Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio”

33. na temelju članka 113.a Zakona o prostornom uređenju (narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i članka 35. Statuta Općine Sveti Martin na Muri (Službeni glasnik Međimurske županije broj 05/21), Općinsko vijeće, na 8. sjednici, 12.05.2026., donosi 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 205 Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja “gospodarske zone sveti martin na muri - iii. dio” Temeljne odredbe
Članak 1. Donose se transformacija urbanističkog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio” (u daljnjem tekstu: Transformacija plana).

Članak 2.

Članak 2. Transformacija plana izrađene su na temelju Odluke o transformaciji urbanističkog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio” (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 17/2024).
Članak 3. Stručni izrađivač Transformacije plana je EKOMEnA d.o.o. Zagreb, OIB 71522073396.
Članak 4. Transformacija plana izrađena je u elektroničkom obliku u skladu s odredbama pravilnika o prostornim planovima (narodne novine broj 152/23), u daljnjem tekstu: pravilnik.
Članak 5. Sastavni dio ove Odluke su: 1. odredbe za provedbu 2. grafički dio  namjena prostora (kartografski prikaz 1.1.)  Građevinska područja (kartografski prikaz 1.2.)  provedba prostornog plana (kartografski prikaz 1.3.)  prometni sustav (kartografski prikaz 2.1.)  Komunikacijski sustav (kartografski prikaz 2.2.) repubLika MEĐIMuRSKAžupAnIJA, Opć n  Energetski sustav (kartografski prikaz 2.3.)  Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4.)  posebne vrijednosti (kartografski prikaz 3.1.)  posebna ograničenja i posebni načini korištenja (kartografski prikaz 3.2.) 3. obrazloženje 4. prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu plana

Članak 6.

Članak 6. Sastavni dijelovi ove Odluke definirani člankom 5. dostupni su u Informacijskom sustavu prostornog uređenja pod oznakom HR-ISpu-upu3-04413-R03.
Članak 7. Izvornik Transformacije plana trajno je pohranjen u modulu eplanovi. Završne odredbe
Članak 8. Ova Odluka s prilogom koji sadrži odredbe za provedbu objavljuje se u službenom glasilu: Službeni glasnik Međimurske županije.
Članak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u službenom glasilu. OpćInSKO VIJEćE OpćInE SVETI MARTIn nA MuRI KLASA: 024-01/26-01/02 uRBROJ: 2109-17-01-26-6 Sveti Martin na Muri, 12.05.2026. pREDSJEDnIK Općinskog vijeća ivica kutnjak, v.r. HrVaTska InA SVETI MARTIn nA MuRI aziv prostornog plana: u rbanistički plan uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio” Odredbe za provedbu Vrsta postupka: postupak transformacije prostornog plana Faza transformacije plana: prostorni plan Odluka o transformaciji prostornog plana: Odluka o transformaciji u Oznaka revizije plana: HR-ISpu-upu3-04413-R03 rbanističkog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio” (Službeni glasnik Međimurske županije broj 17/2024) Odluka o provedenom postupku transformacije prostornog plana: Odluka o provedenom postupku transformacije u rbanističkog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio” Službeni glasnik Međimurske županije Stranica 206 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. nositelj izrade prostornog plana: Međimurska županija, Općina Sveti Martin na Muri Jedinstveni upravni odjel Tijelo koje donosi prostorni plan:

Članak 9.

Međimurska županija, Općina Sveti Martin na Muri Općinsko vijeće Stručni izrađivač prostornog plana: EKOMEnA d.o.o. Zagreb, Krajiška ulica 30 OIB: 71522073396 Stručni tim: dr.sc. Filip Šrajer dipl.ing.arh. Marta Muždalo dipl.ing.arh. nina Kelava dipl.ing.arh. Igor Jutrović mag.ing.prosp.arch. Odredbe Za prOVedbu 1. OSnOVnO KORIŠTEnJE pROSTORA 1.1. namjena prostora
Članak 1.
(1) plan sadrži podjelu prostora prema sljedećim namjenama: - proizvodna namjena (I1) - Zaštitna zelena površina (Z5) - površina infrastrukture - energetski sustav (IS7) - površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav područnog (regionalnog) značaja (IS8) - prometna površina
(2) proizvodna namjena (I1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5211] 1. na površinama proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. građevina proizvodne namjene, u kojima se omogućava korištenje alternativnih goriva i goriva iz otpada kao energenta, te recikliranog otpada kao sirovine u proizvodnom procesu, b. skladišnih i servisnih površina i građevina. 2. na građevnoj čestici proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama proizvodne namjene (I1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. građevine poslovne i komunalno-servisne namjene, b. sadržaji uslužne namjene (mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, praonica vozila i slično), c. građevine za obradu i/ili privremeno skladištenje vlastitog otpada, uključivo i one koje se prema posebnom propisu ne smatraju građevinama za gospodarenje otpadom (bioplinsko postrojenje za vlastite potrebe i sl.), d. centar/građevine za ponovnu uporabu, e. zelene površine, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže, odlagališta plovnih objekata), g. infrastruktura.

