GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 16

SGMŽOpćina Nedelišće · 29. lipnja 2026. · KLASA 024-03/26-01/06 · URBROJ 2109-12-02-26-8

Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja zapadnog dijela Nedelišća – pungrad

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 408

(2) Kratice utvrđene Zakonom, pravilnikom i sektorskim propisima (kratice za javne ceste, infrastrukturu i slično) koriste se neposredno kako su utvrđene tim propisima.
(3) Kratice pojmova prema ovom planu: - ppž / ppMž - prostorni plan županije / prostorni plan Međimurske županije - prostorni plan regionalne razine ppuO / ppuO nedelišće - prostorni plan uređenja Općine nedelišće - prostorni plan lokalne razine širega područja - upu - urbanistički plan uređenja / plan - prostorni plan uređenja lokalne razine užega područja - ovaj prostorni plan - X - oznaka kojom se utvrđuje da pravilo provedbe nije primjenjivo ili se ne ispituje prema ovom planu - OIE - obnovljivi izvor(i) energije - EKI - elektronička komunikacijska infrastruktura - Suc - samostalna uporabna cjelina - SS - slobodnostojeća zgrada; pu - poluugrađena zgrada; uGl - uglovnica - D - dvojna zgrada (dvije poluugrađene zgrade) - IG - individualna gradnja - VV - veća višejedinična gradnja - pGč - najmanja površina građevne čestice - ŠGč - najmanja širina građevne čestice - DGč - najmanja dužina građevne čestice 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 409 - pGM - parkirališno - garažno mjesto, označava jedno mjesto za parkiranje osobnog vozila na parkiralištu ili u garaži - kpGM - koeficijent za izračun najmanjeg potrebnog broja pGM - E - najveća dozvoljena etažnost - Ep - najveća dozvoljena etažnost podzemno - En - najveća dozvoljena etažnost nadzemno - Huvka - najveća dozvoljena visina pročelja uvučenog kata.

1.4.2. Odredbe neposredne primjene prema pravilniku članak 21.
(1) u svim situacijama se za oblikovanje parkirališnogaražnog mjesta neposredno primjenjuje članak 44. pravilnika: - parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile na javnim parkiralištima i u garažama te parkirališnogaražno mjesto za osobne automobile uz javnu namjenu kao i uz gospodarsku namjenu (uslužnu, ugostiteljsku, trgovačku i sl.) ne smije biti manje od 14,0 m² - veličina i broj pristupačnih parkirališnih mjesta osobama s invaliditetom određene su posebnim propisom.
(2) u svim situacijama se za oblikovanje građevina/zgrada neposredno primjenjuje članak 45. pravilnika: - udaljenost novih slobodnostojećih (do dvije nadzemne etaže), odnosno poluugrađenih građevina (do dvije nadzemne etaže) od granica građevne čestice (osim od regulacijske linije) ne može biti manja od 3,0 metra ako se prema toj međi na pročelju građevine izvode otvori - otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi vanjskog zida od staklene opeke i/ili drugih neprozirnih materijala, otvori na pročelju s neprozirnim staklom i/ ili drugim neprozirnim materijalom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje nije moguć vizualni kontakt - najmanje dozvoljene međusobne udaljenosti novih građevina ostalih namjena određuju se u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite od rušenja i zaštite od širenja požara. 1.4.3. kosi teren i uvučeni kat članak 22.
(1) unutar područja obuhvata plana nema zemljišta namijenjenog gradnji koji bi se mogao klasificirati kao kosi teren, iz kog razloga se za najveću visinu pročelja građevine (H) i najveću ukupnu visinu građevine (Huk)

