Arhiva › 2026. › SGMŽ 11

SGMŽOpćina Belica · 27. svibnja 2026. · KLASA 350-03/24-07/1 · URBROJ 2109-3-03-26-114

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Belica

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 70

Članak 26.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća građevina rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine mogu se graditi prema istim uvjetima kao i za glavnu građevinu, odnosno prema točkama od 7. do 9. ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateće građevine mogu se graditi prema istim uvjetima kao i za glavnu građevinu, odnosno prema točkama od 7. do 9. ovog pravila provedbe.

Članak 26.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-FA 1. Kapacitet farme tovne peradi u odnosu na udaljenost od građevinskog područja naselja i drugih elemenata u prostoru utvrđuje se: a. za kapacitet od 5.000 do 18.000 kom–najmanje 70,0 m od najbliže stambene građevine, 30,0 m od ceste državnog značaja (D), 15,0 m od ceste regionalnog značaja (ž) b. za kapacitet iznad 18.000 kom do 25.000 kom– najmanje 100,0 m od granice građevinskog područja, 50,0 m od ceste državnog značaja (D), 20,0 m od ceste regionalnog značaja (ž) c. za kapacitet iznad 25.000 kom–najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja, 100,0 m od ceste državnog značaja (D), 50,0 m od ceste regionalnog značaja (ž). 2. Kapacitet farme za ostale uzgojne vrste, osim tovne peradi, u odnosu na udaljenost od građevinskog područja naselja i drugih elemenata u prostoru utvrđuje se: a. za kapacitet od do 10 uG–najmanje 12,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) b. za kapacitet iznad 10 uG do 60 uG–najmanje 50,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) c. za kapacitet iznad 60 uG do 100 uG–najmanje 70,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično), najmanje 20,0 m od ceste državnog značaja (D) d. za kapacitet iznad 100 uG do 250 uG–najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (Gpn) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) turističke namjene, najmanje 50,0 m od ceste državnog značaja (D) i 20,0 m od ceste regionalnog značaja (ž)

Članak 26.

e. za kapacitet iznad 250 uG–najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (Gpn) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) turističke namjene, najmanje 100,0 m od ceste državnog značaja (D) i 50,0 m od ceste regionalnog značaja (ž). 3. najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa SuC=3, pri čemu namjene pojedinih SuC trebaju biti međusobno kompatibilne. 4. Stambeni i turistički smještajni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 5. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “Cestovni promet”. 6. OIE a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 71 kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici c. bioplinsko postrojenje i elektrane na druge vrste obnovljivih izvora koji koriste biomasu, uključujući kogeneraciju, mogu se unutar ovog pravila provedbe graditi za vlastite potrebe i/ili u komercijalnu svrhu prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) udaljene najmanje 500,0 m d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj geotermalnih i hibridnih elektrana koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, vjetroelektrana, niti elektrana koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda e. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije i od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici f. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu g. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.

Članak 26.

1.3.2. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja / provedba s detaljnošću upu-a 1.3.2.1. Smjernice za izradu upu
Članak 27.
(1) prostorno planska rješenja urbanističkih planova uređenja trebaju i u grafičkom dijelu i u odredbama za provedbu dosljedno primijeniti uvjete odredbi iz odjeljaka Infrastrukturni sustavi i Ostale odredbe ovog plana (uvjete za dimenzioniranje prometnica, parkirališta, prometa izvan uličnih koridora, dimenzioniranje pGM i drugo), kao i uvjete odredbi iz odjeljka posebne mjere ovog plana (zaštita prirode, kulturnih dobara, krajobraza i drugo).

Članak 28.

Članak 28.
(1) unutar površine s obavezom izrade upu zahvati se mogu provoditi isključivo posrednom provedbom, odnosno prema pravilima provedbe propisanim odgovarajućim upu-om, a ovaj plan se ne primjenjuje neposredno.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, zahvati utvrđeni nacionalnim propisom kao zahvati na gradnji infrastrukture državnog ili regionalnog značaja, mogu se unutar površine s obavezom izrade upu provoditi i prije usvajanja predmetnog upu, neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine od ovog prostornog plana (prostorni plan županije ili Državni prostorni plan), u kom slučaju se ovaj plan ne primjenjuje.

Članak 29.

