Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2026. godinu

9. PLAN djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2026. godinu Gornji Mihaljevec, 2026. god. SADRŽAJ: 1. UVOD 5 2. PRIRODNE NEPOGODE 5 3. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA 6 3.1. Vlada Republike Hrvatske 6 3.2. Nadležna ministarstva 7 3.3. Državno povjerenstvo 7 3.4. Županijsko povjerenstvo 8 3.5. Općinsko povjerenstvo 8 3.6. Stručno povjerenstvo 9 3.7. Izvršno tijelo Općine Gornji Mihaljevec 9 3.8. Jedinstveni upravni odjel Općine Gornji Mihaljevec 9 4. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE 9 4.1. Prva prijava štete u Registar šteta 10 4.2. Konačna prijava štete u Registar šteta 11 4.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje Općine Gornji Mihaljevec 12 5. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU POJAVE PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC 12 5.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda 13 5.1.1. Potres 14 5.1.2. Poplava 16 5.1.3. Olujni i orkanski vjetar 18 5.1.4. Tuča 20 5.1.5. Mraz 21 5.1.6. Kiša – prekomjerne oborine 22 5.1.7. Snijeg i led 23 5.1.8. Ekstremne temperature 25 5.1.9. Požari 26 5.1.10. Suša 27 5.1.11. Degradacija tla – Klizišta 29 5.2. Nositelji mjera 32 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADAVANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA 32 7. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA 33 7.1. Način dodjele pomoći i raspodjele sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda 33 7.2. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 34 7.3. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda35 7.4. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći 35 8. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PRIRODNE NEPOGODE 36 9. ZAKLJUČAK 41 POPIS TABLICA:

Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Gornji Mihaljevec 13 Tablica 2: Mjere i postupci u slučaju potresa 15 Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju poplave 17 Tablica 4: Broj dana s jakim i olujnim vjetrom na području Međimurske županije 18 Tablica 5: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra 19 Tablica 6: Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije 20 Tablica 7: Mjere i postupci u slučaju tuče 20 Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju mraza 22 Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju kiše 22 Tablica 10: Mjere i postupci u slučaju snijega i leda 24 Tablica 11: Mjere i postupci u slučaju ekstremnih temperatura 25 Tablica 12: Mjere i postupci u slučaju požara 26 Tablica 13: Prikaz broja dana bez oborina 27 Tablica 14: Mjere i postupci u slučaju suše 29 Tablica 15: Mjere i postupci u slučaju pojave klizišta 31 Tablica 16: Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. 38 Tablica 17: Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode 40 POPIS PRILOGA: Prilog 1: Razvrstavanje prirodnih nepogoda 42 Prilog 2: Obrazac PN 43 Prilog 3: Koeficijent istrošenosti građevina 45 Prilog 4: Koeficijent za izračun veličine građevine 46 Prilog 5: Koeficijent istrošenosti opreme 47 Prilog 6: Izvješće o utrošku sredstva pomoći 48 Prilog 7: Shematski prikaz postupaka u slučaju prirodne nepogode 49 POJMOvI Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva.

Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničkotehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 627 imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka. Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom.

1. UvOD Planom djelovanja definiraju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Temeljem članka 17. stavka 2. Zakona, Plan djelovanja sadržava najmanje: • popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, • procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, • sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Člankom 17. stavkom 3. Zakona općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću Općine Gornji Mihaljevec do 31. ožujka tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. 2. PRIRODNE NEPOGODE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: • potres, • olujni, orkanski i ostali jak vjetar, • požar, • poplava, • suša, • tuča, • mraz, • izvanredno velika visina snijega, • snježni nanos i lavina, • nagomilavanje leda na vodotocima, • klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, • druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%. Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Općinsko povjerenstvo Općine Gornji Mihaljevec za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Općinsko povjerenstvo). 3. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOvA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Općine Gornji Mihaljevec su: • Vlada Republike Hrvatske, • nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), • Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije, • Općinsko povjerenstvo, • Stručno povjerenstvo, • Općina Gornji Mihaljevec:

