Arhiva › 2025. › SGMŽ 16

SGMŽOpćina Sveta Marija · 15. rujna 2025. · KLASA 350-02/25-01/04 · URBROJ 2109-24-25-1

Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 3503

Članak 40.

Članak 40. udaljenost pomoćnih građevina koje se na istoj građevnoj čestici grade odvojeno od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ne može biti manja od 4,0m od građevina osnovne namjene. ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog u članku 37. ovih Odredbi, moraju biti od susjednih stambenih građevina udaljene najmanje 12,0m, a od susjednih stambeno-poslovnih i poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, te od stambene građevine (ili stambenog dijela građevine u slučaju stambenoposlovne građevine) vlasnika najmanje 12,0m. ukoliko se gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) s potencijalnim izvorom zagađenja grade u već izgrađenom dijelu naselja, moraju se smještavati na formiranom gospodarskom dvorištu iz članka 21. ovih Odredbi, te od pojasa Stranica 3504 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik gradnje stambenih i poslovnih građevina iz članka 37. stavka 2. ovih Odredbi moraju biti udaljene minimalno 12,0m.

Članak 41.

Članak 41. Minimalne udaljenosti stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih, te gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnosti koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mješovite namjene, pretežito stambene, utvrđene su u poglavlju 4. “uvjeti smještaja društvenih djelatnosti” člancima 111. i 112. ovih Odredbi. postojeće poslovne građevine i gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se od građevina društvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima od onih definiranih člancima 111. i 112. ovih Odredbi, mogu se zadržati i rekonstruirati, ali bez mogućnosti prenamjene u poslovne građevine koje nepovoljno utječu na okolni prostor (već samo za tihe i čiste djelatnosti koje ne privlače veliki promet). Visina građevina

Članak 42.

Članak 42. Visina vijenca građevine određuje se u odnosu na kotu konačno uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. Visina vijenca građevine mora biti usklađena s tipologijom gradnje i visinom vijenca susjednih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. u situaciji slobodnostojeće gradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca iste građevine.
Članak 43. na području Općine, u zonama mješovite pretežito stambene gradnje, dozvoljava se gradnja stambenih, stambenoposlovnih, poslovnih i višestambenih građevina maksimalne visine po+p+1+potkr. (podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje) ili maksimalne visine vijenca 6,6m za katne građevine, a 5,0m za prizemne građevine. Visina vijenca poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 5,0m.

Članak 44.

Članak 44. u najstarijim dijelovima naselja Sveta Marija i Donji Mihaljevec, s već izgrađenom strukturom, moguća je nova gradnja ili dogradnja postojećih stambenih građevina do maksimalne visine krovnog vijenca 6,2m visoka prizemnica, odnosno katnica s mogućnošću uređenja potkrovlja bez nadozida. ako se radi o adaptaciji ili obnovi postojeće građevine, potrebno je obuhvatiti cijelu građevinu, a ne samo njen dio. prilikom gradnje novih građevina ili zahvata na već postojećim građevinama potrebno je poštivati tradicijske materijale i oblikovanje građevina.

Članak 45.

Članak 45. Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 4,0m. iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0m (a silos za stočnu hranu i više). MEĐiMuRSkE županiJE” 15. rujna 2025. Visina vijenca gospodarskih građevina za uzgoj životinja koje prelaze površine propisane člankom 21. ovih Odredbi može iznositi najviše 5,0m.
Članak 46. krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže. prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60cm za jednokatne, odnosno 150cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.

Članak 47.

Članak 47. Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevine, a u skladu s ostalim uvjetima iz prethodnog članka. Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stavka 1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe ovog plana. postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.

Članak 48.

Članak 48. podrumom se smatra najniža etaža ako: - na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,2m od kote konačno uređenog terena. oblikovanje i uvjeti za gradnju unutar izgrađenih cjelina
Članak 49. unutar građevinskog područja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: - interpolacijama – na slobodnim česticama, - rekonstrukcijom starih građevina, - dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, - zamjenom starih građevina novim.
Članak 50. kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: - građevinski pravac određen postojećom gradnjom, - nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice, - gabarit (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama.

Članak 51.

