Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Belica
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 59
Članak 20.
11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili Stranica 60 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće glavne građevine vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, E(pom)=1/p b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijske linije ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGL glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.
Članak 20.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: S-IG3 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.
Članak 21.
Članak 21.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica individualne gradnje (IG); najviše 3 SuC po jednoj građevnoj čestici b. najmanja nova pojedinačna građevna čestica utvrđuje se kao tip A1, A2, B1 ili B2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. izgrađena građevna čestica na kojoj se predviđa rekonstrukcija postojeće građevine ili zamjenska gradnja nove građevine utvrđuje se u najmanjim dimenzijama kao tip A1, A2, B1, B2, C1 ili C2 prema odjeljku “Ostale odredbe” d. izuzetno, zahvati rekonstrukcije postojeće ili zamjenska gradnja nove glavne građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene mogu se vršiti unutar izgrađenog dijela naselja i na građevnoj čestici najmanje širine ŠGČ=10,0 m i najmanje površine pGČ=600,0 m2 ukoliko se radi o građevini najveće nadzemne etažnosti En=2/p+pk i tipologiji gradnje SS ili pu e. najmanja površina zasebne građevne čestice dječjeg vrtića pGČ=2.500,0 m2 f. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 g. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju h. najveća površina građevne čestice na kojoj je glavna građevina ambulanta ili dječji vrtić je 1,0 ha i. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje j. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.
Članak 21.
2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. prema ovom pravilu provedbe, namjena dječji vrtić nije kompatibilna s ni jednom drugom namjenom, odnosno zgrada s namjenom dječji vrtić se na istoj građevnoj čestici ne može kombinirati sa zgradama drugih namjena c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu stambene namjene, te je uz nju moguće graditi samo pripadajuće pomoćne građevine, a gradnja prateće građevine druge namjene na istoj građevnoj čestici nije dozvoljena d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 61 zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim)
Članak 21.
obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine druge namjene u kom slučaju se smatra pomoćnom građevinom i oblikuje prema točki 14. ovog pravila provedbe ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu, a moguće je dodatno smjestiti najviše jednu prateću građevinu druge namjene i više pomoćnih građevina b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina (SuC) c. izuzetno, dječji vrtić se može graditi samo kao glavna građevina na zasebnoj građevnoj čestici, uz kojeg se na istoj građevnoj čestici mogu graditi samo pomoćne građevine d. glavna građevina se smješta kao SS ili pu, a u samo izuzetno ako se radi o rekonstrukciji kod koje drugačiji smještaj nije moguć e. ako se glavna građevina oblikuje kao pu, preporuča se izbjegavati da se naslanja na zgradu na susjednoj građevnoj čestici (izbjegavanje dvojnika na susjednoj međi) f. obavezni građevinski pravac utvrđuje se na regulacijskoj liniji za glavnu građevinu koja se rekonstruira, gradi kao zamjenska ili interpolira unutar uličnog niza u kojem su susjedne glavne građevine izvedene s uličnim pročeljem na regulacijskoj liniji, pri čemu se u slučaju uglovnice obavezni građevinski pravac uvjetuje samo u odnosu na jednu od dvije regulacijske linije, a smještaj uličnog pročelja na drugu regulacijsku liniju je opcionalan g. u uličnom nizu, unutar kojega građevinski pravac uobičajeno odstupa od regulacijske linije, ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od regulacijske linije, te ukoliko je glavna građevina uglovnica, drugi građevni pravac utvrđuje se najmanje 3,0 m od druge regulacijske linije.
Članak 21.
h. SS glavna građevina se smješta najmanje 1,0 m udaljeno od jedne bočne međe vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice i. pu glavna građevina se smješta na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice j. glavna građevina se u pravilu smješta najmanje 10,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice, osim u posebnim slučajevima kada stražnju među nije moguće jasno odrediti (uglovnica, nepravilni oblik građevne čestice i slično). 4. izgrađenost građevne čestice a. za IG kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,4. c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1) kis=1,0 b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) kis=1,2 c. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. na građevnoj čestici za prizemnicu (tipovi: A1, B1)
Članak 21.