utvrđuju po jedna vrijednost. članak 23.
(1) u slučajevima kada je pravilom provedbe kao najviša etaža umjesto potkrovlja dozvoljena gradnja uvučenog kata, najveća visina uličnog pročelja zgrade jednaka je najvećoj dozvoljenoj visini pročelja (H), a visina pročelja uvučenog kata na dijelovima zgrade koji nisu uvučeni može najviše iznositi Huvka=H+3,0 m, uz uvjet da ukupna visina uvučenog kata nije viša od najveće dozvoljene ukupne visine zgrade (Huk). 1.4.4. normativi za dimenzioniranje i oblikovanje pGm članak 24.
(1) najmanji broj pGM utvrđuje za svaku namjenu zasebno, kao umnožak kpGM i jedinice projektirane korisne (neto) površine prostora pojedine namjene, odnosno kao umnožak kpGM i drugog parametra utvrđenog prema sljedećem: - za urede kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za trgovine kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za usluge i ugostiteljstvo kpGM=4 po 100,0 m2 korisne površine - za građevine infrastrukture kpGM=1 po građevnoj čestici - za višenamjenske dvorane i sakralne građevine kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,15 po 1 posjetitelju - za sadržaje edukacijske namjene kpGM=1 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=1 po jednoj učionici ili edukacijskoj grupi - za zdravstvenu namjenu (ambulantu, polikliniku) kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za socijalne stacionarne sadržaje kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,2 po 1 štićeniku - za stambenu namjenu kpGM=1,2 na svakih 100,0 m2 korisne površine svakog pojedinog stana - za uslugu kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, uzima se manja vrijednost od: kpGM=2 po 1 Suc ili kpGM=2 po 100,0 m2 korisnog prostora svakog pojedinog prostora za najam.

(2) u slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja pGM nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
(3) potreban broj pGM za pojedinu građevnu česticu utvrđuje se ovisno o namjeni svake pojedine građevine, odnosno svake pojedine Suc ukoliko unutar jedne građevine postoji više Suc, te se sve vrijednosti zbrajaju.
(4) Dimenzioniranje potrebnog broja pGM s obzirom na specijalne tipove parkiranja, kao što su parkirališta pristupačna za invalide, parkirališta pristupačna za dječja kolica, parkiranje s mogućnostima punjenja električnih i hibridnih vozila i slično, vrši se u skladu s posebnim propisima, pri čemu se potreban broj takvih pGM ubraja u najmanji utvrđeni pGM, osim ukoliko posebni propis izrijekom ne utvrđuje da ih se treba osigurati kao dodatna. 1.4.5. priključenje pojedinačne građevne čestice na prometnu infrastrukturu članak 25. (1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - jedan neposredni kolni priključak na javnu prometnu površinu - ovim planom predviđeni ulični koridor - kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice. (2) Izuzetno od prethodnog: - uglovna građevna čestica može imati po dva kolna priključka, svaki na jednu regulacijsku liniju - za građevne čestice iz pravila provedbe S3-VV/p+3 specifično je predviđen po jedan posredni kolni priključak na uK1, preko zasebne građevne čestice parkirališta s kojom građevna čestica graniči Stranica 410 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.
(3) Kolni priključak se dimenzionira i oblikuje prema sektorskim tehničkim normativima ovisno o namjeni građevne čestice, a unutar obuhvata ovog plana ne može biti širi od 6,0 m.

(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice u pravilu treba predvidjeti unutar građevne čestice kao internu prometnicu ili neizgrađeno zemljište širine 3,0 m, a ukoliko to nije moguće ili je to funkcionalno opravdano, može ga se osigurati kao dodatni kolni priključak na sporednu, odnosno sekundarnu javnu prometnu površinu.
(5) posebne uvjete i suglasnost za kolni priključak izdaje: - na javnu cestu utvrđuje odgovarajuće javnopravno tijelo, ovisno o kategoriji javne ceste - na nerazvrstanu cestu i drugu komunalnu kolnu prometnu površinu, odgovarajuće tijelo lokalne razine. 1.4.6. Otpad članak 26.
(1) unutar područja upu nije moguće smjestiti djelatnosti gospodarenja otpadom.
(2) Izuzetno, kratkoročno zadržavanje prikupljene povratne ambalaže i drugog otpada sukladno uvjetima obavljanja gospodarske djelatnosti na građevnoj čestici moguće je prema posebnim sektorskim propisima i aktima nacionalne i regionalne razine, pod uvjetima da je sukladno uvjetima namjene prema pravilniku. članak 27.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.

