Odluka o donošenju Plana djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2026. godinu
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 4937
Članak 3.
5.1.6. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. Tablica 8. Mjere i postupci u slučaju mraza R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje gradonačelnika i predlaganja 1. aktiviranja Gradskog povjerenstva Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima 3. su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu štete 4.
Članak 3.
te dostavljanje izvješća o učinjenom. 5.1.7. Klizišta Klizanje zemljišta je jedan od najčešćih suvremenih geoloških procesa koji može nastati kao posljedica geološke građe terena (litološki sastav, slojevitost, stupanj litifikacije, prisutnost pukotina), geomorfoloških obilježja područja (nagib padine, dužina površine klizanja), hidrogeoloških uvjeta (razina i režim podzemnih voda), meteoroloških uvjeta (količina Stranica 4938 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2025. padalina, topljenje snijega), vegetacijskih uvjeta, antropogenih utjecaja (zasijecanje nožice padine pri građevinskim radovima, natapanje zemljišta otpadnim vodama, nasipavanje materijala na padinama, sječa šuma), ali i vrlo često drugih utjecaja (potresi, vibracije, utjecaj promjene nivoa akumulacije). Klizanja predstavljaju ozbiljan problem gotovo u svim dijelovima svijeta, jer uzrokuju ekonomske ili socijalne gubitke, izravne ili neizravne, na privatnim i/ili javnim dobrima. Troškovi sanacije klizišta su veoma visoki i često premašuju vrijednosti građevina koje ugrožava ili je tijekom klizanja oštetilo. Na području Grada Mursko Središće nema registriranih klizišta koja bi ugrožavala stanovništvo ili gospodarske objekte. Međutim, s obzirom na činjenicu da je dobar dio Grada Mursko Središće sagrađen na ugljenokopima, postoji mogućnost urušavanja odnosno klizanja dijela prometnica, stambenih i ostalih objekata. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postojećih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te zabraniti izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima potencijalnih ili postojećih klizišta.
Članak 3.
Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice aktiviranja klizišta. Tablica 9. Mjere i postupci u slučaju klizišta R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje gradonačelnika i predlaganja 1. aktiviranja Gradskog povjerenstva Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Pozivanje Stožera civilne zaštite Grada Mursko 3. Središće Prikupljanje informacija o dijelovima Grada u 4. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o: - mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: • sustava za vodoopskrbu, • sustava za elektroopskrbu, 5. • sustava za plinoopskrbu, • sustava telekomunikacija, − prohodnosti prometnica, − stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. Aktiviranje JVP Čakovec, DVD-a Mursko Središće, 6. DVD-a Peklenica i DVD-a Križovec R. MJERE I POSTUPCI BR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici.
Članak 3.
Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Grada sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.2. NOSITELJI MJERA Nositelji mjera za ublažavanje te otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su operativne snage sustava civilne zaštite koje su definirane Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22): − Stožer civilne zaštite Grada Mursko Središće, − DVD Mursko Središće, DVD Peklenica, DVD Križovec, − Gradsko društvo Crvenog križa Mursko Središće, − HGSS – Stanica Čakovec, − postrojba civilne zaštite opće namjene, − pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, − povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici − koordinatori na lokaciji, − udruge. Pored operativnih snaga sustava civilne zaštite kao nositelji određenih mjera u pojedinim ugrozama pojavit će se i: − Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, − Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, 4. prosinca 2025.
Članak 3.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 4939 − Hrvatski zavod za socijalni rad Čakovec – Podružnica Mursko Središće, − Hrvatske vode, VGO za Muru i Gornju Dravu, VGI za mali sliv „Trnava“, − HEP ODS d.o.o., Elektra Čakovec, − Hrvatske šume d.o.o., UŠP Koprivnica, Šumarija Čakovec, − Hrvatske ceste d.o.o., − Županijska uprava za ceste Međimurske županije. Sve navedene snage koristit će se u provođenju mjera kod svih prirodnih nepogoda ovisno o potrebama za istima. 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA Pod pojmom procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda. Grad Mursko Središće svake godine unaprjeđuje sustav civilne zaštite na području Grada, i to kontinuiranim osposobljavanjem snaga sustava civilne zaštite, educiranjem stanovništva o mogućim opasnostima od evidentiranih rizika, provođenjem vježbi kako bi svi sudionici sustava civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih rizika na području Grada. Grad Mursko Središće ima izrađen Plan djelovanja civilne zaštite (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 20/22).
