Arhiva › 2026. › SGMŽ 18

SGMŽOpćina Kotoriba · 4. kolovoza 2026. · KLASA 361-01/36-01/01 · URBROJ 2109-9-3-26-1

Odluka o donošenju Strategije zelene urbane obnove Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 53

Članak 2.

Mjere zaštite se propisuju i za krajobrazno vrijedna područja, zaštićene dijelove prirode i objekte povijesno-kulturne baštine što doprinosi i pojedinim ciljevima kao što su integracija NBS rješenja odnosno unaprjeđenje kružno gospodarenje prostorom i zgradama. Važno je napomenuti da se obuhvatom PPUO omogućava i potiče korištenje alternativnih izvora energije (energetska postrojenja za iskorištavanje energije vjetra, sunčane elektrane i/ili fotonaponski moduli na stupovima, bioenergetska postrojenja, kogeneracija, iskorištavanje mineralnih i termalnih voda), gdje se osobito važnim ističe obnovljivost izvora te ekološka prihvatljivost i smanjenje zagađenja (osobito emisija CO i drugih stakleničkih plinova). 2 ANALIZA I KARTOGRAFSKI PRIKAZ ZAŠTIĆENIH VRIJEDNIH PODRUČJA, kroz analizu kartografskih prikaza i prostornih planova koji se odnose na uvjete za korištenje, uređenje i zaštitu prostora: Slika 9 . Korištenje i namjena PPUO Kotoriba -3. Uvjeti Stranica 54 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. korištenja, uređenja i zaštite prostora Izvor: III. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KOTORIBA (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 16/06, 9/12, 14/18, 18/18 -pročišćeni tekst) Unutar obuhvata PPUO Kotoriba nalaze se područja posebnih uvjeta korištenja, a koja se odnose na Strategiju zelene urbane obnove: o Zaštićeni dijelovi prirode: - Područje regionalnog parka Mura – Drava - Značajni krajobraz rijeke Mure o Područje ekološke mreže „NATURA 2000“:

Članak 2.

- Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS), POVS HR2000364 Mura Također, nalaze se područja posebnih ograničenja u korištenju krajobraza: o Krajobraz -Točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza o Tlo -Lovačka remiza -Prostor za dodatno istraživanje u cilju utvrđivanja geotermalnog potencijala – „Međimurje 2“, prema AZU o Vode -Vodonosno područje (područje cijele Općine) 1. Vodotoci (obaveza zaštite površina unutar inundacijskih vegetacijskih pojaseva) 2. Područje velike vjerojatnosti od plavljenja prema planu upravljanja rizicima od poplava Hrvatskih voda i područja primjena posebnih mjera uređenja i zaštite: o Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja − Sanacija (sanacija neaktivne bušotine / moguća reaktivacija) o Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite − Neizgrađeni i neuređeni dijelovi građevinskog područja o Prijedlog izrade prostornog plana − PPPPO REGIONALNOG PARKA MURA–DRAVA- prema PP Međimurske županije (Sl. gl. Međ. žup. br. 7/01, 8/01, 23/10, 3/11 i 7/19) 6.2.2. Urbanistički plan uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotribi Na temelju članaka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 29. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 5/21) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 4/22), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na svojoj 9.

Članak 2.

sjednici održanoj 15. studenog 2022. godine donijelo je odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi. Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi (u daljnjem tekstu: UPU) odnosi se na cca 7,75 ha zemljišta sukladno obuhvatu obaveznog urbanističkog plana uređenja, prema Prostornom planu uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/06, 9/12, 14/18, 18/18 – pročišćeni tekst, 7/21, 12/21 – pročišćeni tekst). Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“. U odnosu na namjenu razlikuju se površine: − stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ − mješovite namjene, stambeno–poslovne /oznaka M2/ − sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/ − javne zelene površine–javni park /oznaka Z1/ − zaštitne zelene površine /oznaka Z/ − površina infrastrukturnih sustava – za trafostanicu / oznaka IS1/ 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 55 − prometne površine: − ulični koridor /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ − površina za proširenje koridora Ulice Ignaca Svetomartinskog /oznaka PK/. Odredbe iz UPU-a koje se odnose na krajobraz i mogućnosti zelene infrastrukture:

Članak 11.

Članak 11 Površine sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/ namijenjene su smještaju sportsko – rekreacijskih sadržaja standardnih sportova (nogomet, rukomet, odbojka, tenis, stolni tenis i slični sportovi). Unutar površina sportsko – rekreacijske namjene moguće je smjestiti: − zatvorene zgrade za sportska igrališta − zgrade sa svlačionicama, sanitarijama, priručnim spremištima za sportske rekvizite, pratećim ugostiteljstvom i sličnim sadržajima − otvorena sportska i rekreacijska igrališta − dječja igrališta − parkovne površine − javni trg − pješačke staze.