(3) na građevnim česticama s više od 3 Suc, izdvojeno smještene zatvorene ili otvorene građevine i/ili površine za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od glavnih građevina na susjednim građevnim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na građevnoj čestici individualne gradnje na kojoj je nastao, uz uvjet da se kompostište smjesti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima i slično. 1.4.7. racionalno korištenje prostora kod projektiranja infrastrukturnih sustava članak 28.
(1) linijsku infrastrukturu je u pravilu potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice, osim ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(3) naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.

(4) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima, sve prema posebnim sektorskim propisima, odnosno mrežnim pravilima.
(5) Sva linijska infrastruktura treba se projektirati i izvesti na način da se kod korištenja i izvedbe pojedinačnih priključaka što manje oštećuju izvedene javne površine, prvenstveno prometne površine (kolnici, pješačke i biciklističke staze i trgovi) i ne šteti zasađenom raslinju. članak 29.
(1) Dok se ne izgrade odgovarajući infrastrukturni i komunalni vodovi unutar područja upu, korisnike komunalnih usluga smještene unutar obuhvata upu, moguće je priključiti na postojeću infrastrukturu unutar ili u blizini područja obuhvata, sukladno posebnim uvjetima odgovarajućih operatora i pružatelja komunalnih usluga. članak 30.
(1) Za gradnju manje infrastrukturne građevine formira se zasebna građevna čestica ukoliko je to utvrđeno kao moguće u odjeljku “namjena prostora” i pojedinim pravilom provedbe.
(2) površina, širina i dužina građevne čestice manje infrastrukturne građevine prilagođava se veličini građevine, na način da se zemljište koristi racionalno, odnosno koeficijent izgrađenosti takve čestice ne može biti manji od kig=0,3 niti veći od kig=0,8.

(3) Građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora u širini koja omogućava pristup servisnim vozilom do građevine.
(4) najveća ukupna visina manje infrastrukturne građevine u pravilu se utvrđuje s Huk=3,5 m, a pojedinim pravilom provedbe se može se utvrditi i kao veća, u kom slučaju se primjenjuje pripadajuće pravilo provedbe.
(5) udaljenost manje infrastrukturne građevine treba iznositi najmanje: - 5,0 m od regulacijske linije priključnog uličnog koridora - 1,0 m od ostalih međa vlastite građevne čestice.
(6) udaljenost manje infrastrukturne građevine od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 411 manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu. 1.4.8. upravljanje rizicima članak 31.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća utvrđene su sektorskim dokumentom za razinu jedinice lokalne samouprave važećom „procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine nedelišće“, a provode se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite i pripadajućih podzakonskih akata.
(2) površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije potresa, požara ili druge nesreće, potrebno je utvrditi projektom na način da se ista odredi unutar vlastite građevne čestice, a dodatno se za tu namjenu predviđaju javne zelene i druge otvorene površine unutar obuhvata plana.

(3) ulični koridori utvrđuju se kao prometni koridori za evakuaciju u slučaju prirodnih nepogoda i ratnih opasnosti, radi čega s ciljem osiguranja protočnosti tih evakuacijskih koridora međusobna udaljenost najbližih dijelova glavnih građevina na suprotnim stranama iste ulice ne smije biti manja od vrijednosti zbroja polovine visina obaju uličnih pročelja na građevinskom pravcu (u metrima), uvećano za 5,0 metara (1/2H+5+1/2H).
(4) Međusobna udaljenost građevina utvrđena je pojedinačnim pravilima provedbe.
(5) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata plana se ne predviđa, ali se može utvrditi naknadno kroz izmjenu odgovarajućih akata lokane razine iz područja civilne zaštite. 1.4.9. reklamiranje i oglašavanje članak 32. (1) unutar površina u namjenama iz grupa S - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene najveće površine do 6,0 m2 oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene površine veće od 6,0 m2 bez obzira na način postave nisu dozvoljeni - samostojeće reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene bez obzira na veličinu i površinu nisu dozvoljene - displeji i druge vrste elektroničkih uređaja koji emitiraju svjetlost sa svrhom reklamiranja, oglašavanja i/ili obavještavanja, bez obzira na način postave, površinu i veličinu nisu dozvoljene.