H=5,0 m; Huk=8,0 m; E=3; Ep=1/po; En=2/p+pk b. na građevnoj čestici za katnicu (tipovi: A2, B2) H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/p+1K+pk c. na građevnim česticama tip A1 i A2 najviša dozvoljena etaža može se umjesto kao potkrovlje (pk) oblikovati kao uvučeni kat (uk), ukoliko udaljenost do najbliže glavne građevine na susjednim građevnim česticama iznosi najmanje 5,0 m d. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. rekonstrukciju postojeće zgrade s početka 20. stoljeća, koja je do danas zadržala stilska obilježja arhitekture iz vremena nastanka, preporuča se izvesti na način da se ta obilježja zadrže, pri čemu je dograđeni dio moguće izvesti u suvremenom arhitektonskom izričaju c. gradnja na istoj građevnoj čestici, kao i na najbližim susjednim građevnim česticama uza zgradu tradicijske gradnje, koja je do danas zadržala stilska obilježja arhitekture iz vremena nastanka, treba se Stranica 62 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. vizualno (najmanje u obliku krova materijalima i bojama pročelja) prilagoditi tradicijskoj građevini d. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.
Članak 21.
11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća pomoćna građevina poljoprivredne namjene može se rekonstruirati prema uvjetima za pomoćne građevine, a nove građevine poljoprivredne namjene ne mogu se graditi b. ako je postojeća glavna građevina zgrada SS, pu, D ili uGL, rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe c. ako je postojeća glavna građevina zgrada u tipologiji gradnje u i n rekonstruiraju se na način da se na izgrađeni dio građevine primjenjuju uvjeti prema kojima je zgrada izgrađena, pri čemu se visina pročelja i nadzemna etažnost postojećeg dijela zgrade može uskladiti s uvjetima za tip čestice C1 i C2, a dogradnja u smjeru dvorišta se oblikuje kao pu zgrada prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.
Članak 21.
14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. uz SS glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijskog pravca ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m c. uz pu i D glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz uGL glavnu građevinu pomoćne građevine se smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. H(prat)=5,0 m; Huk(prat)=8,0 m; E(prat)=2/p+pk b. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici, za potrebe obavljanja dozvoljene prateće namjene potrebno izgraditi više zgrada i/ili građevina, jedna od tih zgrada za prateću namjenu se oblikuje prema uvjetima za prateće građevine a sve ostale prema uvjetima za pomoćne građevine c. uz SS glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza uličnog pročelja glavne građevine ako je predviđena kao prigrađena glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijskog pravca ako je predviđena kao slobodnostojeća, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m d. uz pu i D glavnu građevinu prateća građevina se na istoj građevnoj čestici smješta iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na među na kojoj je smještena glavna građevina na toj međi ili odmaknuto od nje, u odnosu na ostale međe vlastite građevne 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 63 čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m e. uz uGL glavnu građevinu prateće građevine se na istoj građevnoj čestici smještaju iza dvorišnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.
Članak 21.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-IG 1. ukoliko je na pojedinoj građevnoj čestici prateća namjena pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, potrebno je takav sadržaj organizirati kao zasebnu SuC, a broj smještajnih jedinica ograničen je odredbama posebnog sektorskog propisa. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.
Članak 22.
Članak 22.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: M-MV 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica manje višejedinične gradnje (MV); najviše 6 SuC po jednoj građevnoj čestici b. najmanja građevna čestica utvrđuje se kao tip D1 ili E1 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. najmanja površina zasebne građevne čestice dječjeg vrtića pGČ=2.500,0 m2 d. najmanja površina zasebne građevne čestice ambulante pGČ=1.000,0 m2 e. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 f. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju g. najveća površina građevne čestice na kojoj je glavna građevina ambulanta ili dječji vrtić je 1,0 ha h. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje i. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je zgrada u jednoj ili više utvrđenih primarnih namjena prema odjeljku “namjena prostora” b. prema ovom pravilu provedbe, namjena dječji vrtić nije kompatibilna s ni jednom drugom namjenom, odnosno zgrada s namjenom dječji vrtić se na istoj građevnoj čestici ne može kombinirati sa zgradama drugih namjena c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu primarne namjene d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine druge namjene u kom slučaju se smatra pomoćnom građevinom i oblikuje prema točki 14. ovog pravila provedbe ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.
Članak 22.
3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu, moguće je smjestiti više pomoćnih građevina, a smještaj prateće građevine druge namjene nije dozvoljen b. sadržaj prateće namjene smješta se unutar glavne građevine kao zasebna samostalna uporabna cjelina (SuC) c. glavna građevina se smješta kao SS d. ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m uvučeno od regulacijske linije e. SS glavna građevina se smješta najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija). 4. izgrađenost građevne čestice a. za MV kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,3 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice Stranica 64 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. a. kis=1,2 b. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ).
Članak 22.
7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m; Huk=11,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/ p+1K+pk (ili uk) b. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio glavne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio glavne građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže smatra se uličnim pročeljem cijele građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. na zasebnoj građevnoj čestici dječjeg vrtića obavezno je urediti dječje igralište najmanje površine 60,0 m2 d. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice h. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.
