GLASNIK

Arhiva › 2024. › SGMŽ 27

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 8. studenoga 2024.

Prostorni plan uređenja Općine Donja Dubrava odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4180

Članak 68.

Članak 68. Priključivanje građevina na električnu i plinsku mrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno zakonskim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera i važećim odlukama Općinskog vijeća Donje Dubrave. 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4181 2.2.2. Zone turizma, športa, rekreacije i javnog zelenila
Članak 69. Ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja (kartografski prikaz 4) zone rezervirane za zelenilo, šport i rekreaciju. Unutar tih zona mogu se urediti i graditi: - športsko-rekreativni tereni s pratećim građevinama koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma, - javne zelene površine (drvoredi, parkovi, dječja igrališta i sl.), - javna plastika - zaštitne zelene površine sl. Unutar ovih zona mogu se uređivati i prostori sa zdravstvenom funkcijom. Izgrađenost čestica u ovoj zoni je maksimalno 15%. U tu površinu se ne uračunavaju igrališta na otvorenom. Maksimalna visina pomoćnih i ugostiteljskih građevina u ovoj zoni može biti prizemlje, s visinom vijenca 3,8m. U ovoj zoni se ne mogu graditi stambene i poslovne građevine, izuzev ako su u funkciji osnovne namjene, kao prateće građevine. Mogu se graditi npr. dvorane, svlačionice, tribine za gledatelje, servisi za održavanje športske opreme, trgovine športskom opremom, manji prateći ugostiteljski sadržaji, stan domara i sl. U ovoj zoni se ne mogu graditi radionice ili hale za proizvodnju športske opreme. Iznimno se u zonama zelenila, športa i rekreacije mogu zadržati postojeće poslovne, stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu sa člankom 208. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.

Članak 69a.

Članak 69a. Unutar građevinskog područja naselja, uz riječnu obalu, planirana je zona turizma,športa i rekreacije, označena na kartografskim prikazima broj 1. i 4. (R3 i R2) a namijenjena rekreaciji na vodi, ribolovu, rekreaciji u vidu šetnje i vožnje biciklom, s ciljem turističkog razvoja Donje Dubrave. Na dravskoj obali, na potezu od zapadnog ulaza u Donju Dubravu i pješačkog mosta do prijelaza državne ceste preko Drave, mogu se postaviti plutajući objekti (privezište čamaca, splav ugostiteljske namjene), mlin, vidikovac i slične građevine koje pridonose atraktivnosti prostora i stvaranju slike naselja uz rijeku. Uvjeti koje je potrebno ispuniti za smještaj ugostiteljskog plutajućeg objekta uz obalu Drave: - mogućnost priključka na infrastrukturu (struja, voda, odvodnja), te osigurani servisni prilaz i potreban broj parkirališnih mjesta za posjetitelje u neposrednoj blizini - ukoliko se navedeni plutajući objekti nalaze uz odvodni kanal HE Donja Dubrava, moraju se zatražiti uvjeti i suglasnost vlasnika navedene nekretnine - HEP-a - nakon postavljanja plutajuće građevine stabilizacijski blokovi ne smiju se premještati, osobito ne povlačenjem po podlozi (riječnom dnu) Uz obalu, na javnoj površini, može se postaviti vidikovac sa znakom mjesta i turističke zone u vidu konstruktivno - skulptorskog rješenja.

Članak 69b.

Članak 69b. Prostor kampa T3 označen na “kartografskom prikazu broj 4. Građevinsko područje naselja Donja Dubrava’’., planiran je unutar građevinskog područja na prostoru objedinjene namjene u zoni ugostiteljsko turističke namjene, na krajnjem zapadnom dijelu Donje Dubrave. Kamp je potrebno minimalno opremiti s komunalnom infrastrukturom prema posebnim propisima kojima se utvrđuje ta kategorija turističkog sadržaja. Prostor kampa i vanjski prostori susjednih građevina trebaju se oblikovati i koristiti kao jedinstvena javna površina. “Prostor kampa potrebno je uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja UPU-a kojim će se definirati: - parcelacija čestica, - rješenje komunalne infrastrukture Izgrađenost građevne čestice mora iznositi najviše 30%, a najmanje 40% čestice mora biti uređeno kao parkovno ili prirodno zelenilo. Gustoća korištenja može iznositi najviše 25 jedinica/ha. Unutar prostora kampa moguće je uređivati sportsko rekreacijsku namjenu.’’