(2) unutar površina iz grupe K (poslovna): - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - dozvoljava se najviše jedan samostojeći reklamni pilon po građevnoj čestici, uz uvjet da ga se ne smješta u područje zaštite vizura iz odjeljka “Krajobraz”, odnosno prema posebnim ograničenjima utvrđenim u odjeljku “područja posebnih ograničenja”, a ostalo prema uvjetima iz pripadajućeg pravila provedbe.
(3) unutar površina u namjenama iz grupe Z objekti u svrhu reklamiranja i oglašavanja, kao ni obavijesne i interpretacijske ploče nisu dozvoljeni.
(4) Reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene, izuzev prometnih obavijesnih ploča (prometni znakovi), nisu dozvoljeni unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih za kolni promet (ceste i ulice).
(5) Osvjetljenje reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugog objekta predviđenog u istoj ili sličnoj namjeni, potrebno riješiti sukladno sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja. 1.4.10. Ostale mjere provedbe plana članak 33.
(1) ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog plana za kig, kis, GBp, H, Huk i druge, određuje nAJVEću DOZVOlJEnu VRIJEDnOST, koja se u primjeni plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice:

ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje). članak 34.
(1) uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole. članak 35.
(1) uklanjanje postojeće građevine vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu. članak 36.
(1) postupanje prema nezakonito izgrađenoj zgradi utvrđeno je posebnim sektorskim zakonima, koji se primjenjuju neposredno. 2. inFrastrukturni sustavi 2.1. prometni sustav 2.1.1. cestovni promet članak 37.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) cestovno zemljište formira se kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) unutar cestovnog zemljišta treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa Stranica 412 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

članak 38.
(1) unutar obuhvata plana nalazi se dio koridora ceste državnog značaja Dc 208 / Trnovec (granica RH/ Slovenija) - nedelišće (Dc3) - površina / građevina / zahvat državnog značaja.
(2) Za sada unutar obuhvata plana nema cesta regionalnog značaja.
(3) po izvedbi planirane obilaznice - nove trase Dc208 očekuje se prekategorizacija postojeće Dc208, vjerojatno u cestu regionalnog značaja.
(4) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji (uključujući modernizaciju) javnih cesta kao građevina državnog ili regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(5) Zaštita postojećih javnih cesta provodi se prema posebnom sektorskom propisu za javne ceste, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pojasa javne ceste (ovisno o vrsti), primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela.
(6) priključenje cestovnih prometnica lokalne razine (nerazvrstane ceste i putovi), kao i pojedinačnih građevnih čestica drugih namjena na cestovne prometnice državnog i regionalnog značaja vrši se prema odgovarajućim sektorskim propisima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. članak 39.
(1) planirane ceste i druge površine namijenjene cestovnom prometu unutar obuhvata plana lokalnog značaja podijeljene su u dvije kategorije: - sabirna prometnica: uK1 - ostale prometnice: uK2, uK3, uK4, uK5, uK6, uK7 - ostale prometnice - rezervacija površine planirana je za moguću planiranu cestu koja bi uK1 povezivala s prometnom mrežom izvan obuhvata upu i to s Varaždinskom ulicom, te se nastavljala na ulicu grada Vukovara, sve iz razloga bolje prometne povezanosti unutar naselja nedelišće, a do osiguranja uvjeta za tu namjenu površinu je moguće koristiti kao kolni prilaz do građevnih čestica s kojima graniči, unutar i izvan obuhvata plana.

