Arhiva › 2024. › SGMŽ 27

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 8. studenoga 2024.

Prostorni plan uređenja Općine Donja Dubrava odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 4187

Članak 95a.

Članak 95a. Unutar zone mješovite namjene, moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja – bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene.
Članak 95b. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici. Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.). Maksimalna izgrađenost građevne čestice uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%. Iznimno se za postojeću gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 50% u slučaju kad tehnološkoproizvodni proces zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu.

Članak 95c.

Članak 95c. Unutar građevinskog područja mješovite namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine prateće namjene – gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12m od stambenog pojasa iste i 20m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprječavaju nepovoljni utjecaji na okoliš.

Članak 96.

Članak 96. Za potrebe smještavanja gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju razmjerno veće površine, veći obim prometa (dopremanja i otpremanja većih količina sirovina ili robe), te gradnju specifičnih građevina većih gabarita i smještaj potencijalno opasnih i bučnih djelatnosti, planirane su gospodarske zone unutar građevinskog područja naselja, prikazane na katastarskim podlogama u mj. 1:5000 (kartografski prikaz br. 4.Građevinsko područje naselja Donja Dubrava). Unutar planiranih gospodarskih zona mogu se graditi poslovne građevine, proizvodni i prerađivački pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladišta i sl., te ostale prateće građevine i infrastruktura. U gospodarskim zonama se, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka, mogu locirati i veliki trgovački kompleksi. Unutar gospodarskih zona nije dozvoljeno stanovanje, ali su uz obavezno uređivanje zelenih površina unutar čestica, u ovim zonama dozvoljeni manji sadržaji druge namjene u smislu pratećih sadržaja (trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i sl.).

Članak 97.

Članak 97. Kod osnivanja zona gospodarske namjene u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja primjenjuju se odredbe stavka 1. članka 193. u poglavlju 9.1. “Obveza izrade prostornih planova” ovih Odredbi.
Članak 98. U sklopu zona gospodarskih djelatnosti gradnja treba biti tako koncipirana da: - građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0m, - međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine veće građevine (visine vijenca, odnosno sljemena na zabatu strane okrenute drugoj građevini), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - visina vijenca može iznositi najviše 8,0m, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodnotehnološki proces to zahtijeva, - najmanja veličina građevne čestice može biti 30x40m, površine 1200m2, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, - najmanje 20% od ukupne površine čestice mora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne može urediti kao parkiralište na perforiranim tlakovcima, - maksimalna visina građevina je Po+P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja, - visina nadozida može biti najviše 1,2m iznad stropne konstrukcije, - visina sljemena smije iznositi najviše 12,0m mjereno od konačno uređenog terena, a iznimno i više za Stranica 4188 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024. pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva. - krovišta građevina se mogu izvoditi kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba 30°.

Članak 98.

Pri određivanju zahvata u prostoru na čestici k.č.broj 4274/2 u zoni gospodarske namjene na sjeveroistoku Donje Dubrave, uz županijsku cestu ŽC2041 potrebno je odrediti položaj regulacione linije koja može biti na udaljenosti najmanje 20m od ruba kolnika, a položaj regulacione linije uz sjeveroistočnu stranu planiranog prometnog koridora može biti najmanje udaljen 6,0m od ruba kolnika. Unutar navedenih pojaseva uz prometnice mogu se izvesti drvored, instalacije komunalne infrastrukture i pješačko biciklistička staza odvojena od kolnika. Građevni pravac uz županijsku cestu slijedi građevni pravac određen važećim prostornim planom užeg područja Gospodarske zone Sjeveroistok, a uz planiranu prometnicu uvučen je najmanje 5m od regulacione linije.

Članak 99.

Članak 99. “Iznimno na građevnim česticama veličine većim od 1 ha, Kig može iznositi najviše 0,6.’’
Članak 100. Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom.
Članak 101. Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskoj zoni je 5,5m. Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju, potrebno je između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.

Članak 102.

Članak 102. Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zona može se izvesti putem zasebnog uređaja za pročišćavanje, pojedinačno ili zajednički za više korisnika, a koji mora osigurati propisanu razinu pročišćavanja, ili pak priključenjem na sustav odvodnje naselja, uz potreban predtretman. Izvedba sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda prema odredbama iz članka 66. i posebnim uvjetima za svaku građevinu zasebno, preduvjet je za gradnju pogona u gospodarskim zonama tj. za dobivanje uporabne dozvole.

Članak 103.

