Odluka o donošenju Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba

22. Temeljem članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 36/09., 125/08., 36/09., 150/11., 19/13.– službeni pročišćeni tekst, 144/12., 137/15.–službeni pročišćeni tekst, 123/17., 98/19. i 144/20.) a u skladu s Programom razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine („Narodne novine“ br. 47/21.) i Programom razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. te člankom 29. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 5/21. i 5/23), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 7. sjednici održanoj dana 12. ožujka 2026. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Strategija zelene urbane obnove Općine Kotoriba za razdoblje od 2025. godine do 2030. godine koja se nalazi u privitku ove Odluke i njezin je sastavni dio.
Članak 2. Ova Odluka o donošenju Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOTORIBA KLASA: 361-01/36-01/01 URBROJ: 2109-9-3-26-1 Kotoriba, 12. ožujka 2026. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Hinko Virgej , v.r. STRATEGIJA ZELENE URBANE OBNOVE OPĆINE KOTORIBA Kotoriba, veljača 2026. godine STRATEGIJA ZELENE URBANE Projekt: OBNOVE OPĆINE KOTORIBA OPĆINA KOTORIBA Naručitelj: Ulica kralja Tomislava 100, 40329 Kotoriba Odgovorna Dario Friščić osoba Načelnik naručitelja: VITAR U KRMU, obrt za stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, vl. Izvršitelj: Mojca Soža Ivana Gorana Kovačića 2 A, 22202 Primošten Odgovorna mr.sc. Mojca Soža, univ.bacc.oec. osoba Vlasnica obrta izvršitelja: Voditelj mr.sc. Mojca Soža, univ.bacc.oec. projekta: Datum Veljača 2026. godine dokumenta: SADRŽAJ 1 LISTA KRATICA 3 1. UVOD4 1.1. SVRHA I RAZLOZI IZRADE DOKUMENTA 4 1.2. DEFINICIJE 5 1.3. ELEMENTI ZELENE INFRASTRUKTURE7 1.4. PROCES IZRADE DOKUMENTA 10 2. POVEZNICA NA PROGRAME ZELENE INFRASTRUKTURE I KRUŽNOG GOSPODARENJA I NACIONALNOG PROGRAMA OPORAVKA I OTPORNOSTI 13 3. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA 16 4. RAZVOJNE POTREBE I POTENCIJALI 17 5. OSNOVNA OBILJEŽJA PODRUČJA ZAHVATA 19 5.1. PODRUČJE OBUHVATA 19 5.2. STANOVNIŠTVO 21 5.3. RELJEFNA I GEOLOŠKA OBILJEŽJA 22 5.4. HIDROLOŠKE ZNAČAJKE 24 5.5. KLIMATSKA OBILJEŽJA 26 5.6. PRIKAZ POSTOJEĆIH RIZIKA I ZNAČAJNIH NEPOGODA U PRETHODNOM RAZDOBLJU 26 6. ANALIZA ULAZNIH PODATAKA POVEZANIH S TEMOM ZELENE URBANE OBNOVE 28 6.1. ANALIZA STRATEŠKIH DOKUMENATA 28 6.1.1. Plan razvoja međimurske županije za razdoblje do 2027.28 6.1.2. Provedbeni program Općine Kotoriba za razdoblje 2026.

Članak 2.

do 2029. godine 30 6.1.3. Strategija upravljanja imovinom općine kotoriba za razdoblje 2019. do 2025. godine 32 6.1.4. Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Općine Kotoriba (Sustainable Energy and Climate Action Plan – SECAP) 33 6.1.5. Procjena rizika od velikih nesreća 36 6.2. ANALIZA PROSTORNO PLANSKIH DOKUMENATA38 6.2.1. Prostorni plan uređenja Općine Kotoriba III. izmjene i dopune 38 6.2.2. Urbanistički plan uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotribi 42 6.2.3. Plan prijedloga za izmjene ili dopune u prostornim planovima 46 6.3. ANALIZA DOSTUPNIH BAZA JAVNIH PODATAKA O JAVNIM POVRŠINAMA 47 6.4. ZAŠTITA BIORAZNOLIKOSTI 49 6.5. DRUŠTVENO-GOSPODARSKA ANALIZA 58 6.5.1. Društvena analiza 58 6.5.2. Gospodarska analiza 61 6.5.3. Indeks razvijenosti Općine Kotoriba 62 6.6. ANALIZA POSTOJEĆIH GRAĐEVINA 63 6.7. ANALIZA URBANE STRUKTURE 64 6.7.1. Analiza sive infrastrukture 64 6.7.2. Analiza zelene infrastrukture 65 Stranica 36 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. 6.7.3. Analiza plave infrastrukture 68 6.7.4. Analiza toplinskih otoka 69 6.7.5. Analiza održivih oblika mobilnosti 74 6.8. ANALIZA ANKETNOG UPITNIKA 76 7. MODEL KRUŽNOG GOSPODARENJA PROSTOROM I ZGRADAMA 92 7.1. TIPOLOGIJA KRUŽNOG GOSPODARENJA 94 7.2. PLANIRANJE I GRADNJA NOVIH ZGRADA U SKLADU S KRUŽNIM GOSPODARSTVOM 95 7.3. REVITALIZACIJA I OBNOVA NEKORIŠTENIH PROSTORA I ZGRADA 97 7.4. KRUŽNA OBNOVA I REPROGRAMIRANJE KORIŠTENIH PROSTORA I ZGRADA 99 8. PODRUČJA POGODNA ZA URBANU PREOBRAZBU I/ILI URBANU SANACIJU 101 9. IZRADA SWOT ANALIZE 131 10. STRATEŠKI OKVIR 136 10.1. NACIONALNI STRATEŠKI OKVIR 136 10.2. STRATEŠKI OKVIR OPĆINE KOTORIBA 136 11. HORIZONTALNA NAČELA 146 12. POKAZATELJI, INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN I TERMINSKI PLAN PROVEDBE 149 13. POPIS IZVORA/LITERATURE 157 POPIS TABLICA I SLIKA 159 Popis tablica 159 Popis slika 159 LSTA KARTICA DNSH engl. Do No Significant Harm (ne nanosi bitnu štetu)

Članak 2.