Članak 51. Brisan. 15. rujna 2025. “SLužBEni GLaSnik Odlukom o donošenju izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/15).
Članak 52. Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. to se osobito odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. kod izdavanja potrebnih dozvola za građevine iz stavka 1. ovog članka mora se u istom postupku idejno riješiti i ulično pročelje susjedne građevine (ili građevina), tj. odrediti joj osnovne gabarite i konture. ograde i parterno uređenje

Članak 53.

Članak 53. pravac regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 metara, - kod županijske ceste 8,0 metara, - kod lokalne 5,0 metara, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,5m.

Članak 54.

Članak 54. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednoj čestici najveće visine 1,5m. iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,0m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. kameno, betonsko ili opečno podnožje ulične ograde ne može biti više od 50cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). ulazna vrata i vrata kolnog ulaza na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 55.

Članak 55. Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedni dio ograde iz stavka 1. ovog članka gradi vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedovom. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3505 Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.

Članak 56.

Članak 56. Zabranjuje se uređenje partera čestice na način koji bi sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke potreban za njihovo redovno održavanje, te koji bi smanjio propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozio vodotok i područje uz vodotok.
Članak 57. teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,0m.

Članak 58.

Članak 58. uređenje partera (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se izvesti na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio čestice, minimalne širine 3,0m. priključak na prometnu infrastrukturu
Članak 59. prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. u slučaju kada građevna čestica graniči s dvije javne prometne površine, istoj se određuje prilaz s javne prometne površine nižeg ranga.

Članak 60.

Članak 60. Za pristup čestici s javne ceste u postupku izdavanja potrebne dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave za ceste koja tim površinama upravlja.
Članak 61. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,0m, odnosno i širi u slučaju prilaza s rangiranih cesta (državnih, županijskih), ukoliko to utvrde nadležne uprave za ceste. komunalno opremanje građevne čestice
Članak 62. Stambene, poslovne ili stambeno-poslovne građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 63.

Članak 63. planirana infrastruktura (površine, koridori ili trase) u ovom planu određena je aproksimativno u prostoru, a točan položaj utvrđuje se detaljnijom projektnom dokumentacijom. Stranica 3506 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik
Članak 64. Građenje planiranih građevina unutar građevinskog područja može započeti samo pod uvjetom da je prethodno zadovoljen dogovoreni minimum uređenja građevinskog zemljišta, a to znači da je formirana građevna čestica, te da je do nje moguć kolni pristup s javne prometne površine. ako se građevine izvode prije nego se osiguraju priključci električne energije i pitke vode za blok u kojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditi priključke i pojedinačno, o vlastitom trošku, na način i uz suglasnost nadležnih komunalnih službi, kao trajno ili privremeno rješenje.

Članak 65.

Članak 65. Brisan. Odlukom o donošenju izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/15).
Članak 66. Oborinske vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda uz obavezno uklanjanje pijeska i mulja, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
Članak 67. u okviru čestice treba predvidjeti i urediti mjesto za odlaganje otpada. na čestici se može predvidjeti i urediti mjesto za kompostiranje organskog otpada iz domaćinstva. navedeno je potrebno prikazati u situacijskom planu uređenja čestice, odgovarajućeg mjerila, koji će biti sastavni dio tehničke dokumentacije u zahtjevu za potrebnu dozvolu.

Članak 68.

Članak 68. priključivanje građevina na električnu i plinsku mrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno zakonskim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera i važećim odlukama Općinskog vijeća Svete Marije. 2.2.2. Zone zelenila, športa i rekreacije
Članak 69. Ovim planom definirane su unutar građevinskog područja (kartografski prikazi 4a-b) zone rezervirane za zelenilo, šport i rekreaciju. unutar tih zona mogu se urediti: - športsko-rekreativni tereni s pratećim građevinama koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma, - urbano zelenilo (drvoredi, parkovi, dječja igrališta i sl.), - križevi i kapelice, - zaštitno zelenilo i sl. unutar ovih zona mogu se uređivati i prostori sa zdravstvenom funkcijom. izgrađenost čestica u ovoj zoni je maksimalno 15%. u tu površinu se ne uračunavaju igrališta na otvorenom. Maksimalna visina pomoćnih i ugostiteljskih građevina u ovoj zoni može biti prizemlje, s visinom vijenca 3,8m. u ovoj zoni se ne mogu graditi stambene i poslovne građevine, izuzev ako su u funkciji osnovne namjene, kao prateće građevine. Mogu se graditi npr. dvorane, svlačionice, tribine za gledatelje, servisi za održavanje športske opreme, MEĐiMuRSkE županiJE” 15. rujna 2025. trgovine športskom opremom, manji prateći ugostiteljski sadržaji, stan domara i sl. u ovoj zoni se ne mogu graditi radionice ili hale za proizvodnju športske opreme. iznimno se u zonama zelenila, športa i rekreacije mogu zadržati postojeće poslovne, stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s člankom 207. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.