Članak 29.
(1) površine s obavezom izrade upu pretežito mješovite namjene (M1): - Belica, upu B1–područje “Štuk–istok” - Belica, upu B2–područje južno od crkve u Belici - Belica, upu B3–područje “parak” - Belica, upu B4–područje “Travnik” - Gardinovec, upu G1–područje “pesek” - Gardinovec, upu G2–područje “Sirčeva lokva”.
(2) područje predvidjeti za pretežito stambenu namjenu, individualne tipologije gradnje (IG) ili u kombinaciji individualne (IG) i višejedinične tipologije gradnje (MV, SV, VV) i primijeniti odgovarajuće uvjete za najmanje građevne čestice za stambenu namjenu ovisno o tipologiji gradnje, sve prema odjeljku “Ostale odredbe” iz ovog plana.
(3) Gstn (stanovnika / ha) = najmanje 20 st/1 ha; najviše 150 st/ha.
(4) preporuča se način gradnje: - za IG i MV–SS i pu - za SV i VV–SS.
(5) Visine i etažnost glavnih građevina predvidjeti usklađeno prema tipologiji gradnje na sljedeći način: - za MV, SV i VV–najveći H=7,0 m, najveći Huk=10,0 m, Ep=1, En=3, najveći kig=0,3 - za IG–najveći H=7,0 m, najveći Huk=10,0 m, Ep=1, En=3, najveći kig=0,4.
(6) površine unutar obuhvata upu koje su ovim planom utvrđene s namjenom iz grupe zelene površine obavezno predvidjeti u namjeni planiranoj ovim planom.
(7) Obavezno je planirati javnu zelenu površinu u kategoriji javni park ili dječje igralište, u površini ne manjoj od 5% dijela površine upu koja je u ppuO određena kao mješovita namjena (M1).
(8) Izuzetno od prethodnog, ako je ovim planom unutar obuhvata upu planirana javna zelena površina parka (Z1), dodatna površina parka unutar površine ovim planom planirane u mješovitoj namjeni (M1), nije potrebna.

Članak 29.

(9) Širina uličnog koridora glavne ceste na području upu B4 ne može biti manja od 14,0 m, a za sve ostale ulične koridore na područjima s obavezom izrade upu se preporuča se da se ulični koridori ne dimenzioniraju na širinu manju od 12,0 m.
(10) potrebno je preuzeti minimalne standarde za stambenu namjenu i uvjete za dimenzioniranje pGM iz odjeljka “Ostale odredbe” ovog plana.
(11) unutar obuhvata upu B2 preporuča se smještaj sadržaja javne i društvene namjene, prvenstveno predškolske.
(12) unutar područja upu B4 obavezno je očuvati prirodno visoko zelenilo sjeverno uz kanal Bošćak, za što je okvirno relevantan prikaz vrijednog prirodnog zelenila iz sloja “Krajobraz” ovoga plana, a točna površina područja koje Stranica 72 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. je potrebno očuvati utvrđuje se prema izmjeri stanja prirodnog zelenila što je stručna podloga za izradu upu.
(13) unutar područja upu B4 obavezno je planirati šetnicu sa sjeverne strane kanala Bošćak kontinuirano od Muzeja krumpira do ulice Ivana Mažuranića, pri čemu šetnicu treba smjestiti izvan vegetacijskog pojasa kanala, odnosno najmanje 15,0 m udaljeno od osi kanala.
(14) u upu B4 potrebno je osigurati ovim planom predviđeno povezivanje šetnice iz prethodnog stavka, pješačkim mostom i ovim planom predviđenom pješačkom stazom prema Športskoj ulici i SRC Belica, a dodatno se preporuča i osiguranje moguće pješačke veze šetnice uz kanal Bošćak na ulicu Travnik.

Članak 30.

Članak 30.
(1) površine s obavezom izrade upu–(pretežita) namjena I1: - Belica, upu B5–pZ “Lipovke II” - Belica, upu B6–proširenje pZ “Belica I” - Gardinovec, upu G3–pZ “Topolovec”.
(2) područje predvidjeti za razvoj poduzetničke zone.
(3) površine unutar obuhvata upu koje su ovim planom utvrđene s namjenom iz grupe zelene površine obavezno predvidjeti u namjeni planiranoj ovim planom.
(4) Za gradnju unutar obuhvata upu obavezno je poštivanje uvjeta utvrđenih za građevne čestice i gradnju u gospodarskoj namjeni iz odjeljka “Ostale odredbe, Minimalni standardi za građevne čestice i građevine gospodarskih djelatnosti–prema ppMž”.
(5) preporuča se način gradnje IG i/ili AK.
(6) Visine i etažnost glavnih građevina predvidjeti najviše do: - za upu B5–H=12,0 m, Huk= 15,0 m, Ep=1/po, En=3/p+2K - za upu B6 i upu G3–H=7,0 m, Huk= 10,0 m, Ep=1/po, En=3/p+1K+pk.
(7) preporuča se da se ulični koridori ne dimenzioniraju na širinu manju od 16,0 m.
(8) potrebno je preuzeti uvjete za dimenzioniranje pGM iz odjeljka “Ostale odredbe” ovog plana. 1.3.2.2. provedba s detaljnošću upu

Članak 31.

Članak 31.
(1) područja provedbe s detaljnošću urbanističkog plana uređenja: - pDu B1–Belica, područje “Mostišće”.
(2) unutar obuhvata pDu potrebno je: - formirati ulični koridor za cestu lokalne razine prema grafičkom dijelu plana iz odjeljka “Cestovni promet”, kao nastavka Travničke ulice - po formiranju uličnog koridora moguće je formiranje građevnih čestica s priključkom na tu prometnicu, na način da se na regulacijskoj liniji prometnice utvrdi širina svake pojedine građevne čestice, ovisno o uvjetima pripadajućeg pravila provedbe - preporuča se da unutar područja pDu dužina građevnih čestica bude jednaka dubini područja pDu u odnosu na regulacijsku liniju.
(3) Svi ostali uvjeti primjenjuju se neposrednom primjenom pripadajućeg pravila provedbe za područje obuhvata pDu. 1.3.3. mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu 1.3.3.1. mjere za urbanu sanaciju

Članak 32.