Članak 3.
Plan je operativni dokument namijenjen potrebama djelovanja Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće kao stručnog, operativnog i koordinativnog tijela za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama. 7. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA Sukladno propisima kojima se uređuju pitanja u vezi elementarnih mjera kao mjera sanacije šteta od prirodnih nepogoda utvrđuje se: − provedba mjera s ciljem dodjeljivanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda, − provedba mjera s ciljem dodjeljivanja žurne pomoći u svrhu djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. 7.1. NAČIN DODJELE POMOĆI I RASPODJELE SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku. Gradsko povjerenstvo konačne procjene štete dostavlja Županijskom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode preko Registra šteta. Državno povjerenstvo provjerava i obrađuje podatke o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačno potvrđene štete na imovini oštećenika. Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Državnog povjerenstva, donosi odluku o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
Članak 3.
7.1.1. Izvori sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što su oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva. Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz: − Državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije, − Fondova Europske unije, i − Donacija. Sredstva iz fondova EU se ne mogu osigurati unaprijed, njihova dodjela se provodi prema posebnim propisima kojima se uređuje korištenje sredstava iz fondova EU. Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu odlučuju nadležna tijela. Navedena sredstva su nepovratna i namjenska te se ne mogu koristiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna Grada Mursko Središće. Gradonačelnik Grada Mursko Središće te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuje se za: − štete na imovini koja je osigurana, − štete na imovini koje nastanu od prirodnih nepogoda, a izazvane su namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine, − neizravne štete, − štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela (iznimno, sredstva se mogu dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave), − štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, Stranica 4940 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2025.
Članak 3.
aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom, − štete koje nisu na propisan način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama Zakona, − štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine (iznimno, oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom, o čemu odlučuje Gradsko povjerenstvo na prijedlog gradonačelnika Grada Mursko Središće). Prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, poduzetnicima na osnovi različitih mjera, a to se posebno odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici poduzetnici, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. 7.1.2. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Gradsko povjerenstvo podnosi Županijskom povjerenstvu, Izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske preko Registra šteta i pisanim putem. Oblik i način unosa podataka u Registar šteta propisan je Pravilnikom o registru šteta od prirodnih nepogoda (“Narodne novine”, broj 65/19).
Članak 3.
7.2. NAČIN DODJELE I RASPODJELA SREDSTAVA ŽURNE POMOĆI Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini za podmirenje troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za podmirenje drugih troškova saniranja šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori namijenjeni sprječavanju daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečistiti prirodni okoliš. Žurna pomoć dodjeljuje se i oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici, a koji su pretrpjeli štete na imovini, posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. Žurna pomoć Vlade Republike Hrvatske dodjeljuje se na temelju odluke o dodjeli žurne pomoći, na prijedlog Državnog, županijskog i općinskog/gradskog povjerenstva. Grad Mursko Središće može isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava proračuna. Sukladno članku 65. Zakona o proračunu (“Narodne novine”, broj 144/21) sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških i ostalih nepredvidivih nesreća odnosno izvanrednih događaja tijekom godine. Nadalje, člankom 66. istog Zakona utvrđeno je da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje općinski načelnik.
Članak 3.
Prijedlog dodjele žurne pomoći Gradskom vijeću upućuje gradonačelnik. Gradsko vijeće donosi Odluku o dodjeli žurne pomoći kojom se određuje: − vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći, − kriteriji, način raspodjele i namjena žurne pomoći, − drugi uvjeti i postupanja u raspodjeli žurne pomoći. Žurna se pomoć u pravilu dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu pomoći u postupku redovne dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 8. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PRIRODNE NEPOGODE Međuvladin panel za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) definira klimatsku promjenu kao „svaku promjenu u klimi tijekom vremena, bilo zbog prirodnih promjena ili promjena koje su rezultat ljudskih aktivnosti“. Definicija klimatskih promjena prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) se posebno oslanja na ljudsko djelovanje kao: „promjena klime koja se pripisuje izravno ili neizravno ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere i koja je, pored prirodnih klimatskih varijabilnosti, promatrana tijekom usporedivih razdoblja“. IPCC definira prilagodnu klimatskim promjenama prilagodbu kao „prilagodbu u prirodnim ili ljudskim sustavima kao odgovor na stvarne ili očekivane klimatske podražaje ili njihove učinke koji ublažavaju štetu ili iskorištavaju korisne mogućnosti“. Prilagodba se također može shvatiti kao učenje kako živjeti s posljedicama klimatskih promjena. Prilagodbu na klimatske promjene možemo sagledati i kao prilagodbu na prirodnu varijabilnost/ promjenjivost tj. pojavu ekstrema neovisno o tome povećava li se njihova frekvencija, trajanje ili prostorni obuhvat.