Članak 70.

Članak 70. Unutar građevinskog područja u cilju očuvanja zelenih površina “zelenih trgova” najčešće prostori između prometnica, ne smiju se graditi nikakve građevine osim križeva i poklonaca, dječjih igrališta i uređenje partera (staze, klupe, fontane, skulpture). “Zeleni trgovi” moraju se hortikulturno urediti ozelenjivanjem autohtonim biljem. Kod uređivanja staza ili dječjih igrališta ne smije se koristiti asfalt. Postavljanje reklamnih panoa i kioska, te uređenje parkirališta na zelenim površinama “trgova” nije dopušteno zbog narušavanja vizura i zaštite zelenila. Preporuča se Općini za svaki “zeleni trg” u naselju izraditi hortikulturni projekt uređenja.

Članak 70a.

Članak 70a. Prostor centra naselja koji oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema prethodno izrađenom urbanističko arhitektonskom rješenju i opremiti elementima urbane opreme (klupe, javna rasvjeta i dr.). Osobito je potrebno izvršiti takvo uređenje prostora u okruženju zgrada sjedišta Općine građevina Zalan Trg Republike 9, te građanske kuće Trg Republike 3. U postupcima uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) preporuča se upotreba samo autohtonih vrsta bilja u oblikovanju prostora (vrba, joha, jasen, hrast, lipa, javor, kesten). 2.2.3. Prostori izuzeti od nove gradnje unutar građevinskog područja naselja

Članak 71.

Članak 71. Unutar građevinskog područja na pojedinim dijelovima naselja nije dopuštena gradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: - na javnim zelenim površinama (trgovima), - unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini minimalno 15m od osi korita ili 50m od nasipa rijeke Drave, i u pojasu 50m od ruba šume, iznimno je to Stranica 4182 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024. moguće na izgrađenim građevnim česticama (unutar vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti površine novoformiranih čestica), - na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i sl. u radijusu 30m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje sa postojećima čine funkcionalnu cjelinu), te na neizgrađenim prostorima uz groblja na udaljenosti od 100m. 2.3. “Gradnja izvan granica građevinskog područja’’.

Članak 72.

Članak 72. Građevine, koje se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza. Izvan građevinskog područja, na području Općine odobrava se gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su: - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje: - ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi), - građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme), - plastenici i staklenici, - pčelinjaci, - površine i građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - površine i građevine za športsko-rekreacijsku namjenu s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima, na području koje se nalazi neposredno uz rekreacijsko područje uz ribnjak- revitalizirani rukavac rijeke Drave, a ne nalaze se unutar zaštitnih koridora infrastrukturnih objekata planiranih prostornim planovima bilo koje razine - infrastrukturne građevine i sustavi (uključujući i groblje), - manje vjerske građevine (kapelice i raspela), - energetske građevine (bioplinska postrojenja, kogeneracijska postrojenja) - površine i objekti i postrojenja (građevine) za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe Građevine navedene u prethodnom stavku, pored uvjeta propisanih ovim Planom moraju poštivati i uvjete zaštite prirode određene posebnim propisima 2.3.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje Ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi)

Članak 73.