Članak 32.
(1) nema površina predviđenih za urbanu sanaciju. 1.3.3.2. Mjere za urbanu preobrazbu
Članak 33.
(1) nema površina predviđenih za urbanu preobrazbu. 0.4.Ostale odredbe 0.4.1. pojmovi
Članak 34.
(1) primjenjuju se pojmovi utvrđeni Zakonom o prostornom uređenju (“narodne novine” broj 65/17, 39/19, 98/19, 67/23); (u daljnjem tekstu: Zakon), pravilnikom o prostornim planovima (“narodne novine” broj 152/23); (u daljnjem tekstu: pravilnik), te dodatno i pojmovi utvrđeni ovim odredbama za provedbu.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Djelatnost kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, a obavlja se u građevinskom području naselja (Gpn i IDGpn) u samostalnim uporabnim cjelinama (SuC)–stan, kuća (za odmor), apartman i studio apartman, te dodatno kao prateća namjena stana–najviše 2 sobe za najam po pojedinoj građevnoj čestici, smatra se uslužnom djelatnošću bez obzira na svrhu najma, a namjena prostora/prostorije u kojima se ta djelatnost odvija, smatra se poslovnom namjenom.
(2) poduzetničke djelatnosti u društvenom sektoru smatraju se poslovnim djelatnostima, a zgrade u kojima se obavljaju smatraju se zgradama poslovne namjene: - zgrade za (stalni) smještaj i (povremeni dnevni) boravak starijih i nemoćnih osoba, kao i drugih socijalno osjetljivih kategorija stanovništva (djece, invalidnih osoba i slično) - zgrade, odnosno prostori za registriranu umjetničku djelatnost (galerija, umjetnički atelje i slično).
(3) Gospodarska djelatnost uzgoja životinja (peradarstvo, stočarstvo i slično) može se obavljati samo na građevnim česticama smještenim unutar površina onih namjena za koje je to utvrđeno kao moguće u odjeljku “namjena prostora”, te dodatno prema sljedećem: - unutar građevinskih područja (Gpn ili GpIn), bez obzira da li se radi o intenzivnom ili ekstenzivnom načinu uzgoja kapacitet se utvrđuje prema pripadajućem pravilu provedbe, osim za postojeće farme čiji kapacitet može biti i veći ukoliko je to utvrđeno odgovarajućom važećom dozvolom za postojeću građevinu/ arhitektonski kompleks farme izdanom prije stupanja na snagu ovoga plana - ekstenzivni uzgoj izvan građevinskih područja određuje uvjet da se za broj životinja iznad 50 uG do 100 uG treba od granice građevinskog područja odmaknuti najmanje 100,0 m, za broj uG iznad 100 uG do 200 uG od granice građevinskog područja treba odmaknuti najmanje 200,0 m, a veći broj od 200 uG nije dozvoljen po jednoj uzgojnoj cjelini 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 73 - intenzivni uzgoj izvan građevinskih područja nije dozvoljen.

Članak 35.

(4) na građevnim česticama smještenim unutar površina mješovite namjene predviđenim za neposrednu provedbu prema ovom planu, obavljanje registrirane djelatnosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OpG) u zgradama koje su prema svom utjecaju na stanovanje prihvatljive (skladišta, uključujući manje hladnjače, spremišta vozila i strojeva i drugo) smatra se pratećom poslovnom namjenom, a građevina unutar koje se ta djelatnost odvija smatra se pratećom građevinom poslovne namjene.
(5) uzgoj vrsta krupne divljači na način sličan ekstenzivnom stočarstvu (muflon, jelen lopatar i slično), prema odredbama ovog plana smatra se ekstenzivnim stočarstvom.
(6) uzgoj životinja unutar naselja (Gpn i IDGpn) ne smatra se gospodarskom djelatnošću (ne smatra se komercijalnim peradarstvom, odnosno stočarstvom) ukoliko se po građevnoj čestici ne prijeđe 0,08 uG za perad, 1 uG za svinje i 2 uG za ovce, koze, magarce, konje i/ili goveda, te se prostori za držanje tih životinja mogu urediti u pomoćnim građevinama uz glavnu stambenu građevinu, ovisno o pojedinačnom pravilu provedbe utvrđenim ovim planom.
(7) Arhitektonski kompleks čine dvije ili više zgrada i/ili drugih građevina izgrađenih na istoj građevnoj čestici ili u okviru istog obuhvata zahvata, zgrade trebaju biti međusobno povezane otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama; gradnja u formi arhitektonskog kompleksa svojstvena je sadržajima javne i društvene namjene, turizma, rekreacije i gospodarstva; poželjno je da građevine budu oblikovane na način da pripadnost arhitektonskom kompleksu bude oblikovno prepoznatljiva; u načelu se gradnja arhitektonskog kompleksa smatra složenim zahvatom u prostoru.

Članak 35.