Članak 3.
Klimatske promjene predstavljaju jednu od najvećih prijetnji današnjem društvu. Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Zbog navedenih razloga je Hrvatski Sabor 7. travnja 2020. godine usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu („Narodne novine“, broj 46/20), čija uloga je osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost i smanjili nepotrebni troškovi sanacija od posljedica. U Strategiji je navedeno da osim na nacionalnoj razini, problematici prilagodbe klimatskim promjenama treba na jednako ozbiljan način pristupiti na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini prije svega jer je u mnogim aspektima prilagodba klimatskim promjenama pitanje od lokalnog značaja te se dionici na tim razinama smatraju ključnima u poduzimanju mjera prilagodbe. Tu spadaju djelatnosti koje, u manjoj ili većoj mjeri, imaju dodirnih točaka s aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama: uređenje naselja i stanovanja, komunalno gospodarstvo, prostorno i urbanističko planiranje, 4. prosinca 2025.
Članak 3.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 4941 zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarna i civilna zaštita. Za što učinkovitije djelovanje JLP(R)S-a prema prilagodbi klimatskim promjenama, potrebno je značajno jačati njihove kompetencije i kapacitete. Kako na strateškoj razini (izrada regionalnih razvojnih i prostornih planova koji će uključivati komponentu prilagodbe klimatskih promjenama), tako i na tehničkoj razini obukom službenika i stručnjaka u pojedinim područjima prilagodbe klimatskim promjenama. Strategija se temelji se na analizi onih sektora i međusektorskih područja koji su relevantni za prilagodbu zbog njihove socioekonomske važnosti za Republiku Hrvatsku i/ili su od važnosti za prirodu i okoliš. U tu je svrhu odabrano 8 ključnih sektora (vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam i zdravlje) i 2 međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). U Strategiji je prikazan utjecaj i izazovi prilagodbe klimatskim promjena te mjere i aktivnosti kao mogući odgovori na smanjenje visoke ranjivosti. Mjere su grupirane prema hitnosti i značaju provedbe u 3 temeljne kategorije: 1. mjere vrlo visoke važnosti provedbe, 2. mjere visoke važnosti provedbe 3. mjere srednje važnosti provedbe. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine („Narodne novine“, broj 13/21) kao dugoročni akt strateškog planiranja koji definira nacionalnu politiku regionalnog razvoja usvojena je na sjednici Hrvatskog sabora 5.
Članak 3.
veljače 2021. godine. Nacionalna razvojna strategija kao hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske. Ostali akti strateškog planiranja (između ostalog razvojni planovi) ne mogu biti u suprotnosti sa Nacionalnom razvojnom strategijom. Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji, Ujedinjeni narodi procjenjuju da će klimatske promjene do 2030. godine uzrokovati pad gospodarske produktivnosti koji će koštati do 2.000 milijarde dolara godišnje, dok Međunarodna organizacija rada predviđa da će globalno zatopljenje samo u ovom desetljeću uništiti preko 80 milijuna radnih mjesta. Usto procjenjuje se da bi, bez hitne akcije, klimatske promjene mogle do 2030. godine siromaštvu izložiti dodatnih 100 milijuna ljudi u svijetu. Svi ti izazovi povezani s okolišem i globalnim zatopljenjem, u središte pozornosti postavljaju način korištenja prirodnih resursa radi osiguranja dovoljne količine zdrave hrane, vode i „čiste“ energije jer klimatske promjene već imaju stvarne i mjerljive učinke na ljudsko zdravlje. Ti će se učinci povećavati, a najviše će biti pogođeni siromašni i osjetljive skupine. Za Republiku Hrvatsku će to ponajprije značiti smanjenje bioraznolikosti, više ekstremnih vremenskih prilika, poplava, suša i požara te zabrinjavajući nastavak porasta razine mora, što su izazovi koji zahtijevaju ambiciozni zajednički i globalni odgovor na tragu Europskog zelenog plana Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 (umjereni scenarij rasta koncentracije stakleničkih plinova) u odnosu na razdoblje 1971. – 2000.