DHMZ Državni hidrometeorološki zavod DZSDržavni zavod za statistiku EU Europska unija GIS Geoinformacijski sustav JLS Jedinica lokalne samouprave JP(R)S Jedinice područne (regionalne) samouprave JU Javna ustanova (za upravljanje zaštićenim područjem) KG Kružno gospodarenje NBS engl. Nature Based Solutions NKS Nacionalna klasifikacija staništa NN Narodne Novine NPOO Nacionalni plan oporavka i otpornosti NRS Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine NUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku OIE Obnovljivi izvor energije POVS Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove PPUO Prostorni plan uređenja Općine Program 2030 Program Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj 2030 RH Republika Hrvatska SWOT analiza snage (engl. strengths), slabosti (engl. weaknessess), prilike (engl. opportunities), prijetnje (engl. threats) UP Urbano područje UZI Urbana zelena infrastruktura UTO Urbani toplinski otoci ZI Zelena infrastruktura Strategija zelene urbane obnove je strateška podloga od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se odnosi na ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju NBS rješenja (engl. Nature Based Solutions), unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike. Donosi se za razdoblje od 5 do 10 godina i izrađuje se za cijelo područje jedinice lokalne samouprave. U svojoj osnovi Strategija zelene urbane obnove obuhvaća zelenu infrastrukturu te kružno gospodarenje prostorom i zgradama.

Članak 2.

Strategija zelene urbane obnove definira mjere, projekte i aktivnosti svih elemenata zelene urbane obnove odnosno zelene infrastrukture i kružno gospodarenje prostorom i zgradama i kao takva ima ulogu podloge za daljnje izmjene prostornoplanske dokumentacije. Uvrštavanjem u prostorno-plansku dokumentaciju definiranih elemenata zelene urbane obnove i smjernica koje proizlaze iz Strategije zelene urbane obnove, moguć je kvalitetniji dugoročni razvoj koji uvažava prirodu i čovjeka. 1.1. SVRHA I RAZLOZI IZRADE DOKUMENTA Cilj izrade Strategije razvoja zelene infrastrukture Općine Kotoriba je poticanje razvoja i unaprjeđenje sustava otvorenih/ zelenih površina općine kroz unapređenje postojećih i planiranje novih otvorenih/zelenih površina te njihovo umrežavanje i razvijanje različitih funkcija. Također, izradom ove Strategije želi se potaknuti kružno gospodarenje prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora. Sve navedeno, rezultirat će u jačanje otpornosti na rizike i klimatske promjene te kao podrška općem održivom razvoju. Europska komisija predložila je 27. svibnja 2020. godine plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije COVID-19 te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i jačanju otpornosti gospodarstva na razini EU. Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (u daljnjem tekstu NPOO) odobren je Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 10687/21 od 20. srpnja 2021. kao poticajan financijski okvir i mehanizam. NPOO definira reformske smjerove i područja ulaganja radi postizanja ciljeva ekonomskog i društvenog oporavka, kao i jačanja otpornosti države i hrvatskog gospodarstva na krize.

Članak 2.

U okviru NPOO inicijative 6. Obnova zgrada, reforme C6.1. R5 „Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“ pokrenut je Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava za izradu strategija zelene urbane obnove. Strategija zelene urbane obnove općine Kotoriba za razdoblje od 2025. do 2030. godine obuhvaća opsežnu analizu zelenih/otvorenih prostora na području općine, odnosno elemenata zelene infrastrukture te izdvojenih objekata/zgrada, kao potencijala za primjenu načela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, temeljem čega se donose strateški koraci usmjereni prema njihovom sustavnom unaprjeđenju, zaštiti i daljnjem upravljanju i planiranju. Strategija zelene urbane obnove općine Kotoriba je strateška podloga koja se odnosi za razdoblje od pet do deset godina (2025. do 2030. godine) sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i Zakonom o regionalnom razvoju 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 37 Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18) te nizom podzakonskih propisa i akata. Temeljem navedenog, hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u RH je Nacionalna razvojna strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, čiji Strateški cilj 8. Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost, zagovara razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima kroz planski osmišljene zelene i vodne površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja pridonose poboljšanju i očuvanju prirode, prirodnih funkcija i procesa.

Članak 2.

Jednako tako je i razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama jedan od prioriteta provedbe politike na području održivog okoliša. Ovim dokumentom se predlaže mreža zelene infrastrukture i to na razini konačnog plana zelene infrastrukture zajedno s aktivnostima/projektima raspoređenih u četiri strateška područja, a jednako tako u obzir su uzeti potencijali za primjenu načela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Strategija potiče ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju NBS rješenja, unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike, a sve u korist lokalne zajednice općine Kotoriba. Ciljevi – mjere – aktivnosti Strategije doprinose posebnim ciljevima definiranim Programom razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine i Programom razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine. Dokument se poziva na važeću prostorno-plansku dokumentaciju, Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Općine Kotoriba (SECAP) i ostale strateške dokumente izrađene na općinskoj razini, te kao takav doprinosi njihovoj provedbi i uravnoteženom razvoju cjelokupnog područja. 1.2. DEFINICIJE Strateški dokument Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura (ZI) – Unapređenje Europskog prirodnog kapitala (COM(2013) 249 final) od 6.5.2013. godine, definira zelenu infrastrukturu kao „strateški planiranu mrežu prirodnih i poluprirodnih površina koja je, s drugim elementima okoliša, projektirana i upravljana da uspostavi široki raspon usluga ekosustava.

Članak 2.

Ona obuhvaća krajobrazne i ozelenjene prostore (ili plave ukoliko se odnosi na vodene ekosustave) i ostale fizičke elemente u kopnenim (uključujući obalne) i morskim područjima. Na kopnu je zelena infrastruktura prisutna u ruralnom i urbanom okruženju.“ Prirodna i poluprirodna područja u tom smislu mogu obuhvaćati zaštićena prirodna područja, šumske i ruralne krajobraze, javne zelene površine unutar urbaniziranog područja, vrtove privatnih kuća, zaštitno zelenilo industrijskih i gospodarskih zona, degradirana područja i sl. Zelena infrastruktura je kao pojam definirana Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) koji u čl. 3. navodi kako su zelena infrastruktura planski osmišljene zelene i vodene površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivog razvoja. Prema definiciji Europske komisije, zelena infrastruktura je strateški planirana mreža prirodnih i doprirodnih površina koja je projektirana i upravljana na način da pruža niz usluga ekosustava. Uključuje zelene i vodene površine i druge fizičke elemente u kopnenim i vodenim područjima (European Commission, 2013). Pojam zelene infrastrukture najčešće se smatra krovnim konceptom koji obuhvaća mrežu zelenih i vodenih površina i elemenata. No, u znanstvenoj i stručnoj literaturi ponekad se razdvajaju i pojedinačno definiraju koncepti zelene i plave infrastrukture. Zelena infrastruktura uključuje kopnene ekosustave i elemente dok plava infrastruktura obuhvaća vodene i riparijske ekosustave i elemente. Budući da parkovne površine i šetnice često uključuju vodene površine i da su vodotoci često popraćeni parkovno uređenim zelenim zonama i šetnicama, zelena i plava infrastruktura su nedjeljivi i stoga ih treba planirati kao jedinstvenu mrežu.

Članak 2.