Članak 70.

Članak 70. unutar građevinskog područja u cilju očuvanja zelenih površina “zelenih trgova” najčešće prostori između prometnica, ne smiju se graditi nikakve građevine osim križeva i poklonaca, dječjih igrališta i uređenje partera (staze, klupe, fontane, skulpture). “Zeleni trgovi” moraju se hortikulturno urediti ozelenjivanjem autohtonim biljem. kod uređivanja staza ili dječjih igrališta ne smije se koristiti asfalt. postavljanje reklamnih panoa i kioska, te uređenje parkirališta na zelenim površinama “trgova” nije dopušteno zbog narušavanja vizura i zaštite zelenila. preporuča se Općini za svaki “zeleni trg” u naselju izraditi hortikulturni projekt uređenja. 2.2.3. prostori izuzeti od nove gradnje unutar građevinskog područja naselja

Članak 71.

Članak 71. unutar građevinskog područja na pojedinim dijelovima naselja nije dopuštena gradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: - na javnim zelenim površinama (trgovima), - unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini minimalno 30m od osi korita ili 50m od nasipa rijeke Drave, i u pojasu 50m od ruba šume, iznimno je to moguće na izgrađenim građevnim česticama (unutar vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti površine novoformiranih čestica), - na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i sl. u radijusu 30m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje sa postojećima čine funkcionalnu cjelinu), te na neizgrađenim prostorima uz groblja na udaljenosti od 100m. 2.3. izgrađene strukture izvan građevinskog područja

Članak 72.

Članak 72. Građevine, koje se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza. izvan građevinskog područja, na području Općine odobrava se gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su: - građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: 15. rujna 2025. “SLužBEni GLaSnik - ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi), - građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme) i gnojne jame, - ribnjaci, - plastenici i staklenici, - pčelinjaci, - ribogojolište - građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremišta, sušare, hladnjače i sl.) - energetske građevine (bioplinska postrojenja, kogeneracijska postrojenja) uz farme kao sastavni dio procesa poljoprivredne proizvodnje - površine i građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - površine i građevine za športsko-rekreacijsku namjenu s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima, - infrastrukturne građevine i sustavi (uključujući i groblje), - manje vjerske građevine (kapelice i raspela). 2.3.1. građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi)

Članak 73.

Članak 73. Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem – poljodjelsko gospodarstvo. Farme se mogu graditi na poljoprivrednom posjedu (koji se može sastojati i od više čestica) izvan građevinskog područja, ako su ispunjeni uvjeti o veličini posjeda za pojedine grane poljodjelstva: - ratarstvo 25,0 ha, - vinogradarstvo 3,5 ha, - uzgoj povrća 3,0 ha, - uzgoj voća 1,7 ha, - rasadnik bilja (uzgoj cvijeća i ljekovitog bilja) 1,0 ha. Veličina građevinskog zemljišta, na kojem se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, mora biti minimalne površine od 1,0ha, a koeficijent izgrađenosti na tom građevinskom zemljištu može biti najviše 0,4. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoja cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti minimalne površine 0,3ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu. posjed na kojem se gradi farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine.

Članak 74.

Članak 74. Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme iz prethodnog članka su: - stambena građevina - za potrebe stanovanja vlasnika, domara/čuvara (jedan stan), - gospodarske građevine za potrebe biljne (stočarske proizvodnje, ukoliko je kombinacija sadržaja), MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3507 - poslovno-turističke građevine za potrebe seoskog turizma, - industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, - kompostarnici biološkog otpada, - druge prateće građevine prema potrebi. površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u postupku ishođenja potrebne dozvole, u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.