Članak 3.
prikazane su u nastavnoj tablici: Tablica 10. Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – Klimatski parametar 2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem 2011. – 2040. 2041. – 2070. OBORINE Srednja godišnja količina: daljnji trend Srednja godišnja količina: malo smanjenje Sezone: različit predznak; zima i smanjenja (do 5%) u gotovo cijeloj (osim manji porast u SZ Hrvatskoj) proljeće u većem dijelu Hrvatske manji porast + 5 – 10%, a ljeto i jesen Hrvatske osim u SZ dijelovima Sezone: smanjenje u svim sezonama (do 10% smanjenje (najviše – 5 – 10% u J Lici gorje i S Dalmacija) osim zimi (povećanje 5 – i S Dalmaciji) 10% S Hrvatska) Smanjenje broja kišnih razdoblja (osim u središnjoj Hrvatskoj gdje bi se malo povećao). Broj sušnih razdoblja Broj sušnih razdoblja bi se povećao bi se povećao Smanjenje (najveće u Gorskom kotaru, do Daljnje smanjenje (naročito planinski SNJEŽNI POKROV 50%) krajevi) Nema većih promjena u većini krajeva; no POVRŠINSKO OTJECANJE Smanjenje otjecanja u cijeloj Hrvatskoj u gorskim predjelima i zaleđu Dalmacije smanjenje do 10% (osobito u proljeće) Srednja: porast 1 – 1,4 °C (sve sezone, cijela Srednja: porast 1,5 – 2,2 °C (sve sezone, TEMPERATURA ZRAKA Hrvatska) Maksimalna: porast u svim sezonama cijela Hrvatska – naročito kontinent) Maksimalna: porast do 2,2 °C u ljeto (do 2,3 1 – 1,5 °C °C na otocima) Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 – 1,4 °C Minimalna: najveći porast na kontinentu zimi 2,1 – 2,4 °C; a 1,8 – 2 °C primorski krajevi Vrućina (broj dana s 6 do 8 dana više od referentnog razdoblja Tmax > +30 °C)
Članak 3.
Do 12 dana više od referentnog razdoblja (referentno razdoblje: 15 – 25 dana godišnje) EKSTREMNI Hladnoća (broj dana Smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C i porast Daljnje smanjenje broja dana s Tmin < VREMENSKI s Tmin < -10 °C) Tmin vrijednosti (1,2 – 1,4 °C) -10 °C UVJETI Tople noći (broj dana U porastu s Tmin ≥ +20 °C) U porastu Stranica 4942 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2025. Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – Klimatski parametar 2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem 2011. – 2040. 2041. – 2070. Zima i proljeće bez promjene, no ljeti i Zima i proljeće uglavnom bez promjene, Sr. brzina na 10 m osobito u jesen na Jadranu porast do 20 – 25% no trend jačanja ljeti i u jesen na Jadranu. Na godišnjoj razini: bez promjene (najveće VJETAR Po sezonama: smanjenje u svim vrijednosti na otocima J Dalmacije) Max. brzina na 10 m sezonama osim ljeti. Najveće smanjenje Po sezonama: smanjenje zimi na J Jadranu i zaleđu zimi na J Jadranu Povećanje do 10% za veći dio Hrvatske, Povećanje u proljeće i ljeti 5 – 10% (vanjski EVAPOTRANSPIRACIJA otoci i Z Istra > 10%) VLAŽNOST ZRAKA pa do 15% na obali i zaleđu te do 20% na vanjskim otocima. Porast cijele godine (najviše ljeti na Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu) VLAŽNOST TLA Jadranu) Smanjenje u cijeloj Hrvatskoj (najviše Smanjenje u sjevernoj Hrvatskoj ljeto i u jesen). Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, Povećanje u svim sezonama osim zimi SUNČEVO ZRAČENJE (TOK u proljeće porast u sjevernoj Hrvatskoj, (najveći porast u gorskoj i središnjoj ULAZNE SUNČANE ENERGIJE) a smanjenje u zapadnoj Hrvatskoj; zimi Hrvatskoj)
Članak 3.
