Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja “žarkovice” u Nedelišću

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. kolno priključenje građevne čestice predviđeno je na ulične koridore čije trase su planirane u obuhvatu ovog plana d. priključenje na javne sustave komunalne infrastrukture predviđeno je na infrastrukturu čije trase su planirane unutar uličnih koridora u obuhvatu ovog plana e. opći uvjeti za kolno priključenje i za primjenu OIE utvrđuju se prema odjeljku “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGl glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. ako se predviđa, otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. H(prat)=5,0 m, Huk(prat)=8,0 m, E(prat)=2/p+pk b. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine c. uz SS glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz pu i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz uGl glavnu građevinu prateće građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: S-IG 1. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljaka “cestovni promet”.

Stranica 432 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. 2. Rekreacijska i dječja igrališta na otvorenom, bez obzira da li se izvode na zasebnoj građevnoj čestici ili unutar građevne čestice druge namjene trebaju biti najmanje 5,0 m udaljena od regulacijske linije ulice i najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Zelene površine na zasebnim česticama uređuju se primjenom autohtonih biljnih vrsta i/ili neinvazivnih ukrasnih biljnih vrsta uobičajenih/primjerenih za ovo podneblje. članak 14.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: S-VV 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica za zgradu veće višejedinične gradnje (VV); više od 12 Suc po jednoj građevnoj čestici b. građevne čestice se formiraju nizanjem uz regulacijsku liniju pristupne ulice c. granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među d. širina i dubina građevne čestice promatraju se u međusobnom odnosu, a prema regulacijskoj liniji mogu biti postavljene i obrnuto e. prijedlog parcelacije građevnih čestica dan je u grafičkom dijelu plana kao neobvezujući f. u slučaju da se odstupa od parcelacije dane u grafičkom dijelu plana najmanja građevna čestica utvrđuje se u dimenzijama pGč=1.200,0 m2, ŠGč=30,0 m, DGč=40,0 m g. sve vrijednosti utvrđene za minimalnu dimenziju građevne čestice za pojedini tip (pGč, ŠGč, DGč) trebaju biti zadovoljene, ili te vrijednosti (pGč, ŠGč, DGč) mogu biti veće h. najmanja dužina regulacijske linije građevne čestice prema pristupnoj prometnici je 12,0 m, u kom slučaju se širina i duljina mjere na međama prema susjednoj građevnoj čestici ili zelenoj površini drvoreda i. najveća građevna čestica utvrđuje se s pGč=10.000,0 m2 j. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe je višestambena zgrada b. od ostalih sadržaja na građevnoj čestici višestambene zgrade se mogu graditi isključivo manja infrastrukturna građevina, garaža i/ili parkiralište koje može biti sa ili bez nadstrešnica, spremište za skupljanje komunalnog otpada i biciklarnik, a druge prateće i pomoćne građevine navedene u odjeljku “namjena prostora” nisu dozvoljene. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina se smješta kao slobodnostojeća b. garaža se smješta unutar glavne građevine i oblikuje kao jedinstveni garažno-parkirališni prostor sa zajedničkim ulazom i izlazom c. parkiralište sa ili bez nadstrešnica može biti dio glavne građevine ili samostalna građevna struktura prigrađena uz glavnu građevinu ili slobodnostojeća d. ostale pomoćne građevine - spremište za skupljanje komunalnog otpada i biciklarnik moguće je smjestiti unutar ili izvan glavne građevine kao slobodnostojeće pomoćne građevine e. građevinski pravac glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 10,0 m uvučeno od svih regulacijskih linija f. glavna građevina od ostalih međa treba biti udaljena najmanje za 1/2 vlastite visine pročelja (1/2 H), ali ne manje od 4,0 m, a od najbliže susjedne glavne građevine za vlastitu visinu pročelja (H). 4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,3 b. izuzetno, ukoliko se u podrumu ili suterenu predviđa garažni prostor, za tu etažu utvrđuje se kig=0,7 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa.