Članak 12.

Članak 12 Javne zelene površine – javni park /oznaka Z1/ predviđene su za formiranje zemljišnih čestica parkovno uređenih površina namijenjenih javnom korištenju, a koje se u pravilu uređuje sadnjom nasada, izvedbom parternog opločenja u obliku šetnica i odmorišta, te postavom urbane opreme. Na javnim zelenim površinama moguća je: − postava urbane opreme − gradnja javne ili sakralne plastike (umjetnička skulptura, fontana, poklonac) ukupne tlocrtne površine do 12,0 m2 i ukupne visine do 5,0 m − gradnja dječjeg igrališta za djecu različitih dobnih skupna − gradnja neophodne infrastrukture. − Izvedba komunalne infrastrukture koja nije neophodna za uređenje parka unutar površina javnog parka nije dozvoljena.

Članak 13.

Članak 13 Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ osiguravaju zaštitu planiranog područja u odnosu na željezničku prugu M501 / (Središće) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica (Murakeresztur)/, za koju je predviđena rekonstrukcija s ciljem njene modernizacije, uključujući i izvedbu drugog kolosijeka. U cilju izvedbe drugog kolosijeka željezničke pruge M501, zemljišna čestica željezničke pruge može se proširiti na ovim UPU planiranu zaštitnu zelenu površinu, čime se ista smanjuje u južnom dijelu u odnosu na grafički prikazanu na kartografskim prikazima. Zaštitne zelene površine mogu se dijelom integrirati u građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja, u kom slučaju ih se treba oblikovati kao zelene površine u okviru građevne čestice, te je unutar njih moguće smjestiti otvorena sportska igrališta ili njihove dijelove, a nije dozvoljeno graditi zgrade. Zaštitne zelene površine potrebno je urediti sadnjom visokog raslinja, a preporuča ih se barem djelomično urediti u formi javnog parka s pješačkom šetnicom koja bi u kontinuitetu povezala Ulicu Ignaca Svetomartinskog i Sajmišnu ulicu i bila smještena između zemljišne čestice željezničke prugeM501 i građevne čestice sportsko rekreacijskog sadržaja ili više takvih građevnih čestica.

Članak 26.

Članak 26 Građevna čestica sportsko – rekreacijskog sadržaja formira se na površini sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/, a dio građevne čestice se može formirati i unutar planski predviđene zaštitne zelene površine /oznaka Z/, ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi kao moguće javnopravno tijelo nadležno za željezničku infrastrukturu. ……..Udio zelenih površina prirodnog terena pojedine građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja ne može biti manji od 30% površine te građevne čestice, pri čemu se u obračun uzimaju zelene površine koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, te dodatno i sportski tereni izvedeni na zatravnjenoj ili zemljanoj podlozi. Najmanje 10 % površine pojedine građevne čestice treba biti krajobrazno uređen sadnjom bjelogoričnih stabala široke krošnje, odnosno na način kojim se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine na čestici.

Članak 61.

Članak 61 Svaka građevna čestica formirana unutar površna stambene i mješovite namjene /oznake S1 i M2/ treba imati najmanje 20% vlastite površine uređeno kao zelenu površinu, odnosno uređeno u prirodnom terenu iznad kojeg se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično). U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: − zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje − krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“. − Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.

Članak 69.

Članak 69 Prometna opremljenost uličnih koridora predviđa se izvedbom kolnih, pješačkih, te moguće i biciklističkog prometa. Trase za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i drugo), utvrđena prema posebnom propisu, mogu se predvidjeti unutar površina biciklističkih staza. Obavezno je smjestiti zelenu površinu širine najmanje 3,0 m s drvoredom listopadnih vrsta stabala u uličnom koridoru UK3 s južne strane koridora. Unutar zelenih površina ulica UK1 i UK2 moguće je, ali nije obavezno saditi ulični drvored s jedne strane koridora. Stranica 56 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026.

Članak 72.

Članak 72 Pješačko–biciklistička staza obavezna je uličnom koridoru UK3, s južne strane ulice. U ostalim uličnim koridorima biciklističke staze nisu obavezne, ali se preporuča ulični koridor projektirati na način da s jedne strane kolnika bude predviđena pješačko – biciklistička staza. Minimalna širina pješačke staze u uličnim koridorima se određuje s minimalno 1,6 m.U slučaju kada se pješačka staza kombinira s biciklističkom stazom, ukupna širina im se utvrđuje s minimalno 2,5 m, odnosno sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16).

Članak 95.