Članak 103. Čestice u ovim zonama se moraju ograđivati. Ograda može biti metalna, djelomično zidana, a preporuča se da bude oblikovana živicom. Ograde mogu biti visoke najviše 3,0m, ako su providne, odnosno 2,0m, ako su neprovidne. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNoSTI
Članak 104. Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na sljedeće sadržaje: - odgoj i obrazovanje, - zdravstvo i socijalnu skrb, - kulturne i društvene sadržaje, - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.), - šport i rekreaciju, - vjerske sadržaje.

Članak 105.

Članak 105. Ovim Planom se društvene djelatnosti prvenstveno smještavaju u javnu i društvenu namjenu, definirane na katastarskim podlogama u mj. 1:5000, ali i u zone mješovite namjene. U zoni javne i društvene namjene može se smjestiti i kolektivno stanovanje samo ako je stanovanje prateća namjena primarne javne i društvene namjene.
Članak 106. Postojeće individualne stambene čestice i građevine u ovoj zoni mogu se zadržati uz dozvoljenu rekonstrukciju definiranu u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Za promjenu namjene ili dogradnju sadržaja koji su u skladu s namjenom zone, mogući su i veći zahvati, poštivajući uvjete maksimalne izgrađenosti čestice i potrebnih udaljenosti. Ne dozvoljava se formiranje novih čestica i gradnja novih građevina individualnog stanovanja u javnoj i društvenoj namjeni.

Članak 107.

Članak 107. Sadržaji djelatnosti iz članka 104. smještavaju se u prostoru na sljedeći način: - za odgoj i obrazovanje – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. Potreba za ovim ustanovama određuje se posebnim propisima. - za zdravstvo i socijalnu skrb – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja u skladu s veličinom naselja i posebnim standardima. - kulturni i društveni sadržaji – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. - javni i prateći sadržaji (banka, pošta i sl.) – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. - za šport i rekreaciju – smještavaju se unutar ili izvan građevinskog područja naselja. - za vjerske građevine – smještavaju se u pravilu unutar građevinskog područja naselja, a manje kapelice, raspela i sl. i izvan građevinskog područja naselja.

Članak 108.

Članak 108. Za gradnju građevina iz čl. 104. koriste se sljedeći orijentacijski normativi: - za primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu (dom za starije osobe) 0,10m2/stanovniku, - za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20m2/stanovniku, 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4189 - za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10m2/stanovniku, - za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. Navedeni normativi m2/stanovniku razvijene tlocrtne površine određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes pojedinih investitora, površine građevina mogu premašiti navedene normative.

Članak 109.

Članak 109. Bruto izgrađenost čestica za gradnju građevina iz članka 104. ne može biti veća od 40%.
Članak 110. Visina građevina iz članka 104. sa stanovanjem kao pratećom namjenom ne može biti viša od P+2, uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma, odnosno 10,0 metara do vijenca građevine, smještenih u zoni javne i društvene namjene. Građevina čija je osnovna namjena kultura i sadrži društvenu infrastrukturu, organizacijom i oblikovanjem daje obilježje prostoru centra, formira sliku naselja, sliku središta, definira i javne prostore, prostore komunikacije. Iznimno, stavak 1. ovog članka se ne odnosi na sakralnu građevinu koja može biti i viša, odnosno dijelovi građevine (zvonici).

Članak 111.

Članak 111. Udaljenost građevina iz članka 104. od susjedne međe mora iznositi najmanje 3,0m. Udaljenost građevina iz članka 104. od susjedne međe individualne stambene građevine ne može biti manja od 5,0m, a od same individualne stambene građevine ne može biti manja od jedne visine veće građevine.
Članak 112. Međusobna udaljenost slobodnostojećih građevina u zonama javne i društvene namjene ne može biti manja od visine veće građevine. Ako se višestambena građevina gradi sjeverno od postojeće građevine javne namjene njezina udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje dvije visine južne građevine, odnosno ako se južno od stambene građevine gradi nova građevina, njezina udaljenost od postojeće građevine ne može biti manja od dvije vlastite visine.

Članak 113.

Članak 113. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene gradnji građevina društvene namjene mora biti uređeno kao zelena parkovna površina. Uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju školu obavezno je osigurati slobodne zelene površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima.
Članak 114. Do građevnih čestica na kojima će se graditi građevine iz članka 104. potrebno je osigurati javnu prometnu površinu, osposobljenu za promet vatrogasnih vozila, minimalne širine kolnika 5,0m. Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkiralištima ili u garažama (1,5 parkirališnih mjesta po stanu, te normativi za poslovne sadržaje u skladu sa člankom 130. ovih Odredbi). Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici ili na javnoj površini u neposrednoj blizini uz suglasnost lokalne samouprave ili vlasnika.