(8) Vegetacijski pojas je izraz određen ppMž kao površina zabrane provedbe zahvata uz otvorene vodotoke (potoke i kanale) i određuje se kao 15,0 m obostrano od osi otvorenog vodotoka.
Članak 36.
(1) u grafičkom i tekstualnom dijelu plana se iz tehničkih razloga koriste kratice utvrđene Zakonom, pravilnikom, pojedinim sektorskim propisima i ovim člankom.
(2) Kratice utvrđene Zakonom, pravilnikom i sektorskim propisima (kratice za javne ceste, infrastrukturu i slično) koriste se neposredno kako su utvrđene tim propisima.
(3) Kratice pojmova koje se odnose na način smještaja, tip gradnje i broj samostalnih uporabnih cjelina: - SuC–samostalna uporabna cjelina - SS– slobodnostojeća zgrada; pu– poluugrađena zgrada; u– ugrađena zgrada; uGL -uglovnica - D–dvojna zgrada (dvije poluugrađene zgrade); n– zgrada u nizu (kombinacija poluugrađenih i jedne ili više ugrađenih) - AK–arhitektonski kompleks - IG–individualna gradnja–označava mogućnost smještaja najviše 3 SuC po jednoj građevnoj čestici - MV–manja višejedinična gradnja–označava mogućnost smještaja do najviše 6 SuC po jednoj građevnoj čestici - SV–srednja višejedinična gradnja–označava mogućnost smještaja više od 6 SuC do najviše 12 SuC po jednoj građevnoj čestici - VV–veća višejedinična gradnja–označava mogućnost smještaja više od 12 SuC po jednoj građevnoj čestici - MJ–mješoviti način gradnje–označava mogućnost miješanja individualnog načina gradnje (IG) i manjeg i/ ili srednjeg višejediničnog načina gradnje (MV i/ili SV), ovisno o uvjetima pojedinog pravila provedbe.

Članak 36.

(4) Ostale kratice: - ppž / ppMž–prostorni plan županije / prostorni plan Međimurske županije–prostorni plan regionalne razine - ppuO / ppuO Belica / plan–prostorni plan uređenja Općine Belica–prostorni plan lokalne razine širega područja–ovaj prostorni plan - upu– urbanistički plan uređenja– prostorni plan uređenja lokalne razine užega područja u obuhvatu ovoga plana - X–oznaka kojom se utvrđuje da pravilo provedbe nije primjenjivo ili se ne ispituje prema ovom planu - OpG– obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u značenju prema posebnom sektorskom propisu - uG– uvjetno grlo– referentna jedinica za izračun broja životinja u gospodarskom uzgoju izjednačena s masom od 500,0 kg - OIE–obnovljivi izvor(i) energije - EKI–elektronička komunikacijska infrastruktura - pGČ–najmanja površina građevne čestice - ŠGČ–najmanja širina građevne čestice - DGČ–najmanja dužina građevne čestice - pGM–parkirališno–garažno mjesto, označava jedno mjesto za parkiranje osobnog vozila na parkiralištu ili u garaži - kpGM–koeficijent za izračun najmanjeg potrebnog broja pGM - E–najveća dozvoljena etažnost - Ep–najveća dozvoljena etažnost podzemno - En–najveća dozvoljena etažnost nadzemno - Hn–najveća dozvoljena niža visina pročelja građevine na kosom terenu - Hv–najveća dozvoljena viša visina pročelja građevine na kosom terenu - Hukn–najveća dozvoljena niža ukupna visina građevine na kosom terenu - Hukv–najveća dozvoljena viša ukupna visina građevine na kosom terenu - Huvka–najveća dozvoljena visina pročelja uvučenog kata - Kig–ukupni koeficijent izgrađenosti područja– obračunava se na ukupnu pojedinačnu površinu iste namjene, istog pravila provedbe ili površine istih smjernica za izradu upu - Kis–ukupni koeficijent iskoristivosti područja– obračunava se na ukupnu pojedinačnu površinu iste namjene, istog pravila provedbe ili površine istih smjernica za izradu upu.

Članak 36.

0.4.2. Odredbe neposredne primjene prema pravilniku Stranica 74 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.
Članak 37.
(1) u svim situacijama se za obračun broja kreveta/ ležajeva u turizmu površine ugostiteljsko-turističke namjene (1 krevet / ležaj = 1 korisnik), neposredno primjenjuju normativi iz članka 43. pravilnika: - jedna smještajna jedinica u hotelu dva kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u turističkom naselju tri kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u kampu tri kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u vili šest kreveta, odnosno ležaja.
(2) u svim situacijama se za oblikovanje parkirališnogaražnog mjesta neposredno primjenjuje članak 44. pravilnika: - parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile na javnim parkiralištima i u garažama te parkirališnogaražno mjesto za osobne automobile uz javnu namjenu kao i uz gospodarsku namjenu (uslužnu, ugostiteljsku, trgovačku i sl.) ne smije biti manje od 14,0 m² - veličina i broj pristupačnih parkirališnih mjesta osobama s invaliditetom određene su posebnim propisom
(3) u svim situacijama se za oblikovanje građevina/zgrada neposredno primjenjuje članak 45. pravilnika: - udaljenost novih slobodnostojećih (do dvije nadzemne etaže), odnosno poluugrađenih građevina (do dvije nadzemne etaže) od granica građevne čestice (osim od regulacijske linije) ne može biti manja od 3,0 metra ako se prema toj međi na pročelju građevine izvode otvori - otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi vanjskog zida od staklene opeke i/ili drugih neprozirnih materijala, otvori na pročelju s neprozirnim staklom i/ ili drugim neprozirnim materijalom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje nije moguć vizualni kontakt - udaljenost nove slobodnostojeće građevine stambene i stambeno-poslovne namjene, s više od dvije nadzemne etaže, i stambeno-poslovne građevine s više od tri samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.), prilikom planiranja neizgrađenih neuređenih površina, ne može biti manja od pola visine (H/2) te građevine uz tu među od granice građevne čestice (osim od regulacijske linije) i ne manje od 3,0 metra - najmanje dozvoljene međusobne udaljenosti novih građevina ostalih namjena određuju se u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite od rušenja i zaštite od širenja požara.