Članak 1.

Odgovorna osoba nositelja izrade: REFEREnTICA Kristina Tuksar predsjednik tijela koje donosi prostorni plan: pREDSJEDnIK OpćInSKOG VIJEćA Ivica Kutnjak Odgovorna osoba stručnog izrađivača: DIREKTOR dr.sc. Filip Šrajer dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj izrade: DIREKTOR dr.sc. Filip Šrajer dipl.ing.arh. Darko Tripunovski univ.bacc.geogr. Vlatko Roland mag.ing.el. Jan Roland univ.bacc.geogr. Lovro Kolarić univ.bacc.ing.prosp.arch.
(3) Zaštitna zelena površina (Z5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5705] 1. Zaštitne zelene površine (Z5) namijenjene su za potrebe zaštite okoliša, zaštite reljefa, nestabilnih padina, erozije, voda i potočnih dolina i slično, a obuhvaćaju i površine koji čine zelenu infrastrukturu, zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine. 2. na zaštitnim zelenim površinama (Z5) je dozvoljeno postavljanje, uređenje i gradnja: a. svih građevina i instalacija koji služe za zaštitu, b. staza i urbane opreme, c. vodenih površina, d. manjih infrastrukturnih građevina.
(4) površina infrastrukture - energetski sustav (IS7), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5907] 1. na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) dozvoljena je gradnja i uređenje građevina i vodova za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije iz svih energenata: a. elektrana instalirane snage do 10 MW s pripadajućim građevinama, b. trafostanice i rasklopna postrojenja do 35 kV, c. skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata koji su samostalne građevine kapaciteta do 10.000 tona, d. skladišta ukapljenog naftnog plina koji su samostalne građevine kapaciteta do 1.000 tona, e. kogeneracijska postrojenja.

Članak 1.

2. na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(5) površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav područnog (regionalnog) značaja (IS8), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-2908] 1. na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav područnog (regionalnog) značaja (IS8) dozvoljena je gradnja vodnih građevina i uređenje površina namijenjenih za: 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 207 a. korištenje voda: vodnih građevina za vodoopskrbu, navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta do 500 l/s, akumulacija za vodoopskrbu, navodnjavanje i/ili proizvodnju električne energije, b. zaštitu voda: vodnih građevina za odvodnju i obradu otpadnih voda (uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, crpnih stanica) kapaciteta do 100.000 ekvivalentnih stanovnika u dvije ili više jedinica lokalne samouprave, vodnih građevina za odvodnju oborinskih voda, c. zaštitu od štetnog djelovanja voda: regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina područnog (regionalnog) značaja, brana s akumulacijama i/ili retencijskim prostorima s pripadajućim građevinama područnog (regionalnog) značaja, d. melioracijsku odvodnju površine do 10.000 ha s pripadajućim građevinama i uređajima, e. drugih vodnih građevina područnog (regionalnog) značaja. 2. na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav područnog (regionalnog) značaja (IS8) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru, kao i ostale građevine u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.

Članak 1.

(6) prometna površina, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5950] 1. prometna površina je namijenjena za gradnju i uređenje cesta ili ulica. 2. u sklopu prometnih površina uređuju se i grade: a. pješačke površine, b. biciklističke površine, c. javna parkirališta, d. tramvajske i željezničke pruge, e. tramvajska, željeznička i autobusna stajališta, f. zaštitne zelene površine. 3. na prometnim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru. 1.2.Građevinska područja

Članak 2.

