GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 11

SGMŽOpćina Sveti Martin na Muri · 27. svibnja 2026. · KLASA 024-01/26-01/02 · URBROJ 2109-17-01-26-6

Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio”

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 213

Članak 7.

Članak 7.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: IS 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Oblik i veličina građevnih čestica površina infrastrukture prikazani su na kartografskom prikazu 1.3. provedba prostornog plana. b. novoformiranoj građevnoj čestici za smještaj trafostanice, kao vlastita oznaka naziva (VOn) dodijeljena je oznaka “np3”. (VOn) granice građevne čestice nije vidljiv na kartografskom prikazu već samo u sustavu eplanovi Editor, tako da je grafički izvod s Stranica 214 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. prikazanim granicama građevnih čestica i oznakama istih dodan i u Obrazloženje ovog plana. c. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedinih građevina treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog plana. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na česticama je predviđena samostojeća gradnja. 4. izgrađenost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovisi o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovisi o namjeni i površini građevne čestice.

Članak 7.

b. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 0,4. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. najviša visina osnovne građevine iznosi Vmax = 4,0 metra. b. Maksimalna etažna visina građevine na građevnoj čestici može biti: prizemlje. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. ne određuje se. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. b. Građevna čestica vlastite oznake naziva (VOn) “np3” može se spojiti na prometnu, komunalnu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu na prometnicu sjeverozapadno od površine. Mjesto priključka se može prilagoditi potrebi korisnika. c. Kod prilaza (priključka) na županijsku ili lokalnu cestu, u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane mjerodavne institucije ili tijela. d. Ostali uvjeti priključenja određeni su u poglavlju 2. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema uvjetima za gradnju novih građevina.

Članak 7.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. ne određuje se.
Članak 8.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: pp 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. ne određuje se. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedinih građevina treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog plana. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Određeno u poglavlju 2.1.1. 4. izgrađenost građevne čestice a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 5. iskoristivost građevne čestice a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 7. visina i broj etaža građevine a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Određeno u poglavlju 2.1.1. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući podzemno vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i elektronička komunikacijska mreža.

Članak 8.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. prometne površine s oznakom “uK” formiraju se radi izgradnje javne površine za pristup česticama u vidu prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, elektroničkom komunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 215 a. potrebno je pridržavati se posebnih propisa kojima se osigurava pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Određeno u poglavlju 2. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema uvjetima za gradnju novih građevina. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. ne određuje se. 1.4. Ostale odredbe 1.4.1. Opće odredbe

Članak 9.

Članak 9.
(1) pojedini pojmovi korišteni u ovom planu imaju značenje određeno sukladno pravilniku o prostornim planovima te su dani kao prilog ovim Odredbama za provedbu.
Članak 10.
(1) Visina građevine je visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja.
Članak 11.
(1) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše ½ visine etaže (poluetaže).
(2) podrum (po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(3) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno najmanje je s jednim svojim pročeljem izvan terena.
(4) prizemlje (p) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(5) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(6) potkrovlje (pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Obvezni građevinski pravac, u smislu ovog plana, određuje obvezu gradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na tom pravcu.
Članak 13.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom planu, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu, makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranje mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Kao konačna opremljenost područja planira se opremljenost asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija, javne rasvjete te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice. 1.4.2. postupanje s otpadom
Članak 15.
(1) u potpunosti se treba uključiti u sustav organiziranog prikupljanja, odvoza i deponiranja otpada, odnosno postupanje s otpadom provoditi u skladu s općinskim planom gospodarenja otpadom.
(2) Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za sakupljanje komunalnog otpada, koje je dostupno s javne površine (mjesto mora biti primjereno uređeno i ograđeno zelenom ili primjerenom ogradom).
(3) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu posude za sakupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada te tehnologiju sakupljanja.
(4) postupanje s otpadom vršit će se sukladno posebnim propisima. 1.4.3. uvjeti iskorištavanja obnovljivih izvora energije

Članak 16.