(2) planirani ulični koridori i drugi elementi cestovnog prometa mogu se međusobno spajati u jedinstvenu građevnu česticu ukoliko je to tehnički prihvatljivo.
(3) Širina planiranih prometnih površina (uličnih koridora i drugih prometnih površina) utvrđena je grafički, a u slučaju sporne situacije i iz tehničkih razloga najmanja širina koridora pojedine cestovne prometne površine može biti uža od grafički utvrđene širine najviše za 1,0 m.
(4) Sve planirane cestovne prometnice predviđene su za dvosmjerni kolni promet.
(5) Sve specifične površine predviđene unutar površina rezerviranih za cestovni promet (kolnici, nogostupi, biciklističke površine i slično), a koje se nastavljaju na površine cestovnog prometa izvan obuhvata ovoga plana moraju se nastavljati na iste elemente unutar prometnica izvan obuhvata plana. članak 40.
(1) Javne kolne površine izvan uličnih koridora nisu predviđene.
(2) Kao privremeno prometno rješenje I. faze uređenja područja, za pristup postojećem OpG-u do izvedbe planiranog uličnog koridora uK3 predviđena je površina za smještaj interne prometnice s vezom na produžetak postojeće ulice Ivana Mažuranića.
(3) pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i slično.
(4) preporučene najmanje širine prometne površine izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu - 2,0 m za pješačku stazu
(5) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi i rješenja krajobraznog uređenja.

(6) Obaveza izvedbe pješačkih staza u površinama drugih namjena utvrđena je u pojedinom pravilu provedbe. članak 41.
(1) Mogućnost i način smještaja parkirališta unutar uličnih koridora utvrđena je pojedinim pravilom provedbe za ulične koridore.
(2) Sva nova parkirališta na zasebnim građevnim česticama ili građevnim česticama druge namjene (osim unutar uličnih koridora), potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto. 2.1.2. željeznički promet članak 42.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - željeznički promet nije predmet ovog plana. 2.1.3. pomorski promet članak 43.
(1) nije primjenjivo, obuhvat plana nalazi se unutar kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, pomorski promet nije predmet ovog plana. 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 413 2.1.4. promet unutarnjim vodama članak 44.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - promet unutarnjim vodama nije predmet ovog plana. 2.1.5. Zračni promet članak 45.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - zračni promet nije predmet ovog plana.
(2) uvjeti zaštite zračnog prometa za građevine izvan područja obuhvata plana, u ovom slučaju aerodroma Varaždin, obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. elektronička komunikacijska mreža članak 46.
(1) u grafičkom dijelu plana prikazane su trase elektroničke komunikacijske infrastrukture:

- postojeći elektronički komunikacijski vodovi područnog (regionalnog) značaja - korisnički i spojni - trase postojeće i planirane distribucijske elektroničke komunikacijske infrastrukture - vodovi i EK kanalizacija.
(2) Zahvati na EKI područnog (regionalnog) značaja provode se neposredno prema ppž, ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) povezivanje nove EKI predviđa se na postojeću EKI unutar i izvan obuhvata plana.
(4) unutar planirane trase EKI preferira se izvedba podzemne elektroničke kabelske kanalizacije (EKK) predviđene za smještaj distribucijskih vodova jednog ili više operatera.
(5) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(6) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje infrastrukturne građevine prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“, sve unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju. članak 47.
(1) područje obuhvata plana nalazi se unutar obuhvata zona elektroničke komunikacijske infrastrukture (zona smještaja odašiljača/stupa pokretne elektroničke komunikacijske mreže), međutim radi planirane namjene površine, sukladno odredbama prostornog plana širega područja, u obuhvatu ovoga plana nije dozvoljena postava samostojećih antenskih stupova.
(2) Antenske uređaje (prijamnike / predajnike) za potrebe bežične elektroničke komunikacije moguće je smjestiti:

- na tipske antenske prihvate instalirane na zgrade nadzemne etažnosti En=2 i više - neposredno na zgrade - neposredno na stupove javne rasvjete.
(3) pripadajuća povezna opremu za potrebe bežične elektroničke komunikacije smješta se na zemljište građevne čestice na kojoj se nalazi antenski uređaj.
(4) Tehnički uvjeti za potrebe bežične elektroničke komunikacije utvrđuju se temeljem sektorskih propisa. 2.2.2. sustav veza, odašiljača i radara članak 48.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - sustav veza, odašiljača i radara nije predmet ovog plana. 2.3. energetski sustav 2.3.1. nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika članak 49.
(1) unutar obuhvata plana nema postojećih niti su planirani cjevovodi i drugi elementi sustava za magistralni i međunarodni transport ugljikovodika. 2.3.1.2. javna plinoopskrba članak 50.
(1) Distribucijski cjevovodi javne plinoopskrbe u obuhvatu plana smještaju se u za to planiranoj trasi, s vezom na izvan obuhvata plana izvedene distribucijske cjevovode sustava javne plinoopskrbe.
(2) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(3) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne opskrbe plinom preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(4) Manju infrastrukturnu građevinu sustava javne plinoopskrbe (plinsku redukcijsku stanicu i drugo), ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje infrastrukturne građevine prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju.

