj atmosferi zajedno s plinovima koji su u njoj prirodno prisutni. Dodatni staklenički plinovi uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva radi proizvodnje energije, ali i drugim ljudskim aktivnostima kao što su poljoprivreda, uzgoj stoke, razne vrste proizvodnje, sječa šuma. Ugljikov dioksid (CO ) staklenički je plin koji najčešće 2 nastaje zbog ljudskog djelovanja. Ti dodatni plinovi pojačavaju „efekt staklenika” na atmosferu našeg planeta i tako uzrokuju brz porast temperature Zemlje, što dovodi do velikih promjena klime.

Članak 109.

Toplinski valovi su razdoblja neuobičajeno toplog i suhog ili vrućeg i vlažnog vremena koja imaju suptilni početak i prestanak, a traju najmanje dva do tri dana i imaju vidljiv utjecaj na ljudske aktivnosti (https://library.wmo.int). Toplinski val je sveprisutan meteorološki fenomen koji rezultira smrtnošću ljudi, poljoprivrednim gubicima i povećanjem brojnih rizika kao što su zdravstveni rizici, šumski požari, a među ostalim mogući su i prestanci opskrbe električnom energijom. Analize Državnog hidrometeorološkog zavoda RH pokazuju porast broja toplih dana i toplih noći u Hrvatskoj. Urbani efekt zagrijavanja je izražen, posebno zbog izgrađenih betonskih površina, što rezultira snažnim zagrijavanjem u unutrašnjosti zemlje. Pregled negativnih čimbenika koji utječu na pojavu toplinskih otoka: - Uklanjanje vegetacije u urbanim područjima dovodi do smanjenja zasjenjenih površina te izostanka procesa evapotranspiracijom kojom vegetacija snižava temperaturu zraka. - Svojstva građevinskih materijala poput sposobnosti reflektiranja sunčeve svjetlosti, toplinske emisije i toplinskog kapaciteta utječu na povećanje temperature u gradovima. Zbog toga gradska središta tijekom dana mogu apsorbirati i pohraniti dvostruko više topline u usporedbi s njihovim ruralnim okruženjem. - Urbana morfologija utječe na strujanje zraka i sposobnost površina da emitiraju dugovalno zračenje natrag u atmosferu. S obzirom na gustu izgradnju gradova, površine i građevine često su barem djelomično zaklonjene susjednim zgradama ili drugim građevinama, zbog čega ne mogu brzo i neometano otpuštati toplinu.

Članak 109.

- Antropogeni izvori topline odnose se na toplinu proizvedenu ljudskim aktivnostima u urbanom okruženju, a toplina se procjenjuje kao zbroj energije utrošene za grijanje i hlađenje, rad uređaja, promet i industrijske procese. - Promjena vodne bilance u gradovima rezultat je promijenjenih površinskih svojstava na području općine (npr. velike površine pod vodonepropusnim materijalima). Zbog brzog otjecanja oborinskih voda sivom infrastrukturom i nedostatne vegetacije u gradovima smanjuju se transpiracija i isparavanje vode iz tla, što se odražava na nižu apsolutnu i relativnu vlažnost zraka. - Vremenski i geografski čimbenici poput smjera i brzine vjetra, položaja i lokalne topografije gradova utječu na stvaranje efekta urbanih toplinskih otoka (UTO-a). Na primjer, velike vodne površine u blizini gradova umanjuju temperaturne fluktuacije i temperature, dok su gradovi smješteni u kotlinama uglavnom slabo prozračeni. Općina Kotoriba, kao pretežito ruralno područje s niskom gustoćom izgrađenosti, ne osjeća klasičan i intenzivan efekt urbanog toplinskog otoka kakav je karakterističan za velike gradove poput Zagreba ili Osijeka. Ipak, određeni utjecaji i rizici postoje zbog: Povećanja broja toplih dana: prema klimatskim projekcijama za unutrašnjost Hrvatske, očekuje se značajan porast broja ekstremno toplih dana i noći, što utječe i na Kotoribu. Lokalnih točaka zagrijavanja: iako općina nema kontinuiranu urbanu masu, betonirane površine poput većih parkirališta ili industrijskih zona mogu stvarati mikrolokalne zone povišene temperature.

Članak 109.