Članak 95 Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora i kogeneracije i to prvenstveno energija sunca i sustavi korištenja temperature zemlje. Posebni uvjet za smještaj sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se navedeno predviđa, zadrži ovom Odlukom minimalno propisani udio vlastite površine u prirodnom terenu, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije. Sunčeve prijemnike (fotonaponski ili toplinski paneli) za proizvodnju električne i toplinske energije moguće je predvidjeti: na krovu građevina u obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično isključivo u okviru građevnih čestica sportsko – rekreacijskog sadržaja, fotonaponske prijamnike moguće je predvidjeti i na nadstrešnici parkirališta smještenog unutar građevne čestice.

Članak 101.

Članak 101 Zeleni pojas u sastavu pojedinih uličnih koridora oblikuje se kao košeni travnjak. Obaveza sadnje drvoreda u uličnim koridorima utvrđena je za ulicu UK3, a u ostalim ulicama je sadnja stabala moguća, ali nije obavezna. Ulični drvoredi predviđaju se sadnjom listopadnih vrsta bez alergenih svojstava. Kod sadnje bilja treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture koja prolazi uličnim koridorom ili pojedinačnom građevnom česticom, od korijena biljaka.
Članak 102 Javne parkovne površine i parkovne površine unutar građevnih čestica sportsko – rekreacijskih sadržaja uređuju se primjenom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene području sjeverozapadne Hrvatske. Javne parkove nije dozvoljeno ograđivati. Unutar pojedinog parka moguće je ograditi dio površine iz razloga zaštite, a što se posebno odnosi na igrališta za djecu mlađih dobnih skupina.

Članak 103.

Članak 103 Parkovnu površinu u sjeverozapadnom dijelu obuhvata UPU potrebno je krajobrazno urediti na način da korespondira uređenju vanjskog prostora crkve smještene sa suprotne strane Ulice Ignaca Svetomartinskog. Dio predmetne parkovne površine potrebno je urediti kao košeni travnjak, radi osiguranja mogućnosti održavanja vjerskih manifestacija na otvorenom. Preporuča se unutar ovog parka smjestiti dječje igralište.
Članak 104 Javni park nasuprot mjesnog groblja potrebno je urediti na način da se osigura čim veća vizualna odvojenost stambenog dijela područja obuhvata UPU od groblja. Unutar parka obavezno je urediti manji trg s klupama za sjedenje.

Članak 105.

Članak 105 Unutar zaštitne zelene površine /oznaka Z/ obavezno je predvidjeti izvedbu pješačke staze za pješačko povezivanje ulica Ignaca Svetomartinskog i Sajmišne, te visoko raslinje u funkciji smanjenja zaštite od buke, Svo visoko raslinje, a posebno stabla, unutar zaštitne zelene površine treba planirati na način da se u slučaju rušenja uslijed vjetra, osigura sigurnosni razmak između biljke i osi najbližeg kolosijeka željezničke pruge M501, koji se utvrđuje kao zbroj ukupne dosegnute visine u punoj zrelosti biljke, uvećano za 3,0 m.

Članak 106.

Članak 106 Područje obuhvata UPU nalazi se unutar obuhvata Značajnog krajobraza Rijeka Mura. Zaštita područja provodi se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i rješenja o zaštiti predmetnog značajnog krajobraza, što ne isključuje mogućnost provedbe zahvata planiranih ovim UPU. Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar područja ekološke mreže, prema odredbama Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ broj 80/19).

Članak 107.

Članak 107 Unutar područja obuhvata i u blizini područja obuhvata nema evidentiranih strogo zaštićenih vrsta, niti ugroženih stanišnih tipova. Zaštita prirode se u širem smislu provodi primjenom autohtonih vrsta kod ozelenjivanja vanjskih prostora i obvezom zbrinjavanja otpadnih voda prema posebnom propisu i ovoj Odluci.
Članak 108 Unutar područja obuhvata UPU ne nalaze se zaštićena kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH, niti evidentirana kulturna dobra s potencijalom lokalne zaštite na razini Općine. U kontaktnom području sjeverozapadno od obuhvata UPU nalaze se zaštićena kulturna dobra: Crkva Sedam žalosti Blažene Djevice Marije i sv. Križa, Z-1116 Kurija starog župnog dvora, Z 2621.Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava ne smiju se smjestiti na udaljenosti manjoj od 30,0 m od građevina iz prethodnog stavka.

Članak 109.