Srodan koncept zelenoj infrastrukturi su rješenja utemeljena na prirodi (NBS–Nature-basedSolutions). Ta rješenja su nadahnuta i podržana prirodom, isplativa i istovremeno pružaju ekološke, socijalne i ekonomske dobrobiti i pomažu u jačanju otpornosti. Takva rješenja povećavaju prisutnost i raznolikost prirode odnosno prirodnih obilježja i procesa u gradovima te kopnenim i vodenim krajobrazima putem lokalno prilagođenih, učinkovitih i sistemskih intervencija (Bulkeley, 2020). Specifične vrste zelenih i vodenih površina mogu se smatrati rješenjima utemeljenim na prirodi kada na održiv i ekološki prihvatljiv način vrše funkciju za koju se tradicionalno koriste siva rješenja. Primjeri NBS-a su zeleni krovovi, kišni vrtovi i propusne parkirališne podloge. Isto tako, i primjena koncepta zelene infrastrukture u urbanom okruženju može se smatrati NBS rješenjem na strateško-planskoj razini. Kružno gospodarenje prostorom i zgradama podrazumijeva učinkovito i neprekidno korištenje resursa (materijala, dijelova zgrada i samih zgrada i prostora) kojim se radikalno smanjuje količina otpada, racionalizira se potrošnja energije i uporaba materijala, sprječava stvaranje otpada, potiče recikliranje i smanjenje količine opasnih kemikalija prilikom čega posljedično dolazi do razvoja novih materijala i tehnologija (Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine, 2021). Cilj je osigurati ponovnu uporabu prostora i zgrada koji su se prestali koristiti prije završetka njihova cjeloživotnog vijeka.

Članak 2.

Kružno gospodarenje prostorom i zgradama, u smislu ovog dokumenta, odnosi se na planiranje i gradnju novih zgrada, odnosno revitalizaciju i prenamjenu napuštenih i slabo korištenih prostora i zgrada, radi poticanja ponovnog korištenja uz produljenje trajnosti prostora i zgrada, poticanja mjera smanjenja količine građevnog otpada te povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Na cjelokupnom području općine Kotoriba postoje nekorišteni ili slabo korišteni prostori i zgrade koji predstavljaju izniman potencijal za primjenu načela kružnog gospodarenja i razvoj održive, sigurne i otporne općine. Očuvanje i obnova bioraznolikosti, koji su ovom Strategijom također obuhvaćeni, jedan je od ciljeva zaštite prirode prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23), i to “očuvanjem prirodnih stanišnih tipova, divljih vrsta i njihovih staništa, uključujući sve vrste ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju RH, kao i ptičjih jaja i gnijezda, uspostavom odgovarajućeg sustava zaštite, upravljanja i nadzora”. 1.3. ELEMENTI ZELENE INFRASTRUKTURE Elementi zelene infrastrukture mogu se promatrati na različitim razinama i kroz različite tipologije.
(1) Elementi zelene infrastrukture prema mjerilu: Kako bi se stvorila održiva, sigurna i prilagodljiva zelena Stranica 38 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. infrastruktura otporna na promijene okoliša, nužno ju je planirati na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Članak 2.

Razine implementacije zelene infrastrukture su: • Međunarodna razina planiranja zelene infrastrukture EU-a koristi elemente koji prelaze granice država, a uključuju riječne slivove, velike šumske komplekse i planinske lance međunarodnog značaja te područja ekološke mreže Natura 2000. • Nacionalna/regionalna razina identificira važne elemente za tvorbu sustava zelene infrastrukture, a podrazumijeva velika zaštićena područja i jezera, riječne slivove, šume visoke prirodne vrijednosti, prostrane pašnjake, područja poljoprivrede, velike sustave dina i obalnih laguna, planinske lance, obalna područja, močvare, ruralne/agrikulturne krajobraze, strateški važne vodene ili zelene koridore i komplekse, poplavna područja te šume i šumarke u službi „steppingstonesa“ za faunu. • Lokalna razina podrazumijeva najnižu razinu planiranja zelene infrastrukture, a njezine elemente možemo podijeliti na veće gradske zelene strukture: sportskorekreacijski sadržaji, groblja, obuhvaća elemente poput livada, šuma, lokalnih prirodnih rezervata, parkova, vrtova, dvorišta, zelenih krovova, vertikalnih vrtova, bio pročistača, kišnih vrtova, živica, drvoreda, ribnjaka, jezera, rijeka, potoka, pješačke i biciklističke staze, obnovljena ili napuštena industrijska područja, sportski tereni, golf tereni, dječja igrališta, trgovi, otvoreni prostori škola i vrtića te javnih, poslovnih i industrijskih objekata/područja, groblja, rasadnici, agrikulturna zemljišta, prijelazi za divlje životinje. Smjernice za izradu Strategije zelene urbane obnove Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, sadrže (2) tipologiju zelene infrastrukture prema fizičkim oblicima, prema kojoj se zelena infrastruktura sastoji od urbanih točaka, malih i velikih urbanih točaka (ili mreža) i urbanih koridora:

Članak 2.

Urbana točka je nepovezana površina zelene infrastrukture kao npr. šume i šumarci u urbanim područjima, perivoji, parkovi, sportski tereni u zelenilu, urbani vrtovi, povrtnjaci, zelena groblja i kampusi, vrtovi vila i ljetnikovaca, zelene okućnice kuća i zgrada, jezera, močvare, retencije, detencije i bare, kišni vrtovi, male zelene površine s niskim zelenilom, pojedinačna stabla i jako male grupe stabala. Manje urbane točke obuhvaćaju projekte uređenja i izgradnje zelene infrastrukture koji su u neposrednoj vezi sa zgradom javne i društvene namjene ili građevinskom česticom zgrade javne i društvene namjene, kao što su senzorni vrt, kišni vrt, urbani vrt na terenu ili na zgradi, zelene parkirališne površine, zeleni krov, zelena fasada, uređenje okoliša zgrade i dr. Velike urbane točke i urbani koridori obuhvaćaju projekte uređenja i izgradnje zelene infrastrukture, kao što su perivoj, centralni park, šuma u urbanom području, obale jezera i vodotoka, zelena biciklistička infrastruktura, drvored, urbana mreža i dr. Urbani koridori su uže i šire trake zelenila i vodenih površina, koje najčešće prate prirodne tokove voda ili tokove oblikovane ljudskim djelovanjem kao npr. rijeke i potoci s okolnim zelenilom, slivovi rijeka i potoka, ceste, kanali, željeznice s drvoredima, trakaste retencije oborina, zelenilo i vode uz energetske vodove, vjetrovni i ekološki koridori i slično, a u svrhu povezivanja postojećih nepovezanih urbanih točaka novim trakama zelene infrastrukture.
(3) Tipologija zelene infrastrukture prema strukturi i funkciji, sadrži sljedeće strukturne elemente: zeleni prsten, zeleni klinovi, linearni elementi te izdvojeni točkasti elementi. Za formiranje funkcionalne mreže zelene infrastrukture, potrebno je ostvariti sve navedene strukturne elemente.