Članak 22.
11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se za ambulantu, a dodatno i za druge djelatnosti ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m; Huk(pom)=5,0 m; E(pom)=1/p b. pomoćne građevine se smještaju u ravnini uličnog pročelja ili iza uličnog pročelja glavne građevine ako su predviđene kao prigrađene glavnoj građevini, najmanje 10,0 m uvučeno od regulacijskog pravca ako su predviđene kao slobodnostojeće, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 5,0 m.
Članak 22.
15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine druge namjene na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-MV 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.
Članak 23.
Članak 23.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: T-AK 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 65 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. ugostiteljsko turistička namjena uz karting stazu u Belici b. građevna čestica je određena površinom pravila provedbe c. najmanja površina zasebne građevne čestice zelene površine i prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuje, a najveća iznosi 30% površine pripadajućeg pravila provedbe d. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. za izgrađene glavne građevine unutar područja pravila provedbe zadržava se utvrđena namjena, a zahvatima rekonstrukcije ili adaptacije može se dopunjavati drugim dozvoljenim primarnim namjenama iz odjeljka “namjena prostora” b. jedna građevina ili arhitektonski kompleks u funkciji ugostiteljstva, smještajnih turističkih usluga, uključivo tribine za karting stazu 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se mogu predvidjeti kao SS i pu, pri čemu se preporuča da slobodnostojeće zgrade budu međusobno udaljene za najmanje 1/2H više zgrade, ali ne manje od 4,0 m d. za postojeće građevine uvučene od regulacijske linije ulice preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 5,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 5,0 m, od jedne bočne međe mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m.
Članak 23.
4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,3 b. kig se obračunava samo za zgrade u odnosu na ukupnu površinu pojedinog pravila provedbe, a u odnosu na otvorena sportska igrališta se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,0 b. kis se obračunava samo za zgrade u odnosu na ukupnu površinu pojedinog pravila provedbe, a u odnosu na otvorena sportska igrališta se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. za sve zgrade u ugostiteljsko–turističkoj namjeni u sklopu arhitektonskog kompleksa H=5,0 m, Huk=8,0 m, E=3, Ep=1/po, En=2/p+pk. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za tribine s nadstrešnicom Huk=10,0 m b. za ostale građevine i objekte koji imaju visinu Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša b. arhitektonski kompleks je potrebno oblikovati na način da formira zvučnu barijeru prema sjeverno smještenoj kontaktnoj stambenoj zoni, sve prema uvjetima posebnog sektorskog propisa za buku u vanjskom prostoru c. sve zgrade u sklopu arhitektonskog kompleksa orijentirane na pristupnu ulicu moraju se oblikovati reprezentativno.
Članak 23.
10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena iznosi 30% površine građevne čestice, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša i uvjetima zaštite sportskih igrališta, može biti i više uvučena unutar čestice d. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice e. ograde se izvode kao tipske žičane ograde, mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica, a ukoliko se postavljaju oko sportskih igrališta mogu biti i više. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je osigurati mogućnost pristupa za osobe smanjene pokretljivosti na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva za površine i građevine javne namjene. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. postojeći kolni priključak, formiran neposredno s prometne površine smještene na području Općine pribislavec, se zadržava b. priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni c. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju Stranica 66 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.
Članak 23.
projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo d. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine koja odgovara uvjetima ovog pravila provedbe vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine b. uklanjanje postojeće građevine vrši se prema odgovarajućem posebnom propisu. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćnim građevinama se smatraju slobodnostojeće ili prigrađene nadstrešnice za sjedenje, sjenice i slične građevine čija upotreba je neodjeljivo vezana uz upotrebu građevine primarne ili prateće namjene b. pomoćne građevine se grade kao SS i smještaju najmanje 5,0 m udaljeno od regulacijske linije pristupne ulice, od jedne bočne ili stražnje međe udaljeno najmanje za 1,0 m, a od ostalih međa vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 4,0 m. c. najveća dozvoljena visina pročelja pomoćne građevine H(pom)=3,5 m, najveća ukupna visina Huk(pom)=4,5 m, a etažnost E(pom)=2/p+pk. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. sadržaje prateće namjene prvenstveno je potrebno je integrirati u zgradi ili jednoj od zgrada primarne namjene u sklopu arhitektonskog kompleksa b. alternativno je zgrade prateće namjene moguće predvidjeti kao SS građevine, u kom slučaju se oblikuju kao pomoćne građevine iz točke 14.
Članak 23.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: T-AK 1. Broj samostalnih uporabnih cjelina se ne ispituje SuC=X. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja) i otvoreni bazeni, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljeni od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište je obavezno smjestiti na istoj građevnoj čestici, a oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”.