5. iskoristivost građevne čestice a. za zgrade bez garažnog prostora u podrumu/ suterenu kis=1,2 b. za zgrade s garažnim prostorom u podrumu/suterenu kis=1,6 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa d. u slučaju da površina građevne čestice prema uvjetima za kis omogućava gradnju površine veće od utvrđene za najveći GBp iz ovog pravila provedbe, ograničenje gradnje utvrđuje se prema vrijednosti GBp. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za višestambenu zgradu bez garažnog prostora u podrumu/suterenu GBp=5.000,0 m2 b. za višestambenu zgradu s garažnim prostorom u podrumu/suterenu GBp=6.000,0 m2. c. za sve pomoćne gradnje na jednoj građevnoj čestici zajedno (biciklarnik, spremište za otpad) GBp=100,0 m2 d. u slučaju da površina građevne čestice prema uvjetima za kis ne omogućava postizanje površine za najveće utvrđene GBp iz ovog pravila provedbe, ograničenje gradnje utvrđuje se prema vrijednosti kis. 7. visina i broj etaža građevine a. H=14,0 m, Huk=15,0 m, E=5, Ep=1/po, En=4/ p+3K b. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 433 b. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor)

predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. c. stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar glavne građevine d. u podzemnoj etaži (u podrumu) nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku, već samo pomoćne prostore e. stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. preporuča se za najmanje 40% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita zgrade i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u podrumu (po), suterenu(S) i/ili prizemlju (pr) zgrade c. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 d. zelene površine na čestici uređuju se primjenom autohtonih biljnih vrsta i/ili neinvazivnih ukrasnih biljnih vrsta uobičajenih/primjerenih za ovo podneblje e. gradnja ograda nije dozvoljena, osim prema postojećim stambenim građevnim česticama individualne gradnje, u kom slučaju joj visina može najviše iznositi 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica f. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. kolno priključenje građevne čestice predviđeno je na ulične koridore čije trase su planirane u obuhvatu ovog plana d. priključenje na javne sustave komunalne infrastrukture predviđeno je na infrastrukturu čije trase su planirane unutar uličnih koridora u obuhvatu ovog plana e. opći uvjeti za kolno priključenje i za primjenu OIE utvrđuju se prema odjeljku “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. za nadstrešnice nad parkiralištem za osobna vozila Huk=3,5 m b. za slobodnostojeće spremište za komunalni otpad i biciklarnik H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, E(pom)=1/p c. pomoćne građevine smještaju se iza građevinskog pravca glavne građevine d. slobodnostojeće spremište za komunalni otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od najbliže glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. e. nadstrešnice nad parkiralištem moraju biti tipski industrijski proizvod, unificirano oblikovan. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. manju infrastrukturnu građevinu čija izvedba se pokaže potrebnom, a nije planirana ovim planom, smješta se na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe” b. parkiralište se smješta na istoj građevnoj čestici na kojoj se smješta i glavna građevina višestambene namjene, a oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljaka “cestovni promet” c. druge prateće građevine druge namjene nisu dozvoljene unutar ovog pravila provedbe. članak 15.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. u pravilu građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 Suc po jednoj građevnoj čestici b. građevne čestice se formiraju nizanjem uz regulacijsku liniju pristupne ulice c. granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među d. širina i dubina građevne čestice promatraju se u međusobnom odnosu, a prema regulacijskoj liniji mogu biti postavljene i obrnuto e. prijedlog parcelacije građevnih čestica dan je u grafičkom dijelu plana kao neobvezujući f. u slučaju da se odstupa od parcelacije dane u grafičkom dijelu plana najmanja građevna čestica utvrđuje se ovisno o tome da li se glavna građevina Stranica 434 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