Članak 37.

0.4.3. Obaveze propisane ppMž za provedbu kroz prostorne planove lokalne razine (ppu i upu) 0.4.3.1. Minimalni standardi za građevne čestice i građevine gospodarskih djelatnosti–prema ppMž
Članak 38.
(1) najmanja dozvoljena širina građevne čestice u gospodarskoj zoni i/ili građevne čestice proizvodne namjene iznosi ŠGČ=28,0 m.
(2) na građevnoj čestici iz prethodnog stavka građevine od međe vlastite građevne čestice trebaju biti udaljene za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m, a najmanja međusobna udaljenost građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m.
(3) najmanji udio prirodnog terena građevne čestice u gospodarskoj zoni treba iznositi 20% površine predmetne građevne čestice.
(4) Koeficijent izgrađenost građevne čestice u gospodarskoj zoni: - na građevnim česticama površine do 1,0 ha najveći dozvoljeni kig=0,4 - na građevnim česticama površine veće od 1,0 ha najveći dozvoljeni kig=0,6. 0.4.3.2. Gradnja unutar građevinskih područja–prema ppMž

Članak 39.

Članak 39.
(1) u izgrađenim dijelovima naselja zbijene strukture obavezno je pridržavanje građevinskog pravca određenog postojećom izgradnjom.
(2) u novim uličnim potezima, udaljenost građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m.
(3) najveća udaljenost građevinskog pravca od regulacijske linije ne smije prelaziti 10,0 m.
Članak 40.
(1) prema ppMž oba naselja u Općini Belica su svrstana u naselja ruralne, odnosno ruralno -urbane strukture.
(2) Etažnost i visina pročelja građevina unutar građevinskih područja naselja ruralne i ruralno -urbane strukture: - u stambenim i mješovitim zonama najveća nadzemna etažnost En=p+1K+pk, najveća visina pročelja H=7,0 m - ukoliko se u pojedinačnom slučaju predviđa, najviša dozvoljena etaža obavezno se oblikuje kao potkrovlje (pk), odnosno umjesto potkrovlja nije moguće izvesti uvučeni kat (uk).

Članak 41.

Članak 41.
(1) Stambene kuće za povremeno stanovanje moraju biti određene tlocrtnim gabaritom minimalne površine 30,0 m2, a visina pročelja ne smije biti viša od H=3,2 m.
Članak 42.
(1) unutar građevinskog područja naselja na pojedinim dijelovima naselja nije dozvoljena izgradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: - unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini 15 m od osi potoka i 50 m od riječne obale, ne mogu se odobravati zahvati u prostoru i ne mogu se formirati nove građevne čestice (iznimno, zahvati u prostoru unutar tog pojasa mogu se odobravati na postojećim izgrađenim građevnim česticama) - na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i sl. u radijusu 30 m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje s postojećima 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 75 čine funkcionalnu cjelinu ), te na neizgrađenim prostorima uz groblja na udaljenost od 50 m. 0.4.4. Minimalni standardi i tipovi građevnih čestica unutar građevinskih područja naselja (Gpn i IDGpn) i način njihova formiranja

Članak 43.

Članak 43.
(1) Temeljeno na obavezi iz ppMž, ukoliko je glavna građevina zgrada, minimalne građevne čestice za individualni način gradnje (IG) unutar građevinskog područja naselja (Gpn i IDGpn), svrstavaju se u tipove prema uvjetima najmanjih vrijednosti za površinu, širinu i dužinu građevne čestice (pGČ, ŠGČ, DGČ), najveće vrijednosti koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) i načina smještanja glavne građevine na građevnoj čestici, na sljedeći način: - A1 = SS (slobodnostojeća) prizemnica, pGČ=400,0 m2, ŠGČ=16,0 m, DGČ=25,0 m, kig=0,4 - A2 = SS (slobodnostojeća) katnica, pGČ=540,0 m2, ŠGČ=18,0 m, DGČ=30,0 m, kig=0,4 - B1 = pu (poluugrađena) prizemnica, pGČ=300,0 m2, ŠGČ=12,0 m, DGČ=25,0 m, kig=0,4 - B2 = pu (poluugrađena) katnica, pGČ=490,0 m2, ŠGČ=14,0 m, DGČ=35,0 m, kig=0,4 - C1= u (ugrađena) prizemnica, pGČ=200,0 m2, ŠGČ=8 m, DGČ=25,0 m, kig=0,5 - C2 = u (ugrađena) katnica, pGČ=150,0 m2, ŠGČ=6,0 m, DGČ=25,0 m, kig=0,5.
(2) Temeljeno na odredbi ppMž, a izuzetno od prethodnog stavka, isključivo u IZGRAĐEnIM dijelovima građevinskih područja naselja (Gpn), odnosno ukoliko se površina nalazi unutar poligona s pridruženim kodom teme: Kn-2-1-3302, širina interpolirane građevne čestice za tipove A1 i B1, može biti uža od najmanje dozvoljene, ali ne uža od 10,0 m.
(3) Temeljeno na ograničenju utvrđenom ppMž za visinu i etažnost u naseljima ruralne i urbano -ruralne strukture: - prizemnica je zgrada najveće etažnosti E=3/po+p+pk i najveće visine pročelja H=5,0 m - katnica je zgrada najveće etažnosti E=4/po+p+1K+pk i najveće visine pročelja H=7,0 m.