Članak 109 Ne postoje podaci o postojanju arheoloških nalazišta unutar područja obuhvata UPU-a. Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, unutar područja obuhvata UPU, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki ili povijesni značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome javnopravno tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara – Konzervatorski odjel, koje će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 6.2.3. Plan prijedloga za izmjene ili dopune u prostornim planovima 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 57 Kako bi se osiguralo transparentno i jednostavnije uvođenje zelene infrastrukture u prostor Općine Kotoriba, predlažu se sljedeće izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije: - Uvođenje pojmova “zelena infrastruktura (ZI)” i “kružno gospodarenje prostorom i zgradama (KG)” u pojmovnik; - Na postojećim i planiranim državnim i županijskim cestama, uz rekonstrukciju, održavanje i uređenje, ugraditi uspostavu ozelenjivanja gdje god je to moguće; - Na područjima, gdje se planiraju rekonstruirati raskrižja u raskrižja sa kružnim tokom, planirati sadnju zelenila; - Planirati izgradnju ugibališta i nadstrešnica s elementima ZI na svim redovnim autobusnim postajama u naseljima na području Općine; - Potrebno je obuhvatiti, omogućiti, poticati i stvoriti preduvjete za održive oblike prometovanja poput biciklističkog prometa i elektromobilnosti;

Članak 109.

- Biciklističke ili biciklističko-pješačke staze unutar javnih zelenih površina izvoditi s vodopropusnim i/ili procjednim podlogama; - Nova javna parkirališta izvoditi na način da se u podlozi koriste vodopropusni i/ili procjedni materijal. Provoditi ozelenjivanje parkirališta na način da se stablo locira između svaka tri parkirna mjesta; - U zonama Sportsko – rekreacijske namjene R1, povećati udio površine građevne čestice parkovnog zelenila na prirodnom tlu na 35 %; - Dječja igrališta Z2 potrebno uređivati elementima ZI; - Okoliš te dvorišta predškolskih ustanova i osnovnih škola uređivati da uključuju sadržaj tjelesnih i edukativnih aktivnosti tijekom cijele godine; - Za komunalne građevine unutar granica građevinskog područja naselja (groblja, tržnice i reciklažna dvorišta) propisati uređenje elementima ZI uz obavezu sadnje stabala. 6.3. ANALIZA DOSTUPNIH BAZA JAVNIH PODATAKA O JAVNIM POVRŠINAMA U ovom poglavlju dan je pregled upravljanja javnih površina na području Općine Kotoriba, dostupni podaci o komunalnoj infrastrukturi. Općinsko vijeće svake godine donosi Program održavanja komunalne infrastrukture kojima su određeni sljedeći poslovi: • Održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda • Održavanje čistoće javnih površina • Održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima • Održavanje nerazvrstanih cesta • Održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene • Održavanje groblja • Održavanje javnih zelenih površina Izvori financiranja za ovu namjenu su: komunalna naknada, prihodi od korištenja javnih površina, proračun Općine.

Članak 109.

Na temelju članka 63. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 68/18 i 110/18) i članka 44. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 2/18) općinski načelnik Općine Kotoriba donosi Odluku o ustrojavanju Evidencije komunalne infrastrukture Općine Kotoriba. Sukladno odredbi članka 59. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( „Narodne novine“ br. 68/18 i 110/18), komunalnu infrastrukturu Općine Kotoriba čine: 1.Nerazvrstane ceste 2.Javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila u evidenciji komunalne infrastrukture označene su inventurnim brojem 1367, nalaze se u općini Kotoriba pod kat.čest.br.1910, vlasničko upravljanje vrši općina Kotoriba a pod vrstom komunalne infrastrukture navedene su kao pješačka staza. 3.Javna parkirališta u evidenciji komunalne infrastrukture označena su: inventurnim brojevima 1369 i 1366. Nalaze se u katastarskoj općini Kotoriba pod kat.čest.br. 781 i 1001 te vlasničko upravljanje vrši općina Kotoriba a pod vrstom komunalne infrastrukture navedene su kao javna parkirališta 4.Javne zelene površine pod vrstom komunalne infrastrukture navedene su kao javni sportski i rekreacijski prostor, u evidenciji komunalne infrastrukture označena su: inventurnim brojem 2126. Nalaze se u katastarskoj općini Kotoriba pod kat.čest.br. 282 te vlasničko upravljanje vrši općina Kotoriba. 5.Javna rasvjeta pod vrstom komunalne infrastrukture navedene je kao javna rasvjeta. Nalazi se u katastarskoj općini Kotoriba nad kojim Općina ima vlasništvo i upravljanje infrastrukturom, evidentirana pod brojevima katastarskih čestica:

Članak 109.