smanjenje u cijeloj Hrvatskoj. 2081. – 2100. 2046. – 2065. SREDNJA RAZINA MORA 19 – 33 cm (IPCC AR5) Izvor: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu Hrvatska je jedna od članica Europske unije koja je najviše izložena rizicima od klimatskih promjena zbog povećanja temperature, smanjivanja oborina, mogućnosti pojave ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave i suše, ali i daljnjeg podizanja razine mora. Sve to ukazuje da klimatske promjene imaju potencijal uzrokovati značajne štete za ljudsko zdravlje, fizičke objekte i gospodarsku aktivnost, naročito u poljoprivredi, ribarstvu, bioraznolikosti, turizmu, prometu, proizvodnji električne energije i sl. Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode prikazan je u nastavnoj tablici: Tablica 11. Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POTRES Prilagodba klimatskim promjenama bavi se postojećim, ali i očekivanim utjecajima klime. S obzirom na specifičnost prirodne nepogode klimatske promjene nemaju utjecaj na pojavnost prirodne nepogode. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA OLUJNI I ORKANSKI VJETAR U odnosu na oluje, studije se uglavnom slažu o porastu najjačih oluja i onih koji proizvode najveću štetu u svim dijelovima Europe. Olujni i orkanski vjetrovi pripadaju u ekstremne vremensku pojavu koje proizvode višestruke štete, posebice u poljoprivredi od polijeganje usjeva, uništavanja voćki, vinograda i povrtnjaka. Očekuje se utjecaj na bioraznolikost u smislu oštećivanja, degradacije i izumiranja.
Članak 3.
UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POŽAR Prema Strategiji, klimatske promjene će na ovu prirodnu nepogodu utjecati u dugoročnom razdoblju. Rizik od šumskih požara prema projekcijama biti će veći za područje cijele Republike Hrvatske, što će proizvesti veće štete na šumskim 32 – 65 cm (procjena prosječnih srednjih vrijednosti za Jadran iz raznih izvora) ekosustavima, smanjenja vrijednosti drvnih sortimenata, smanjenje populacije šumskih vrsta i gubitka općekorisnih funkcija šuma. Požari otvorenog tipa imati će utjecaj i na prostorno planiranje i uređenje. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POPLAVU U sljedećim razdobljima očekuje se ranjivost u segmentu poljoprivrede (poplave mogu smanjiti ili posve uništiti prinose), energetike (mogu dovesti do oštećenja energetskih postrojenja i infrastrukture) i izgrađenog okoliša (poplave u naseljima kao posljedice veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih prilika koje obilježavaju velike količine oborine u kratkom razdoblju). UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA TUČU Poljoprivreda je posebno osjetljiva na klimatske promjene jer je općenito jako ovisna o vremenskim prilikama. Sva izravna klimatska obilježja – temperatura, oborine i vremenski uvjeti utječu na proizvodnju. Zbog ukupne vrijednosti, utjecaja na sigurnost hrane i radnih mjesta koja otvara poljoprivreda je važna grana hrvatskoga gospodarstva na koju su već u proteklih nekoliko godina snažno utjecale klimatske promjene. Ranija cvatnja i sazrijevanje pojedinih sorata grožđa i voća zbog toplije zime i proljeća donekle pozitivno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, što omogućuje veće prinose. Međutim, vinogradarske regije mogle bi proširiti svoje sortimente, zbog čega bi se izgubila regionalna obilježja vina i smanjila njihova konkurentnost.
Članak 3.
UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA MRAZ Klimatske promjene postale su veliki problem današnjice te se njihov utjecaj uočava u poljoprivrednoj proizvodnji, a isto tako i u voćarstvu. Javljaju se mnogi problemi vezani za mirovanje voćnih vrsta, prijevremenu cvatnju, pojavu raznih nepogoda (mraza, suše, poplava) i brojnih drugih stresnih čimbenika koji štetno djeluju na voćne vrste. U Republici Hrvatskoj prevladava umjerena klima te se posljednjih godina povećava srednja godišnja temperatura, zime postaju sve blaže, a u vegetaciji se javljaju mrazovi i ekstremne suše. 4. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 4943 Zadatak voćara je ublažiti negativno djelovanje klimatskih promjena na proizvodnju voća te prilagoditi tehnologiju uzgoja i sortiment voćne vrste s obzirom na klimu određenog područja. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA VELIKU VISINU SNIJEGA Jače smanjenje snježnog pokrova u budućoj klimi očekuje se u onim predjelima koji imaju najveće snježne pokrove (Gorski kotar i ostali planinski krajevi). UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POJAVU TOPLINSKOG VALA I SUŠU Povećanje broja sušnih razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama do kraja 2070. godine. Ljeti se očekuje porast broja vrućih dana što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi). Izvor: Izvješće Europske agencije za okoliš o klimatskim promjenama, Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, Zagreb 2017.
Članak 3.
godina, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu 9. ZAKLJUČAK Svrha ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području Grada Mursko Središće, prijašnjih šteta te posljedica istih kako bi se stanovništvo uputilo na primjene mjera sprječavanja nepogoda ili ublažavanju njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive te se stanovništvo ne može pravovremeno pripremiti. Isto tako ovim planom evidentirane su moguće prirodne nepogode na području Grada Mursko Središće. Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda. U budućnosti se očekuje nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, posebice u poljoprivredi, iznimno malen. Potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka je omogućeno kroz postojeći Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. s intenzitetom potpore od 70% vrijednosti premije osiguranja. Kroz isti Program predviđena je i potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog prirodnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima s intenzitetom potpore do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, uz uvjet da se katastarske čestice nalaze na području na kojem je proglašena prirodna nepogoda ili katastrofalni događaj.
Članak 3.
U cilju sprječavanja nastanka i ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda veoma je bitna suradnja Grada Mursko Središće, Gradskog povjerenstva, operativnih snaga sustava civilne zaštite te stanovnika Grada Mursko Središće, koji svojim djelovanjem mogu u znatnoj mjera spriječiti nastanak prirodne nepogode i ublažiti njihove posljedice. PRILOZI PRILOG 1. RAZVRSTAVANJE PRIRODNIH NEPOGODA Šifra Vrsta prirodne nepogode 01 potres 02 olujni i orkanski vjetar 03 požar 04 poplava 05 suša 06 tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom 07 mraz 08 izvanredno velika visina snijega 09 snježni nanos i lavina 10 nagomilavanje leda na vodotocima klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje 11 zemljišta druge pojave koje ovisno o mjesnim prilikama, 12 uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području PRILOG 2. OBRAZAC PN ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA VRSTA PRIRODNE NEPOGODE PRIJAVA ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE Prijavljujem štetu od prirodne nepogode u kojoj je oštećena/ uništena niže navedena imovina. Prijavitelj štete OIB Adresa prijavitelja štete Adresa imovine na kojoj je nastala šteta Kontakt Za štete u poljoprivredi: MIBPG Broj ARKOD čestice za koju se prijavljuje šteta/broj katastarske čestice Za štete u graditeljstvu (zaokružiti): Doneseno rješenje o izvedenom DA NE U postupku stanju: Opis imovine Prijavljujem štetu na imovini na kojoj je (zaokružiti): nastala šteta: 1. građevine 2. oprema 3. zemljište 4. višegodišnji nasadi 5. šume Stranica 4944 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2025.
Članak 3.