Slika 13. Srednje temperature zraka, Srpanj 2024.godine– odstupanja srednje temperature zraka, u odnosu na normalu 1991. – 2020. Izvor: DHMZ–Državni hidrometeorološki zavod Za potrebe analize toplinskih otoka, uzeti su podaci iz CORINE Land Cover (CLC) sustava. CLCplus Backbone 2023 – raster 10 m dio je Copernicus Land Monitoring Service – CLCplus inicijative, koja modernizira klasični CORINE Land Cover (CLC) sustav. Prikazuje: osnovni (“backbone”) sloj zemljišnog pokrova u visokoj rezoluciji (10 m), raster s klasifikacijom zemljišta u standardizirane kategorije (npr. urbanizirano, poljoprivredno, šumsko, vodene površine), služi kao temeljni dataset na kojem se grade detaljniji tematski slojevi (npr. HRL – High Resolution Layers). Služi za praćenje promjena jer omogućuje detekciju promjena zemljišnog pokrova u gotovo realnom vremenu (svake 2 godine). U ekologiji pomaže u analizi bioraznolikosti, 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 69 fragmentacije staništa i očuvanja prirodnih resursa. Koristi se za praćenje širenja gradova i infrastrukture. U poljoprivredi omogućuje procjenu korištenja zemljišta i promjene u poljoprivrednim praksama. A dobiveni podaci su ključni za klimatske politike: za EU Green Deal, strategije bioraznolikosti i klimatske akcije. Slika 14. CLCplus Backbone 2023 (raster 10 m, Europe, 2-yearly) (prikaz područja općine Kotriba) Izvor: https://land.copernicus.eu/en/map-viewer?dataset=0407 d497d3c44bcd93ce8fd5bf78596a CLC Hrvatska predstavlja digitalnu bazu podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova Republike Hrvatske izvedenoj prema standardiziranoj CORINE nomenklaturi i metodologiji, čime je osigurana konzistentnost i homogenost podataka na razini cijele Europske unije. Standardni pristup izrade CLC baze temelji se na vizualnoj interpretaciji satelitskih snimaka prema prihvaćenoj standardnoj CLC metodologiji, dajući vektorske podatke o pokrovu zemljišta u mjerilu 1:100 000, minimalne širine poligona 100m i minimalnog područja kartiranja 25 ha, odnosno 5 ha za bazu promjena pokrova zemljišta. Definirana CLC nomenklatura uključuje 44 klase, raspoređene u 3 razine, od kojih svaka opisuje različit pokrov zemljišta.

Članak 109.

Visoko rezolucijski slojevi predstavljaju bazu podataka o stanju zemljišnog pokrova Republike Hrvatske te pokrivaju 5 različitih tema / kategorija: Izgrađene površine, Šumske površine, Travnjaci, Vode i vlažne površine te Mala šumovita područja. Navedene kategorije su komplementarne glavnim temama CLC proizvoda. Niže su prikazane površine prema stupnju izgrađenosti i postotak gustoće pokrova drveća za područje Kotoribe. Slika 15. Gustoća pokrova drveća- TCD (Tree Cover Density) prikaz područja općine Kotoriba Izvor: https://CLCCro Sloj je definiran kao vertikalna projekcija krošnji drveća na horizontalnu površinu Zemlje, a pruža mjeru proporcionalnog pokrivanja površine Zemlje krošnjama drveća po pojedinom pikselu, izraženu kao postotak (0 – 100%). Podaci su izvedeni iz multispektralnih satelitskih snimaka visoke rezolucije korištenjem satelitskih snimaka vrlo visoke rezolucije i/ili ortofoto snimaka kao referentnih podataka. Minimalna širina kartiranja iznosi 20m, dok je minimalna jedinica kartiranja ovisna o dimenzijama piksela (20m, 100m) pojedinog proizvoda. Slika gore prikazuje tematsku kartu koja vizualizira postotak gustoće pokrova drveća za područje općine Kotoriba, temeljeno na podacima iz 2015. godine (iz baze CORINE Land Cover, oznaka “CLCCro”). U izgrađenom dijelu Općine Kotoriba, dominiraju područja s vrlo niskom gustoćom pokrova drveća (područja naselja), dok se gušće šumske površine nalaze uglavnom fragmentirano na rubnim dijelovima područja i uz rijeku Muru. U nedostatku drveća i sjene, asfaltirane prometnice i tamne površine izravno apsorbiraju do 95% sunčeve radijacije. Ta energija se zatim akumulira i pretvara u toplinu. Drveće djeluje kao prirodna klimatizacija mjesta. Velike crveno-smeđe površine (niska gustoća pokrova) označavaju područja koja su najosjetljivija na razvoj urbanog toplinskog otoka i dugotrajno zadržavanje povišenih temperatura.