kat.čest.br. 401 (Dravska ulica),kat.čest.br.1884 (Duga ulica), kat.čest.br.527 (Gajeva ulica), kat.čest.br.1886/1 i 1938 (Kolodvorska ulica), kat.čest.br. 268 (Mala ulica), kat.čest. br.1883 (Međimurska ulica), kat.čest.br.1872 (Ulica Kralja Tomislava), kat.čest.br.1897 (Nova ulica), kat.čest.br.5765 (Cesta pod grobljem-prema šudrani), kat.čest.br.5631/2 (Pojatišće-ulica), kat.čest.br.5656 (Pojatišće-cesta (put) Romsko naselje), kat.čest.br.5630/1 (Pojatišće-ulica ind.zona Jug), kat.čest.br.1889 (Prvomajska ulica), kat.čest.br.1896 (Sajmišna ulica), kat.čest.br.279 (Trg Slobode), kat.čest.br.1917 (Cesta uz groblje), kat.čest.br.1900 i 1763 (Ulica Ivana Mažuranića), kat.čest.br.1908 i 1902 i 1898 (Ulica Nikole Tesle), kat.čest.br.1894 i 1895 (Ulica Pavleka Miškine), kat. čest.br.1923 (Ulica Pavleka Miškine-produžetak), kat.čest. br.904, 375, 1892, 1891 (Školska ulica), kat.čest.br.1519/2, 1520, 1714/2 (Kratka ulica), kat.čest.br.1893 (Ulica Alojzija Stepinca), kat.čest.br.1907 (Ulica Andrije Hebranga), kat.čest. br.1881 (Ulica Bana Josipa Jelačića), kat.čest.br.1404 (Ul. Dr. Vinka Žganca), kat.čest.br.274 (Ulica Gradić), kat.čest.br.1885 (Ulica Stjepana Radića), kat.čest.br.439 i 493 (Ulica Vladimir Nazor), kat.čest.br.1880 (Ulica Zelengaj), kat.čest.br.1887 (Ulica 3. Travnja), kat.čest.br.1941 (Ulica Ivana Gorana Kovačića), kat.čest.br.1920, 1922, 1921 (Ulica Ignaca Svetomartinskog), kat.čest.br.1904 (Ulica Kr. P. Krešimira), kat.čest.br.1890, 1903, 1909, (Ulica Ruđera Boškovića), kat.

Članak 109.

čest.br.1942 (Ulica Dragutina Domjanića), kat.čest.br.1905, 1906 (Ulica Josipa Slavenskog), kat.čest.br.1457 (Ulica Katarine Zrinski), kat.čest.br.1901 (Ulica Nikole Zrinskog), kat.čest.br.1873 (Murska i Ulica Matije Gupca). 6.Groblje pod vrstom komunalne infrastrukture navedene su kao groblje, u evidenciji komunalne infrastrukture označena su inventurnim brojem 293 s nazivom groblje. Nalaze se u katastarskoj općini Kotoriba pod kat.čest.br. 771 te vlasničko upravljanje vrši općina Kotoriba. 7.Građevine namijenjene obavljanju javnog prijevoza pod vrstom komunalne infrastrukture navedene su nadstrešnica autobusne stanice s pripadajućim zemljištem, u evidenciji komunalne infrastrukture označena su inventurnim brojem 176 Stranica 58 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. s nazivom nadstrešnica na stajalištima javnog prometa. Nalaze se u katastarskoj općini Kotoriba pod kat.čest.br. 1896 te vlasničko upravljanje vrši općina Kotoriba. Redovno održavanje zelenih površina obuhvaća sve radove njege krajobraza odnosno održavanja sa svrhom što optimalnijeg rasta i razvoja u urbanim uvjetima. Održavanje javnih površina odnosi se na održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih površina osim javnih cesta. Gradskom komunalnom poduzeću GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog povjereni su sljedeći poslovi: - Održavanje groblja: Održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i ukopa pokojnika, uređivanje putova, zelenih i drugih površina unutar groblja.

Članak 109.

6.4. ZAŠTITA BIORAZNOLIKOSTI Zaštićene vrijednosti: Prema podacima iz Upisnika zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, u koji se zaštićena područja upisuju sukladno obavezi propisanoj u čl. 129 Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23), na području obuhvata Općine Kotoriba nema zaštićenih dijelova prirode, tj. zaštićenih područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Ekološka mreža: NATURA 2000 je ekološka mreža očuvanih prirodnih područja Europe za više od 1000 rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta divljih životinja i biljaka, te oko 230 prirodnih i poluprirodnih staništa koja su na popisu dvaju direktiva EU o zaštiti prirode: Direktive o pticama i Direktive o staništima. NATURA 2000 podržava načelo održiva razvoja. Njezin cilj nije zaustaviti ljudske aktivnosti nego odrediti parametre prema kojima se one mogu obavljati uz istodobnu zaštitu rijetkih biljaka, životinja i staništa. Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013) čine područja očuvanja značajna za ptice–POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti)