Članak 2.

Zeleni prsten predstavlja kontinuirani dio zemljišta u blizini ili oko velikih urbanih područja u kojem se strogo ograničava izgradnja, a za ulogu ima povezivanje staništa u izvangradskim zonama (slika 1a). U tom smislu, zeleni pojas ima veliku ekološku važnost u izgradnji održivog gradskog okoliša. Dodavanjem različitih sadržaja u okviru sportskorekreativnih aktivnosti, pojas osim ekološke funkcije dobiva i socijalnu ulogu ostvarujući potrebe gradskog stanovništva. Na ekološki doprinos zelenog pojasa urbanom području ne utječe mjestimično presijecanje njegovog kontinuiteta, međutim važno je takvo područje održati sa trajnim i strogim ograničenjem nove izgradnje. Zeleni klinovi veliki su linearni potezi koji za ulogu imaju ekološko povezivanje izvangradskog prostora sa gradskim centrom (slika 1b). Takve veze nisu nužno kontinuirane cijelim njihovim potezom već mogu biti sastavljene od manjih linearnih i otočnih struktura, a najčešće imaju tendenciju fragmentiranja približavajući se visokourbaniziranom središtu grada ili općine. Otvorene površine u službi klinova obuhvaćaju od antropogenih do potpuno prirodnih prostora, a ujedno služe i kao socijalni prostori građana. Ostali linearni elementi su krajobrazni linearni elementi ekološkog značaja, a za ulogu imaju povezivanje manjih pojedinačnih struktura u veći ekološki sustav (slika 1c). Riječni tokovi predstavljaju veliki ekološki potencijal za razvoj zelene infrastrukture s obzirom na njihov prirodni kontinuitet i tendenciju povezivanja različitih staništa. U urbanom tkivu, povezivanje može biti podržano putem drvoreda i drugih sličnih linearnih elemenata.

Članak 2.

Izdvojeni točkasti elementi jesu pojedinačni elementi u sustavu zelene infrastrukture koji imaju veliku ekološku i socijalnu važnost, ali ih je teško povezati u jedinstveni sustav (slika 1d). Iz tog razloga potrebno je planirati povezivanje putem drvoreda ili drugih točkastih elemenata kao što su krovni i vertikalni vrtovi kako bi se ostvarila linearna ili „steppingstones“ veza. Slika 1. Primjeri elemenata zelene infrastrukture u gradovima Koristi zelene infrastrukture • Korist za okoliš 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 39 Apsorpcija CO iz atmosfere, poboljšanje kvalitete zraka, 2 kontrola oborinskih voda, smanjenje toplinskih otoka, poticanje bioraznolikosti Razvijena zelena infrastruktura u urbanim područjima utječe na smanjenje zagađenja filtriranjem štetnih lebdećih čestica u zraku i smanjenjem stakleničkih plinova, a istodobno ima izražene hidrološke funkcije. Hidrološke koristi zelena infrastruktura uključuju transport, infiltraciju i prirodnu odvodnju, uklanjanje onečišćenih tvari iz tla i vode, obalnu zaštitu od plavljenja, smanjenje površinskog protoka kroz površinsku hrapavost i, na kraju, skladištenje vode s potencijalom za ponovno korištenje. U okviru kontrole otjecanja, zelena infrastruktura djeluje na smanjenje nizvodne erozije, unaprjeđenje kontrole i prevencije od poplava te zaštite od olujnih udara, unaprjeđenje upravljanja odljevom oborinskih voda i održavanje volumena otjecanja. Okolišne koristi zelena infrastruktura uključuju pojačanu ekološku stabilnost i prilagođavanje klimatskim promjenama. Zelena infrastruktura djeluje na unaprjeđenje kvalitete i očuvanje vode, očuvanje kopnenih i vodenih staništa, poboljšanu kvalitetu zraka i smanjenje ugljičnog dioksida u atmosferi, zaštitu bioraznolikosti, te smanjenje ekološkog otiska, ublažava posljedice klimatskih promjena te djeluje na smanjenje potrebe za sivom infrastrukturom. Zahvaljujući interpolaciji zelenih i vodnih površina u izgrađeno gradsko tkivo, moguće je umanjiti efekt toplinskih otoka i smanjiti temperature u gradovima.

Članak 2.

Povećanjem pješačkih površina te unaprjeđenjem vegetacije uz istaknute prometnice, posebice drvoreda, umanjuje se otpuštanje stakleničkih plinova u atmosferu te se filtriraju aeropolutanti. Korištenje zelene infrastrukture kod preobrazbe napuštenih, nedovoljno korištenih i zapuštenih zemljišta u i oko urbanih središta može rezultirati društvenim, okolišnim i gospodarskima koristima te poboljšanjem percepcije kvalitete urbanog područja. • Gospodarska korist Smanjenje operativnih troškova, smanjenje količine otpada, smanjenje potrošnje energije, povećanje vrijednosti nekretnina, priljev stanovništva Zelena infrastruktura doprinosi smanjenju javnih i privatnih rashoda. Prvenstvena gospodarska korist ulaganja u zelena infrastruktura proizlazi iz izbjegavanja novih i nepotrebnih troškova. Direktni gospodarski doprinos očituje se u očekivanom smanjenju toplinskih otoka na području općine, pri čemu će se smanjenjem temperature u stambenim i radnim prostorima ostvariti ušteda u troškovima energije za hlađenje. Navedeno se postiže izvedbom zelenih krovova i zelenih zidova na zgradama, kao i povećanjem zelenih površina oko zgrada, čime se smanjuje okolna temperatura. Zelena infrastruktura također smanjuje negativne utjecaje ekstremnih klimatskih pojava, smanjujući posredno materijalnu štetu od vjetrova, ekstremnih padalina i poplava. Zato gradovi moraju promijeniti način planiranja i projektiranja urbanog tkiva planiranjem odgovarajućeg omjera izgrađenih i prirodnih te ozelenjenih površina, kao npr. dimenzioniranjem infrastrukturnih vodova na ekstremne oborine, formiranjem upojnih površina, planiranjem rekreacijskih površina koje se aktiviraju kao retencije u slučaju poplava i sl. Vrlo važnu gospodarsku korist čini utjecaj zelene infrastrukture na poboljšanje zdravlja ljudi i smanjenje ulaganja za liječenje bolesti. Znanstvene studije pokazuju produljenje životnog vijeka ljudi u zemljama sa zdravim gradskim okolišem. Ušteda na troškovima liječenja od bolesti izazvanih zagađenim okolišem gospodarski je važna kategorija. Zelena infrastruktura osigurava direktnu gospodarsku korist i kroz proizvodnju hrane u urbanim vrtovima na zgradama ili na terenu, u staklenicima i zimskim vrtovima. Također, doprinos se očekuje kroz otvaranje novih radnih mjesta te osnivanje novih tvrtki za potrebe izgradnje i održavanja zelene infrastrukture te proizvodnju i prodaju građevinskih i bioloških materijala. Najvidljiviji gospodarski učinak izgrađene zelene infrastrukture očekuje se kroz porast vrijednosti nekretnina. Razlika u cijeni nekretnina na nekom području prije i poslije izgradnje zelene infrastrukture stvara novu novčanu vrijednost. Evidentno je da je uključivanje zelene infrastrukture u suvremene gradske strategije gospodarskog razvoja nužno u dobrom gospodarenju gradovima.