- Jedinstveni upravni odjel Općine Gornji Mihaljevec. 3.1. vlada Republike Hrvatske U skladu s odredbama Zakona: • odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ ili Općine Gornji Mihaljevec i Međimurske županije. Stranica 628 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. 3.2. Nadležna ministarstva U skladu s odredbama ovoga Zakona: • potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Općinskog povjerenstva, • predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 3.3. Državno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona obavlja poslove evidencije, izrade izvješća, obrade podataka o nastalim štetama i određivanja kriterija za raspodjelu i odobrenje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, a posebno: • usklađuje rad Općinskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, • podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno sa prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, • odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, • izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, • u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske, • prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama, • pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

3.4. Županijsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, • provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, • podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, • objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, • imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno Općinskog povjerenstva, • donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom. 3.5. Općinsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine, • unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, • unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, • raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, • prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, • izrađuju izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, • surađuju sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, • donose plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom.

3.6. Stručno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: Ako Općinsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 629 prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva za područje Općine. Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć Općini u roku u kojem su imenovana. U svojem radu stručna povjerenstva surađuju s Općinskim povjerenstvom i Županijskim povjerenstvom. 3.7. Izvršno tijelo Općine Gornji Mihaljevec • Općinski načelnik je odgovorna za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 3.8. Jedinstveni upravni odjel Općine Gornji Mihaljevec • obavlja poslove vezane uz štete od prirodnih nepogoda. 4. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području Općine donosi Župan, na prijedlog općinskog načelnika. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (Općinsko) 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (Općinsko) 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (Županijsko). Na zahtjev Općinskog povjerenstva, Jedinstveni upravni odjel Općine Gornji Mihaljevec javnim pozivom, a nakon proglašenja prirodne nepogode za područje Općine Gornji Mihaljevec, obavještava oštećenike, fizičke ili pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku.

Javni se poziv objavljuje na oglasnoj ploči i web-stranicama Općine Gornji Mihaljevec ili drugim prikladnim medijima, a sadrži osobito: • datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode, • rokove i način dostave obrazaca prijave štete od prirodne nepogode. Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Obveznik unosa podataka u Registar šteta na razini Općine Gornji Mihaljevec je Općinsko povjerenstvo. Općinsko povjerenstvo u Registar šteta unosi prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta, jedinstvene cijene te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći u skladu s obrascima i elektroničkim sučeljem. Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva. 4.1. Prva prijava štete u Registar šteta Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Općinsko povjerenstvo dužno je unijeti sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od petnaest
(15) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički upis podataka u registar, produljiti za 8 dana. Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opis te vrijednost oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka 25. i 26. Zakona te 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode. 4.2. Konačna prijava štete u Registar šteta Konačna procjena štete je procijenjena vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: • stradanja stanovništva, • opseg štete na imovini, • opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, • iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, • opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te • vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.

Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene, oštećenik ima pravo zatražiti dopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete. Stranica 630 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode 4. podatke o uzroku i opsegu štete 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine Gornji Mihaljevec 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene ovim Zakonom. Prijavu konačne procjene štete Općinsko povjerenstvo unosi u Registar šteta u roku od 50 dana.

Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Prilikom konačne procjene štete Županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo Općinsko povjerenstvo. 4.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje Općine Gornji Mihaljevec Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije prirodne nepogode. U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za prirodnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od prirodne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.). Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta. Tablica 1: Prikaz šteta uslijed elementarnih nepogoda na području Općine Gornji Mihaljevec Godina nastanka Prijavljena vrsta prirodne R.Br. prirodne šteta (kn / nepogode nepogode eura) Klizište i odron 1. 2014. zemljišta 3.202.966,00 2. Tuča 2016. kuna 494.404,00 3. Mraz 2017. kuna 174.491,00 4. Tuča 2017. kuna 218.206,00 5. Tuča 2020. kuna 5.956.974,00 6. Suša 2022. kuna 586.660,05 7. Poplava 2023. eura 52.358,28 8. Tuča 2024. eura 334.484,07 9. Suša 2025. eura 5. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU POJAvE PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE GORNJI MIHALJEvEC Pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Općine Gornji Mihaljevec vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti:

• preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, • mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprečavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. 5.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda Ovim Planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava moguća na područje Međimurske županije, odnosno Općine Gornji Mihaljevec, a koje svojom pojavom mogu nanijeti značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te mogu ugroziti život i zdravlje ljudi.