Članak 73. Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem – poljodjelsko gospodarstvo. Farme se mogu graditi na poljoprivrednom posjedu (koji se može sastojati i od više čestica) izvan građevinskog područja, ako su ispunjeni uvjeti o veličini posjeda za pojedine grane poljodjelstva: - ratarstvo 25,0 ha, - vinogradarstvo 3,5 ha, - uzgoj povrća 3,0 ha, - uzgoj voća 1,7 ha, - rasadnik bilja (uzgoj cvijeća i ljekovitog bilja) 1,0 ha. Veličina građevinskog zemljišta, na kojem se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, mora biti minimalne površine od 1,0 ha, a koeficijent izgrađenosti na tom građevinskom zemljištu može biti najviše 0,4. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoja cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti minimalne površine 0,3ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu. Posjed na kojem se gradi farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine.

Članak 74.

Članak 74. Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme iz prethodnog članka su: - stambena građevina - za potrebe stanovanja vlasnika, domara/čuvara (jedan stan), - gospodarske građevine za potrebe biljne (stočarske proizvodnje, ukoliko je kombinacija sadržaja), - poslovno-turističke građevine za potrebe seoskog turizma, - industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, - kompostarnici biološkog otpada, - druge prateće građevine prema potrebi. - objekti i postrojenja za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode i ugljikovodika u energetske svrhe (zagrijavanje farmi). Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u postupku ishođenja potrebne dozvole, u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.

Članak 75.

Članak 75. Minimalna udaljenost građevina iz prethodnog članka od građevinskog područja naselja je 100m, kao i od državne ceste, 50m od županijske i 30m od lokalne ceste. Sklop građevina farme iz prethodnog članka, na jednoj farmi moraju biti grupirane unutar maksimalno ¼ površine farme. Maksimalna visina građevina na farmi je Po+P+Potkrovlje, tj. 5,0m do visine vijenca. Maksimalna tlocrtna površina stambene građevine je 200m2, a po 600m2 za proizvodne, poslovne i gospodarske građevine, uz moguća odstupanja, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, na temelju obrazloženja u idejnom rješenju i dobivene suglasnosti u postupku dobivanja potrebne dozvole. Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz prethodnog članka primjenjuju se odredbe za minimalne udaljenosti od susjednih čestica/posjeda i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu građevinskih područja. 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4183

Članak 76.

Članak 76. Idejnim rješenjem kojim se traži izdavanje potrebnih dozvola za građevine iz članaka 73. i 74. bit će naročito određeno: - veličina posjeda i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje, - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati, - tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, - područje namjeravane gradnje građevina na farmi s predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja, - pristup na javnu prometnu površinu, - mogućnosti opremanja posjeda komunalnom infrastrukturom (opskrba pitkom vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.), - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog drveća, - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju farme ne može se parcelirati na manje dijelove. GoSPoDARSKE GRAĐEVINE ZA UZGoJ ŽIVoTINJA (ToVILIŠTA, SToČNE FARME)

Članak 77.

Članak 77. BRISAN Odlukom o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava (Službeni glasnik Međimurske županije broj 3/15), objavljene 19. ožujka 2015. – stupila na snagu 27. ožujka 2015. godine.
Članak 78. Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi) – tovilišta. Površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih građevina ne može biti manja od 2000 m2, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: Kapacitet tovilišta (broj Najmanja udaljenost u metrima uvjetnih grla – UG) od najbliže stambene do 10UG 12 m građevine 10-60 UG 50 m od najbliže stambene 60-100 UG 70 m građevine od najbliže stambene 200m građevine 100-250 UG 50 m od DC 20 m od ŽC i LC 500 m od građevnog područja Više od 250 UG 100 m od DC 50 m od ŽC i LC Iznimno od kriterija propisanih u tabeli u prethodnom stavku ovog članka, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi na udaljenosti najmanje 20m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj navedene stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine. Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: Smještaj farmi za uzgoj pilića: Najmanja udaljenost u metrima od Kapacitet Stamb. građ/ Državne Županijske i tovilišta Građ. područja ceste lokalne ceste 70 m od 5000 - 18000 stambene 30 15 pilića* građevine 18000 - 25000 100 m od građ.

Članak 78.