Članak 2.

• Društvena korist Dostupnost javnim zelenim površinama, poticanje tjelesne aktivnosti, poboljšanje mentalnog zdravlja, jačanje zajednice, razvoj inkluzije Društvena korist zelena infrastruktura izravno se ogleda u unaprjeđenju kvalitete života u gradovima kroz provođenje slobodnog vremena na otvorenom te aktivno korištenje javno dostupnih rekreacijskih, sportskih, kulturnih, zdravstvenih i obrazovnih sadržaja unutar ili uz zelenu infrastrukturu. Igrališta, kupališta, glazbene i video scene, odmorišta, paviljoni, terase, strehe, edukativne staze, eko parkovi, ugostiteljski i turistički sadržaji pješačke i biciklističke staze te drugi javni prostori značajno doprinose unaprjeđenju kvalitete zdravlja. Zelena infrastruktura povezuje različite društvene skupine i potiče njihovu interakciju te je protumjera otuđenju s nizom psihičkih poteškoća suvremenog urbaniteta. Gradski predjeli postaju sigurniji i pristupačniji osjetljivijim ili slabije pokretljivim stanovnicima. Gradske četvrti s uređenim i dostupnim parkovima, ulice s drvoredima, urbani vrtovi te parkovi i zelene površine oko stambenih, javnih i obrazovnih zgrada čine svakodnevnicu ugodnijom, a vrijednost tih četvrti višom i poželjnijom za stanovanje. Temperatura u urbanim područjima i urbani toplinski otoci nepovoljno utječu na zdravlje ljudi i kvalitetu života, kako zbog povećane temperature tako i zbog lošije kvalitete zraka. Ovi nepovoljni utjecaji mogu se ublažiti povećanjem pješačkih te smanjenjem kolno-prometnih površina, kao i interpolacijom zelenih i vodnih površina u izgrađeno gradsko tkivo, što pomaže filtriranju lebdećih čestica i smanjenju zagađenja zraka. Posebnu društvenu korist ima izgradnja zelene infrastrukture na prostorima zgrada društvenog standarda (vrtića, osnovnih i srednjih škola, ambulanta i drugih sadržaja u funkciji zajednice) gdje obrazovni proces stvara temelje ponašanja budućih građana, a fizički prostori postaju fokusi okupljanja lokalne zajednice. Zelena infrastruktura uključuje i sadržaje kojima se promovira identitet te prirodno i kulturno nasljeđe, kao i uspješna integracija arhitekture i urbanizma u kontekstu krajobraza urbanog prostora. Povijesne zgrade sa svojim uređenim vrtovima punim zelenila i vode, biljnih i životinjskih vrsta, kao i povijesni perivoji oblikovani u stilu vremena u kojem su nastali predstavljaju nacionalnu kulturnu vrijednost.

Članak 2.

1.4. PROCES IZRADE DOKUMENTA Izrada Strategije zelene urbane obnove općine Kotoriba uključivala je nekoliko faza: prikupljanje i obradu podataka, analizu stanja, izradu koncepta razvoja zelena infrastruktura i kružnim gospodarenjem prostorom i zgradama, izradu strateško-planskog okvira, operativnog plana provedbe i praćenja te smjernica za ugradnju strateško-planskog okvira u prostorno-planske dokumente. Tijekom izrade Strategije zelene urbane obnove općine Kotoriba korištene su metode kabinetskog i terenskog rada. Za potrebe analize stanja, izrade strateško-planskog okvira i operativnog plana provedbe i praćenja, prikupljani su Stranica 40 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. kvalitativni i kvantitativni podaci iz različitih izvora. Osnovni načini prikupljanja podataka bili su: - temeljem ciljanog upita za primarnim podacima i već provedenim analizama općine Kotoriba, - anketno istraživanje, - pretraga mrežnih izvora podataka, - pretraga tiskane literature. Sekundarni podaci uključuju već provedene analize općine Kotoriba i drugih tijela kojima je općina osnivač, te javno dostupne podatke dobivene pretragom mrežnih izvora podataka (statistički, klimatski podaci). Osim relevantnih Strategija i prostornih planova za područje općine Kotoriba te županijsku i nacionalnu razinu, prikupljale i pretraživale su se i stručne podloge za izradu Strategija i Planova, stručna i znanstvena literatura povezana s temama zelene urbane obnove te širok raspon relevantnih stručnih publikacija.

Članak 2.

Prikupljeni podaci integrirani su u bazu podataka kako bi se različiti izvori i tipovi podataka mogli koristiti u analizama pojedinih aspekata. U prikupljanju podataka posebna je pažnja pridana utvrđivanju njihove kvalitete i starosti kako bi se osiguralo da rezultati nastali njihovom analizom budu ažurni i točni i da dostatno informiraju planiranje razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama u općini Kotoriba. Participativni pristup organiziran je kroz anketno istraživanje. U ovom kontekstu anketa je služila kako bi se uvidjela mogućnost participacije i zainteresiranosti lokalne zajednice o ovoj tematici budući da su oni potencijalni korisnici zelenih površina te prostora i zgrada pogodnih za primjenu pristupa kružnog gospodarenja. Anketno istraživanje je bilo usmjereno prema stanovništvu općine Kotoriba. Anketni upitnik izrađen je korištenjem web alata Google Forms te je bio distribuiran putem web stranice općine Kotoriba: Općina Kotoriba | Anketa–Uključivanje javnosti u izradu Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba. Online anketa je uključivala 33 pitanja koja se tiču stavova javnosti o stanju i intenzitetu korištenja elemenata zelene infrastrukture i građevinskog fonda te potencijala za unaprjeđenje zelenih površina i integracije kružnog gospodarenja, a sve u cilju donošenja strateških koraka u smjeru unaprjeđenja, zaštite, upravljanja i planiranja cjelokupnog administrativnog područja općine Kotoriba. Prikupljanje odgovora trajalo je od 12. veljače do 15.