Članak 43.

(4) Za formiranje građevne čestice i oblikovanje glavne zgrade kao uglovnice (uGL) ili kao pojedinačne jedinice dvojne zgrade (D), primjenjuju se odredbe jednako kao za polugrađenu zgradu (pu), a nova gradnja u nizu (n) nije dozvoljena.
(5) u slučaju da se na postojećoj glavnoj građevini koja je zgrada, vrši zahvat rekonstrukcije bez povećanja visine i ukupne visine (H i Huk) postojećeg dijela, a dogradnja se izvodi kao prizemnica najveće nadzemne etažnosti En=2/ p+pk, širina postojeće građevne čestice se ne ispituje (ŠGČ=X).
(6) na izgrađenoj građevnoj čestici u tipologiji individualne gradnje (IG), čiji koeficijent izgrađenosti prelazi vrijednost kig=0,3 naknadnim zahvatima nije moguće povećati broj samostalnih uporabnih cjelina na više od SuC=3.

Članak 44.

Članak 44.
(1) ukoliko je glavna građevina zgrada, minimalne građevne čestice za višejedinični način gradnje unutar građevinskog područja naselja (Gpn i IDGpn) svrstavaju se u tipove prema vrsti višejedinične gradnje ovisno o broju SuC (MV, SV, VV), uvjetima najmanjih vrijednosti za površinu, širinu i dužinu građevne čestice (pGČ, ŠGČ, DGČ), najvećeg koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) i načina smještanja glavne građevine na građevnoj čestici, na sljedeći način: - D1 = MV / SS (slobodnostojeća), pGČ=720,0 m2, ŠGČ=18,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3 - D2 = SV / SS (slobodnostojeća), pGČ=800,0 m2, ŠGČ=20,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3; primjenjuje se samo u slučaju izrade upu - D3 = VV / SS (slobodnostojeća), pGČ=960,0 m2, ŠGČ=24,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3; primjenjuje se samo u slučaju izrade upu - E1 = MV / pu ili uGL / (poluugrađena ili uglovnica), pGČ=720,0 m2, ŠGČ=18,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3 - E2 = SV / pu ili uGL / (poluugrađena ili uglovnica), pGČ=800,0 m2, ŠGČ=20,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3; primjenjuje se samo u slučaju izrade upu - E3 = VV / pu ili uGL (poluugrađena ili uglovnica) – nije primjenjivo u obuhvatu ovog plana - F1 = MV / u (ugrađena), pGČ=480,0 m2, ŠGČ=12,0 m, DGČ=40,0 m, kig=0,3; primjenjuje se samo u slučaju izrade upu - F2 = SV / u (ugrađena)– nije primjenjivo u obuhvatu ovog plana. - F3 = VV / u (ugrađena) – nije primjenjivo u obuhvatu ovog plana.
(2) na izgrađenoj građevnoj čestici u jednoj od tipologija višejedinične gradnje (MV, SV, VV), naknadnim zahvatima (rekonstrukcija, adaptacija, prenamjena i drugo) nije moguće povećati broj samostalnih uporabnih cjelina (SuC) na građevnoj čestici na više od dozvoljenog za pojedini tip, ukoliko građevna čestica ne zadovoljava uvjete za veći broj samostalnih uporabnih cjelina (SuC)

Članak 44.