Članak 24.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-AK1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice određuju se s pGČ=1.000,0 m2 i ŠGČ=28,0 m b. izuzetno od prethodnog, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje građevne čestice s postojećim zgradama mogu imati manju širinu, a li ne manje od 16,0 m. c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je građevina ili arhitektonski kompleks u jednoj ili više utvrđenih namjena prema odjeljku “namjena prostora” 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. izuzetno, ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i SuC-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu d. postojeće zgrade smještene na regulacijskoj liniji moguće je dograditi na isti način e. za postojeće zgrade uvučene od regulacijske linije ulice preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice f. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m g. elementi sunčane elektrane od svih međa vlastite čestice i regulacijske linije trebaju biti udaljeni najmanje 5,0 m h. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m i. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.
Članak 24.
4. izgrađenost građevne čestice a. na građevnim česticama površine do 1,0 ha kig=0,4 b. na građevnim česticama površine veće od 1,0 ha najveći dozvoljeni kig=0,6 c. specifično za postojeću sunčanu elektranu, kig=0,7. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,0. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=12,0 m; Huk=15,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/p+2K b. izuzetno, kod hala velikih volumena, ukoliko je unutar korpusa hale moguće izvesti veći broj etaža manjih visina, primjerice za uredsku namjenu, broj 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 67 etaža se ne ograničava, osim osnovnim volumenom hale. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za samostojeći reklamni pilon Huk=20,0 m b. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=15,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.
Članak 24.
11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća građevina rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine mogu se graditi prema istim uvjetima kao i za glavnu građevinu, odnosno prema točkama od 7. do 9. ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateće građevine mogu se graditi prema istim uvjetima kao i za glavnu građevinu, odnosno prema točkama od 7. do 9. ovog pravila provedbe.
Članak 24.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-AK1 1. najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa SuC=6, pri čemu namjene pojedinih SuC trebaju biti međusobno kompatibilne. 2. Stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”. 4. OIE a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. osim postojeće komercijalne sunčane elektrane, koja se nalazi unutar izgrađenog dijela poduzetničke zone “Belica I” u Belici, unutar ovog pravila provedbe nova komercijalna sunčana elektrana ne može se graditi kao glavna građevina c. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina uz drugu glavnu građevinu gospodarske namjene, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljeno smještanje građevina/sustava za proizvodnju energije iz biomase, bioplina, geotermalne elektrane iz dubokih bušotina, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste površinske vode (male HE)
Članak 24.
e. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici f. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu g. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.
Članak 25.
Članak 25.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-AK2 Stranica 68 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice određuju se s pGČ=1.000,0 m2 i ŠGČ=28,0 m b. izuzetno od prethodnog, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje građevne čestice s postojećim zgradama mogu imati manju širinu, a li ne manje od 16,0 m. c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je građevina ili arhitektonski kompleks u jednoj ili više utvrđenih namjena prema odjeljku “namjena prostora” 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. izuzetno, ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i SuC-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu d. postojeće zgrade smještene na regulacijskoj liniji moguće je dograditi na isti način e. za postojeće zgrade uvučene od regulacijske linije ulice preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice f. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m g. elementi sunčane elektrane od svih međa vlastite čestice i regulacijske linije trebaju biti udaljeni najmanje 5,0 m h. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m i. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.
Članak 25.
4. izgrađenost građevne čestice a. na građevnim česticama površine do 1,0 ha kig=0,4 b. na građevnim česticama površine veće od 1,0 ha najveći dozvoljeni kig=0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,0. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/ p+1K+pk. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.
Članak 25.
11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća građevina rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 69 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine mogu se graditi prema istim uvjetima kao i za glavnu građevinu, odnosno prema točkama od 7. do 9. ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateće građevine mogu se graditi prema istim uvjetima kao i za glavnu građevinu, odnosno prema točkama od 7. do 9. ovog pravila provedbe.
Članak 25.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-AK2 1. najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa SuC=3, pri čemu namjene pojedinih SuC trebaju biti međusobno kompatibilne. 2. Stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”. 4. OIE a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina uz drugu glavnu građevinu gospodarske namjene, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici c. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljeno smještanje komercijalnih sunčanih elektrana kao glavnih građevina na čestici, kao ni smještanje građevina/sustava za proizvodnju energije iz biomase, bioplina, geotermalne elektrane iz dubokih bušotina, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste površinske vode (male HE) d. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici e. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu f. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.
Članak 26.