Članak 2.
(1) Građevinsko područje se ne određuje ovim prostornim planom. 1.3. provedba prostornog plana 1.3.1. pravila provedbe zahvata
Članak 3.
(1) plan sadrži sljedeća pravila provedbe zahvata u prostoru za označene površine: - I1-a - I1-b - Z5 - IS - pp
Članak 4.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I1-a 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Oblik i veličina građevnih čestica proizvodne namjene prikazani su na kartografskom prikazu 1.3. provedba prostornog plana. b. preparceliranoj građevnoj čestici kao vlastita oznaka naziva (VOn) dodijeljena je oznaka “pp1”. (VOn) granice građevne čestice nije vidljiv na kartografskom prikazu već samo u sustavu eplanovi Editor, tako da je grafički izvod s prikazanim granicama građevnih čestica i oznakama istih dodan i u Obrazloženje ovog plana. c. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine. d. Više (dvije i više) susjednih građevnih čestica proizvodne namjene koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom moguće je spajanjem objediniti u jednu. na taj način formirana građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedinih građevina treba biti u skladu s namjenom površine određenom u poglavlju 1.1.

Članak 4.

ovog plana i ovdje određenim dodatnim ograničenjima. b. proizvodna namjena omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije, poslovnih građevina i pogona, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju. c. Gospodarske djelatnosti koje se mogu smjestiti na ovim površinama mogu biti: tihe i čiste zanatske, uslužne ili proizvodne djelatnosti, bez izvora zagađenja ili nepovoljnog utjecaja na okoliš; gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš i/ili gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, ali bez izvora zagađenja i bez nepovoljnih utjecaja na okoliš. d. proizvodnom građevinom smatra se građevina za: otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično; preradu drva, preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično; proizvodnju tekstila, hrane i pića; proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti; privremeno sakupljanje otpada i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina; skladišni prostor robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.

Članak 4.

Stranica 208 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. e. poslovnom građevinom smatra se građevina za obavljanje: financija, tehničkih i poslovnih usluga te informacijskih djelatnosti (uredi); tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, autoelektričarske i druge radionice); građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice); prerada drva (stolarske radionice); otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; ostale zanatske i proizvodne djelatnosti koje bukom i onečišćenjem ne utječu na prostor. f. na građevnim česticama proizvodne namjene mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina. g. unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda. h. Kao pomoćne građevine na čestici moguće je graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti: porte; prostori ugostiteljske namjene kao restorani za vlastite potrebe te caffe barovi i snack barovi javnog korištenja; parkirališta i garaže za vozila; nadstrešnice za parkirališta; otvorena skladišta; utovarno– istovarne rampe; silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija; transformatorske stanice; plinske redukcijske stanice; spremnici goriva i slično. i. unutar čestica ne mogu se graditi građevine za primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; klanje životinja;

Članak 4.

preradu životinjskih ostataka; proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; deponiranje otpada; smještajno turističko–ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) ni privremeno i stalno stanovanje. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. udaljenost obveznog građevinskog pravca od regulacijske linije prema Gospodarskoj ulici na sjeverozapadnoj granici obuhvata iznosi 30,0 metara. b. udaljenost obveznog građevinskog pravca od regulacijske linije prema županijskoj cesti žC2005 iznosi 15,0 metara. c. Iznimno od prethodne podtočke, obvezni građevinski pravac prema županijskoj cesti žC2005 u dijelu u kojem je izgrađena postojeća građevina određen je pročeljem postojeće građevine, odnosno postojećim građevinskim pravcem. d. udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od regulacijske linije prema prometnoj površini s oznakom “ulični koridor uK” (uK) iznosi 20,0 metara. e. Smještaj novih građevina na građevnoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “pp1” određuje se tako da građevine moraju biti udaljene minimalno 4,0 metra od jugozapadne međe. f. Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne može biti manja od ½ visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, tj. 6,0 metara. g. Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osiguraju sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.

Članak 4.

h. Građevina svojim položajem na građevnoj čestici ne smije ugrožavati okolne građevne čestice odnosno građevine ili javne površine svojim oborinskim, površinskim ili krovnim vodama, snijegom ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi). i. na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, osim garaža. 4. izgrađenost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovisi o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice koja je manja od 1 ha iznosi 0,4. c. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice koja je veća od 1 ha iznosi 0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovisi o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice koja je manja od 1 ha iznosi 1,2. c. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice koja je veća od 1 ha iznosi 1,5. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevinskog kompleksa i iznosi 8,0 metara, a iznimno i više ukoliko to tehnološki procesi zahtijevaju. b. Maksimalna etažna visina građevine na građevnoj čestici proizvodne namjene može biti: podrum, prizemlje i jedan kat.