prema ovom članku.
Članak 45.
(1) Širina i dubina građevne čestice za slobodnostojeću granju, poluugrađenu gradnju i uglovnicu (SS, pu i uGL) promatraju se u međusobnom odnosu, a prema regulacijskoj liniji mogu biti postavljene i obrnuto, dok se građevnoj čestici za ugrađenu gradnju (u) širina uvijek određuje na regulacijskoj liniji.
(2) ukoliko su građevne čestice veće površine od najmanje utvrđene, u postupku formiranja se utvrđuje da li najmanju utvrđenu širinu i dužinu imaju u gradivom dijelu.
(3) Kod formiranja građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećeg: - da bi se pojedinačna zemljišna čestica mogla formirati u svrhu gradnje (da bi se mogla smatrati građevnom česticom), sve vrijednosti utvrđene za minimalnu dimenziju građevne čestice za pojedini tip (pGČ, ŠGČ, DGČ) trebaju biti zadovoljene, ili te vrijednosti (pGČ, ŠGČ, DGČ) mogu biti veće - građevne čestice se formiraju nizanjem uz regulacijsku liniju pristupne ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Viši standardi od utvrđenih za minimalne građevne čestice (veće vrijednosti za pGČ, ŠGČ, DGČ i/ili manja vrijednost Stranica 76 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. za kig) određuju se u pravilima provedbe, ovisno o namjeni pojedine građevne čestice ili zgrade, u kom slučaju se primjenjuju viši standardi iz pripadajućeg pravila provedbe.
(2) Vrijednost koeficijenta izgrađenosti (kig) propisan za minimalnu građevnu česticu prema pojedinom tipu, primjenjuje se i za građevne čestice čije površina, širina i dužina su veće od minimalno dozvoljenih za pojedini tip.
(3) Izuzetno, unutar građevinskih područja naselja (Gpn i IDGpn) veća vrijednost koeficijenta izgrađenosti (kig) primjenjuje se ako je utvrđena odgovarajućim pravilom provedbe, samo za građevne čestice formirane: - za infrastrukturne građevine, uključivo sunčane elektrane - građevne čestice unutar stambenih zona s izgrađenim postojećim hladnjačama za povrće i građevinama za uzgoj životinja - unutar granica zaštićenog kulturnog dobra, bez obzira na namjenu površine unutar koje se građevna čestica formira.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Temeljeno na odredbama pravilnika, na kosom terenu se određuju dvije najveće dopuštene visine pročelja građevine i dvije najveće ukupne visine građevine, pri čemu se za sve situacije na kosom terenu primjenjuje: - Hn=H; Hukn=Huk - Hv=H+2,4 m; Hukv=Huk+2,4 m.
(2) Kosi teren se za svaki pojedinačni zahvat gradnje utvrđuje unutar tlocrtne površine zahvata, odnosno nagib terena se obračunava na duljini između dva nasuprotna pročelja zgrade, a ne na ukupnoj duljini/širini građevne čestice.
(3) primjena odredbi iz ovog članka ne omogućuje povećanje najveće utvrđene etažnosti pojedine građevine, nego zamjenu etaže podruma (po) etažom suteren (S).

Članak 48.

Članak 48.
(1) u slučajevima kada je kao najviša etaža umjesto potkrovlja dozvoljena gradnja uvučenog kata, najveća visina uličnog pročelja zgrade jednaka je najvećoj dozvoljenoj visini pročelja (H), a visina pročelja uvučenog kata na dijelovima zgrade koji nisu uvučeni može najviše iznositi Huvka=H+3,0 m, uz uvjet da ukupna visina uvučenog kata nije viša od najveće dozvoljene ukupne visine zgrade (Huk). 0.4.5. Minimalni standardi za prostore stambene namjene
Članak 49.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar glavne građevine.
(2) u podzemnoj etaži (u podrumu) nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku (kuhinja, soba za dnevni boravak, spavaona), već samo pomoćne prostore.
(3) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore.
(4) ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 3 stana: - za svaki stan potrebno je predvidjeti izvedbu spremišta neto površine poda najmanje 1,5 m2, koje treba biti integrirano unutar volumena glavne građevine - potrebno je unutar vlastite građevne čestice izvesti biciklarnik, dimenzioniran prema posebnom propisu, a može ga se oblikovati kao pomoćnu građevinu (zgradu i/ili nadstrešnicu) ili drugačije (prostor unutar osnovne građevine, ograđeni prostor, tipski objekt – box i slično). 0.4.6. normativi za dimenzioniranje i oblikovanje pGM

Članak 50.

Članak 50.
(1) najmanji broj pGM utvrđuje za svaku namjenu zasebno, kao umnožak kpGM i jedinice projektirane korisne (neto) površine prostora pojedine namjene, odnosno kao umnožak kpGM i drugog parametra utvrđenog prema sljedećem: - za djelatnost proizvodnje i za skladišta kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni - za urede kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za trgovine korisne površine do 2.000,0 m2 kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za korisnu površinu trgovine koja prelazi 2.000,00 m2 kpGM=0,5 po 100,0 m2 korisne površine - za usluge i ugostiteljstvo kpGM=4 po 100,0 m2 korisne površine - za višenamjenske dvorane i sakralne građevine kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,15 po 1 posjetitelju - za sportske građevine kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,15 po 1 gledatelju + kpGM=4 po1 sportskom igralištu - za sadržaje predškolske, školske i druge edukacijske namjene kpGM=1 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=1 po jednoj učionici ili edukacijskoj grupi - za zdravstvenu namjenu (ambulantu, polikliniku) kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za domove za starije i slične stacionarne sadržaje kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,2 po 1 štićeniku - za stambenu namjenu kpGM=1 na svakih 100,0 m2 korisne površine svakog pojedinog stana - za uslugu kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, uzima se manja vrijednost od: kpGM=2 po 1 SuC ili kpGM=2 po 100,0 m2 korisnog prostora svakog pojedinog prostora za najam - za smještajne jedinice ugostiteljsko–turističke namjene određene pravilnikom, kpGM=1,2 po jednoj smještajnoj jedinici.

Članak 50.