Članak 109.

Slojevi visoke rezolucije (HR slojevi) Copernicus servisa za praćenje pokrova zemljišta–Pan-europska komponenta. Ovaj sloj pruža informaciju o stupnju izgrađenosti po pojedinom pikselu, izraženom u obliku postotka (0–100%), i prostornu raspodjelu umjetnih/izgrađenih površina. Proizvod je izveden korištenjem poluautomatske klasifikacije koja se temelji na kalibriranom vegetacijskom indeksu (NDVI). Podaci o stupnju izgrađenosti su dostupni za referentne godine 2006., 2009., 2012. i 2015. u 20m i 100m prostornoj rezoluciji. Na slici je prikazana 2015. godina. Slika prikazuje tematsku kartu koja vizualizira postotak izgrađenosti za područje općine Kotoriba, temeljeno na podacima iz 2015. godine (iz baze CORINE Land Cover, oznaka “CLCCro”). Tamnosmeđa boja označava visoku izgrađenost područja (urbano jezgro) s udjelom oko 60–80%, dok u nekim dijelovima smeđa boja predstavlja vrlo visoku izgrađenost s udjelom oko 80–100%, gdje se posebno ističe potpuno izgrađeni dio uz željezničku prugu. Slika 16. Stupanj izgrađenosti prikaz područja općine Kotoriba Izvor: https://CLCCro Detektirani toplinski otoci u Općini Kotoriba su: 1. Središte naselja, gdje se nalaze gusto izgrađene površine, asfaltirane ulice, manjak zelenila. Moguće intervencije i aktivnosti kako bi se spriječili UTO su: - Sadnja stabala uz glavne prometnice; - Postavljanje zelenih krovova i fasada na javne zgrade; Stranica 70 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. - Uvođenje malih urbanih parkova i hladovitih odmorišta.

Članak 109.

2. Velika parkirališta, tj. problem predstavljaju velike asfaltne plohe koje akumuliraju toplinu. Neke od aktivnosti ublažavanja UTO su: - Sadnja drvoreda oko i unutar parkirališta; - Postavljanje pergola s penjačicama iznad dijela parkirnih mjesta; - Korištenje svijetlih, reflektirajućih materijala za podlogu. 3. Površine uz željezničku prugu, koje su intenzivno izložene suncu, vrlo mala ozelenjenost, visoka koncentracija velikih prometnih sustava poput asfaltiranih cesta i željezničke pruge (pruga i kolodvor) visoko su koncentrirane površine koje stvaraju velike akumulacije topline. Aktivnosti koje bi ublažile posljedice UTO su: − Integracija zelenih površina u prostorne planove – npr. obavezni postotak ozelenjenja kod svake nove asfaltirane površine ili rekonstrukcije − Korištenje prirodnih materijala (drvo, kamen) umjesto betona gdje je moguće − Uvođenje vodenih elemenata (kanali, mali bazeni, kišni vrtovi) koji povezuju zelene površine i doprinose hlađenju prostora. − Ugradnja infiltracijskih otoka s travom, grmljem ili niskim stablima unutar parkirališta i željezničkog kolodvora. Oni prekidaju monotone plohe asfalta, smanjuju odvodnju oborinskih voda i stvaraju hlad − Sadnja linija stabala uz rubne prometnice i pješačke koridore. Time se stvara hlad, smanjuje buka i vizualno ublažava industrijski karakter prostora − Zamjena dijela klasičnog asfalta permeabilnim materijalima koji omogućuju infiltraciju kišnice i smanjuju efekt toplinskog otoka − Formiranje malih depresija s biljem tolerantnim na vlagu, koje skupljaju oborinsku vodu s parkirališta i filtriraju je (kišni vrtovi uz rubne zone)

Ostali akti u ovom izdanju (29)