Članak 4.

c. u potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu etažu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor. d. Visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 metra. e. na građevinama ravnog ili sakrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 centimetara. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 209 tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora. b. Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. c. ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja. d. Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju. e. Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 40°. f. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se sakupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 4.

g. nagib krovnih ploha gospodarskih i poslovnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. h. Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. i. Ograničenje istaka strehe iznosi do 0,80 metara. j. Obavezna je izvedba krovnog oluka i snjegobrana uz prihvaćanje oborinskih voda putem oborinskih kanala ili rigola s upuštanjem u teren putem upojnih bunara na samoj građevnoj čestici. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. b. na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. c. Minimalan broj parkirališnih mjesta definiran je u poglavlju 1.4.4. d. najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno. u zelene površine ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine. e. Vatrogasni koridor određuje se sa 6,0 metara, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. f. na regulacijskoj liniji i između građevnih čestica proizvodne namjene mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 1,8 metara, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,7 metara iznad kote konačno zaravnatog terena. Iznimno ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica.

Članak 4.

g. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providan, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica (poželjno). Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. h. Minimalna širina kolnog ulaza, za gospodarske građevine je minimalno 5,0 metara. Kolni ulaz treba izvesti na način da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je pridržavati se posebnih propisa kojima se osigurava pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture. Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. b. Građevna čestica može se spojiti na prometnu, komunalnu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu na prometnicu sjeverozapadno od površine i na prometnicu unutar obuhvata oznake “uK”. Mjesto priključka se može prilagoditi potrebi korisnika. c. Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, minimalne širine 5,0 metara s asfaltnim zastorom; kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu; javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnje oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu;

Članak 4.

kabelsku mrežu elektroničkih komunikacija i mrežu plinoopskrbe. d. Iznimno od prethodne podtočke, moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: pristupnu ulicu ili pristupni put (javno prometna površina), minimalne širine 3 metra i maksimalne dužine 50 metara, pri čemu se na takav pristupni put mogu priključiti najviše dvije građevne čestice; mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine; vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda i odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame. navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda. e. Kod prilaza (priključka) na županijsku ili lokalnu cestu, u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane mjerodavne institucije ili tijela. f. u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na javnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ceste nižeg značaja. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema uvjetima za gradnju novih građevina. Stranica 210 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine izvan osnovnog građevinskog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno–istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično.

Članak 4.

b. na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, osim garaža. c. Visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je odvojena od osnovne, ne može biti viša od 4,0 metra. d. nagib krovnih ploha pomoćnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. e. Korištenje energije sunca moguće je postavom solarnih panela na postojeću građevinu ili samostalno postavom na stup, kao pomoćna građevina na čestici. f. Solarni paneli na stupu ili postavljeni samostalno na konstrukciju kao pomoćna građevina, mogu se izvesti iza osnovne građevine na građevnoj čestici, poštujući ograničenje maksimalno dozvoljene izgradnje za pojedinu namjenu propisanu ovim planom. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovom.

Članak 5.

Članak 5.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I1-b 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Oblik i veličina građevnih čestica proizvodne namjene prikazani su na kartografskom prikazu 1.3. provedba prostornog plana. b. Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, kao vlastita oznaka naziva (VOn) dodijeljena je oznaka od “np1” do “np5”. (VOn) granice građevne čestice nije vidljiv na kartografskom prikazu već samo u sustavu eplanovi Editor, tako da je grafički izvod s prikazanim granicama građevnih čestica i oznakama istih dodan i u Obrazloženje ovog plana. c. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine. d. Više (dvije i više) susjednih građevnih čestica proizvodne namjene koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom, moguće je spajanjem objediniti u jednu. na taj način formirana građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedinih građevina treba biti u skladu s namjenom površine određenom u poglavlju 1.1. ovog plana i ovdje određenim dodatnim ograničenjima. b. proizvodna namjena omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije, poslovnih građevina i pogona, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.