Članak 2.

ožujka 2025. godine. Tijekom tog razdoblja, anketni upitnik ispunilo je 17stanovnika općine Kotoriba. U anketi žene obuhvaćaju 58,8 %, muškarci čine 41,2 % ispitanika. Prema dobnoj skupini, dominirala je skupina 36-50 godina (41,2 % sudjelujućih), te značajan udio mladih u dobi od 26-35 godina sa 23,5 %. Rezultati ankete su analizirani i integrirani u Strategiju. Obrada podataka sastojala se od dvije temeljne faze. U prvoj fazi analizirani su sekundarni podaci, tj. već postojeći podaci koji su omogućili usporedbu trendova u vremenu i prostoru. Ti su podaci služili za pripremu i operacionalizaciju anketnog istraživanja. Analiza sekundarnih podataka sastojala se od analize statističkih podataka i analize podataka iz već postojećih dokumenata iz predmetnog područja općine Kotoriba. U drugoj fazi su analizirani primarni podaci prikupljeni kroz anketno istraživanje te su integrirani s relevantnim sekundarnim podacima i interpretirani pomoći njih. Prikupljeni podaci obrađeni su uobičajenim statističkim, metodama kartografske vizualizacije, metodama elaboriranja, sinteze, dedukcije i indukcije uz kritički pristup. Sintezom prikupljenih podataka iz dostupnih dokumenata, literature i anketnog ispitivanja te uz uvažavanje postavljenih ciljeva u Programu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine (NN 147/2021) i Programu razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine (NN 143/2021) te ciljevima propisanim C6.1. R5 reformom iz NPOO-a, identificirane su razvojne potrebe i potencijali otvorenih zelenih površina i fonda zgrada u općini Kotoriba.

Članak 2.

Metodom SWOT analize identificirane su snage (engl. strengths), slabosti (engl. weaknessess), prilike (engl. opportunities) i prijetnje (engl. threats) relevantni za planiranje razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom. Identificirane potrebe i potencijali te rezultati SWOT analize pružili su osnovu za definiranje koncepta razvoja zelene infrastrukture i modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Ulazni podaci iz analize stanja integrirani su sa znanstveno utvrđenim načelima razvoja zelene infrastrukture i modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama iz relevantne znanstvene literature kako bi se postavili temelji za kvalitetan dugoročni razvoj u ovoj domeni. Po završetku i obradi svih analiza, dane su temeljne smjernice za unaprjeđenje prostora i mjesta po principima kružnosti te za razvoj zelene infrastrukture. Definirani su strateški okvir s prijedlozima posebnih ciljeva, mjera i aktivnosti unutar definiranih strateških ciljeva, plan zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja zgradama i prostorom te indikativni financijski i vremenski plan provedbe Strategije. Izrađen nacrt Strategije poslan je na mišljenje Općini Kotoriba i na javno savjetovanje za rok od 30 dana. Po donošenju konačnog mišljenja i nadopuna zaključuje se izrada Strategije te se prosljeđuje Općinskom vijeću općine Kotoriba na usvajanje. 2. POVEZNICA NA PROGRAME ZELENE INFRASTRUKTURE I KRUŽNOG GOSPODARENJA I NACIONALNOG PROGRAMA OPORAVKA I OTPORNOSTI Temeljni dokument koji definira ciljeve održivog razvoja je Program Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj 2030 (Program 2030) usvojen 2015. godine i najvažniji je dokument na svjetskoj razini koji postavlja 17 globalnih ciljeva održivog razvoja kojima se u 15 godina nastoji zaustaviti svaki oblik siromaštva, riješiti problem klimatskih promjena, smanjiti nejednakosti istovremeno osiguravajući da nitko ne bude isključen te doprinijeti održivom gospodarskom razvoju. Među ciljevima Programa 2030 posebno se ističe cilj 11 koji je usmjeren na razvoj uključivih, sigurnih, prilagodljivih i održivih gradova i naselja, pri čemu se kao jedan od prioriteta ovog cilja ističe osiguravanje univerzalnog pristupa sigurnim, uključivim i pristupačnim zelenim i javnim površinama.

Članak 2.

Europski zeleni plan je dokument na razini Europske unije koji ističe značaj i potiče razvoj zelene infrastrukture i s njom povezanih rješenja. Europski zeleni plan je sastavni dio strategije Europske komisije za provedbu Programa 2030 i ciljeva održivog razvoja. Pri tome on predstavlja strategiju rasta kojom se Europska unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 41 Razvojem zelene infrastrukture u urbanim područjima Republike Hrvatske doprinosimo kako održivom razvoju tako i jačanju otpornosti na klimatske promjene te postizanju ciljeva Europskog zelenog plana. Program razvoja zelene infrastrukture sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH (NN 123717, 151/22) predstavlja tip srednjoročnog akta strateškog planiranja koji se izrađuje i donosi za razdoblje od 5 do 10 godina, pri čemu on pobliže definira provedbu strateških ciljeva definiranih dugoročnim aktima strateškog planiranja, odnosno Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030) te višesektorskim i sektorskim strategijama. Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) provodi se u razdoblju od 2021.-2026. i temeljni je dokument za korištenje sredstava dostupnih RH u okviru instrumenta ”EU Nove generacije”. Ukupna vrijednost raspoloživih sredstava iznosi 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava te 3,6 milijarde eura zajmova.

Članak 2.

NPOO usklađen je s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. te ostalim relevantnim strateškim dokumentima, kao i s europskim prioritetima usmjerenima na digitalnu i zelenu tranziciju, koje se zasnivaju na modernizaciji gospodarstva i društva kroz veća ulaganja u inovacije te nove tehnologije. Prioriteti su pretočeni u obvezujući okvir Mehanizma oporavka i otpornosti, koji određuje kako više od 20 % odobrenih sredstava treba, kroz ulaganja i reforme, usmjeriti u digitalnu transformaciju, dok minimalno 37 % sredstava treba biti usmjereno na zelenu tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena. U okviru inicijative 6. NPOO-a Obnova zgrada, odnosno reforme C6.1.R5 (C7.2 R2/C7.2 R3) uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, osigurana je alokacija u iznosu od 15.500.000,00 eura. Pilot projektom pruža se potpora u provedbi projekata na lokalnoj razini koji su identificirani kroz strategije zelene urbane obnove. Definiraju se aktivnosti koje se odnose na provedbu Pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, horizontalne mjere osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti, upravljanje projektom i administracija te aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta. Kroz niz mjera i inicijativa Strategija zelene urbane obnove općine Kotoriba značajno doprinosi ciljevima Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.