Članak 109.

i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove–POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju). U Međimurskoj županiji, nalaze se sljedeća područja Ekološke mreže NATURA 2000: Tablica 5. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove–POVS Kod područja Naziv područja HR2000364 Mura HR2001347 Donje Međimurje Izvor: https://www.medjimurska-priroda.info/ekoloska-mrezanatura-2000/ Slika 10. Ekološka mreža NATURA 2000 u Međimurskoj županiji Izvor: https://www.medjimurska-priroda.info/ekoloska-mrezanatura-2000/ Staništa: Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) službeno definira pojam staništa: “Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava, određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome je li prirodno ili doprirodno. Sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip”. Pojam stanište može se opisati i kao „područje na kojem žive određene vrste biljaka, životinja i drugih organizama“ ili „mjesto na kojem određene vrste žive, spavaju, jedu ili obavljaju druge aktivnosti nužne za njihov život“. Staništa u Hrvatskoj opisana su u Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS), koja prepoznaje sljedećih 11 glavnih kategorija staništa: Površinske kopnene vode i močvarna staništa (A.), Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine (B.), Travnjaci, cretovi i visoke zeleni (C.), Šikare (D.), Šume (E.), Morska obala (F.), More (G.), Podzemlje (H.), Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom (I.), Izgrađena i industrijska staništa (J.) i Kompleksi staništa (K.).

Članak 109.

Tablica 6. Popis stanišnih tipova s pripadajućim NKS (Nacionalna klasifikacija staništa) kodom NKS KOD STANIŠNI TIP A.1.1. Stalne stajaćice A.1.2. Povremene stajaćice A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica A.2.3. Stalni vodotoci A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene B.2.2.1 Ilirsko-jadranska, primorska točila B.3.1. Požarišta C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade riječnih dolina Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci C.3.5.1. submediteranske zone Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci C.3.6.1. raščice 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 59 Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, D.1.2.1. izuzetno primorskih krajeva D.3.1.1. Dračici D.3.4.2. Istočnojadranskibušici D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice D.3.4.2.6. Sastojine brnistre D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice E. Šume F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova Sredozemne grmaste slanjače (uključujući F.1.1.3. F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina) F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima G.3.1.1.1. Asocijacija s vrstom Ruppiamaritima I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja Tablica 7. Utrine kontinentalnih, rjeđe primorskih I.1.3. krajeva (uključujući I.1.3.1.2. Utrina puzave odre i tvrdike) I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva I.1.5.3.3. Zajednica čvoraste mjehurnjače i sjajne iglice I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine I.2.1. Mozaici kultiviranih površina I.5.1. Voćnjaci I.5.2. Maslinici I.5.3. Vinogradi J. Izgrađena i industrijska staništa Na području Međimurske županije u blizini općine Kotoriba nalazi se ekološka mreža NATURA 2000 područje Mura HR2000364, a prema podacima iz Bioportala prisutni su sljedeći stanišni tipovi:

Članak 109.

Popis ciljnih stanišnih tipova u području ekološke mreže Natura 2000 područja Mura (HR2000364) Naziv EM Identifikacijski Kategorija Natura Stanišni broj EM Natura za stanišni 2000 tip 2000 područja tip područja 1 1 Ciljni HR2000364 Mura stanišni tip 1 1 Flora i fauna (područje Međimurske županije): • Flora i vegetacija Predmetno područje smješteno je u nizinskom prostoru mursko-dravske aluvijalne ravnice. Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja izrađenoj za potrebe Strategije prostornog uređenja Hrvatske (Bralić, I., 1995) promatrana lokacija smještena je unutar krajobrazne jedinice nizinskih područja sjeverne Hrvatske. Jedinicu karakterizira agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Identitet tog krajobraza ugrožava mjestimični manjak šuma, nestanak živica u agromelioracijskim zahvatima, geometrijska regulacija potoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. Osnovni identitet šireg područja čini dolina Drave i Mure iznimnih prirodnih karakteristika i doživljajnih vrijednosti. Prirodni je krajobraz, međutim, stoljećima degradiran izgradnjom i krčenjem šuma radi dobivanja poljoprivrednih površina. Najvrjednije elemente predstavljaju stari dravski rukavci povezani ili odvojeni od matičnog toka. Prirodi blizak krajolik rijeke Mure na širem području je krajolik u kojem dominira priroda, prirodna dinamika rijeke Mure, poplavne šume i livade, a antropogeni učinci vrlo su mali, i to na prostoru neposredno gdje je Mura granična rijeka s Mađarskom.