Članak 16.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase i dr.), a koju je moguće predvidjeti kao dopunu centralnom sustavu ili kao dodatni izvor za pojedinu građevinu.
(2) Isključivo za vlastite potrebe pojedinih građevina moguća je proizvodnja toplinske i električne energije korištenjem sunčeve energije i toplinske energije zemlje i vode.
(3) Korištenje energije sunca moguće je postavom solarnih panela na postojeću građevinu ili samostalno postavom na stup, kao pomoćna građevina na čestici.
(4) Solarni paneli mogu se postavljati na krovne plohe, uz uvjet da ravnina solarnih panela ne odstupa bitno od ravnine krovnih ploha koje čine ulično pročelje. postava solarnih panela može se izvesti bez takvih ograničenja na ravnim krovovima.
(5) Solarni paneli na stupu ili postavljeni samostalno na konstrukciju kao pomoćna građevina, mogu se izvesti iza osnovne građevine na građevnoj čestici, poštujući ograničenje maksimalno dozvoljene izgradnje za pojedinu namjenu propisanu ovim planom. 1.4.4. uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta na građevnim česticama

Članak 17.

Članak 17.
(1) na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Stranica 216 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.
Članak 18.
(1) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećim normativima: 1. za građevine proizvodne namjene: 0,5 parkirališnih mjesta na 1 zaposlenika, 2. za građevine uredske namjene: 2 parkirališna mjesta na 100 m² korisnog prostora, 3. za građevine trgovačke namjene: 4 parkirališna mjesta na 100 m² korisnog prostora, 4. za građevine ugostiteljske namjene: 4 parkirališna mjesta na 100 m² korisnog prostora, 5. za građevine uslužne namjene: 4 parkirališna mjesta na 100 m² korisnog prostora.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m² korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(3) Obavezna je ugradnja separatora, za pročišćavanje oborinskih voda, predviđa se na parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. 1.4.5. uvjeti gradnje komunalnih infrastrukturnih sustava

Članak 19.

Članak 19.
(1) planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: prometnu mrežu (cestovna, pješačka, biciklistička); vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda korištenje i uređenje vodotoka); energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija) i sustav elektroničkih komunikacija. Infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskim prikazima 2.1. prometni sustav, 2.2. Komunikacijski sustav, 2.3. Energetski sustav i 2.4. Vodnogospodarski sustav.
(2) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz prethodnog stavka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga plana sukladno ovim odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(3) planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.

Članak 20.

Članak 20.
(1) položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentacijski.
Članak 21.
(1) priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan posebnim propisima i uvjetima priključenja.
Članak 22.
(1) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata plana, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(2) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(3) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja. 1.4.6. uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 23.

Članak 23.
(1) Javne zelene površine planirane su na površinama namijenjenima prvenstveno za hortikulturno uređenje, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom, kao što su klupe, paviljoni, fontane, koševi za smeće i sl.
Članak 24.
(1) Zelene površine uz pješačke i kolne površine treba projektirati i urediti istovremeno s pješačkim stazama, pri čemu i zelena površina i staza trebaju oblikovati jedinstvenu pješačku cjelinu. Zaštitno zelenilo (drvoredi) uz prometnice, planirano je unutar zelenog pojasa prometnice ili parkirališta sadnjom prvenstveno stablašica pogodnih za lokalnu klimu i tlo. 2. InFRASTRuKTuRnI SuSTAVI 2.1. prometni sustav 2.1.1. Cestovni promet

Članak 25.

Članak 25.
(1) Infrastrukturni prometni sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.1. prometni sustav.
Članak 26.
(1) Kao prometne površine tretiraju se sve javne površine predviđene za kolni i pješački promet kao i za promet u mirovanju.
Članak 27.
(1) Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetska, plinska i elektronička komunikacijska mreža).
(2) prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet. Članak 28.
(1) ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 217

Članak 29.

Članak 29.
(1) planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
Članak 30.
(1) planom se za sve građane sukladno posebnom propisu predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.
(2) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(3) u raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci.

Članak 31.