Članak 115.

Članak 115. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajobrazom.
Članak 116. Kod projektiranja građevina iz članka 104., kao i kod višestambenih građevina, obavezno je pridržavati se posebnih propisa koji se odnose na osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 117. Na građevnoj čestici društvenih sadržaja može se odobriti postava privremene montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno sa centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). Kiosk se treba locirati u građevinskom pravcu s okolnim građevinama, a može biti najveće tlocrtne površine do 12m2 bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. Grupa privremeno-montažnih građevina – kioska – se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja.

Članak 117a.

Članak 117a. U mješovitoj namjeni mogu se locirati društvene djelatnosti, koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su predškolski odgoj, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje, kao osnovne ili kao prateće građevine, uz poštivanje sljedećih uvjeta: - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 7,0 m, ukoliko posebno obilježje ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, - najveće visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građene iza pojasa stambenih građevina može biti 5,0 m Stranica 4190 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024. - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50% veća od površine osnovne građevine, ali ne može biti veća od 400m² po čestici. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KoRIDoRA/ TRASA I PoVRŠINA PRoMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 118.

Članak 118. Na području Općine postoje i planirane su građevine, koridori i površine slijedeće prometne i komunalne infrastrukture: - prometna infrastruktura; - cestovni promet (ceste, biciklističke staze, pješačke staze i putovi), - pošta i javne telekomunikacije, - energetski sustav; - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodnogospodarski sustav; - vodoopskrba, - odvodnja, - zaštita od štetnog djelovanja voda, - groblje. Površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u kartografskim prikazima u mjerilu 1: 25000, na način odgovarajući mjerilu prikaza

Članak 119.

Članak 119. Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog, vodnogospodarskog sustava, odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Vrste i tipovi građevina određeni su posebnim zakonskim propisima.
Članak 120. Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je određena ovim Planom, utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja. PRoMETNA INFRASTRUKTURA Cestovni promet

Članak 121.

Članak 121. Područjem Općine prolazi mreža razvrstanih javnih cesta, čiji su koridori definirani na kartografskom prikazu, br. 1/ Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1: 25000.
Članak 122. Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske postaje, odmorišta, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz županijske i lokalne ceste izvan građevinskog područja moguća je uz uvjete određene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste.

Članak 123.

Članak 123. Ovim Planom se određuje da se uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnja i uređivanje biciklističkih staza, tako da im širina bude najmanje 1,5m za jedan smjer, a nagib, u pravilu ne veći od 4%. Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti: 1/ u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2/ u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika zelenim pojasom. Iznimno, kad to prostorne mogućnosti ne dopuštaju: 3/ u istoj razini, horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika.
Članak 124. Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne i županijske) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajobraza, a unutar građevinskog područja nije dozvoljeno na javnim zelenim površinama, te u blizini vrijedne graditeljske baštine iz članka 160., 161., 162. i 163. (pilovi, kapelice, crkve). Reklamni panoi mogu se postavljati unutar građevinskog područja u zonama malog i srednjeg poduzetništva. Panoi moraju biti jednoobrazni, maksimalne veličine do 2,0m2 i maksimalne visine do 3,0m od uređenog zemljišta.

Članak 125.

Članak 125. Prilikom uređenja postojeće ulične mreže, kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa da minimalna širina koridora između uličnih ograda omogućuje gradnju dvosmjernog kolnika i pješačkih staza, a na križanjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog prometa i više. Detaljnijom razradom (projekt i sl.) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i u prostoru između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili projektna dokumentacija, načelno se komunalne instalacije polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polažu vodovodne i plinske instalacije.

Članak 126.

Članak 126. Sve javne prometne površine, unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi i 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4191 uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Članak 127. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja i izdvojenog građevinskog područja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge građevine, te na koju te građevine imaju izravan pristup. Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju. Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,5m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka može se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100m na preglednom dijelu ili 50,0m na nepreglednom. U gospodarskoj zoni sjeveroistok i sjeverozapad potrebno je projektirati servisnu cestu te za svaku izvesti priključak na javnu cestu ŽC 2041. Priključke na javnu cestu ŽC 2042 potrebno je projektirati u jednom nivou jedan nasuprot drugog, tako da dobijemo okomito raskršće. Sve priključke projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu.