2.3.2. elektroenergetika 2.3.2.1. javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu članak 51.
(1) Obuhvatom plana prolazi trasa postojećeg DV 110 kV / TS čakovec - TS nedeljanec 2.
(2) Svi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. Stranica 414 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.
(3) uvjeti zaštite elemenata sustava prijenosa obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. 2.3.2.2. javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu članak 52.
(1) postojeća distribucijska mreža javne elektroopskrbe izvedena izvan obuhvata plana predviđa se proširiti na područje obuhvata plana izvedbom: - srednjenaponskih i niskonaponskih elektroenergetskih vodova u trasi predviđenoj planom - jedne planirane transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV, za koju je predviđeno formiranje vlastite građevne čestice i koju je potrebno umrežiti unutar javnog elektroenergetskog distribucijskog sustava naselja.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Dodatne manje infrastrukturne građevine u elektroenergetskom sustavu (transformatorske stanice) mogu se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici formiranoj unutar površina stambene namjene, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka «Ostale odredbe».

(4) Dodatni podzemni srednejnaponski i niskonaponski vodovi mogu se smjestiti unutar uličnog koridora, a za potrebe pojedinačnog korisnika i unutar površine vlastite građevne čestice.
(5) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu obavezno je polagati podzemno.
(6) Vodove srednjenaponske mreže elektroopskrbe obavezno je polagati podzemno.
(7) Vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča se polagati podzemno, a opcionalno kao zračnu elektroenergetsku mrežu.
(8) Za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti ista trasa.
(9) ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar uličnog koridora smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.
(10) Kabelske razvodne ormare (KRO) je unutar površina drugih namjena moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda članak 53.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata plana predviđa se kao proširenje regionalnog sustava javne vodoopskrbe, s napajanjem iz vodocrpilišta nedelišće.
(2) područjem obuhvata, u trasi Dc 208 prolazi magistralni vodoopskrbni cjevovod.
(3) Distribucijski cjevovod javne vodoopskrbe u obuhvatu plana se smješta u za to planiranoj trasi, s vezom na postojeću javnu mrežu vodoopskrbe izgrađene izvan obuhvata plana.

(4) priključenje na funkcionalni sustav javne vodoopskrbe je obavezan za sve građevne čestice u obuhvatu plana.
(5) ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode članak 54.
(1) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(3) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.
(5) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje oborinskih voda. (6) nije dozvoljeno ispuštanje oborinskih voda u cjevovode fekalne odvodnje ako je sustav javne odvodnje izveden kao razdjelni.
(7) Sve oborinske vode koje se ispuštaju u javni sustav oborinske odvodnje se prije ispuštanja moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.

članak 55.
(1) Sustav javne odvodnje područja obuhvata plana planira se izvesti proširenjem sustava javne odvodnje Općine koji je izveden kao kombinacija mješovitog i razdjelnog sustava, sve s vezom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda čakovec kapaciteta 75.000 ES, kao dio Aglomeracije čakovec.
(2) u dijelu obuhvata plana izvedeni su cjevovodi javne mješovite odvodnje.
(3) planira se proširenje sustava javne odvodnje otpadnih voda u obuhvatu plana u planiranim trasama.
(4) u obuhvatu plana se preferira izvedba razdjelnog sustava javne odvodnje, međutim prilikom projektiranja proširenja sustava javne odvodnje potrebno je analizirati mogućnosti rješenja sukladno izvedenom stanju postojećeg mješovitog sustava javne odvodnje na koji se planirano područje priključuje i prema tome definirati konačno rješenje.
(5) u slučaju da se projektnim rješenjem utvrdi izvedba razdjelnog sustava javne odvodnje, cjevovode i oborinske i fekalne odvodnje otpadnih voda poželjno je smjestiti u istom koridoru, a potrebne pripadajuće građevine smještaju se u površine stambene namjene prema uvjetima za 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 415 gradnju manje infrastrukturne građevine iz odjeljka “Ostale odredbe”.
(6) u sustav javne oborinske odvodnje zone mogu se ispuštati: - oborinske vode s kolnih površina samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom - oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, te dodatno i kroz separator ulja i masti.