planira graditi kao prizemna ili katna i slobodnostojeća ili poluugrađena g. najmanja građevna čestica za slobodnostojeću prizemnu glavnu građevinu koja je zgrada utvrđuje se kao tip A1 s dimenzijama: pGč=400,0 m2; ŠGč=16,0 m; DGč=25,0 m h. najmanja građevna čestica za slobodnostojeću katnu glavnu građevinu koja je zgrada utvrđuje se kao tip A2 s dimenzijama: pGč=540,0 m2; ŠGč=18,0 m; DGč=30,0 m i. najmanja građevna čestica za poluugrađenu prizemnu glavnu građevinu koja je zgrada utvrđuje se kao tip B1 s dimenzijama: pGč=300,0 m2, ŠGč=12,0 m, DGč=25,0 m j. najmanja građevna čestica za poluugrađenu katnu glavnu građevinu koja je zgrada utvrđuje se kao tip B2 s dimenzijama: pGč=490,0 m2; ŠGč=14,0 m; DGč=35,0 m k. najmanja građevna čestica za glavnu građevinu jedne jedinice dvojne zgrade jednaka je tipu B1 ili B2, ovisno da li se radi o prizemnoj ili katnoj glavnoj građevini l. sve vrijednosti utvrđene za minimalnu dimenziju građevne čestice za pojedini tip (pGč, ŠGč, DGč) trebaju biti zadovoljene, ili te vrijednosti (pGč, ŠGč, DGč) mogu biti veće m. preporuča se da dubina građevne čestice bude identična dubini predložene parcelacije za građevne čestice u istom nizu n. najveća građevna čestica utvrđuje se s pGč=2.000,0 m2 o. najmanja površina zasebne građevne čestice komunalne infrastrukture u namjeni park, dječje igralište, zaštitna zelena površina i/ili prometna površina (pješačka staza, pješački trg i javno parkiralište) se ne uvjetuje, a najveća pojedinačna takva površina se utvrđuje s pGč=1.000,0 m2 p. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih primarnih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. izuzetno od prethodnog, u ovom pravilu provedbe nije dozvoljena gradnja dječjeg vrtića, javnih građevina velikih gabarita kao što su vatrogasna spremišta i slično, sportsko-rekreacijske građevine i površine, biciklističke staze niti glavne građevine s namjenom garaža c. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (pješačke prometne površine, parkirališta) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (parkovi, zaštitne zelene površine) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici d. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje se ne mogu graditi unutar ovog pravila provedbe e. manju infrastrukturnu građevinu čija izvedba se pokaže potrebnom, a nije planirana ovim planom, smješta se na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina primarne namjene, te uz nju najviše jedna građevina za kompatibilnu prateću namjenu i više pomoćnih građevina b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (Suc)

c. glavna građevina se smješta kao slobodnostojeća ili poluugrađena d. ako se glavna građevina oblikuje kao poluugrađena, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnika na susjednoj međi), ali u slučaju da je to funkcionalno i oblikovno najbolje rješenje gradnja dvojne građevine je moguća uz uvjet da su uvjeti visine pročelja (H) i građevinskog pravca jednaki za oba dvojnika e. građevinski pravac glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije ulice f. ukoliko je građevna čestica uglovna, drugi građevinski pravac usklađuje se s građevnim pravcem ostalih glavnih građevina unutar uličnog niza, a njegova udaljenost od druge regulacijske linije ulice u kategoriji ostale ceste ne može biti manja od 3,0 m g. slobodnostojeća glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice h. poluugrađena glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice. 4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,4 b. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa d. u slučaju da površina građevne čestice prema uvjetima za kis omogućava gradnju površine veće od utvrđene za najveći GBp iz ovog pravila 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 435 provedbe, ograničenje gradnje utvrđuje se prema vrijednosti GBp.