Članak 5.

c. Gospodarske djelatnosti koje se mogu smjestiti na ovim površinama mogu biti: tihe i čiste zanatske, uslužne ili proizvodne djelatnosti, bez izvora zagađenja ili nepovoljnog utjecaja na okoliš; gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš i/ili gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, ali bez izvora zagađenja i bez nepovoljnih utjecaja na okoliš. d. proizvodnom građevinom smatra se građevina za: otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično; preradu drva, preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično; proizvodnju tekstila, hrane i pića; proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti; privremeno sakupljanje otpada i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina; skladišni prostor robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično. e. poslovnom građevinom smatra se građevina za obavljanje: financija, tehničkih i poslovnih usluga te informacijskih djelatnosti (uredi); tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, autoelektričarske i druge radionice); građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice);

Članak 5.

prerada drva (stolarske radionice); otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; ostale zanatske i proizvodne djelatnosti koje bukom i onečišćenjem ne utječu na prostor, zatim građevine za pružanje različitih poslovnih usluga - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja (restorani, kavane i slično); društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita i slično), građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. f. na građevnim česticama proizvodne namjene mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina. g. Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine mogu se integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda, odnosno predvidjeti obavljanje trgovačkih djelatnosti proizvodima koji ne utječu na povećanje 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 211 zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično) te obavljanje ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.

Članak 5.

h. Kao pomoćne građevine na čestici moguće je graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti: porte; prostori ugostiteljske namjene kao restorani za vlastite potrebe te caffe barovi i snack barovi javnog korištenja; parkirališta i garaže za vozila; nadstrešnice za parkirališta; skladišni prostori; utovarno–istovarne rampe; silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija; transformatorske stanice; plinske redukcijske stanice; spremnici goriva, spremišta za komunalni otpad i slično. i. unutar čestica ne mogu se graditi građevine za primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; klanje životinja; preradu životinjskih ostataka; proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; deponiranje otpada; smještajno turističko–ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) ni privremeno i stalno stanovanje niti se mogu obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. udaljenost obveznog građevinskog pravca od regulacijske linije prema Gospodarskoj ulici na sjeverozapadnoj granici obuhvata iznosi 30,0 metara. b. udaljenost obveznog građevinskog pravca od regulacijske linije prema županijskoj cesti žC2005 iznosi 15,0 metara. c. udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od prometne površine s oznakom “uK” iznosi 20,0 metara.

Članak 5.

d. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np5” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od međe prema zaštitnoj zelenoj površini uz kanal Koncovčak (oznake Z5) iznosi 20,0 metara u istočnom dijelu obuhvata, te 15,0 metara na južnom dijelu obuhvata. e. na građevinskim česticama vlastitih oznaka naziva (VOn) “np1”, “np2” i “np4” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od međa prema zaštitnoj zelenoj površini uz kanal Koncovčak (oznake Z5) iznosi 15,0 metara. f. Smještaj novih građevina na građevnim česticama vlastite oznake naziva (VOn) “np1” i “np5” određuje se tako da građevine moraju biti udaljene minimalno 4,0 metra od jugozapadne međe. g. Smještaj novih građevina na građevnim česticama vlastite oznake naziva (VOn) “np1”, “np2” i “np4” određuje se tako da građevine moraju biti udaljene minimalno 6,0 metara od susjednih međa. h. Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne može biti manja od ½ visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, tj. 6,0 metara. i. Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osiguraju sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera. j. Građevina svojim položajem na građevnoj čestici ne smije ugrožavati okolne građevne čestice odnosno građevine ili javne površine svojim oborinskim, površinskim ili krovnim vodama, snijegom ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi).

Članak 5.

k. Građevine poslovne namjene moraju biti locirane u prednjem dijelu objekta, na građevinskom pravcu. l. na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, osim garaža. 4. izgrađenost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovisi o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice koja je manja od 1 ha iznosi 0,4. c. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice koja je veća od 1 ha iznosi 0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovisi o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice koja je manja od 1 ha iznosi 1,2. c. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice koja je veća od 1 ha iznosi 1,5. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevinskog kompleksa i iznosi 8,0 metara, a iznimno i više ukoliko to tehnološki procesi zahtijevaju. b. Maksimalna etažna visina građevine na građevnoj čestici proizvodne namjene može biti: podrum, prizemlje i jedan kat. c. u potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu etažu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor.