(7) Sve oborinske vode koje se ispuštaju u javni sustav oborinske odvodnje se prije ispuštanja moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(8) nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana. 2.4.3. uređenje vodotoka i voda članak 56.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - zahvati na uređenju vodotoka i voda nisu predmet ovog plana. 2.4.4. melioracijska odvodnja članak 57.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana - zahvati na melioracijskoj odvodnji nisu predmet ovog plana. 3. pOseBne mjere 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode članak 58.
(1) cijela površina obuhvata plana ulazi u zonu prijelazno područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
(2) na Rezervat biosfere se ne primjenjuju neposredno odredbe Zakona o zaštiti prirode, već se područje Rezervata biosfere štiti posredno, odnosno provode se postupci u okviru nacionalne kategorije zaštite koja se površinski preklapa s područjem Rezervata.
(3) Radi primjene mjera zaštite, preporuča se da se za zahvate koji se provode temeljem ovog plana utvrđivanje posebnih uvjeta kao mjera zaštite Rezervata od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela. članak 59.
(1) u obuhvatu plana nema zaštićenih površina ni pojedinačnih spomenika prirode.
(2) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.

(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar područja obuhvata plana, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno prema mišljenju predmetnog javnopravnog tijela, provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na zaštićene ugrožene vrste i staništa. 3.1.2. kulturna baština članak 60.
(1) u obuhvatu plana nema zaštićenih kulturnih dobara, niti kulturne baštine zaštićene/evidentirane na lokalnoj razini.
(2) unutar obuhvata plana nema utvrđenih arheoloških lokaliteta / nalazišta.
(3) preventivna mjera zaštite arheoloških lokaliteta i nalaza odnosi se na cijelo područje obuhvata plana - ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 3.1.3. krajobraz članak 61.
(1) u obuhvatu plana nema krajobrazno značajnih površina. članak 62.
(1) preuzeto iz ppuO nedelišće, obavezna je zaštita vizure s područja Općine nedelišće na crkvu sv. Jurja u Općini Sveti Juraj na Bregu.
(2) unutar obuhvata ovoga plana, u području zaštite vizure utvrđuje se najveća dozvoljena ukupna visina građevina Huk=10,0 m. 3.1.4. ekološka mreža (natura 2000) članak 63.
(1) unutar obuhvata plana ne nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže. 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. tlo članak 64.

(1) prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje obuhvata plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,070 g, što odgovara potresu VII. stupnja McS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje obuhvata plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,143 g, što odgovara potresu VII. stupnja McS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi. Stranica 416 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. 3.2.2. vode i more članak 65.
(1) cijela površina obuhvata plana je unutar zone vodonosnika, unutar koje je obavezno postupanje prema posebnim propisima i posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(2) cijela površina obuhvata plana nalazi se unutar III. zone zaštite izvorišta vodocrpilišta nedelišće, unutar kojih je obavezna primjena posebnih propisa za zaštitu izvorišta i postupanje prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda. članak 66.
(1) prema ppž područje obuhvata plana u opasnosti je od poplave koja bi se mogla dogoditi u slučaju pucanja nasipa sustava kanala HE Varaždin.
(2) Mjere zaštite od posljedica poplave nastale uslijed pucanja nasipa HE obrađene su u sektorskom dokumentu županijske i općinske razine iz područja civilne zaštite, a načelno se sastoje od mjera prevencije, prvenstveno kvalitetnog sustava obavještavanja i uzbunjivanja stanovništva i kvalitetno organizirane službe civilne zaštite.