Članak 2.

do 2030. godine (Program razvoja zelene infrastrukture) i Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine (Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama) te reforme C6.1.R5 (C7.2 R2 / C7.2 R3). Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine srednjoročni je strateški dokument Republike Hrvatske kojim se na temelju identificiranog postojećeg stanja zelene infrastrukture u urbanim područjima opisuju razvojne potrebe i potencijali, identificiraju izazovi, definira vizija razvoja te razrađuju ciljevi, prioriteti i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima RH radi uspostave održivih, sigurnih i otpornih gradova i naselja kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih područja, razvoj zelene infrastrukture u zgradarstvu te urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju. Program razvoja zelene infrastrukture za razdoblje 2021.- 2030. godine strateški je dokument RH koji je usklađen sa međunarodnim i europskim okvirom, u svrhu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima RH. Definirani su sljedeći posebni ciljevi: Posebni cilj 1. Kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem zelene infrastrukture u urbanim područjima Posebni cilj 2. Unaprijeđena, raširena, povezana i lako dostupna zelena infrastruktura u urbanim područjima Posebni cilj 3. Visoka razina znanja i društvene svijesti o održivom razvoju urbanih područja kroz razvoj zelene infrastrukture Posebni ciljevi se ostvaruju kroz evidentiranje i analizu postojećeg stanja zelene infrastrukture, opis potreba i potencijala razvoja, identifikaciju postojećeg stanja zelene infrastrukture, te definiranjem mjera i prioriteta razvoja zelene infrastrukture urbanog područja Općine Kotoriba. Kako bi se osigurala zainteresiranost lokalnog stanovništva, krajnjih korisnika zelene infrastrukture, provodi se uključivanje javnosti putem javne ankete čime se direktno povećava interes i participacija javnosti. Provedbom aktivnosti obnove postojećih i izgradnjom nove zelene infrastrukture kreira se mreža zelenih površina te stječu brojne okolišne, gospodarske i društvene koristi za društvo u cjelini.

Članak 2.

Održivi razvoj urbanih područja podrazumijeva racionalno korištenje prostora i raspoloživih resursa, što usmjerava aktivnosti prema napuštenim, zapuštenim i pod iskorištenim zgradama i prostoru njegovog neposrednog okoliša. Usporedno s Programom razvoja zelene infrastrukture izrađen i Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine, u kojem je predviđena provedba mjera ponovnog korištenja napuštenih i / ili zapuštenih i produljenja trajnosti postojećih prostora i zgrada, mjera kružnosti kod planiranja novih zgrada, mjera u svrhu smanjenja količine građevinskog otpada te povećanja energetske učinkovitosti zgrada. U navedenim mjerama istaknut je veliki potencijal za primjenu elemenata urbane zelene infrastrukture za poboljšanje kvalitete prostora. Građevinski fond RH se mijenja, u većoj mjeri karakterizira ga značajan broj nekorištenih prostora zgrada. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19)navodi kako se održivi razvitak podržava kružnim gospodarenjem prostorom i građevinama tako da se očuvaju postojeći resursi uređenjem i revitalizacijom prostora i ponovnom uporabom građevina kako bi se stvorila dodatna duža vrijednost i omogućilo učinkovito gospodarenje resursima. Postavljeni prioriteti Programa razvoja kružnog gospodarenja su: revitalizacija nekorištenih prostora i zgrada i smjernice za planiranje novih zgrada po načelu modela kružnog gospodarstva, a mjere su usmjerene na povećanje trajnosti i cjeloživotnog vijeka zgrada u prostoru, povećanje energetske učinkovitosti zgrada, te smanjenje nastanka građevnog otpada u cilju održivog razvoja.

Članak 2.

Posebni ciljevi definirani Programom razvoja kružnog gospodarenja su: Posebni cilj 1. Razvoj sustava kružnog gospodarenja prostorom i zgradama Posebni cilj 2. Kružna obnova nekorištenih prostora i zgrada Posebni cilj 3. Visoka razina znanja i društvene svijesti o kružnom gospodarenju prostorom i zgradama Ovom Strategijom provesti će se vrednovanje, evidentiranje, analiziranje, planiranje i aktiviranje stanja napuštenih, Stranica 42 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. zapuštenih zgrada i prostora urbanog područja Općine Kotoriba u javnom vlasništvu koje je moguće obnoviti ili prenamijeniti te će se na taj način pridonijeti ostvarenju posebnih ciljeva definiranim Programom razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Važno je educirati javnost o pitanjima kružnog gospodarenja, kao potencijalnim sudionicima kako bi se aktivnostima ostvarili ciljevi usmjereni prema novim, unaprijeđenim i održivim namjenama prostora. 3. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Srednjoročna vizija razvoja za razdoblje provedbe Strategije ZUO služi kao jasan vodič za odabir ciljeva i postupaka djelovanja. Vizija razvoja Općine Kotoriba u aspektu zelene urbane obnove predstavlja predodžbu budućeg razvoja Općine Kotoriba. Vizijom se predstavlja očekivani napredak koji će biti rezultat dugogodišnjih implikacija ove Strategije na razvoj Općine Kotoriba. Realizirana vizija razvoja služi kao sinteza željenog rezultata Strateškog okvira, stoga se na temelju nje definiraju strateški i posebni ciljevi.

Članak 2.

Temeljem analize nacionalnih i europskih planskih dokumenata više razine, analize stanja i analize razvojnih potreba i potencijala, definirana je srednjoročna vizija razvoja Općine Kotoriba u aspektu zelene urbane obnove. Strategija ZUO Općine Kotoriba ima za cilj stvoriti održivo mjesto za život. Vizija je stvoriti općinu koja je izgrađena na principima održivog razvoja i koja je otporna na klimatske promjene. Vizija uključuje i promociju održivog transporta, poput biciklizma, kao i stvaranje zelenih površina i parkova za stanovništvo i posjetitelje. Vizija razvoja je inspirativno viđenje, odnosno deklaracija kojom se definira ono što se želi postići u dugoročnom razdoblju te služi kao jasan vodič za odabir ciljeva i postupaka djelovanja. Temeljem navedenoga, srednjoročna vizija razvoja u smislu zelene urbane obnove glasi: Općina Kotoriba–otporna zajednica koja promiče kvalitetu života i boravka s održivim prostornim i gospodarskim razvojem koji uvažava prirodni okoliš i kulturnu baštinu, te gradi svoju budućnost na načelima zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja. Navedena vizija razvoja u pogledu ZUO Općine Kotoriba u skladu je s općenitom dugoročnom vizijom razvoja Općine Kotoriba: Kotoriba – poželjna sredina za život i rad s razvijenim gospodarstvom, očuvanom kulturom i prirodnom baštinom. Vizija razvoja Općine Kotoriba odražava želju da se Kotoriba, u bliskoj budućnosti, prometne u mjesto visoke kvalitete života, pružajući jednake mogućnosti za sve. Kako bi se ostvarila vizija potrebno je na adekvatan i okolišno prihvatljiv način razviti i prilagoditi postojeću urbanu infrastrukturu te osigurati veću učinkovitost i ponudu javnih usluga za sve stanovnike. Osnovni preduvjet visoke kvalitete života je kreiranje novih radnih mjesta i poboljšanje postojećih kroz poticanje razvoja poduzetništva i samozapošljavanja te omogućavanje pristupa društvenim vrijednostima za sve društvene skupine, a posebno one koje su u nepovoljnom položaju u društvu i na tržištu rada.

Članak 2.