Članak 128.

Članak 128. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene u članku 53. ovih Odredbi. Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvena kolno-pješačka površina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini. Ovim Planom se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75m. Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet.

Članak 129.

Članak 129. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonsko-urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 130. Projektnom dokumentacijom za izdavanje potrebne dozvole za gradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, športskorekreativnih i javnih građevina utvrđuje se obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališno-garažnih mjesta (PGM) za građevine iz prethodnog stavka ovog članka je na osnovu normativa iz sljedeće tablice: potreban broj Namjena građevine broj mjesta na mjesta 1. industrija i skladišta 1 zaposlenik 0,45 PGM 2. uredski prostori 1000 m2* 20 PGM 3. trgovina 1000 m2* 40 PGM 4. banka i pošta – usluge 1000 m2* 40 PGM 5. ugostiteljstvo 1000 m2* 40 PGM višenamjenske 6. dvorane i sakralne 1 gledatelj 0,15 PGM građevine 7. športske građevine 1 gledatelj 0,2 PGM 8. Stambena građevina 1 stan 1,5 PGM * korisnog prostora Za društvene sadržaje kao što su vjerske, školske, socijalne, zdravstvene i sl. ustanove, broj potrebnih parkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja. U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu u sklopu zelenog pojasa ispred čestice može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.

Članak 131.

Članak 131. Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati parkirališta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i to najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta.
Članak 132. Ovim Planom predviđa se korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike. Nadstrešnice moraju biti montažne konstrukcije - metalne s transparentnim bočnim i stražnjim stranama. Autobusna stajališta ne mogu se locirati na javnim zelenim površinama u okruženju poklonaca, kapelica, raspela, tj. općenito spomenika kulture i sl. Pošta i javne telekomunikacije

Članak 133.

Članak 133. Ovim Prostornim planom predviđena rekonstrukcija postojeće TK mreže, uz manja proširenja, te postizanje veće iskorištenosti i iskoristivosti mreže, vršit će se u skladu s propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 134. Prigodom gradnje poslovne građevine ili stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine veće od 400m2 s više od tri stana, investitor te gradnje mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, potrebnu samo za tu građevinu, a što se prikazuje u projektu instalacija – projekt slabe struje koji je sastavni dio glavnog projekta. U građevine iz 1. stavka ovog članka investitor mora ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju. Stranica 4192 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema

Članak 135.

Članak 135. Postava novog samostojećeg antenskog stupa moguća je unutar područja zone elektroničko komunikacijske infrastrukture (prikazane na Kartografskom prikazu br. 2a. Infrastruktura, Pošta i telekomunikacije). Stup mora biti takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, izveden prema tipskom projektu kojeg je potvrdilo nadležno Ministarstvo, a zahvat se odobrava prema uvjetima iz Odredbi za provođenje Prostornog plana Međimurske županije. Postavljanje nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na izgrađenim građevinama moguće je locirati unutar ili izvan građevinskog područja naselja, prema posebnim uvjetima Ministarstva kulture, ali ne na česticama društvene namjene (škola, dječji vrtić, sportska dvorana) ili u njihovoj neposrednoj blizini (manje od 30 m). Ovi prostorni uvjeti primjenjuju se i na ostale antenske stupove na koje se montira oprema radijskih i ostalih prijamnika i predajnika.

Članak 136.

Članak 136. BRISAN Odlukom o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava (Službeni glasnik Međimurske županije broj 3/15), objavljene 19. ožujka 2015. – stupila na snagu 27. ožujka 2015. godine. ENERGETSKI SUSTAV Energetika
Članak 136a. Na području Općine Donja Dubrava planiraju se moguća građevine za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora: a/ sunčane elektrane b/ kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu c/ istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe a/ Uvjeti za smještaj energetskih građevina sunčanih elektrana Sunčane elektrane koje se sastoje od fotonaponskih modula mogu se izvoditi u građevinskom području, osim u zoni središta naselja unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice, na građevnim česticama postojeće zgrade a za potrebe te zgrade prema slijedećim uvjetima: - fotonaponski moduli mogu se smjestiti na postojeće, izgrađene građevine na čestici, uz uvjet da s građevinom čine oblikovnu i konstruktivnu cjelinu - fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače (kao prateća namjena) i to u dubini čestice, iza građevina osnovne namjene, uz poštovanje ostalih uvjeta za izgradnju u građevinskom području (tlocrtna projekcija panela ubraja se u izgrađenost čestice) - fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače i stupove i kao osnovna namjena, ali samo u gospodarskim zonama oznake (I) - fotonaponski moduli mogu se postaviti na nadstrešnice (javnih) parkirališnih površina na način da se izbjegne plošna postava u velikim potezima), uz uvjet da je najviše trećina ukupne parkirališne površine natkriveno - u zonama turističke, rekreativne i društvene namjene (oznake u kartografskim prikazima T, D i R) postava fotonaponskih modula na nosačima, u prostoru izvan građevina (na tlu), nije moguća - fotonaponski moduli u građevinskom području naselja ne mogu se izvoditi na stupovima - ukoliko se fotonaponski moduli postavljaju na čestici kao osnovna namjena mogu se izvoditi i na stupovima i na nosačima, uz uvjet da čestica na koju se smještaju ima neposredan pristup na javnu prometnu površinu.