Članak 109.

Područje Mure ima izrazito visok stupanj prirodnih vrijednosti unutar obrambenih nasipa rijeke Mure, sadrži veće šumske površine koje su ostaci su nizinskih šuma na prostoru Murščaka i na prostoru između Goričana (na zapadu), pruge (na jugu) i Kotoribe (na istoku). Ovaj krajolik karakterizira visok stupanj Šifra Hrvatski naziv staništa stanišnog tipa Prirodne eutrofne vode s 3150 vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion Aluvijalne šume (Alno- 91E0* Padion, Alnionincanae, Salicionalbae) Nizinske košanice 6510 (Alopecuruspratensis, Sanguisorbaofficinalis) Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo- 9160 grabove šume Carpinion betuli biološke i krajobrazne raznolikosti međunarodnog značaja. Brojni napušteni riječni rukavci koji se nastoje zaštititi kao netaknuta staništa biljnih i životinjskih vrsta, svjedoče o nestalnosti (seljenju) korita u prošlom vremenu. Po svojim karakteristikama mogu se izdvojiti tri krajobrazna područja paralelnog protezanja s rijekom, koja obilježava postupno povećanje intenziteta ljudske aktivnosti udaljavanjem od toka. Prostor uz samu rijeku karakterizira dobro razvijeni prirodni vegetacijski pokrov i morfološki oblici tipični za dinamiku rijeke. Zbog horizontalnog pomicanja korita stvarani su brojni meandri, otoci, protočni rukavci, te na kraju mrtvi rukavci– mrtvaje. Drugu prostornu cjelovitost čine prijelazni oblici između prirodnog svijeta porječja i antropogenog svijeta površina stvorenih radom čovjeka. Ovo područje prelazi u poljoprivredne površine blizu rijeke s karakterističnim uzorkom malih parcela koje se izmjenjuju s livadama, šumarcima, živicama te različitih vodenih pojave (ostatke riječnih rukavaca, terenske brazde i slično). Lokacija zahvata smještena je u drugom području paralelnog protezanja s rijekom gdje je vidljivo određeno antropogeno djelovanje.

Članak 109.

Treća prostorna cjelovitost razvila se ljudskom djelatnošću. Na tom prostoru nastao je kulturni krajobraz s jasno ucrtanim uzorcima njiva i poljoprivrednih površina. Njive su uglavnom pravilnog oblika. U njih su upleteni nekadašnji dravski rukavci, živice, te pojasevi bilja uzduž jaraka i mrtvica. Seoska naselja se nalaze na rubovima obrađenog zemljišta, uz potoke, šume i mrtvice. U široj okolici lokacije zahvata antropogene (kulturne) karakteristike krajobraza čine infrastrukturni elementi Stranica 60 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. kolovoza 2026. cestovnog i željezničkog prometa koji stvaraju upečatljive linijske elemente. Prevladava ruralni karakter prostora koji se očituje u pravilnom rasteru obradivih površina u kombinaciji sa živicama, ograđenim šumskim površinama. Obradive površine, različitih kultura, prate linijske elemente reljefa i vodotoka te se uz njih razvijaju u parcele specifičnog krajobraznog uzorka. • Fauna Područje nastanjuju tipični predstavnici srednjoeuropske faune. Faunu pretežno čine poljske vrste, a šikare koje su opstale predstavljaju zaklon pretežno lovnoj divljači i pticama koje grade gnijezda na drveću i grmlju. Od sisavaca prevladavaju mali sisavci, a osobito je brojna populacija rovki, miševa i voluharica. Utvrđena je povremena prisutnost zeca, kune bjelice, krtica, jež, poljska voluharica, poljski miš, mala poljska rovka, kućni miš, smeđi štakor, tvor, lasica i druga divljač. Značajna je pojavnost ptica koje su neposredno vezane uz vodne površine, bilo da se radi o rijeci Muri ili drugim vodenim površinama. Brojnim ornitološkim istraživanjima ptica koje su vezane uz vodena staništa, na području rijeke Mure i Drave utvrđen je velik broj različitih vrsta ptica vezanih uz vodena staništa. Najčešći gmazovi su sljepić i bjelouška. A nastanjuju i slijedeće vrste vodozemaca: zelena žaba, smeđa krastača, gatalinka, zelena krastača, crveni mukač, smeđa hrženica, veliki vodenjak.

Članak 109.