6. stoka 7. ribe 8. poljoprivredna proizvodnja – prirod 9. ostala dobra 10. troškovi 11. Ukupni iznos prve procjene štete: eura Osiguranje imovine od rizika prirodne nepogode za koju se prijavljuje šteta DA NE (zaokružiti) Mjesto i datum: _______________________________________________ Potpis prijavitelja štete (za pravne osobe: pečat i potpis odgovorne osobe): _______________________________________________ PRILOG 3. KOEFICIJENT ISTROŠENOSTI GRAĐEVINA Koeficijent Starost građevine u godinama istrošenosti 100 50 godina godina od 0 do 10 0,90 0,96 od 11 do 20 0,78 0,90 od 21 do 30 0,62 0,84 od 31 do 40 0,42 0,78 od 41 do 50 0,20 0,70 od 51 do 60 0,62 od 61 do 70 0,52 NAZIV GRADA/OPĆINE: TEMELJEM ODLUKE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE* FIZIČKE OSOBE od 71 do 80 0,42 od 81 do 90 0,32 od 90 do 100 0,20 preko 100 0,20 PRILOG 4. KOEFICIJENT ZA IZRAČUN VELIČINE GRAĐEVINE Vrsta građevine Koeficijent Kamene zgrade 0,65 Starije zidane zgrade 0,70 Suvremene zidane i armiranobetonske zgrade 0,80 Zgrade od čelika i drva 0,85 Pomoćne prostorije (garaže, podrumi, 0,50 stubišta, ostave, pušnice, ljetne kuhinje i sl.) PRILOG 5. KOEFICIJENT ISTROŠENOSTI OPREME Koeficijent Vijek trajanja opreme istrošenosti Nova ili do 1/3 vijeka trajanja 1 Od 1/3 do 2/3 vijeka trajanja 0,7 od 2/3 do 1/1 vijeka trajanja 0,4 veća od vijeka trajanja 0,3 PRILOG 6. GRADSKO/OPĆINSKO IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA POMOĆI PRAVNE OSOBE UKUPNO Povrat Dodjela R. IME I Iznos OIB Broj Broj BR. PREZIME isplaćene osoba** osoba** pomoći 1.
Članak 3.
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. UKUPNO: NAPOMENA***: * navesti klasu i urudžbeni broj Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći ** upisati u koloni »ukupno« Iznos Iznos sredstava sredstava Broj u državni iz drugih isplaćene isplaćene osoba** proračun izvora pomoći pomoći *** navesti obrazloženje povrata sredstava u državni proračun; navesti druge izvore dodjele sredstava pomoći 4. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 4945 PRILOG 7. SHEMATSKI PRIKAZ POSTUPAKA U SLUČAJU PRIRODNE NEPOGODE
Ostali akti u ovom izdanju (95)
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec o dopunama Pravilnika o radu Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije na Prijedlog Financijskog plana Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije o Prijedlogu I. izmjena i dopuna Financijskog plana Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2025. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije, o provođenju postupka jednostavne nabave i sklapanje ugovora za predmet nabave „Socijalno demografska studija Međimurske županije“
- Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela međimurske županije
- Odluka o davanju suglasnosti za zaduženje i davanju jamstva za ispunjenje obveza TD Piškornica d.o.o. regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske
- Očitovanje (na Prijedlog Cjenika javne usluge prikupljanja komunalnog otpada)
- Suglasnost na Cjenik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Mursko Središće
- Prethodna suglasnost (na izmjenu Cjenika dimnjačarskih usluga na području Grada Mursko Središće)
- Odluka o Proračunu Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01.- 31.12.2026. godinei Projekcije proračuna za 2027. i 2028. godinu
- Odluka o izvršavanju proračuna Grada Mursko Središće za 2026. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih aktivnosti za razdoblje lipanj – prosinac 2025.
- Odluka (o davanju suglasnosti na izmjenu cjenika dimnjačarskih usluga na području Grada Mursko Središće )
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreacijsku momčad 2025. godine
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreativku i rekreativca godine - pojedinci
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za sportaša i sportašicu godine u natjecateljskoj kategoriji - pojedinci
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za sportsku momčad godine u natjecateljskoj kategoriji
- Odluka o dodjeli nagrade za osobu godine Grada Mursko Središće za 2025. godinu
- Odluka o dozvoljenom prekoračenju po poslovnom računu Grada Mursko Središće u 2026. godini
- Odluka o donošenju Strategije upravljanja imovinom Grada Mursko Središće za razdoblje od 2025. do 2031. godine
- Odluka o trećoj izmjeni i dopuni Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Mursko Središće
- Odluka o potpisivanju Povelje o prijateljstvu i suradnji između Grada Mursko Središće i Općine Konavle
- Odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Mursko Središće
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih aktivnosti u 2026. godini
- Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Štrukovec
- Odluka o donošenju Plana djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2026. godinu
- Odluka o donošenju Plana upravljanja nekretninama i pokretninama Grada Mursko Središće za 2026. godinu
- Godinu
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja “Brezje” u Peklenici
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja istočnog dijela naselja Štrukovec
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja “Pocurki” u Peklenici
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja sjeverozapadnog dijela naselja Hlapičina
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja “središte Hlapičine”
- Zaključak (o predlaganju otvorenja još jednog javnobilježničkog ureda u Murskom Središću)
- Zaključak (o prihvaćanju Izvješća Mandatne komisije o provedenim dopunskim izborima za članove Gradskog vijeća Grada Mursko Središće iz reda pripadnika romske nacionalne manjine)
- Zaključci (sa 6. sjednice Gradskog vijeća)
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2026. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Odluka o Programu gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2026. do 31.12.2026. godine
- Odluka o Programu održavanja komunalne infrastrukture u 2026. godini na području Grada Mursko Središće
- Program javnih potreba u kulturi Grada Mursko Središće za 2026. godinu
- Program javnih potreba u sportu Grada Mursko Središće za 2026. godinu
- Socijalni plan Grada Mursko Središće za 2026. godinu
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa Grada Mursko Središće za 2026.