(2) u slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja pGM nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
(3) potreban broj pGM za pojedinu građevnu česticu utvrđuje se ovisno o namjeni svake pojedine građevine, odnosno svake pojedine SuC ukoliko unutar jedne građevine postoji više SuC, te se sve vrijednosti zbrajaju.
(4) Dimenzioniranje potrebnog broja pGM s obzirom na specijalne tipove parkiranja, kao što su parkirališta pristupačna za invalide, parkirališta pristupačna za dječja kolica, parkiranje s mogućnostima punjenja električnih i hibridnih vozila i slično, vrši se u skladu s posebnim propisima, pri čemu se potreban broj takvih pGM ubraja u najmanji utvrđeni pGM, osim ukoliko posebni propis izrijekom ne utvrđuje da ih se treba osigurati kao dodatna. 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 77
(5) Za škole i sportske dvorane potrebno je osigurati najmanje jedno parkiralište za autobus.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici i/ili na neposrednoj susjednoj građevnoj čestici zasebnog parkirališta i/ili garaže, ukoliko takav prostor za parkiranje s građevnom česticom zgrade u čijoj je namjeni čini jedinstveni zahvat u prostoru, te je obuhvaćen istim aktom za građenje, odnosno njegovom izmjenom i/ili dopunom.
(2) Iznimno od prethodnog stavka, ukoliko je takva mogućnost utvrđena zasebnim aktom o korištenju javnih parkirališta usvojenim od predstavničkog tijela lokalne samouprave: - za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, sva obračunata pGM za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite građevne čestice ili u okviru istog obuhvata zahvata u prostoru sa glavnom zgradom, a preostala obračunata pGM za korisnike mogu biti osigurana na isti način kao i za zaposlene ili se može koristit javno parkiralište na udaljenosti do 100,0 m od čestice zgrade u čijoj su namjeni - za uredske i ugostiteljske sadržaje, sva obračunata pGM za zaposlene i najmanje 70% obračunatih pGM za korisnike obavezno je osigurati unutar vlastite građevne čestice ili u okviru istog obuhvata zahvata u prostoru, a najviše 30% pGM obračunatih za korisnike može biti osigurano korištenjem javnog parkirališta na udaljenosti do 100,0 m od čestice zgrade u čijoj su namjeni.
(3) Mogućnost osiguranja pGM prema prethodnom stavku dokazuje se pisanom suglasnošću vlasnika ili upravitelja javnog parkirališta, u postupku ishođenja akta za građenje zgrade na koju se ta mogućnost odnosi (uključuje rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju, adaptaciju i drugo) ili u postupku prenamjene prostora pojedinačne SuC na koju se prenamjena odnosi.

Članak 51.

(4) naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih mjesta predviđenih projektnom dokumentacijom temeljem koje je izdan akt za građenje, moguća je jedino ukoliko se ukinuto uredi zamjenski prema uvjetima ovog plana, kroz izmjenu akta za građenje, pri čemu je obavezno voditi računa da se takvim zahvatom osigura poštivanje minimalnog udjela površine prirodnog terena na građevnoj čestici prema uvjetima ovog plana.
(5) parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
(6) natkrivena i zatvorena parkirališna i garažna mjesta smještaju se unutar područja građevne čestice predviđenog za gradnju zgrada, a otvorena i nenatkrivena parkirališna mjesta moguće je dodatno smjestiti i izvan tog područja.
(7) pojedinačna parkirališna mjesta predviđena na građevnoj čestici druge namjene ili na zasebnoj čestici parkirališta u funkciji građevne čestice druge namjene u obuhvatu jedinstvenog zahvata u prostoru, oblikuju se na način da je priključenje vozila na javnu prometnu površinu moguće isključivo preko kolnog priključka na česticu, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s javne prometne površine na građevnu česticu druge namjene.
(8) Kod oblikovanja parkirališta obavezno je primijeniti: - posebne sektorske propise i normative za parkirališta - odredbe odjeljka “Odredbe neposredne primjene prema pravilniku“ - odredbe za parkirališta iz odjeljka “Cestovni promet” - odredbe za mjere zaštite voda iz odjeljka “Otpadne i oborinske vode”.

Članak 51.

0.4.7. priključenje pojedinačne građevne čestice na prometnu infrastrukturu
Članak 52.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak na javnu prometnu površinu - kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Kolni priključak se dimenzionira i oblikuje prema sektorskim tehničkim normativima ovisno o namjeni građevne čestice i vrsti prometne površine na koju se priključak predviđa (javna cesta, nerazvrstana cesta, površina dijeljenog prometa, poljski put, šumski put i drugo).
(3) na građevnim česticama smještenim uz križanje ulica, moguće je predvidjeti po jedan kolni priključak na svaku od ulica, ukoliko je to tehnički prihvatljivo, a preporuča se da glavni kolni priključak bude predviđen na sporednu ulicu.
(4) po jednoj građevnoj čestici se ne preporuča više od 2 kolna priključka, ali je veći broj kolnih priključaka po građevnoj čestici moguć, ukoliko to proizlazi iz namjene građevne čestice i ukoliko je takva mogućnost utvrđena posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(5) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice u pravilu treba predvidjeti unutar građevne čestice kao internu prometnicu ili neizgrađeno zemljište širine 3,0 m, a ukoliko to nije moguće (primjerice kod gradnje niza) ili je to funkcionalno opravdano, može ga se osigurati kao dodatni kolni priključak na sporednu, odnosno sekundarnu javnu prometnu površinu (sporedna cesta, put, dijeljena prometna površina i slično).
(6) posebne uvjete i suglasnost za kolni priključak:

Ostali akti u ovom izdanju (41)