6. građevinska (bruto) površina građevina a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) GBp=1.500,0 m2 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) GBp=2.000,0 m2. c. u slučaju da površina građevne čestice prema uvjetima za kis ne omogućava postizanje površine za najveći GBp iz ovog pravila provedbe, ograničenje gradnje utvrđuje se prema vrijednosti kis. 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) H=5,0 m, Huk=8,0 m, E=3, Ep=1/po, En=2/p+pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) H=7,0 m, Huk=10,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/ p+1K+pk c. na građevnim česticama tip A1 i A2 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (pk) oblikovati kao uvučeni kat (uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m d. u slučajevima kada se kao najviša etaža umjesto potkrovlja predviđa gradnja uvučenog kata, najveća visina uličnog pročelja zgrade jednaka je najvećoj dozvoljenoj visini pročelja (H), a visina pročelja uvučenog kata na dijelovima zgrade koji nisu uvučeni može najviše iznositi Huvka=H+3,0 m, uz uvjet da ukupna visina uvučenog kata nije viša od najveće dozvoljene ukupne visine zgrade (Huk) e. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor)

predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. c. stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar glavne građevine d. u podzemnoj etaži (u podrumu) nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku (kuhinja, soba za dnevni boravak, spavaona), već samo pomoćne prostore e. stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice d. ulična ograda može biti ukupne visine najviše 1,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice e. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica f. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice g. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. kolno priključenje građevne čestice predviđeno je na ulične koridore čije trase su planirane u obuhvatu ovog plana d. priključenje na javne sustave komunalne infrastrukture predviđeno je na infrastrukturu čije trase su planirane unutar uličnih koridora u obuhvatu ovog plana e. opći uvjeti za kolno priključenje i za primjenu OIE utvrđuju se prema odjeljku “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog Stranica 436 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGl glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. H(prat)=5,0 m, Huk(prat)=8,0 m, E(prat)=2/p+pk b. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine c. uz SS glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz pu i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz uGl glavnu građevinu prateće građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljaka “cestovni promet”.

2. Rekreacijska i dječja igrališta na otvorenom, bez obzira da li se izvode na zasebnoj građevnoj čestici ili unutar građevne čestice druge namjene trebaju biti najmanje 5,0 m udaljena od regulacijske linije ulice i najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Bez obzira da li se klasificira kao glavna, prateća ili pomoćna građevina, gradnja otvorenog bazena unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljena. 4. Zelene površine na zasebnim česticama uređuju se primjenom autohtonih biljnih vrsta i/ili neinvazivnih ukrasnih biljnih vrsta uobičajenih/primjerenih za ovo podneblje. 1.4. Ostale odredbe 1.4.1. pojmovi članak 16.
(1) primjenjuju se pojmovi utvrđeni Zakonom o prostornom uređenju (“narodne novine” broj 65/17, 39/19, 98/19, 67/23); (u daljnjem tekstu: Zakon), pravilnikom o prostornim planovima (“narodne novine” broj 152/23); (u daljnjem tekstu: pravilnik), prostornim planom lokalne razine širega područja nove generacije, te dodatno i pojmovi utvrđeni ovim odredbama za provedbu
(2) Izvod iz pravilnika koji sadrži pojmovnike utvrđene tim aktom, automatski je generirani dodatak ovim odredbama za provedbu. članak 17.
(1) u grafičkom i tekstualnom dijelu plana se iz tehničkih razloga koriste kratice utvrđene Zakonom, pravilnikom, pojedinim sektorskim propisima i ovim člankom.
(2) Kratice utvrđene Zakonom, pravilnikom i sektorskim propisima (kratice za javne ceste, infrastrukturu i slično) koriste se neposredno kako su utvrđene tim propisima.