Tablica 8. Popis ciljnih vrsta u području ekološke mreže Natura 2000 područja Mura (HR2000364) Naziv EM Identifikacijski Kategorija Natura broj EM Natura Skupina za ciljnu 2000 2000 područja vrstu područja 1 1 Beskralježnjaci 1 1 Gmazovi 1 1 1 Sisavci 1 HR2000364 Mura 1 1 1 1 Ribe 1 1 1 1 Vodozemci 1 Izvor: Hrvatski naziv vrste Znanstveni naziv vrste rogati regoč Ophiogomphuscecilia / Anisusvorticulus / Cucujuscinnaberinus istočna vodendjevojčica Coenagrionornatum barska kornjača Emysorbicularis širokouhi mračnjak Barbastellabarbastellus velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii dabar Castorfiber vidra Lutralutra piškur Misgurnusfossilis mali vretenac Zingelstreber crnka Umbrakrameri vijun Cobitiselongatoides bjeloperajnakrkuša Romanogobiovladykovi Keslerovakrkuša Romanogobiokessleri tankorepakrkuša Romanogobiouranoscopus crveni mukač Bombinabombina https://www.medjimurska-priroda.info/ekoloska-mreza-natura-2000/ Kategorija zaštite: Regionalni park MURA – DRAVA Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava. Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi.

Članak 109.

Čitavo područje Regionalnog parka Mura-Drava zbog izuzetne vrijednosti za očuvanje biološke raznolikosti uvršteno je i u ekološku mrežu Republike Hrvatske Natura 2000 područja, „HR2000364“ pod nazivom „Mura“ i „HR5000014“ pod nazivom „Gornji tok Drave“ važnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova (POVS), te Natura 2000 područje „HR1000014“ od nazivom „Gornji tok Drave“ važnog za očuvanje ptica (POP). Površina regionalnog parka iznosi 87448.70 ha te se proteže se kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječkobaranjsku županiju. U Međimurskoj županiji zauzima površinu od 16980,34 ha, od toga u općini Kotoriba 1204,31 ha. Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava: poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najvećeg jedinstvenog riječnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u Europi proglašenog od strane UNESCO-a 2021. godine koji se proteže kroz pet država i to: Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Srbiju i Mađarsku. Svrha zaštite Regionalnog parka Mura-Drava je očuvanje prirodnih tipova staništa ugroženih na državnoj i europskoj razini, svih svojti koje na njima obitavaju, očuvanje izuzetnih krajobraznih vrijednosti, geološke baštine, te kulturnotradicijske baštine. 4. kolovoza 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 61 Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, te sprudovi i strme odronjene obale, zatim izuzetno bogatstvo ornitofaune i ihtiofaune te druge brojne ugrožene i rijetke vrste na nacionalnom i europskom nivou kao i vrijedni specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz same rijeke prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim dijelovima parka s dugim razvučenim naseljima.

Članak 109.

Naselja unutar i u okolici Regionalnog parka Mura-Drava predstavljaju njegov integralni dio te je ovom kategorijom zaštite potrebno osigurati i potaknuti njihov održivi razvoj kako bi se zaustavili trendovi smanjenja broja stanovništva. Ljudska aktivnost je stvorila i očuvala veliki dio prirodnih vrijednosti zbog kojih se zaštita i predlaže, pa je zaštita u kategoriji regionalnog parka, koja dopušta gospodarske aktivnosti tog stanovišta adekvatna za ovaj prostor, te otvara nove mogućnosti za razvoj novih perspektiva održivog razvoja kao što su ekoturizam i ekološka poljoprivreda. Osobito snažna povezanost ljudi i rijeke dovela je na ovom području do uspostave posebnog načina življenja uz rijeku s brojnim rekreativnim i tradicionalnim aktivnostima. Mura i Drava predstavljaju prirodni oslonac i kulturni identitet prostora koji se proteže kroz pet županija Republike Hrvatske (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska), te u dvije susjedne države, Republiku Sloveniju i Republiku Mađarsku. Usklađivanje gospodarskih osnova i razvojnih planova s potrebama zaštite prirode koje će se učinkovitije ostvariti po zaštiti prostora značajno će smanjiti konflikte u prostoru vezane uz održivo korištenje prirodnih dobara. Različite aktivnosti, poput uređivanja vodotoka, eksploatacije šljunka i pijeska iz korita rijeka, izgradnje elektrana, onečišćenje voda, krivolov, intenziviranje poljodjelstva, neki vidovi turizma i rekreativnih aktivnosti, ukoliko nisu adekvatno regulirane mogu ugroziti prirodne vrijednosti u ovom području. Za ptice su vrlo značajne same rijeke sa šljunkovitim i pjeskovitim sprudovima i otocima, niskom obalom i odronjenim strmim riječnim obalama te bi daljnje kanaliziranje rijeka moglo uništiti spomenuta staništa i time uzrokovati nestanak ptičjih vrsta vezanih za ta staništa.

Ostali akti u ovom izdanju (29)