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2025. godinu
- Proračun Općine Donji Kraljevec za
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Donji Kraljevec za 2026. godinu
- Odluka o prekoračenju po poslovnom računu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti u 2026.godini
- Odluka o upravitelju groblja na području Općine Donji Kraljevec
- Odluka o prodaji nekretnine na području katastarske općine Palinovec
- Odluka o prodaji nekretnine na području katastarske općine Donji Pustakovec
- Odluka o donošenju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Donji Kraljevec za 2026. godinu
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova na području Općine Donji Kraljevec
- Odluka o izmjenama Odluke o komunalnom doprinosu
- Odluka o uvođenju Riznice Općine Donji Kraljevec i Objedinjene glavne knjige proračuna
- Prosinca 2025. 69. Odluka o izmjeni Odluke o određivanju koeficijenta za izračun visine naknade za korištenje grobnog mjesta
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Donji Kraljevec
- Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Donji Kraljevec u području prirodnih nepogoda za 2026. godinu
- Odluka o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje cijene provedbe programa predškolskog odgoja i obrazovanja Dječjeg vrtića „Ftiček“
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara za 2024. godinu i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite na području Općine Donji Kraljevec
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Donji Kraljevec za 2026. godinu
- Program građenja komunalne infrastrukture za 2026. godinu za Općinu Donji Kraljevec
- Program održavanja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
- Program javnih potreba u kulturi Općine Donji Kraljevec za 2026. godinu
- Program javnih potreba u sportu Općine Donji Kraljevec za 2026. godinu
- Program javnih potreba u socijalnoj zaštiti za 2026. godinu
- Pravilnik o socijalnoj skrbi Općine Donji Kraljevec
- Odluka o donošenju Godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Općine Mala Subotica za 2026. godinu
- Proračun Općine Orehovica za 2026. godinu s Projekcijama za 2027. i 2028. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Orehovica za 2026. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti u 2026. godini
- Odluka o koeficijentima za obračun plaće upravnog odjela Općine Orehovica
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti obrtu za dimnjačarske poslove, DIMOS na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Odluka o sredstvima za ostvarivanje novčanih pomoći i socijalnih usluga građana i kućanstava u 2026. godini
- Program gradnje objekata komunalne infrastrukture u Općini Orehovica za 2026. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture u 2026. godini na području Općine Orehovica
- Program financiranja javnih potreba u kulturi i sportu u 2026. godini
- Program korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem Republike Hrvatske na području Općine Orehovica za 2026. godinu
- Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš za Prostorni plan uređenja Općine Selnica
- Proračun Općine Sveti Juraj na Bregu za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2026. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Općinskom vijeću Općine Sveti Juraj na Bregu u 2026. godini
- Odluka o ostvarivanju prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete
- Odluka o sufinanciranju Programa produženog boravka u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu u školskoj godini 2025./2026.
- Odluka o prodaji ošasne imovine (kat.čest.br. 50, k.o. Mali Mihaljevec Novi)
- Plan davanja koncesija u 2026. godini
- Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite za 2026. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2026. godinu
- Program građenja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Juraj na Bregu za 2026. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2026. godinu
- Program javnih potreba u kulturi na području Općine Sveti Juraj na Bregu u 2026. godini
- Program javnih potreba u sportu na području Općine Sveti Juraj na Bregu u 2026. godini
- Program korištenja sredstava naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2026. godinu
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2026. godinu
- I. izmjene i dopune Pravilnika o pravima i obvezama korisnika stipendije Općine Sveti Juraj na Bregu