5.1.1. Potres Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, stoga se moguća pojava potresa mora povezati sa značajnom izravnom i 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 631 neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života. Budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti. Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine, za povratni period od 95 godina, područje Općine Gornji Mihaljevec spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,06 g, što je jednako potresu jačine VI° MCS. Prema karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period od 475 godina, područje Općine Gornji Mihaljevec spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,14 g, što je jednako potresu jačine VII° MCS. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine Gornji Mihaljevec uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira intenzivnija izgradnja (veće građevine s više etaža) potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja.

Prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarske zone moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici za područje Općine Gornji Mihaljevec i Međimurske županije. Prilikom rekonstrukcija starih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima, statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice potresa. Tablica 2: Mjere i postupci u slučaju potresa R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Gornji 3. Mihaljevec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Gornji Mihaljevec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete R.

MJERE I POSTUPCI BR. Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, - sustava za plinoopskrbu, 5. - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Gornji Mihaljevec 6. Aktiviranje DVD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Gornji Mihaljevec sljedećim redoslijedom: 8. - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje pravnih osoba koje mogu izvršiti 10. privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.2. Poplava Zbog prirodne geografske karakteristika područja Općine Gornji Mihaljevec na promatranom prostoru nalazi se nekoliko potoka, vrlo aktivnih u kišnim i vlažnim razdobljima godine.

Svojom dužinom, vegetacijskim pojasom i formiranim dolinama značajno sudjeluju u slici krajobraza Općine i slici osobito vrijednog predjela Županije. Potoci Dragoslavec, Zejza, Trnava, Zelena pripadaju dravskom slivu, u vodnogospodarskom smislu značajni su po tome što pored izvorske vode, u kišnim i vlažnim razdobljima godine većinu vode čine vode što se ocjeđuju s pripadajućih padina. Zbog opasnosti od poplava u donjem toku, dio toka potoka Dragoslavec čini retenciju veličine 20,9 ha. Ova najveća vodena površina u Općini dana je na korištenje ribolovnom društvu, a Stranica 632 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. pored vodnogospodarske uloge predstavlja vrlo vrijednu prirodnu i krajobraznu cjelinu. Druga manja vodena površina je akumulacija na zapadnom rubu naselja Gornji Mihaljevec koju koristi lovačko društvo «Šljuka» za uzgoj pataka. Poplave bujičnih vodotoka neće imati značajnije posljedice za opskrbu vodom stanovništva Općine iako mogu onečistiti vodu pojedinih lokalnih podsustava vodoopskrbe. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda što se tiče hrane su neznatne, zona plavljenja obuhvaća područje livada odnosno sjenokoša. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). U zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. Visoko ranjivi zahvati (građevine stambene namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja.

Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Državnom planu obrane od poplava kojim su obuhvaćene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena je po sektorima, a unutar njih po branjenim područjima i dionicama vodotoka. Područje Općine Gornji Mihaljevec pripada u Sektor A – Mura i Gornja Drava, odnosno Branjenom području 21: Područje maloga sliva Trnava. Na području Općine nalazi se nekoliko potoka sklonih bujičnim vodama, a na sjevero-istočnom dijelu Općine tj. na manjem dijelu naselja Jalšovec nalazi se dio Regionalno parka Mura – Drava. Vodotoci koji se nalaze na području Općine, točnije potoci Gornji Mihaljevec, Gradišćak, Jalšovečki te Jurovečki potok i potok Trnava Dravska dijele se na vodotoke I. i II. reda. U vodotoke I. reda spada potok Trnava Dravska, dok potok Gornji Mihaljevec s ograncima, potok Gradišćak i Jalšovečki potok spadaju u vodotoke II. reda bujičnog toka. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava. Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju poplave R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2.

šteta sukladno Zakonu Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Gornji 3. Mihaljevec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Gornji Mihaljevec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete R. MJERE I POSTUPCI BR. Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, - sustava za plinoopskrbu, 5. - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Gornji Mihaljevec Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: 6. vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Gornji Mihaljevec sljedećim redoslijedom: 8. - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja.

Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.3. Olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno sa velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često odnosi ljudske živote. Tablica 4: Broj dana s jakim i olujnim vjetrom na području Međimurske županije 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 633 MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 1.5 1.3 2.2 1.4 1.4 0.4 STD 1.6 1.7 2.1 1.3 1.6 0.8 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 5 6 6 3 4 3 0.7 0.8 0.3 0.4 0.8 1.3 13.0 1.2 1.0 0.6 0.7 0.9 1.4 6.7 0 0 0 0 0 0 0 4 3 2 2 3 5 24 BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 STD 0.0 0.3 0.2 0.2 0.0 0.0 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 1 1 1 0 0 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.7 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s) MAKS* 22.7 22.4 24.2 30.9 21.5 22.8 1995-2005 ENE W N NW ENE NW Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.-2000. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Zbog mogućih velikih razaranja u toku kratkog vremenskog razdoblja i neposredne opasnosti po ljudske živote, veće nego bilo koje druge od gore navedenih ugroza, zaštiti materijalnih dobara i života ljudi pri nevremenu i olujama treba posvetiti posebnu pažnju.

Prilikom projektiranja objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja navedenih vrijednosti koje podrazumijevaju olujno i orkansko nevrijeme. Uz prometnice koje prolaze kroz šumsko područje održavati svijetle pruge bez vegetacije i sastojina kako uslijed olujnog i orkanskog nevremena ne bi došlo do ugrožavanja prometa i njegovih sudionika. Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica, treba prilagoditi jačini vjetra. Kod planiranja i gradnje prometnica potrebno je voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama se, na mjestima gdje postoji opasnost od udara vjetra olujne jačine, trebaju postavljati posebni zaštitni vjetrobrani (kameni i/ili betonski zidovi te perforirane stijene i/ili segmentni vjetrobrani) i posebni znakovi upozorenja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. Tablica 5: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Gornji 3.

Mihaljevec 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9 NW N N WNW NW NNE NW R. MJERE I POSTUPCI BR. Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Gornji Mihaljevec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, - sustava za plinoopskrbu, 5. - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Gornji Mihaljevec 6. Aktiviranje DVD-a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Gornji Mihaljevec sljedećim redoslijedom: 8. - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Stranica 634 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. R. MJERE I POSTUPCI BR. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta.

Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.4. Tuča Tuča je najkrupnije vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere i često je praćena jakom i dugotrajnom grmljavinom, pljuskovima kiše i pojačanim vjetrom. Tuča obično pada u MJESECI 1 2 3 4 5 6 obliku nepravilnih kuglica promjera od 0,5 cm (zrno graška) do 5 cm (kokošje jaje), no u teškim olujama javljaju se i veće gromade. U usporedbi s drugim atmosferskim pojavama, tuča je vrlo rijetka. Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Međimurske županije srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Tablica 6: Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 1 1 2 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.-2000. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Izbjegavati izgradnju nasada i građevina osjetljivih na tuču te poticati njihovo osiguranje. Osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice nevremena s tučom. Tablica 7: Mjere i postupci u slučaju tuče R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Gornji 3. Mihaljevec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Gornji Mihaljevec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, 5. - sustava za plinoopskrbu, - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 R. MJERE I POSTUPCI BR. - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Gornji Mihaljevec 6. Aktiviranje DVD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - telekomunikacije, 7. - elektroopskrba, - vodoopskrbni sustav, - škole, - zdravstvene ustanove. Općinsko povjerenstvo Općine Gornji Mihaljevec nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete 8. sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.5. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju.

Sukladno podacima Klimatskog atlasa Hrvatske 1961. – 1990., 1971. – 2000.god. (DHMZ, 2008.god.), srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području Međimurske županije su od 15. travnja do 17. listopada. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno 31. ožujka 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 635 ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju mraza R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 3. Gornji Mihaljevec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu štete 4. te dostavljanje izvješća o učinjenom. 5.1.6. Kiša – prekomjerne oborine Kiša je oborina u vidu tekućih kapi promjera većeg od 0,5 mm. Određivanje intenziteta kiše se zasniva na količini oborine.