Članak 136a.

Nosači fotonaponskih modula definiraju se kao čelična ili aluminijska nosiva konstrukciju bez betonskih temelja te nemaju konstruktivnu visinu veću od 1,5 m. Stupovi fotonaponskih modula definiraju se kao čelična ili aluminijska nosiva konstrukcija s betonskim temeljem i konstruktivne visine visine više od 1,5 m - na čestici je moguća izgradnja i pomoćnih građevina samo ako s osnovnom građevinom čine funkcionalnu cjelinu - fotonaponski moduli i pomoćne građevine u njihovoj funkciji trebaju biti postavljeni na parceli tako da se osigura dovoljno manipulativnog prostora za potrebe održavanja i servisiranja - najveća dopuštena izgrađenost čestice može iznositi 70%, a mjeri se zbrojem tlocrtnih projekcija svih modula i izgrađenih struktura na tlo - udaljenost modula na rubnim dijelovima čestice koje graniče sa susjednom poljoprivrednom česticom treba iznositi najmanje za pola visine panela (h/2), ali ne manje od 3 m - fotonaponski moduli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio na visini višoj od 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u potpunosti i kroz cijeli dan. - priključivanje u sustav prijenosa električne energije vršiti će se prema posebnim propisima i uvjetima distributera b/ Uvjeti za smještaj energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja Kogeneracijsko postrojenje može se smjestiti izvan građevinskog područja naselja, na mjestu nastanka (uz građevinu farme za uzgoj stoke), ili u gospodarskoj zoni, uz uvjet da čestica na kojoj se zahvat planira udovoljava zahtjevima da bude građevna (opremljena infrastrukturom u minimalnom opsegu) i s koje je moguće izvesti prihvat proizvedene električne energije u sustav prijenosa i distribucije. Zbog isplativosti i veće iskoristivosti energije, poželjno je da bude u blizini potencijalnih korisnika toplinske energije (npr. farme, građevine javne namjene, stambene zone veće gustoće naseljenosti), a zbog jednostavnosti dovoza sirovina i odvoza nusprodukta poželjno je da lokacija postrojenja bude i u blizini važnih prometnica.

Članak 136a.

Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju energije kao pomoćna građevina u cilju proizvodnje energije za vlastite potrebe može biti smješteno unutar građevinskog područja ili u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja na čestici mješovite namjene (uslužne djelatnosti, proizvodnja, servisi), 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4193 na čestici društvenih sadržaja (društvene i javne funkcije, odgojno obrazovna funkcija, sport i rekreacija). Rad kogeneracijskog postrojenja mora se odvijati u uvjetima koji ne utječu negativno na okoliš: - razina buke mora biti u graničnim vrijednostima određenim posebnim propisom - u okruženju kogeneracijskog postrojenja ne smiju se širiti neugodni mirisi - ciklus proizvodnje mora biti zatvoren u smislu zbrinjavanja ostatka proizvodnje prema posebnim propisima Proizvedena energija u navedenim energetskim građevinama u ovom članku priključit će se u sustav prijenosa električne energije prema posebnim propisima i uvjetima distributera. c/ Istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe Istražni radovi i aktivnosti kojima je cilj utvrditi stanje rezervi ugljikovodika (E1) i geotermalnih voda (E2) iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe mogu se provoditi na prostoru cijele Općine, uz uvjete propisane Prostornim planom Međimurske županije i sukladno posebnim propisima. Temeljem rezultata istražnih radova, a sukladno posebnim propisima i odredbama Prostornog plana Međimurske županije moguće je utvrditi i formirati eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalne vode.

Ostali akti u ovom izdanju (45)