(3) Kratice pojmova prema ovom planu: - ppž / ppMž - prostorni plan županije / prostorni plan Međimurske županije - prostorni plan regionalne razine ppuO / ppuO nedelišće - prostorni plan uređenja Općine nedelišće - prostorni plan lokalne razine širega područja - upu - urbanistički plan uređenja / plan - prostorni plan uređenja lokalne razine užega područja - ovaj prostorni plan - X - oznaka kojom se utvrđuje da pravilo provedbe nije primjenjivo ili se ne ispituje prema ovom planu - OIE - obnovljivi izvor(i) energije - EKI - elektronička komunikacijska infrastruktura - Suc - samostalna uporabna cjelina - SS - slobodnostojeća zgrada; pu - poluugrađena zgrada; uGl - uglovnica - D - dvojna zgrada (dvije poluugrađene zgrade) - IG - individualna gradnja - VV - veća višejedinična gradnja - pGč - najmanja površina građevne čestice - ŠGč - najmanja širina građevne čestice - DGč - najmanja dužina građevne čestice - pGM - parkirališno - garažno mjesto, označava jedno mjesto za parkiranje osobnog vozila na parkiralištu ili u garaži - kpGM - koeficijent za izračun najmanjeg potrebnog broja pGM - E - najveća dozvoljena etažnost 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 437 - Ep - najveća dozvoljena etažnost podzemno - En - najveća dozvoljena etažnost nadzemno - Huvka - najveća dozvoljena visina pročelja uvučenog kata. 1.4.2. Odredbe neposredne primjene prema pravilniku članak 18.
(1) u svim situacijama se za oblikovanje parkirališnogaražnog mjesta neposredno primjenjuje članak 44.

pravilnika: - parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile na javnim parkiralištima i u garažama te parkirališnogaražno mjesto za osobne automobile uz javnu namjenu kao i uz gospodarsku namjenu (uslužnu, ugostiteljsku, trgovačku i sl.) ne smije biti manje od 14,0 m² - veličina i broj pristupačnih parkirališnih mjesta osobama s invaliditetom određene su posebnim propisom.
(2) u svim situacijama se za oblikovanje građevina/zgrada neposredno primjenjuje članak 45. pravilnika: - udaljenost novih slobodnostojećih (do dvije nadzemne etaže), odnosno poluugrađenih građevina (do dvije nadzemne etaže) od granica građevne čestice (osim od regulacijske linije) ne može biti manja od 3,0 metra ako se prema toj međi na pročelju građevine izvode otvori - otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi vanjskog zida od staklene opeke i/ili drugih neprozirnih materijala, otvori na pročelju s neprozirnim staklom i/ ili drugim neprozirnim materijalom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje nije moguć vizualni kontakt - najmanje dozvoljene međusobne udaljenosti novih građevina ostalih namjena određuju se u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite od rušenja i zaštite od širenja požara. 1.4.3. kosi teren i uvučeni kat članak 19.
(1) unutar područja obuhvata plana nema zemljišta namijenjenog gradnji koji bi se mogao klasificirati kao kosi teren, iz kog razloga se za najveću visinu pročelja građevine (H) i najveću ukupnu visinu građevine (Huk) utvrđuju po jedna vrijednost.

članak 20.
(1) u slučajevima kada je pravilom provedbe kao najviša etaža umjesto potkrovlja dozvoljena gradnja uvučenog kata, najveća visina uličnog pročelja zgrade jednaka je najvećoj dozvoljenoj visini pročelja (H), a visina pročelja uvučenog kata na dijelovima zgrade koji nisu uvučeni može najviše iznositi Huvka=H+3,0 m, uz uvjet da ukupna visina uvučenog kata nije viša od najveće dozvoljene ukupne visine zgrade (Huk). 1.4.4. normativi za dimenzioniranje i oblikovanje pGm članak 21.
(1) najmanji broj pGM utvrđuje za svaku namjenu zasebno, kao umnožak kpGM i jedinice projektirane korisne (neto) površine prostora pojedine namjene, odnosno kao umnožak kpGM i drugog parametra utvrđenog prema sljedećem: - za urede kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za trgovine kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za usluge i ugostiteljstvo kpGM=4 po 100,0 m2 korisne površine - za građevine infrastrukture kpGM=1 po građevnoj čestici - za višenamjenske dvorane i sakralne građevine kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,15 po 1 posjetitelju - za sadržaje edukacijske namjene kpGM=1 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=1 po jednoj učionici ili edukacijskoj grupi - za zdravstvenu namjenu (ambulantu, polikliniku) kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za socijalne stacionarne sadržaje kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,2 po 1 štićeniku - za stambenu namjenu kpGM=1,2 na svakih 100,0 m2 korisne površine svakog pojedinog stana - za uslugu kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, uzima se manja vrijednost od: kpGM=2 po 1 Suc ili kpGM=2 po 100,0 m2 korisnog prostora svakog pojedinog prostora za najam.