50 20 pilića** područja Više od 25000 200 m od građ. 100 50 pilića** područja Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja i zone športa i rekreacije. Maksimalna visina vijenca tovilišta može iznositi za piliće 4,0m, za ostala tovilišta 5,0m. Kod gradnji gospodarskih građevina za uzgoj životinja čiji je kapacitet manji od navedenog u tablici ovog članka, a dimenzije izgrađene tlocrtne površine gospodarske građevine prelaze 90,0m², udaljenost od pojasa gradnje stambenih građevina ne može biti manja od 70,0m.

Članak 78a.

Članak 78a. Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju krupne i sitne stoke za mliječnu proizvodnju, konja, visoke divljači, magaraca, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam. Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 komada goveda, 100 komada svinja ili 8.500 komada peradi ili uzgoj do 30 komada uvjetnih grla, pri čemu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500,0 kg. Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja mogu se locirati na svim kultiviranim predjelima visoke gospodarske učinkovitosti. Veličina građevinske čestice izdvojenog gospodarstva mora biti površine min. 2,0ha, na njoj se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje životinja, površine do 100,0m², izgrađene kao montažne od drveta, visine vijenca do 3,0m, nagiba krovnih ploha od 33° do 45° i pokrivene crijepom, šopom, slamom ili laganim pločama crvene ili zelene boje. Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od državne ceste, groblja, građevinskog područja naselja i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu Općine, biti udaljeni najmanje 100,0m, od županijskih i lokalnih cesta najmanje 20,0m, a od ostalih cesta i od osi poljskih putova najmanje 10,0m. Stranica 4184 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024.

Članak 79.

Članak 79. Postojeće farme koje imaju legalitet, a ne zadovoljavaju uvjete definirane ovim Odredbama, ne mogu se dalje proširivati. Iste se mogu zadržati uz rekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti rada i zaštite okoliša. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove. SPoRT I REKREACIJA
Članak 79.a Izvan građevinskog područja naselja, moguće je osnivati zone sporta i rekreacije, u smislu utvrđivanja staza za hodanje, poučnih staza s pripadajućim oznakama, klupama za odmor, manjim vidikovcima za opažanje prirode, spremištem za rekvizite i nadstrešnicu za sklanjanje. Pri izvođenju navedenih građevina potrebno je koristiti prirodne materijale, koristiti postojeće staze i puteve, a u uređenju vanjskih prostora voditi računa o očuvanju visokog zelenila. Pri sadnji bilja ne smiju se uvoditi strane vrste, već primijeniti samo biljne vrste iz okruženja. Provođenjem zahvata iz prethodnih stavaka ne mogu se mijenjati prirodna obilježja prostora (zadiranje u šumske površine uklanjanjem stabala, zadirati u vodotoke, vršiti velike iskope i nasipavanje zemljišta). Na području koje se nalazi neposredno uz rekreacijsko područje uz ribnjak- revitalizirani rukavac rijeke Drave, a izvan prostora ograničenja (zaštitnih koridora infrastrukturnih objekata) moguća je gradnja sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima. Za potrebe gradnje pratećih ugostiteljsko-turističkih sadržaja moguće je izdvajanje gradivog dijela čestice maksimalne veličine 100 m2, izgrađenosti maks. 30% gradivog dijela te maksimalnom visinom vijenca od 3.2 m.

Članak 79.

Čestice moraju imati neposredan pristup na javni put te osigurano zbrinjavanje otpadnih voda. Namjena tih građevina može biti ugostiteljska, športska ili pomoćna (spremišta/sanitarije), a ne može biti stambena (bilo za stalno ili povremeno stanovanje). SEoSKI TURIZAM
Članak 80. U sklopu ratarskih i stočarskih farmi i na seoskim domaćinstvima može se obavljati djelatnost seoskog turizma s pratećim ugostiteljskim i športsko-rekreativnim sadržajima. Maksimalni kapacitet ugostiteljske građevine na takvim farmama je 12 ležaja i 50 sjedećih mjesta u restoranu/gostionici/ blagovaonici. Stočarskim farmama se smatraju farme za uzgoj muznih krava, konja, koza, nojeva, odnosno sve farme na kojima se ne tovi stoka i perad. PLASTENICI I STAKLENICI

Članak 81.