4. RAZVOJNE POTREBE I POTENCIJALI U svrhu ostvarenja postavljene vizije, potrebno je definirati razvojne potrebe i potencijale otvorenih zelenih površina i fonda zgrada. Razvojne potrebe i potencijali navedeni u nastavku u skladu su te su proizašli iz postavljenih ciljeva u Programu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine (NN 147/2021) i Programu razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine (NN 143/2021) te ciljevima propisanim C6.1. R5 reformom iz NPOO-a. Razvojne potrebe: Očuvati i unaprijediti bioraznolikost unutar cjelokupnog 1. općinskog područja. Integrirati postojeće i planirane sustave plave 2. infrastrukture u sustav zelene infrastrukture Općine. Uspostaviti zelene veze općina – periferija (zeleni 3. prstenovi i klinovi, ekološki koridori i sl.). Poboljšati zeleni karakter i unaprijediti identitet Općine 4. uspostavom umreženog sustava različitih tipova otvorenih prostora. Stvoriti otvorene prostore ugodne za život te unaprijediti 5. kvalitetu života na području Općine Kotoriba. Prilagoditi otvorene zelene prostore odgojno- 6. obrazovnim potrebama mladih naraštaja. Poboljšati memorijalnu i duhovnu funkciju zelenih / 7. otvorenih prostora. Poboljšati održivost rekreacijskih i posjetiteljskih 8. sadržaja. Uspostaviti kvalitetnije otvorene prostore oko 9. višestambenih objekata. Kreirati planski sustav ozelenjivanja gospodarskih 10. te parkirnih površina u svrhu smanjenja utjecaja toplinskih otoka.

Članak 2.

Kartirati i uspostaviti registar svih tipova zelenih 11. prostora na razini Općine. Implementirati zelenu infrastrukturu i kružno 12. gospodarenje prostorom u sektorske alate upravljanja Općinom. Jačati svijesti stanovništva o vrijednostima održivog 13. razvoja kroz zelenu infrastrukturu i kružno gospodarenje. Osigurati bolju i održiviju dostupnost zelenih površina 14. svim stanovnicima, osobito u širem općinskom području. Kreiranje atraktivnog mjesta za život i rad te unaprjeđenje kvalitete života u općini u svrhu 15. zadržavanja postojećeg te privlačenja novog stanovništva s posebnim naglaskom na mlade. Koristiti identitet prostora i bogatu materijalnu i 16. nematerijalnu kulturnu baštinu kao resurs za razvoj općine. Provoditi edukaciju građana o suvremenim potrebama 17. i važnostima zelene infrastrukture i principima kružnog gospodarenja. Smanjenje udjela sive infrastrukture radi prilagođavanja 18. problemima klimatskih promjena i jačanjem otpornosti na rizike implementacijom inovativnih NBS rješenja. Provođenje inventarizacije i procjene zapuštenih objekata i prostora za koje je potrebno provesti 19. revitalizaciju u svrhu pronalaska nove održive namjene u skladu s principima kružnog gospodarenja. Poboljšati energetsku učinkovitost i održivost 20. postojećeg građevnog fonda, uključujući primjenom ozelenjivanja zgrada. 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 43 Buduća gradnja usklađena s načelima kružnog 21. gospodarenja. Razvijati sustavno rješenje prometa u mirovanju, pogotovo u svrhu rasterećenja javnih površina od 22.

Članak 2.

parkiranih automobila i ozelenjivanja javnih gradskih površina. Uspostava partnerskog odnosa između vlasti i građana 23. te zajedničkog djelovanja u svrhu postizanja zelene obnove grada. Razvojni potencijali: Mnogobrojnost različitih tipova otvorenih površina (poljoprivredne površine, javne zelene površine, prirodne i doprirodne površine, vodene površine) zastupljenih na području Općine Kotoriba predstavljaju 1. potencijal razvoja raznovrsnih aktivnosti, usluga i sadržaja te ih je kroz različite aktivnosti/projekte potrebno povezati u funkcionalnu mrežu zelene infrastrukture. Veliki broj otvorenih javnih zelenih površina u općinskom prostoru bez namjene koje predstavljaju 2. potencijal razvoja raznolikog sadržaja adekvatnog za sve društvene skupine (sportsko-rekreacijski parkovi, urbani vrtovi i dr.). Unutar općinskog područja prisutni su različiti tipovi otvorenih/zelenih prostora javnog i društvenog sadržaja (parkovi, dječja igrališta, pješačke zone i sl.), koji 3. zauzimaju veće površine, a koje je potrebno očuvati i unaprijediti radi poboljšanja identiteta općine i povećanja kvalitete života stanovništva. Koridor uz željezničku prugu čini potencijal za unaprjeđenje zelene i održive mobilnosti, što utječe 4. na smanjenje sive infrastrukture, povećanje kvalitete života i ublažavanje učinka zagrijavanja prostora. Potencijal za uspostavu plavo-zelenih koridora kroz unapređenje vodotoka i uspostavu novih javnih i 5. društvenih sadržaja (parkovi, igrališta i sl.) prisutan je na većim i manjim vodotocima unutar čitavog područja općine.

Članak 2.

Otvoreni prostori uz objekte višestambene izgradnje u 6. urbanom području potencijal su za uspostavu manjih boravišnih prostora na otvorenom. Ozelenjivanje svih gospodarskih zona i pripadajućih infrastruktura, što se osobito odnosi na poduzetničke 7. zone Jug I i II, utjecat će na smanjenje efekta toplinskog otoka, vizualne zagađenosti i ublažavanja klimatski promjenama. Na području Općine postoje napušteni i slabo iskorišteni prostori i zgrade, koji predstavljaju potencijal za primjenu načela kružnog gospodarenja i smještaj sadržaja javne i društvene namjene, ali i gospodarskih sadržaja, kako bi se spriječilo nepotrebno širenje 8. građevinskih područja naselja i kako bi se iskoristila postojeća izgrađena infrastruktura (promet, energetska infrastruktura, voda i odvodnja). Navedeno utječe na smanjenje potrebe za izgradnjom novih površina sive infrastrukture. U ruralnim područjima Općine, poseban potencijal čine napuštene i zapuštene obiteljske kuće s okućnicom, kao i ostale zgrade, pogotovo u svrhu revitalizacije i 9. iznalaženja održive namjene te povećanja atraktivnosti ruralnih područja za život i privlačenje novog stanovništva. 5. OSNOVNA OBILJEŽJA PODRUČJA ZAHVATA U ovom poglavlju opisano je i kartografski prikazano područje obuhvata za koje se izrađuje Strategija. Opisan je političko-teritorijalni ustroj općine Kotoriba te struktura stanovništva na području općine Kotoriba prema zadnje dostupnom Popisu stanovništva od strane Državnog zavoda za statistiku. Opisana su reljefna i geomorfološka obilježja te klimatska obilježja.