Članak 75.

Članak 75. Minimalna udaljenost građevina iz prethodnog članka od građevinskog područja naselja je 100m, kao i od državne ceste, 50 m od županijske i 30 m od lokalne ceste. Sklop građevina farme iz prethodnog članka, na jednoj farmi moraju biti grupirane unutar maksimalno ¼ površine farme. Maksimalna visina građevina na farmi je po+p+potkrovlje, tj. 5,0m do visine vijenca. Maksimalna tlocrtna površina stambene građevine je 200m2, a po 600m2 za proizvodne, poslovne i gospodarske građevine, uz moguća odstupanja, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, na temelju obrazloženja u idejnom rješenju i dobivene suglasnosti u postupku dobivanja potrebne dozvole. Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz prethodnog članka primjenjuju se odredbe za minimalne udaljenosti od susjednih čestica/posjeda i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu građevinskih područja.

Članak 76.

Članak 76. idejnim rješenjem kojim se traži izdavanje potrebnih dozvola za građevine iz članaka 73. i 74. bit će naročito određeno: - veličina posjeda i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje, - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati, - tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, - područje namjeravane gradnje građevina na farmi s predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja, - pristup na javnu prometnu površinu, - mogućnosti opremanja posjeda komunalnom infrastrukturom (opskrba pitkom vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.), - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog drveća, - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša. poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju farme ne može se parcelirati na manje dijelove. Stranica 3508 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme)

Članak 77.

Članak 77. Za obavljanje gospodarskih djelatnosti - uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme) ovim planom prikazane su postojeće lokacije, namjena, te načelno i površina izdvojenih područja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1/ korištenje i namjena površina, u mjerilu 1: 25000. izdvojena područja gospodarskih zona za uzgoj životinja određuju se u svrhu objedinjavanja potrebnih komunalnih servisa za djelatnost uzgoja životinja, na područjima najmanjeg mogućeg negativnog utjecaja na naselja i s ciljem kontroliranog utjecaja na okoliš. Gospodarske zone za uzgoj životinja prvenstveno su namijenjena intenzivnom uzgoju životinja (peradi, sitne i krupne stoke, krznaša, nojeva i divljači).

Članak 78.

Članak 78. izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi) – tovilišta. površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih građevina ne može biti manja od 2000m2, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na slijedećim udaljenostima: Kapacitet tovilišta najmanja udaljenost u metrima (broj uvjetnih grla –uG) do 5uG 12 m od najbliže stambene građevine 5 -60uG 50 m od najbliže stambene građevine 60-100uG 70 m taBELa br. 2.: pRipaDaJuĆi iZnOS uVJEtnOG GRL Ekvivalent VRSTA STOKE koeficjent težina 10 UG Krava, steona junica 1,00 500 10 Bik 1,50 750 6,6 Vol 1,20 600 8,33 Junad 1-2 godina 0,70 350 14,3 Junad 6-12 mjeseci 0,50 250 20 Telad 0,25 125 40 Krmača + prasad 0,30 300 16,7 Tovne svinje preko 6 mjes 0,25 125 40 mlade svinje 2do 6 mjeseci 0,13 60 76,9 Prasad do 2 mjeseca 0,04 20 2500 Teški konj 1,20 600 8,33 Srednje teški konj 1,00 500 10 Laki konj 0,80 400 12,5 Ždrebad 0,75 375 1,3 Ovce i koze 0,10 50 100 MEĐiMuRSkE županiJE” 15. rujna 2025. 200m od najbliže stambene građevine. 100-250uG 50 m od DC 20 m od žC i LC 500 m od građevnog područja Više od 250uG 100 m od DC 50 m od žC i LC Smještaj farmi za uzgoj pilića: najmanja udaljenost u metrima od Kapacitet županijske Stamb. građ/Građ. Državne tovilišta i lokalne područja ceste ceste 5000-18000 70 m od stambene 30 15 pilića * građevine 18000-25000 100 m od građ. 50 20 pilića ** područja Više od 25000 200 m od građ.

Članak 78.