Članak 81. Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. Veličina građevinskog zemljišta mora biti minimalne površine 0,3ha. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od 1,0m. SPREMIŠTA U VoćNJACIMA
Članak 82. Spremišta u voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina je veća od 1,0ha. Poljoprivredno zemljište najmanje površine od 1,0ha koje služi kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine (spremišta) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove. Površina gradivog dijela čestice ne može biti veća od 100m2 kada se gradi na čestici najmanje površine od 1,0ha. Površina gradivog dijela čestice iz stavka 3. ovog članka može se uvećati za 20m2 za svakih daljnjih 400m2 voćnjaka. Etažna visina spremišta je prizemna s najvišom visinom vijenca do 3,0m od terena. Spremišta mogu biti isključivo montažne gradnje. LoVAČKE REMIZE

Članak 83.

Članak 83. Na kultiviranim predjelima Općine Donja Dubrava mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj lovne divljači ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači. PČELINJACI

Članak 84.

Članak 84. Stacionarni pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne montažne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,0m od nivoa terena na čvrstim temeljima. Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz stacionarni pčelinjak veličine najmanje 30 košnica može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine najviše 25m². Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0m od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. RIBNJACI

Članak 85.

Članak 85. Osnivanje i gradnja ribnjaka može se vršiti samo na saniranim dijelovima šljunčara, a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta s ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta. 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4185 Projekt na osnovu kojeg je dobivena potrebna dozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije obala i okolnog prostora, pejsažno rješenje mikrolokacije, te način sanacije iskopa po prestanku korištenja. GRAĐEVINE U FUNKCIJI PoLJoPRIVREDNE PRoIZVoDNJE (SPREMIŠTA, SUŠARE, HLADNJAČE I SL.)

Članak 85a.

Članak 85a. Najmanja površina čestice za smještaj građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti 0,5ha, a građevna čestica izuzeta od zemljišta na kojoj se planira gradnja može biti i manja. Koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,4. Planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od susjedne južne međe najmanje 3,0m. 2.3.2. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 86. Na području Općine nije planirano otvaranje polja za eksploataciju šljunka i pijeska. 2.3.3. Športsko – rekreacijske i prateće ugostiteljsko – turističke građevine

Članak 87.

Članak 87. Namjene, lokacija te površina izdvojenih područja za obavljanje športsko rekreacijske namjene i ugostiteljskoturističke namjene za područje Općine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. «Korištenje i namjena površina» u mjerilu 1:25000, a odnose se na: - zonu rekreacije i sporta na vodi, na području poluotoka ušća oteretnog kanala HE Donja Dubrava i starog toka rijeke Drave /oznaka R3/, - područja kraj mosta državne ceste D20, kraj lijeve obala Drave i starog rukavca, područje namijenjeno za uređenje u svrhu izletničkog i lovnog turizma i rekreacije s pristaništem za čamce. / oznaka R4,T5 i Ld - područje rekreacije i sportskog ribolova na području revitaliziranog starog rukavca rijeke Drave istočno od naselja Donja Dubrava uz sam nasip /oznake R2/, - područje sanacije napuštene šljunčare uređenjem prostora namijenjenog u svrhu rekreacije i sportskog ribolova između oterenog kanala HEDD i starog toka rijeke Drave /oznake R2/, - lokacija za uređenje izletničkog punkta postavom riječnog mlina uz desnu obalu Drave južno od naselja Donja Dubrava. Za planirane navedene zone i područja, ovim Planom određuje se obaveza izrade UPU-a. Sadržaje i zahvate unutar prostora obuhvata UPU-a potrebno je pažljivo planirati i dimenzionirati, planirati udio namijenjen rekreaciji i pristup ljudi (pozicija i veličina plaže, staze za kretanje posjetitelja) vodeći pozornost na zatečeno stanje prirodnih vrijednosti i osobitosti, uvažavajući mjere zaštite prirode propisane u poglavlju 6.2. Mjere zaštite ovih Odredbi.