„Vrlo slaba“ ili kako se još naziva kiša „u tragovima“ je ona koja ne uspijeva sasvim navlažiti površinu na koju pada. „Slaba“ znači da je količina oborine do 2,54 mm po satu. „Umjerena“ kiša je kada je količina oborina između 2,54 i 7,62 mm po satu. „Jaka“ kiša je za intenzitete kada je količina oborina preko 7,62 mm po satu. Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Međimurskoj županiji obilježavaju količine oborine između 800 i 900 mm u njenom pretežito nizinskom dijelu na visinama 100-300 m. U još nižem području uz Muru (100-200 m) količine su od 700-800 mm. Samo zapadni, brdovitiji dio (200- 400 m) Županije bilježi veće količine oborine od 900-1.000 mm, a zbog visine terena mogu se očekivati i količine veće od 1.000 mm. Sukladno karti: „Srednje godišnje količine oborine (mm) za promatrano razdoblje 1971. – 2000. godine“ (DHMZ, 2008. godine), što se tiče srednje godišnje količine oborine (mm), područje Općine Gornji Mihaljevec pripada kategoriji s 800 - 900 mm godišnje. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Održavanje oborinske kanalizacije, jaraka i odvodnih kanala, postavljanje adekvatno dimenzioniranih profila cijevi. Provedba agrotehničkih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice kiše.

Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju kiše R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 3. Gornji Mihaljevec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu štete 4. te dostavljanje izvješća o učinjenom. 5.1.7. Snijeg i led Snijeg je oborina koja nastaje pri niskim temperaturama. Vodena para u oblacima se smrzava direktno u sitne ledene kristaliće, koji se tada vežu u snježne pahulje. Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Sukladno karti: „Karakterističnog opterećenja snijegom (kNm-2) za promatrano razdoblje 1971. – 2000. godine“ (DHMZ, 2008. godine), za područje Općine Gornji Mihaljevec ono iznosi 1.5 kNm2. Na područjima gdje snijeg rijetko pada, čak i male visine snijega mogu izazvati negativne posljedice na ljude i odvijanje normalnog života što otežava procjenu kritične visine ili opterećenja snijegom kojom pobliže definiramo ovu opasnu pojavu. Opasne snježne prilike uključuju: velike visine snijega, snijeg velike težine, odnosno opterećenja ili dugotrajno padanje snijega. Led je voda u čvrstom agregatnom stanju. Led može nastati zbog hladnog smrznutog vjetra koji ima tendenciju pretvaranja tekuće vode u čvrstu ili kada na Zemljinu podlogu, ohlađenu ispod 0°C, padaju podhlađene kapljice kiše koje se odmah zalede. Poledica može nastati i neposredno nakon dodira nepodhlađenih kapljica rose ili kiše s površinama čija je temperatura znatno ispod 0°C. Poledica može nastati na tlu ali i na građevinama, stupovima i vodovima električne mreže.

• Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Preventivne mjere uključuju prognozu za tu pojavu te izvješćivanje o tome odgovarajućih službi, koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti prometne infrastrukture. U izgradnji infrastrukture i definiranju njezinih svojstava treba uvažavati pojavnost i intenzitet snijega i statističke pokazatelje, na kritičnoj infrastrukturi kartografski prikazati iskustvene podatke o visokim nanosima snijega i prekidu funkcionalnosti. Krovne konstrukcije trebaju biti projektirane prema normama za opterećenje snijegom karakteristično za različita područja a određeno na temelju meteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja. Uz kritične dijelove prometnica izloženih nanosima snijega planirati i izgraditi snjegobrane ili zaštitne pojaseve od drveća i grmlja. Stranica 636 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. ožujka 2026. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice snijega i leda. Tablica 10: Mjere i postupci u slučaju snijega i leda R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2.

šteta sukladno Zakonu Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Gornji 3. Mihaljevec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Gornji Mihaljevec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, - sustava za plinoopskrbu, 5. - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Gornji Mihaljevec Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: 6. vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Gornji Mihaljevec sljedećim redoslijedom: 8. - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. R. MJERE I POSTUPCI BR.

Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.8. Ekstremne temperature Toplinski val, odnosno ekstremna toplina nekog kraja je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, točnije definira se kao ljetna temperatura zraka koja je značajno viša od prosječne temperature u istom periodu godine nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ako su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja. Sukladno karti: „Maksimalne temperature zraka [°C] za povratno razdoblje 50 godina; Podaci: 1971. – 2000. (DHMZ, 2008. godine), na području općine za očekivati je 35 – 40 °C. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) u svim ruralnim sredinama potrebno je izgraditi hidrantsku mrežu. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice od ekstremnih temperatura.