Članak 5.

d. Visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 metra. e. na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 centimetara. 8. veličina građevine koja nije zgrada Stranica 212 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. a. ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora. b. Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. c. ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja. d. Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju. e. Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 40°. f. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. g. nagib krovnih ploha gospodarskih i poslovnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije.

Članak 5.

h. Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. i. Ograničenje istaka strehe iznosi do 0,80 metara. j. Obavezna je izvedba krovnog oluka i snjegobrana uz prihvaćanje oborinskih voda putem oborinskih kanala ili rigola s upuštanjem u teren putem upojnih bunara na samoj građevnoj čestici. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. b. na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. c. Minimalan broj parkirališnih mjesta definiran je u poglavlju 1.4.4. d. najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno. u zelene površine ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine. e. Vatrogasni koridor određuje se sa 6,0 metara, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. f. na regulacijskoj liniji i između građevnih čestica proizvodne namjene mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 1,8 metara, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,7 metara iznad kote konačno zaravnatog terena. Iznimno ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica. g. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providan, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica (poželjno).

Članak 5.

Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. h. Minimalna širina kolnog ulaza, za gospodarske građevine je minimalno 5,0 metara. Kolni ulaz treba izvesti približno prema kartografskom prikazu 2.1. prometni sustav, a može se izvesti i na drugom mjestu, na način da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je pridržavati se posebnih propisa kojima se osigurava pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture. Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. b. Građevne čestice vlastitih oznaka naziva (VOn) “np1”, “np2” i “np4” mogu se spojiti na prometnu, komunalnu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu na prometnicu sjeverozapadno od površine. Građevna čestica vlastite oznake naziva (VOn) “np1” može se spojiti i na prometnu, komunalnu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu na prometnicu unutar obuhvata oznake “uK” Mjesto priključka se može prilagoditi potrebi korisnika. c. Građevna čestica vlastite oznake naziva (VOn)

Članak 5.

“np5” može se spojiti na prometnu, komunalnu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu na prometnicu unutar obuhvata oznake “uK” Mjesto priključka se može prilagoditi potrebi korisnika. d. Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, minimalne širine 5,0 metara s asfaltnim zastorom; kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu; javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnje oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu; kabelsku mrežu elektroničkih komunikacija i mrežu plinoopskrbe. e. Iznimno od prethodne podtočke, moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: pristupnu ulicu ili pristupni put (javno prometna površina), minimalne širine 3,0 metra i maksimalne dužine 50 metara, pri čemu se na takav pristupni put mogu priključiti najviše dvije građevne čestice; mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine; vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda i odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame. navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 213 odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Članak 5.

f. Kod prilaza (priključka) na županijsku ili lokalnu cestu, u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane mjerodavne institucije ili tijela. g. u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na javnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ceste nižeg značaja. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema uvjetima za gradnju novih građevina. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine izvan osnovnog građevinskog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno–istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično. b. na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, osim garaža. c. Visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je odvojena od osnovne, ne može biti viša od 4,0 metra. d. nagib krovnih ploha pomoćnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. e. Korištenje energije sunca moguće je postavom solarnih panela na postojeću građevinu ili samostalno postavom na stup, kao pomoćna građevina na čestici. f. Solarni paneli na stupu ili postavljeni samostalno na konstrukciju kao pomoćna građevina, mogu se izvesti iza osnovne građevine na građevnoj čestici, poštujući ograničenje maksimalno dozvoljene izgradnje za pojedinu namjenu propisanu ovim planom.

Članak 5.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom.
Članak 6.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: Z5 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. ne određuje se. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedinih građevina treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog plana. b. Ove površine namijenjenu su prvenstveno za hortikulturno uređenje, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom, kao što su klupe, paviljoni, fontane, koševi za smeće i sl. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. ne određuje se. 4. izgrađenost građevne čestice a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 5. iskoristivost građevne čestice a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 7. visina i broj etaža građevine a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. ne određuje se.

Članak 6.

9. uvjeti za oblikovanje građevine a. ne određuje se. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Zaštitne zelene površine uređuju se sadnjom visoke i/ ili niske vegetacije i travnatih površina, na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa. u sklopu zaštitnih zelenih površina dozvoljeno je uređenje pristupnih putova do površine građevnih čestica kako bi se ostvario pristup na javnu prometnu površinu. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je pridržavati se posebnih propisa kojima se osigurava pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. ne određuje se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. ne određuje se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. ne određuje se.