Članak 88.

Članak 88. Zona rekreacije i sporta na vodi, na području poluotoka ušća oteretnog kanala HE Donja Dubrava i starog toka rijeke Drave /oznaka R3,R2 i R4 / namijenjena je uređenju prostora za: - plažu u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i rekreativna sportska igrališta – odbojka na pijesku, mali nogomet na pijesku, stolni tenis, i sl., - sportovi na vodi, - pristanište za čamce u vidu pontona, - tematski park Zonu je potrebno uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja UPU-a kojim će se definirati: - razgraničenje namjena, - parcelacija čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, - usklađenje uvjeta korištenja prostora, lociranje građevina i načina gradnje građevina, s mjerama zaštite prirodnih vrijednosti propisanih u poglavlju 6.2. Mjere zaštite ovih Odredbi, - građevine trebaju biti građene od drveta, namijenjene isključivo za povremeno korištenje, locirane iznad nivoa velike vode 100 godišnjeg povratnog perioda, - odvodnju otpadnih voda s područja inundacije treba riješiti na način da se otpadne vode odvedu izvan područja inundacije te da se zbrinu na zakonom propisan način. Prateći sadržaji mogu se urediti u smislu omogućavanja upražnjavanja rekreacije i sporta unutar inundacije rijeke Drave uz zadovoljenje i usklađenje zahvata sa svim propisima kojima se osigurava sigurnost i zaštita te kontrolira slobodni pristup vodenim površinama. Za prilaz zoni potrebno je urediti postojeći put uz nasip oteretnog kanala He Dubrave. Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji.

Članak 88.

Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija za rijeku Dravu.
Članak 89. “Zona lovačkog turizma kraj mosta državne ceste D20, kraj lijeve obala Drave i starog rukavca /oznaka Ld, R4 namijenjeno je uređenju prostora za: - lovni turizam u sklopu kojeg su moguće i prateće ugostiteljsko turističke građevine sa smještajem, - ugostiteljsko turistička namjena s najviše dvije ugostiteljske građevine različitih obima ugostiteljskih usluga (restoran, caffe bar), Prateći sadržaji mogu se urediti u smislu omogućavanja bavljenja rekreacijom i sportom unutar inundacije rijeke Drave uz zadovoljenje i usklađenje zahvata sa svim propisima kojima se osigurava sigurnost i zaštita te kontrolira slobodni pristup vodenim površinama. Prateće sadržaje koji se uređuju kao strelišta za gađanje letećih meta potrebno je planirati i uređivati prema posebnim propisima koji se odnose na lovno streljaštvo. Prilikom uređenja vanjskih prostora lovačkog doma i uređenja pratećih sadržaja potrebno je u najvećoj mogućoj Stranica 4186 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024. mjeri očuvati postojeće stanje šuma uz stalno poduzimanje mjera za pošumljavanje i poboljšanje. Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija za rijeku Dravu. Izgradnja pratećih građevina koje su u funkciji sporta i rekreacije moguća je u tlocrtnoj površini najviše do 10% površine namijenjene sportskim aktivnostima, a građevna čestica namijenjena za izgradnju tih građevina mora najmanje 60% površine sadržavati pejzažne elemente prostora (zatečene prirodne cjeline ili novoplanirane krajobrazne elemente u skladu sa zatečenim prirodnim obilježjima prostora).

Članak 89.