100 50 pilića ** područja iznimno od kriterija propisanih u tabeli u prethodnom stavku ovog članka, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi na udaljenosti najmanje 20 m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj navedene stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine. iznimno od kriterija propisanih u tabelama u ovom članku, na prostoru sjeverno i zapadno od Osnovne škole u Svetoj Mariji nije dozvoljena izgradnja farmi za uzgoj stoke na udaljenosti manjoj od 500 m od građevine škole. propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja i zone športa i rekreacije. Maksimalna visina vijenca tovilišta može iznositi za piliće 4,0 m, za ostala tovilišta 5,0 m. a pO pOJEDinOJ VRSti DOMaĆE žiVOtinJE (uG) Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent Ekvivalent 30 UG 40 UG 60 UG 100 UG 250 UG 400 UG 30 40 60 100 250 400 19,8 26,4 39,6 66 165 264 25,2 33,3 50 83,3 208 333 42,8 57,2 85,8 143 357,5 576 60 80 120 200 500 800 120, 160 240 400 1000 1600 50 133,2 200 1332 832 13332 120 160 240 400 1000 1600 237 307 461,4 769 1922 3088 750 2000 3000 5000 12500 20000 25,2 33,3 50 83,3 208 333 30 40 60 100 250 400 37,5 50 75 125 312,5 500 40 53,2 80 133 332,5 532 300 400 600 1000 2500 4000 15. rujna 2025. “SLužBEni GLaSnik Janjad 0,05 25 200 Divljač papkari (srne jeleni) 0,15 75 66 konzumna perad 0,002 1 5000 rasplodne nesilice 0,004 2 2500 Perad težine do 5,0kg/kom 0,01 5 1000 Velika perad težine od 5,0 - 0,04 20 250 30kg/kom (veliki purani i sl.)

Članak 78.

Velika perad prosječne težine 0,25 125 40 preko 80kg/kom (nojevi, i sl.) Zećevi i kunići 0,007 3,5 1429 Činćile i slične male 0,005 2,5 2000 životinje poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove
Članak 79. postojeće farme koje imaju legalitet, a ne zadovoljavaju uvjete definirane ovim Odredbama, ne mogu se dalje proširivati. iste se mogu zadržati uz rekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti rada i zaštite okoliša. poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 79a.

Članak 79a u izdvojenom građevinskom području van naselja kojeg čine građevine za uzgoj i tov stoke, mogu se graditi građevine prateće namjene i energetske građevine – kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu a sastavni je dio procesa poljoprivredne proizvodnje. uz građevine za tov stoke pod istom i pratećom namjenom podrazumijevaju se građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje vezane uz tov stoke – prerada mesa, proizvodnja i prerada mlijeka, proizvodnja stočne hrane, spremišta, skladišta, proizvodnja energije iz biomase i slično. izgrađenost čestice ne može iznositi više od 40% površine čestice. seoski turizam

Članak 80.

Članak 80. u sklopu ratarskih i stočarskih farmi i na seoskim domaćinstvima može se obavljati djelatnost seoskog turizma s pratećim ugostiteljskim i športsko-rekreativnim sadržajima. Maksimalni kapacitet ugostiteljske građevine na takvim farmama je 12 ležaja i 24 sjedećih mjesta u restoranu/gostionici/ blagovaonici. Stočarskim farmama se smatraju farme za uzgoj muznih krava, konja, koza, nojeva, odnosno sve farme na kojima se ne tovi stoka i perad. plastenici i staklenici
Članak 81. na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3509 600 800 1200 2000 5000 8000 200 264 396 660 1650 2640 15000 20000 30000 50000 125000 200000 7500 10000 15000 25000 62500 100000 3000 4000 6000 10000 25000 40000 750 2000 3000 5000 12500 20000 120 160 240 400 1000 1600 4290 5716 8574 14290 35725 57160 6000 8000 12000 20000 50000 80000 Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. uz staklenike i plastenike, na istoj građevnoj čestici može se smjestiti prateća građevina u funkciji stakleničke proizvodnje (hladnjače, spremišta, i dr.). Veličina građevne čestice za gradnju staklenika i plastenika i pratećih građevina mora iznositi najmanje 0,3 ha, a navedene građevine moraju činiti gospodarsku i funkcionalni cjelinu. udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od 1,0m, a udaljenost pratećih građevina jednaka je kao i za građevine određene u članku 85b.

Ostali akti u ovom izdanju (69)