(2) u slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja pGM nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
(3) potreban broj pGM za pojedinu građevnu česticu utvrđuje se ovisno o namjeni svake pojedine građevine, odnosno svake pojedine Suc ukoliko unutar jedne građevine postoji više Suc, te se sve vrijednosti zbrajaju.
(4) Dimenzioniranje potrebnog broja pGM s obzirom na specijalne tipove parkiranja, kao što su parkirališta pristupačna za invalide, parkirališta pristupačna za dječja kolica, parkiranje s mogućnostima punjenja električnih i hibridnih vozila i slično, vrši se u skladu s posebnim propisima, pri čemu se potreban broj takvih pGM ubraja u najmanji utvrđeni pGM, osim ukoliko posebni propis izrijekom ne utvrđuje da ih se treba osigurati kao dodatna. članak 22.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici.
(2) natkrivena i zatvorena parkirališna i garažna mjesta smještaju se unutar područja građevne čestice predviđenog za gradnju zgrada, a otvorena i nenatkrivena parkirališna mjesta moguće je dodatno smjestiti i izvan tog područja.
(3) priključenje vozila na javnu prometnu površinu moguće je isključivo preko kolnog priključka na česticu, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s javne prometne površine na građevnu česticu druge namjene. 1.4.5. priključenje pojedinačne građevne čestice na prometnu infrastrukturu članak 23. (1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: Stranica 438 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

- jedan neposredni kolni priključak na javnu prometnu površinu - ovim planom predviđeni ulični koridor - kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Izuzetno od prethodnog, uglovna građevna čestica može imati po dva kolna priključka, svaki na jednu regulacijsku liniju.
(3) Kolni priključak se dimenzionira i oblikuje prema sektorskim tehničkim normativima ovisno o namjeni građevne čestice, a unutar obuhvata ovog plana ne može biti širi od 6,0 m.
(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice u pravilu treba predvidjeti unutar građevne čestice kao internu prometnicu ili neizgrađeno zemljište širine 3,0 m, a ukoliko to nije moguće ili je to funkcionalno opravdano, može ga se osigurati kao dodatni kolni priključak na sporednu, odnosno sekundarnu javnu prometnu površinu (sporedna cesta, put, dijeljena prometna površina i slično).
(5) posebne uvjete i suglasnost za kolni priključak izdaje: - na nerazvrstanu cestu i drugu komunalnu kolnu prometnu površinu, odgovarajuće tijelo lokalne razine. 1.4.6. Otpad članak 24.
(1) unutar područja upu nije moguće smjestiti djelatnosti gospodarenja otpadom.
(2) Izuzetno, kratkoročno zadržavanje prikupljene povratne ambalaže i drugog otpada sukladno uvjetima obavljanja gospodarske djelatnosti na građevnoj čestici moguće je prema posebnim sektorskim propisima i aktima nacionalne i regionalne razine, pod uvjetima da je sukladno uvjetima namjene prema pravilniku. članak 25.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.

(2) ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.
(3) na građevnim česticama s više od 3 Suc, izdvojeno smještene zatvorene ili otvorene građevine i/ili površine za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od glavnih građevina na susjednim građevnim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na građevnoj čestici individualne gradnje na kojoj je nastao, uz uvjet da se kompostište smjesti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima i slično. 1.4.7. racionalno korištenje prostora kod projektiranja infrastrukturnih sustava članak 26.
(1) linijsku infrastrukturu je u pravilu potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice, osim ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.