3.2.3. područja posebnih ograničenja članak 67.
(1) površine s posebnim režimom zaštite okvirno su prikazane u grafičkom dijelu plana.
(2) Radi zaštite građevina, površina i zahvata za koje je režim zaštite utvrđen, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a u cijelosti ili dijelom se planiraju unutar površina s režimom zaštite, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti odgovarajućih javnopravnih tijela i sukladno istima izdaje suglasnost za zahvat.
(3) Zaštitni pojas izgrađene i kategorizirane javne ceste utvrđen sektorskim propisom mjeri se od ruba cestovnog pojasa i ovisno o kategoriji javne ceste iznosi: - za Dc - 25,0 m.
(4) površina zaštitnog pojasa planirane Dc208 određena je okvirno, prema rješenju iz studije, a primjenjuje se do utvrđivanja stvarne površine nakon utvrđivanja točne pozicije predmetne prometnice.
(5) Zaštitni pojas za zračne elektroenergetske prijenosne vodove (dalekovodi): - za postojeći 110 kV DV - 40,0 m (20,0 m obostrano od osi voda).
(6) Zaštita aerodroma Varaždin, površine s obavezom ishođenja posebnih uvjeta provedbe zahvata od javnopravnog tijela nadležnog za civilno zrakoplovstvo: - zona 3. (u radijusu 20 km od aerodroma), za zahvate čija je planirana visina 60 m iznad nadmorske visine nižeg praga aerodroma.
(7) Zaštitni pojasevi građevina s posebnim režimom zaštite, u slučajevima kada zbog naknadne izvedbe ili rekonstrukcije nisu obrađeni obim planom, provodi se prema posebnim sektorskim propisima (sektorski zakoni, pravilnici, mrežna pravila i drugo).

članak 68.
(1) najveća dopuštena ocjenska razina razine buke u vanjskom prostoru utvrđuje se prema posebnom propisu kojim se utvrđuje najviša dopuštena razina buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka, te ovisno o namjeni površine, prema sljedećem: - B-Z3 - lday=55 dB(A), levening=55 dB(A), lnight=45 dB(A), lden=57 dB(A) - B-Z4 - lday=65 dB(A), levening=65 dB(A), lnight=50 dB(A), lden=66 dB(A) - B-Z5 lday=65 dB(A), levening=65 dB(A), lnight=55 dB(A), lden=67 dB(A).
(2) na granicama pojedinih namjena površina potrebno je postići ocjensku razinu buke u vanjskom prostoru za površinu s manjom dopuštenom ocjenskom razinom buke.
(3) najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka. 3.2.4. Zrak članak 69.
(1) uobuhvatuplana nema planiranih sadržaja s potencijalnom ugrozom onečišćenja zraka. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja članak 70.
(1) Obuhvat plana nalazi se unutar površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika Ipu “SZH-01”.
(2) područje Ipu prema sektorskom propisu ujedno je područje istraživanja i eksploatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(3) na području obuhvata plana dodatno je utvrđeno u ppž površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode (cijelo županijsko područje).
(4) prikazane površine u provedbi služe samo kao informativni podatak, ovaj plan se ne primjenjuje.

3.3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite članak 71.
(1) u obuhvatu plana nema utvrđenih područja s primjenom posebnih mjera uređenja i zaštite. pOjMOvi članak 4.
(1) pojedini pojmovi u smislu ovoga pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi − koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 417 prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine − zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana − interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica − regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena − građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije − obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije − namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje − primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom − sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata − prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom − glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine − postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena − pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine − prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom − prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama − zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim pravilnikom nije drugačije propisano − javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

− zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine − smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način su jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljskoturističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola − prema ovom pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom − odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu − hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) − turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima − adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

− zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park − krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika − vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza Stranica 418 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. − zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra − zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem − zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) − površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) − površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)

− manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama − prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa − cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja − cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja − cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine − cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom − staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila − željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom − željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

− luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima − privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva b) u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće − urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 2. Građevine prema namjeni − građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) − građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene − građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno prilogu II. ovoga pravilnika − građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika − građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

Ostali akti u ovom izdanju (56)