Za prihvat očekivanog broja posjetitelja potrebno je osigurati potrebnu infrastrukturu (parkirališta, sanitarni sklopovi, i sl.)“
Članak 89a. Rekreacijska područja uz ribnjake mogu se uređivati samo u svrhu razvoja sportskog ribolova gdje uzgoj ribe i ribolov imaju prvenstveno sportsko-rekreacijsku svrhu, a to su: - područje rekreacije i sportskog ribolova na području revitaliziranog starog rukavca rijeke Drave istočno od naselja Donja Dubrava uz sam nasip /oznake R2/, - područje sanacije napuštene šljunčare uređenjem prostora namijenjenog u svrhu rekreacije i sportskog ribolova između oterenog kanala HEDD i starog toka rijeke Drave /oznake R2/. Unutar područja ribnjaka, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu, maksimalne površine do 120,0m², visine vijenca do 3,8m, pokrova od glinenog crijepa ili šopa, - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala, - graditi privezište za čamce, klupe odmorišta, isključivo od drveta. Područje rekreacijskih ribnjaka potrebno uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja UPU-a kojim će se definirati: - razgraničenje namjena, - usklađenje uvjeta korištenja prostora, lociranje građevina i načina gradnje građevina s mjerama zaštite prirodnih vrijednosti propisanih u poglavlju 6.2. Mjere zaštite ovih Odredbi.

Članak 90.

Članak 90. Gradnja športsko-rekreacijskih i pratećih ugostiteljskoturističkih građevina, koje se u skladu s ovim Planom mogu graditi izvan građevinskog područja, a unutar Regionalnog parka Mura-Drava i Značajnog krajobraza Mura na ukupnoj površini većoj od 1,5ha, obavezna je izrada prostornog plana užeg područja UPU-a. Urbanistički plan uređenja treba odrediti osnovne programske parametre, prometnu mrežu, te način opskrbe komunalnom infrastrukturom uz poštivanje mjera zaštite prirodnih vrijednosti. Postojeće šumske površine unutar tih zona i lokacija se ne smiju smanjivati. Maksimalna izgrađenost čestica u ovakvim zonama ne smije prijeći 15%.

Članak 91.

Članak 91. Građevine koje se grade u zoni i na lokacijama iz članaka 87. i 88. mogu biti isključivo prizemnice s uređenim potkrovljem, maksimalne visine vijenca 3,8m, maksimalne bruto razvijene površine prizemne etaže 600m2. Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, mogu se dozvoliti i veće građevine, ako se radi o građevinama za pojedine športske sadržaje čija pravila to uvjetuju. Građevine unutar zona zelenila, športa i rekreacije moraju biti grupirane na način da ne ometaju osnovnu namjenu prostora. Građevine moraju svojim oblikovanjem i materijalima biti maksimalno uklopljene u prostor u kojem se grade. Građevine moraju biti izvedene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. 2.3.4. Manje vjerske građevine i spomenici

Članak 92.

Članak 92. Manje vjerske građevine kao što su kapelice, raspela, spomenici i sl. mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet. Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. 2.3.5. Postojeća gradnja izvan građevinskog područja
Članak 93. Pojedinačne stambene, poslovne i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. g. tretiraju se kao postojeća gradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada – ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim Planom. Neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.5. “Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni” ovih Odredbi.

Članak 93a.

Članak 93a. Postojeća građevina ugostiteljske namjene izvan građevinskog područja naselja na sjevernom dijelu Općine, može se rekonstrukcijom prenamijeniti u turističku namjenu T1 (hotel) manjeg smještajnog kapaciteta i ugostiteljskog sadržaja. Visina rekonstruirane građevine može iznositi najviše do P+2, a izgrađenost čestice ne može biti veća od 30% njezine površine (Kig = 0,3). 3. UVJETI SMJEŠTAJA GoSPoDARSKIH DJELATNoSTI
Članak 94. Gospodarske djelatnosti na području Općine Donja Dubrava mogu biti smještene: 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4187 - unutar građevinskih područja naselja, - izvan građevinskog područja naselja. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. “Izgradnja izvan građevinskog područja naselja”, te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stočarske farme. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovite namjene i prostora rezerviranih za radne zone. Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovite namjene, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1. “Zone mješovite namjene”.

Članak 95.

Članak 95. U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone mješovite namjene moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprječavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprječavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i dr.).

Ostali akti u ovom izdanju (45)