(3) naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima, sve prema posebnim sektorskim propisima, odnosno mrežnim pravilima.
(5) Sva linijska infrastruktura treba se projektirati i izvesti na način da se kod korištenja i izvedbe pojedinačnih priključaka što manje oštećuju izvedene javne površine, prvenstveno prometne površine (kolnici, pješačke i biciklističke staze i trgovi) i ne šteti zasađenom raslinju. članak 27.
(1) Dok se ne izgrade odgovarajući infrastrukturni i komunalni vodovi unutar područja upu, korisnike komunalnih usluga smještene unutar obuhvata upu, moguće je priključiti na postojeću infrastrukturu unutar ili u blizini područja obuhvata, sukladno posebnim uvjetima odgovarajućih operatora i pružatelja komunalnih usluga. članak 28.
(1) Za gradnju manje infrastrukturne građevine formira se zasebna građevna čestica ukoliko je to utvrđeno kao moguće u odjeljku “namjena prostora” i pojedinim pravilom provedbe.

(2) površina, širina i dužina građevne čestice manje infrastrukturne građevine prilagođava se veličini građevine, na način da se zemljište koristi racionalno, odnosno koeficijent izgrađenosti takve čestice ne može biti manji od kig=0,3 niti veći od kig=0,8.
(3) Građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora u širini koja omogućava pristup servisnim vozilom do građevine.
(4) najveća ukupna visina manje infrastrukturne građevine u pravilu se utvrđuje s Huk=3,5 m, a pojedinim pravilom provedbe se može se utvrditi i kao veća, u kom slučaju se primjenjuje pripadajuće pravilo provedbe.
(5) udaljenost manje infrastrukturne građevine treba iznositi najmanje: - 5,0 m od regulacijske linije priključnog uličnog koridora 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 439 - 1,0 m od ostalih međa vlastite građevne čestice.
(6) udaljenost manje infrastrukturne građevine od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu. 1.4.8. upravljanje rizicima članak 29.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća utvrđene su sektorskim dokumentom za razinu jedinice lokalne samouprave važećom „procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine nedelišće“, a provode se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite i pripadajućih podzakonskih akata.

(2) površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije potresa, požara ili druge nesreće, potrebno je utvrditi projektom na način da se ista odredi unutar vlastite građevne čestice, a dodatno se za tu namjenu predviđaju javne zelene i druge otvorene površine unutar obuhvata plana.
(3) ulični koridori utvrđuju se kao prometni koridori za evakuaciju u slučaju prirodnih nepogoda i ratnih opasnosti, radi čega s ciljem osiguranja protočnosti tih evakuacijskih koridora međusobna udaljenost najbližih dijelova glavnih građevina na suprotnim stranama iste ulice ne smije biti manja od vrijednosti zbroja polovine visina obaju uličnih pročelja na građevinskom pravcu (u metrima), uvećano za 5,0 metara (1/2H+5+1/2H).
(4) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata plana se ne predviđa, ali se može utvrditi naknadno kroz izmjenu odgovarajućih akata lokane razine iz područja civilne zaštite. 1.4.9. reklamiranje i oglašavanje članak 30. (1) unutar površina u namjenama iz grupa S - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene najveće površine do 6,0 m2 oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene površine veće od 6,0 m2 bez obzira na način postave nisu dozvoljeni - interpretacijske ploče površine do 3,0 m2 mogu se oblikovati kao samostojeće - samostojeće reklame, oglasne i obavijesne ploče i drugi objekti iste ili slične namjene bez obzira na veličinu i površinu nisu dozvoljene - displeji i druge vrste elektroničkih uređaja koji emitiraju svjetlost sa svrhom reklamiranja, oglašavanja i/ili obavještavanja, bez obzira na način postave, površinu i veličinu nisu dozvoljene.

(2) unutar površina u namjeni Z3 (dječje igralište) objekti u svrhu reklamiranja i oglašavanja, kao ni obavijesne i interpretacijske ploče nisu dozvoljeni.
(3) Reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene, izuzev prometnih obavijesnih ploča (prometni znakovi), nisu dozvoljeni unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih za kolni promet (ceste i ulice).
(4) Osvjetljenje reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugog objekta predviđenog u istoj ili sličnoj namjeni, potrebno riješiti sukladno sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja. 1.4.10. Ostale mjere provedbe plana članak 31.
(1) ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog plana za kig, kis, GBp, H, Huk i druge, određuje nAJVEću DOZVOlJEnu VRIJEDnOST, koja se u primjeni plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice: ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje). članak 32.
(1) uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole. članak 33.
(1) uklanjanje postojeće građevine vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.