Članak 26.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-FA 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. arhitektonski kompleks uzgoja životinja–farma b. građevna čestice određuje se kao područje pripadajućeg pravila provedbe, a iz tehničkih razloga može biti do 5% manja c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina u funkciji farme i kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “namjena prostora” b. ukoliko je tehnički izvedivo, moguća je rekonstrukcija u svrhu prenamjene za uzgoj druge vrste životinja. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu c. postojeće zgrade smještene na regulacijskoj liniji moguće je dograditi na isti način d. za postojeće zgrade uvučene od regulacijske linije ulice preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m f. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m g. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.
Članak 26.
4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. kig=0,4. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGČ). 7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m: Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/ p+1K+pk. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za samostojeći antenski stup EKI Huk=15,0 m Stranica 70 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. b. za silose Huk=12,0 m c. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m e. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.
Ostali akti u ovom izdanju (41)
- Odluka o dodjeli financijskih sredstava za su/ financiranje programa i projekata udruga koji su od interesa za Međimursku županiju u području zaštite prava potrošača, zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima te ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva u 2026. godini
- Odluka o proglašenju prirodne nepogode - mraza za područje općina Štrigova, Sveta Marija, Kotoriba i Goričan
- Odluka za dodjelu bespovratnih potpora temeljem programa „Bespovratne potpore u turizmu Međimurske županije u 2026. godini“
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava za provedbu programa „Sigurno upravljanje biciklom“ za osposobljavanje učenika osnovnih škola s područja Međimurske županije u 2026. godini
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju
- Rješenje imenovanju članova upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna kuća»
- Rješenje o imenovanju članova upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna kuća»
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec o pokretanju postupka jednostavne i javne nabave za predmet nabave „Izrada projekta opremanja Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec”
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole dr. Ivana novaka Macinec o dopuni Statuta Osnovne škole dr. Ivana novaka Macinec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Sveta Marija o dopuni Statuta Osnovne škole Sveta Marija
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Gornji Mihaljevec o izmjenama i dopunama Statuta Osnovne škole Gornji Mihaljevec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Zaključak Školskog odbora Osnovne škole Sveta Marija o pokretanju postupka energetske obnove zgrade područne škole Donji Mihaljevec i nabavi usluge vanjskog stručnjaka za provedbu postupka prijave projekta energetske obnove zgrade područne škole Donji Mihaljevec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Sveti Martin na Muri o dopuni Statuta Osnovne škole Sveti Martin na Muri
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Draškovec o I. dopuni Statuta Osnovne škole Draškovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec, za pokretanje postupka jednostavne i javne nabave i sklapanje ugovora, te usvajanje II. izmjena plana nabave za 2026. godinu, za predmet nabave „Rekonstrukcija dijela prizemlja za potrebe odjela za Alzheimer“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Štrigova o dopuni Statuta Osnovne škole Štrigova
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Mursko Središće za pokretanje postupka jednostavne nabave: „usluga izrade projektno tehničke dokumentacije za opremanje“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole nedelišće za pokretanje postupka jednostavne nabave: „Izrada projekta opremanja nove zgrade OŠ nedelišće“
- Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini srednjih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2026. godini
- Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2026. godini
- Program potpora poljoprivredi za razdoblje 2026.–2028. godine
- Odluku o socijalnoj skrbi Grada Preloga
- Odluka o donošenju plana djelovanja civilne zaštite Općine Belica
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Belica
- Plan klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaralaca i primalaca akata u uredskom poslovanju Općine Domašinec
- Odluka o potvrđivanju zapovjednika DVD-a Donji Kraljevec
- Odluka o donošenju pravilnika o korištenju informacijsko-komunikacijskog sustava
- Pravilnik o korištenju informacijsko-komunikacijskog sustava Općine Donji Kraljevec
- II. izmjene i dopune plana prijma u službu za 2026. godinu
- 1. Izmjene i dopune proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- I. Izmjene i dopune Odluke o izvršavanju proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2026. godinu
- Odluka o kreditnom zaduženju Općine Sveti Martin na Muri
- Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martina na Muri
- Odluku o provedenom postupku transformacije Detaljnog plana uređenja ulica hrvatskih branitelja–Sveti Martin na Muri
- Odluku o provedenom postupku transformacije Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II. dio”
- Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - III. dio”
- Odluku o provedenom postupku transformacije Detaljnog plana uređenja Murske ulice u Svetom Martinu na Muri
- Odluka o izmjeni odluke o koeficijentima i osnovici za obračun plaća djelatnika DV „Vrapčić“
- Program potpora poljoprivredi općine Šenkovec za razdoblje 2026. – 2029. godine
- Odluku o donošenju plana djelovanja civilne zaštite Općine Štrigova
- Svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn međimurska županija akTi župana