Članak 31.
(1) prometnu površinu s oznakom “uK” potrebno je izvesti u širini 10,0 metara. Koridor se sastoji od kolnika širine 6,0 metara i obostrane pješačko-biciklističke staze širine 2,0 metra, uzdignute od kolnika.
(2) Spoj planirane prometne površine s oznakom “uK” na žC 2005 potrebno je projektirati prema važećoj zakonskoj regulativi, te posebnim propisima.
(3) Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik županijske i lokalne ceste.
(4) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema zakonima i posebnim propisima.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Zelene površine uz pješačke i kolne površine treba projektirati i urediti istovremeno s pješačkim stazama, pri čemu i zelena površina i staza trebaju oblikovati jedinstvenu pješačku cjelinu. Zaštitno zelenilo (drvoredi) uz prometnice, planirano je unutar zelenog pojasa prometnice ili parkirališta sadnjom prvenstveno stablašica pogodnih za lokalnu klimu i tlo. 2.1.2. željeznički promet
Članak 33.
(1) željeznički promet ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog plana. 2.1.3. pomorski promet

Članak 34.

Članak 34.
(1) pomorski promet ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog plana. 2.1.4. promet unutarnjim vodama
Članak 35.
(1) promet unutarnjim vodama ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog plana. 2.1.5. Zračni promet
Članak 36.
(1) Zračni promet ne postoji niti se planira unutar obuhvata ovog plana. 2.2. Komunikacijski sustav 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža
Članak 37.
(1) Infrastrukturni elektronički komunikacijski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.2. Komunikacijski sustav.

Članak 38.

Članak 38.
(1) pri projektiranju i izvođenju elektroničke komunikacijske mreže obavezno se pridržavati zakona i posebnih propisa.
(2) planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu plana.
(3) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili lokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.
(4) planom je predviđeno povećanje kapaciteta elektroničke komunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(5) nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javnih elektroničkih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.
(6) Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.
(7) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0,7 metara. na prijelazu prometnica taj razmak mora biti minimalno 1,0 metar.

Članak 38.

(8) Distributivna elektronička komunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s pVC, pEHD i sl. cijevima promjera ø 110, 75, 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.
Članak 39.
(1) položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentacijski.
Članak 40.
(1) u neizgrađenom dijelu obuhvata plana, obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je iznimno predvidjeti gradnju veće građevine za smještaj elektroničke komunikacijske opreme, gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje elektroničke komunikacijske opreme, te postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0 metara x 1,0 metar. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 metara, na približno svakih 500,0 metara dužine, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu. Stranica 218 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.
(2) Elektroničku komunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti u skladu sa zakonima i posebnim propisima, te posebnim uvjetima i uvjetima priključenja davatelja elektroničkih komunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.

Članak 41.

Članak 41.
(1) na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni elektronički komunikacijski ormarić.
(2) Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima.
(3) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika elektroničke komunikacijske kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture.

Članak 42.

Članak 42.
(1) na prostoru obuhvata plana novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektroničkih valova, bez korištenja vodova (osnovne postaje pokretnih komunikacija i pripadajući antenski sustavi na krovnim prihvatima) treba planirati nakon provjere pokrivenosti radijskim signalom svih operatora pokretnih komunikacija. 2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara
Članak 43.
(1) unutar obuhvata plana se ne planiraju građevine i zahvati sustava veza, odašiljača i radara. 2.3. Energetski sustav 2.3.1. nafta i plin

Članak 44.

Članak 44.
(1) Infrastrukturni energetski sustav nafta i plin prikazan je na kartografskom prikazu 2.3. Energetski sustav. novu plinsku mrežu potrebno je spojiti na plinsku mrežu postojeće gospodarske zone I.
Članak 45.
(1) položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentacijski.
Članak 46.
(1) plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija.
(2) Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti pE 100. Moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara, za srednjetlačni plinovod, odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara.

Članak 47.

Članak 47.
(1) ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se na sljedeći način: 1. Minimalna horizontalna udaljenost građevine od plinovoda: a. za srednjetlačni ulični plinovod iznosi 2,0 metra; b. dubina ukopa plinovoda iznosi 1,2 metra. 2. Minimalni horizontalni i vertikalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija infrastrukture: a. za vodovodni i kanalizacijski priključak horizontalni razmak iznosi 1,0 metar, a vertikalni razmak - kod križanja - iznosi 0,3 metra; b. za elektronički komunikacijski priključak horizontalni razmak iznosi 0,5 metara, a vertikalni razmak - kod križanja - iznosi 0,3 metra; c. za niskonaponski priključak horizontalni razmak iznosi 0,5 metara, a vertikalni razmak - kod križanja - iznosi 0,3 metra. 3. Minimalni razmak biljaka od ukopanog plinovoda kod hortikulturnog uređenja površine: a. za stabla visokog raslinja razmak iznosi 1,5 metara; b. za stabla niskog raslinja – grmoliko bilje - razmak iznosi 0,5 metara.
(2) Zabranjeno je polaganje kanalizacijskih cijevi iznad plinovoda.

Članak 48.

Članak 48.
(1) plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 2.3.2. Elektroenergetika
Članak 49.
(1) Infrastrukturni energetski sustav (elektroenergetika) prikazan je na kartografskom prikazu 2.3. Energetski sustav.

Članak 50.

Članak 50.
(1) položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentacijski.
Članak 51.
(1) predviđena je izgradnja jedne nove trafostanice 10(20)/0,4 kV koja se povezuje srednjenaponskim podzemnim vodom 10(20) kV na postojeću trafostanicu u postojećoj gospodarskoj zoni I. dio koja se nalazi izvan obuhvata ovog plana.
(2) Opskrbu električnom energijom tj. izgradnju srednjenaponske 10(20)kV mreže do nove 10(20)/0,4kV trafostanice, treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 52.

Članak 52.
(1) u svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar obuhvata plana predviđa se zamjena postojećih nadzemnih 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 219 vodova podzemnim kablovima; izgradnja nove kabelske transformatorske stanice 10(20)0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama, te povezivanje nove trafostanice kabelskim podzemnim vodovima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.
Članak 53.
(1) projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata elektroenergetskih instalacija i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže i to za projekt trafostanice sa Sn priključnim vodom i raspletom nn mreže koji se odnosi na napajanje građevnih čestica, te projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima.
(2) na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi pVC. Broj i profil zaštitnih cijevi će se odrediti u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno.

Članak 54.

Članak 54.
(1) niskonaponski priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipskim rješenjima HEp-a ODS “Elektra” Čakovec. u tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugrađuje kućni priključni mjerni ormarić KpMO ili KpO, uz pridržavanje sljedećih uvjeta: KpMO treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod; u KpMO nalazi se mjerno mjesto i MTuprijemnik; glavne osigurače priključka u KpO ili u KpMO dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda; a ostale nenavedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom Dp Elektre Čakovec.
(2) u neizgrađenom dijelu obuhvata plana, za potrebe razvoda, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na površinama parkirališta, na način da ne smetaju prometu, mogu se locirati razvodni i priključno mjerni ormari za potrebe elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.
(3) Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim planom ukoliko su obrazložena projektnom dokumentacijom.

Članak 56.

Članak 56.
(1) nije dopušteno polaganje energetskih kabela ispod ili iznad vodovodnih, odnosno kanalizacijskih cijevi osim kod križanja istih. 2.4. Vodnogospodarski sustav 2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda
Članak 57.
(1) Infrastrukturni vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i drugo korištenje voda) prikazan je na kartografskom prikazu 2.4. Vodnogospodarski sustav.
Članak 58.
(1) položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentacijski.
Članak 59.
(1) nije dopušteno polaganje polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ispod ili iznad energetskih kabela, osim kod križanja istih.

Članak 60.

Članak 60.
(1) u slučaju iznimnih zahtjeva, odnosno potrebe za većom količinom vode na pojedinim lokalitetima u gospodarskoj zoni isto će se trebati rješavati u suradnji s distributerom vode za navedeno područje.
(2) planirani cjevovod i planiranu uličnu hidrantsku mrežu treba projektirati tako da zadovolji uvjete iz zakona i posebnih propisa iz područja zaštite od požara i druge važeće regulative.
Članak 61.
(1) na svim odvojcima vodovodne mreže predviđena je izvedba zasunskih okana sa svim potrebnim fazonskim komadima i armaturama.

Ostali akti u ovom izdanju (41)