članak 34.
(1) postupanje prema nezakonito izgrađenoj zgradi utvrđeno je posebnim sektorskim zakonima, koji se primjenjuju neposredno. 2. inFrastrukturni sustavi 2.1. prometni sustav 2.1.1. cestovni promet članak 35.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) cestovno zemljište formira se kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) unutar cestovnog zemljišta treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: Stranica 440 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. - kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje. članak 36.
(1) unutar obuhvata plana nalazi se dio koridora ceste regionalnog značaja lc20078 / nedelišće (Dc3) - Strahoninec (lc20026) - površina / građevina / zahvat regionalnog značaja.

(2) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji (uključujući modernizaciju) javnih cesta kao građevina državnog ili regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Zaštita postojećih javnih cesta provodi se prema posebnom sektorskom propisu za javne ceste, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pojasa javne ceste (ovisno o vrsti), primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela.
(4) priključenje cestovnih prometnica lokalne razine (nerazvrstane ceste i putovi), kao i pojedinačnih građevnih čestica drugih namjena na cestovne prometnice državnog i regionalnog značaja vrši se prema odgovarajućim sektorskim propisima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. članak 37.
(1) planirane ceste i druge površine namijenjene cestovnom prometu unutar obuhvata plana lokalnog značaja podijeljene su u dvije kategorije: - sabirna prometnica: uK1 - ostale prometnice: uK2, uK3, uK4, uK5, uK6, uK7.
(2) planirani ulični koridori i drugi elementi cestovnog prometa mogu se međusobno spajati u jedinstvenu građevnu česticu ukoliko je to tehnički prihvatljivo.
(3) Širina planiranih prometnih površina utvrđena je grafički, a u slučaju sporne situacije najmanja širina koridora pojedine cestovne prometne površine iznosi 12,0 m.
(4) Sve planirane cestovne prometnice predviđene su za dvosmjerni kolni promet.

(5) Okretišta na završecima slijepih cestovnih prometnica utvrđena su grafički i obavezna su. (6) Izuzetno od prethodnog, slijepim završetkom se ne smatraju: - cestovni odvojak dužine do 50,0 m u nastavku raskrižja s dugim cestovnim koridorom - završetak ceste koja se planira spojiti na postojeću cestu izvan obuhvata ovog plana - završetak ceste u čijem nastavku izvan obuhvata ovoga plana je prostornim planom širega područja planirana nova cesta.
(7) najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(8) unutar zemljišta cestovne prometnice moguć je smještaj nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(9) projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora sabirne prometnice najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza s jedne strane kolnika i jedna pješačka staza s druge strane kolnika - unutar koridora ostale prometnice najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.

(10) ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine.
(11) Specifični dodatni uvjeti utvrđeni su u pripadajućem pravilu provedbe. članak 38.
(1) unutar obuhvata plana predviđena je jedna pješačka prometna površina izvan uličnog koridora - pJ1.
(2) Širina planirane pješačke prometne površine utvrđena je grafički, a u slučaju sporne situacije najmanja širina iznosi 3,0 m.
(3) Kolni prolazi izvan uličnih koridora mogu se formirati kao javne površine komunalne infrastrukture rezervirane za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (samo bicikl, bicikl i mala elektrovozila i slično) pod uvjetom da se s takve površine ne omogućuje kolni priključak na građevnu česticu ili da se s takve površine omogućuje sekundarni priključak na građevnu česticu.
(4) Osim ovim planom predviđene pješačke površine izvan uličnih koridora, pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje, površine za održavanje javnih manifestacija i slično.
(5) preporučene najmanje širine prometne površine izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu..