GLASNIK

Arhiva › 2024. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Podturen · 29. srpnja 2024. · KLASA 350-02/23-01/04 · URBROJ 2109-13-01-24-106

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podturen

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2690

Članak 35.

Članak 35.
(1) Pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) Pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica i slično.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna zasebna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću. 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2691
(4) Unutar arhitektonskog kompleksa se prateći i pomoćni sadržaju smještaju na način da vizualno i oblikovno ne dominiraju u odnosu na sadržaj osnovne namjene.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice: - kod nove gradnje na preostalom neizgrađenom zemljištu (na interpoliranoj građevnoj čestici unutar izgrađene ulice), ulično pročelje osnovne građevine smješta se na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - kod zamjenske gradnje na postojećoj građevnoj čestici, ulično pročelje nove osnovne građevine smješta se na građevinskom pravcu osnovne građevine koja se ruši ili na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - dogradnja postojeće osnovne građevine koja je u odnosu na utvrđeni građevni pravac uličnog niza smještena dublje unutar građevne čestice, može se predvidjeti u svim smjerovima, pa i u smjeru linije regulacije, uz uvjet da se novo ulično pročelje ne približi liniji regulacije više nego što su od nje udaljena ulična pročelja susjednih zgrada u istom uličnom nizu, niti na manje od 5,0 m.
(2) U neizgrađenim uličnim potezima izgrađenih i uređenih dijelova naselja (duži neizgrađeni dijelovi postojećih ulica ili ulični potezi u kojima se građevna struktura) i u novim ulicama unutar područja za razvoj naselja za koji ne postoji obveza izrade prostornog plana užega područja udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje se neposredno projektnim rješenjem na način da: - najmanja udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije iznosi 5,0 m - najveća udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije iznosi 10,0 m - udaljenosti uličnih pročelja susjednih osnovnih građevina u uličnom nizu od linije regulacije se međusobno usklađuje na način da se udaljenosti pročelja osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama od linije regulacije načelno ne razlikuje više od 3,0 m.

Članak 36.

(3) Izuzetno se može se odstupiti od uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga, parka, parkirališta i stajališta, odnosno okretišta za autobus - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta - ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna građevina predviđa gradnja gospodarske građevine s potencijalno negativnim utjecajem (Grupa 1 ili 2) ili gospodarske poljoprivredne građevine (spremište za strojeve i/ili proizvode i slično), takvu gradnju je potrebno smjestiti uvučeno od linije regulacije, odnosno na način da se dugoročno omogući gradnja poslovne ili stambene zgrade u prednjem dijelu čestice - ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s arhitektonskim obilježjima tradicijske baštine, novu stambenu gradnju moguće je smjestiti dublje unutar čestice uz zadržavanje stare kuće.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Unutar područja za razvoj naselja – neizgrađeni i neuređeni dio naselja s obvezom izrade prostornog plana užega područja građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine utvrđuje se s najmanje 5,0 i najviše 10,0 m uvučeno od linije regulacije, a etažnost se može planirati do E=Po(ili S)+P+1K+Pk.
(2) Isključivo za slobodnostojeće osnovne građevine umjesto potkrovlja (Pk) može se predvidjeti nepotpuna etaža (NE).
Članak 38.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena, odnosno građevina u nizu.
(2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) Prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, kada je garaža za osobna vozila predviđena u jedinstvenom arhitektonskom kompleksu s individualnom zgradom (najviše 3 ZKJ) se na građevinskoj liniji smješta ulično pročelje garaže, te se ta linija smatra građevinskom linijom cijele zgrade.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednoj zemljišnoj čestici i međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično).
(2) Najisturenijim dijelom građevine se ne smatraju vanjske stube i rampe za pristup prizemlju, suterenu i/ili podrumu, ukoliko iznad njih nije izvedena nadstrešnica.
(3) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine - 4,0 m za poluugrađene građevine - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) ili visina od uređenog terena do vrha atike veća od 8,0 m.
(4) Preporuča se da udaljenost slobodnostojećeg dijela osnovne građevine od ostalih sporednih međa (bočne i stražnje) građevne čestice ne bude manja od 1,0 m. Stranica 2692 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024.
(5) Udaljenost pratećih i pomoćnih građevina od bočnih međa vlastite građevne čestice: - ukoliko se smještaju u području između uličnog pročelja i stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) utvrđuje se jednako kao i za osnovnu građevinu - ukoliko se smještaju iza stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) se ne ispituje.
(6) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba iznositi: - za građevine ukupne visine do 10,0 m, najmanje ½ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 4,0 m - za građevine ukupne visine veće od 10,0 m, najmanje za ⅔ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 6,0 m.

Članak 39.

(7) Izuzetno, u izgrađenim dijelovima naselja postojeća udaljenost građevina do bočne međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom ukoliko se radi o rekonstrukciji, uključujući i dogradnju u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, ukoliko se građevini ne povećava broj etaža i projektom se dokaže mogućnost provedbe zaštite i spašavanja u slučaju požara i urušavanja građevina.
(8) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 2), preporuča osnovna građevina ili TIPOLOGIJA GRADNJE ulični dio kompleksa NA POJEDINAČNOJ visina / etažnost GRAĐ. ČESTICI Vos/ /Eos/ INDIVIDUALNA E=4 7,0 m DO 3 ZKJ /Po+P+1K+Pk MANJA VIŠEJEDINIČNA E=4 7,0 m OD 4 DO 6 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) U svim slučajevima se umjesto podruma (Po) može predvidjeti suteren (S).
(3) Gradnja nepotpune etaže (NE) umjesto potkrovlja (Pk) dozvoljena je izuzetno za slobodnostojeće osnovne građevine, izvan površine s obaveznom primjenom kosog krova, prema ovom poglavlju i i poglavlju 6.1. „Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti“.
(4) Za sve zgrade s namjenom povremeno stanovanje, bez obzira da li se nalaze u zonama mješovite ili turističke namjene, obvezna je primjena kriterija određenog za stambene kuće za povremeno stanovanje iz članka 69. odredbi za provedbu Prostornog plana Međimurske županije, odnosno tlocrtni gabarit takve zgrade ne može biti manji od 30,0 m2, a najveća visina (vijenca) takve zgrade utvrđuje se s 3,2 m. se da udaljenost takvog sadržaja od ulične međe vlastite čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) ne bude manja od 20,0 m, a ne može biti manja od 10,0 m.

Članak 40.

(2) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 91.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se s 6,0 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela. 2.2.2.3. Uvjeti oblikovanja građevina

Članak 41.

Članak 41.
(1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina / visina /Vpr/ etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ Vpo/ E=2 5,0 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/
(5) Individualna gradnja primjerena je za sve funkcionalne zone predviđene za gradnju zgrada.
(6) Manja višejedinična gradnja visine (vijenca) i etažnosti prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, može se smještati: - unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ svih naselja, samo ukoliko je to predviđeno urbanističkim planom uređenja - unutar zona mješovite, stambeno – poslovne namjene / oznaka M2/ u svim naseljima, neposrednom primjenom ove Odluke (bez obveze izrade urbanističkog plana uređenja).
(7) Veća višejedinična gradnja unutar naselja Općine nije dozvoljena.
(8) Izuzetno: 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2693 - postojeće legalne stambene i/ili poslovne zgrade s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini, bez obzira na funkcionalnu zonu u kojoj se nalaze - specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, zvonici sakralnih građevina i slično, mogu imati veću visinu (vijenca) - zgrade ili dijelovi zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna ili prateća namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 1 ili 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, mogu u stražnjim dijelovima čestice biti viši od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (spremišta strojeva i/ ili proizvoda uključujući hladnjače, prostori za preradu, pakiranje i distribuciju proizvoda i slično), ali ne viši od 7,0 m - izuzetno od prethodne alineje, visina silosa koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa može biti veća od navedenih 7,0 m, ali ih je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje za vlastitu visinu udaljeno od najbližeg stambenog sadržaja.

Članak 42.

Članak 42.
(1) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, svaka od etaža potkrovlja smatra se zasebnom etažom, a drugu etažu potkrovlja je moguće predvidjeti samo ukoliko ukupni broj etaža iznad prizemlja ne prelazi broj etaža iznad prizemlja dozvoljenih prema prethodnom članku.
Članak 43.
(1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanje pokretljivosti.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevine na zidu orijentiranom prema toj međi ne mogu imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Stavak 1. ovog članka ne odnosi se na otvore koji su manje od 3,0 m udaljeni od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, pješačka staza, put, trg, park, zemljište izvan građevinskog područja i slično).
(4) Ukoliko se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe vlastite građevne čestice predviđa gradnja lođe, balkona, prohodne terase, otvorene galerije, otvorenog stubišta ili drugog otvorenog korisnog prostora građevine, na tu stranu građevna treba imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu najmanje visine 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim česticama.
(5) Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom (poluugrađena i ugrađena gradnja), trebaju biti oblikovane na način: - između zgrada obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih zgrada ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - ukoliko se u zidu osnovne poluugrađene građevine smještenom na međi sa susjednom česticom predviđaju otvori, pozicija otvora treba od uličnog pročelja zgrade biti udaljena najmanje 10,0 m, a građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - kod pratećih i pomoćnih građevina se u zidu smještenom na međi sa susjednom česticom ne mogu predvidjeti otvori - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Kod oblikovanja zgrada na području Općine uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°, te se i nadalje preporuča, a primjena kosih krovova obavezna je: - unutar područja zaštićene prirode i ekološke mreže - u Podturnu u ulicama: Murska ulica, Mije Hasnaša, Mala Kaniža, Tratna ulica i dio Glavne ulice koji je orijentiran na stari rukavac Mure.
(2) Arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog, kod čega se preporuča primjena ravnog krova, primjereno je za: - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - slobodnostojeće višestambene zgrade - slobodnostojeće individualne u novim ulicama izvan područja zaštićene prirode i ekološke mreže.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture. Stranica 2694 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024.
(2) U slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, ali se među njima ne treba nužno postavljati ograda.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Kod oblikovanja zgrada i vanjskih površina - za zahvate na površinama koje su u poglavlju 6.1. „Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti“ navedene kao izgrađeni krajobraz, obavezna je primjena odredbi navedenog poglavlja. - za zahvate na građevnim česticama kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, kao i navedenih kao evidentirane u svrhu zaštite na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provođenje iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“. 2.2.2.4. Uvjeti uređenja građevne čestice

Članak 49.

Članak 49.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) Na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) Kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti - dekorativno vrtno jezerce - najviše jedno otvoreno tenis igralište - najviše jedan bazen.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene.
(5) Sportsko - rekreacijska igrališta i kompleks od više bazena trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u prirodnom terenu: - najmanje 30% vlastite površine, ako je na njoj osnovna građevina društvene namjene - najmanje 20% vlastite površine, za osnovne građevine drugih namjena.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično.
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(6) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).

Članak 51.

Članak 51.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 52.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a urbanističkim planom uređenja se za javne sadržaje, višestambenu gradnju, građevne komplekse s javnim načinom korištenja i druge za identitet naselja značajne sadržaje, može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali se može postaviti i dublje unutar građevne čestice, u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije, iz oblikovnog razloga ili radi osiguranja prostora za novu regulaciju uličnog koridora.
(3) Kod izvedbe ulične ograde novoformirane građevne čestice i u slučaju izmještanja i/ili povećanja visine ulične ograde postojeće građevne čestice, potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Općine, odnosno uličnu ogradu je u odnosu na njenu poziciju potrebno izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog upravnog odjela.
(4) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, s punim parapetom do 0,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju biti oblikovane na način da se osigura preglednost raskrižja.

Članak 52.

(6) Iznimno, ulične ograde mogu biti više: - kada se radi o rekonstrukciji autentične ograde ili oblikovanju ograde prema konzervatorskim uvjetima - kada se radi o načinu gradnje ograde tipičnom za ulični potez - kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, 29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2695 dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.
(7) Ograde na međi prema susjednim građevnim česticama mogu biti najviše do 2,2 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) Ukoliko se iza ograde ili umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice, a uvjeti za visinu i preglednost raskrižja jednako se primjenjuju i na živicu.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Preporuča se da visina potpornog zida nije veća od 2,0 m, a u slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti kaskadno, oblikovanjem terasa.
Članak 54.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate: - na površini najmanje 6,0 m udaljenoj od ruba vodotoka ili nožice nasipa, odnosno na površinama unutar utvrđenog inundacijskog pojasa vodotoka - na površini vegetacijskog pojasa otvorenog vodotoka koji se utvrđuje s 15,0 m obostrano od osi vodotoka unutar građevinskog područja naselja - unutar cijele površine uz vodotok utvrđene kao zona javnog zelenila /oznaka Z/ ili kao zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/.
(2) Unutar inundacijskog pojasa vodotoka se izuzetno mogu predvidjeti pojedini zahvati kao što je uređenje i održavanje puta za pristup vodotoku, ukoliko zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo, određeno Zakonom o vodama. 2.2.2.5. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave

Članak 55.

Članak 55.
(1) Priključenje građevne čestice i/ili građevina na prometnu infrastrukturu i javne komunalne sustave provodi se prema odredbama iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) Priključenje na prometnu mrežu obavlja se prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za prometnicu na koju se predviđa priključenje građevne čestice.
(3) Priključivanje na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno nadležnog operatora sustava i u skladu s posebnim propisima.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(2) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.2.2.6. Minimalni standardi prostora stambene namjene
Članak 58.
(1) Najmanja površina tlocrtne projekcije stambene zgrade za stalno ili povremeno stanovanje određuje se s 30,0 m2.
(2) Za višestambene i višejedinične stambeno – poslovne zgrade: - preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i zatvoreno stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena - preporuča se osiguranje garažnog prostora ili natkrivenog parkirališnog mjesta za sve stambene jedinice na čestici - pomoćnu građevinu garaže s većim brojem pojedinačnih garaža s vlastitim ulazima izvana moguće je smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice - zajedničku garažu s jedni ulazom moguće je smjestiti unutar gabarita osnovne građevine, a ukoliko se nalazi u podrumskoj, odnosno suterenskoj etaži njena tlocrtna površina može izlaziti izvan površine tlocrta prizemlja uz uvjet da na tom dijelu ima predviđen „zeleni krov“ - nadstrešnice za vozila potrebno je smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja

Članak 59.

Članak 59.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja (IGPIN) na području Općine utvrđuju se kao zone, odnosno površine: - gospodarske namjene: - ugostiteljsko – turistička /oznaka T4/ - sportsko – rekreacijske namjene: - za lovstvo /oznaka R6/ - za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/.
(2) Unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja mogu se, osim namjene specifično utvrđene za svako izdvojeno građevinsko područje, formirati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju za potrebe pojedinog izdvojenog građevinskog područja, kao što su trgovi, parkovi, otvorena parkirališta, građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično), čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička Stranica 2696 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. srpnja 2024. infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) i kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(3) Specifični uvjeti namjene površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za svaku zasebnu izdvojenu zonu utvrđuju se prema ovom poglavlju. 2.3.1.1. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske namjene 2.3.1.1.1. IGPIN ugostiteljsko – turističke namjene u Sivici /oznaka T4/

Članak 60.

Članak 60.
(1) Unutar površine IGPIN predviđa se formirati jedna građevna čestica za potrebe ugostiteljsko – turističke djelatnosti, kao samostalne djelatnosti ili kao prateće djelatnosti šumarstva i/ili lovstva.
(2) Postojeća građevina (stari lovački dom Sivica) se može rekonstruirati, a uz nju je u okvirima iste građevne čestice moguće predvidjeti kao prateću namjenu smještaj kampa i/ ili kamp odmorišta.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,3.
(4) Maksimalna dozvoljena etažnost postojeće građevine (lovački dom) iznosi E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m.
(5) Ostale novoplanirane zgrade mogu imati najveću etažnost E=1/P, te najveću visinu (vijenca) 3,2 m.
(6) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(7) Zabranjena je postava metalnih kontejnera u funkciji smještajnih jedinica ili servisnih zgrada.
(8) Kapacitet kampa utvrđuje se prema posebnom propisu iz djelokruga turističke djelatnosti, ovisno o dozvoljenoj izgrađenosti utvrđene ovim člankom.
(9) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolne pristupe potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane, u betonskim opločnicima ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(10) Najmanje 40% površine čestice treba krajobrazno urediti, autohtonih biljnih vrsta.

Članak 60.

(11) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(12) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene 2.3.1.2.1. Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/
Članak 61.
(1) Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/ utvrđena je sjeveroistočno od naselja Novakovec, a namijenjena je formiranju građevnih čestica i gradnji lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina, postavu opreme i uređenje drugih površina iz djelatnosti lovstva, te u funkciji lovačkih udruga.
(2) Prateće djelatnosti unutar pojedine zone mogu biti pružanje smještajnih turističkih i/ili ugostiteljskih usluga.
(3) Unutar pojedine zone za lovstvo može se, sukladno odgovarajućoj lovnogospodarskoj osnovi: - graditi, odnosno rekonstruirati zgrade za potrebe djelatnosti lovačkog društva sa ili bez pratećih ugostiteljskih i smještajnih turističkih sadržaja u funkciji lovstva - graditi lovnogospodarski i lovnotehnički objekti - urediti lovačke streljane - urediti lovačke remize, uključujući i za vodene ptice na vodenim površinama u okviru IGPIN - graditi drugi objekti i uređivati druge površine predviđene lovnogospodarskom osnovom.
(4) Unutar zone za lovstvo ne mogu se graditi stambene građevine, unositi neautohtone biljne i životinjske vrste, osim:

Članak 61.

- neautohtonih životinjskih vrsta koje se prema posebnim propisima iz područja lovstva smatraju divljači koja obitava na teritoriju Republike Hrvatske - neautohtonih životinjskih vrsta ako se drže u sklopu manjeg zoološkog vrta, organiziranog prema posebnim propisima za takvu djelatnost.
(5) Ukoliko unutar zone postoji šuma ili šumsko zemljište, projektnim rješenjem je potrebno voditi računa da se takve površine što je više moguće zadrže, a gradnju po mogućnosti smjestiti izvan njih.
(6) Unutar zone moguće je formirati jednu građevnu česticu namijenjenu gradnji zgrada.
(7) Ukupna površina prirodnog terena obračunava se na ukupnu površinu izdvojene zone i treba iznositi najmanje 60% površine zone, u što se ubraja i vodena površina.
(8) Koeficijent izgrađenosti kopnenog dijela izdvojene zone ne smije prelaziti kig=0,2.
(9) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m.
(10) Ukoliko se unutar područja predviđa više sadržaja, potrebno je predvidjeti gradnju u međusobno usklađenom arhitektonskom kompleksu od više zgrada.
(11) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni okolišu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(12) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.

Stranica 2697

Članak 61.

29. srpnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 2697
(13) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(14) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.2.2. Izdvojena zona za sportski ribolov i rekreaciju / oznaka R9/
Članak 62.
(1) Izdvojena zona za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/ utvrđuje se kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, uz vodene rekreacijski ribnjak sjeverno od Podturna (uz dio starog rukavca Mure).
(2) Za izdvojenu zone utvrđuje se mogućnost gradnje građevina i uređenja vanjskog prostora s namijenjenom raznih rekreativnih sadržaja: - rekreacijskog ribolova - održavanja edukacijskih prezentacija, radionica i kampova - održavanja kulturnih, sportskih, turističkih i drugih vrsta manifestacija - organizacija privremenog kampa za navedene sadržaje iz prethodnih alineja, sukladno posebnom propisu iz djelatnosti turizma - slični sadržaji koji podrazumijevaju zaposjedanje prostora utvrđenog kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(3) Ostali dozvoljeni zahvati unutar IGPIN i neposredno uz vodenu površinu rekreacijskog ribnjaka: - izvedba privezišta za čamce, pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - izvedba najviše dva igrališta za odbojku na pijesku - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.

Članak 62.

(4) Unutar izdvojene zone moguće je formirati jednu građevnu česticu, unutar koje se dozvoljeni koeficijent izgrađenosti utvrđuje s kig=0,2.
(5) Ukupna površina prirodnog terena unutar građevne čestice treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(6) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m.
(7) Ukoliko se unutar područja predviđa više sadržaja, potrebno je predvidjeti gradnju u međusobno usklađenom arhitektonskom kompleksu.
(8) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni okolišu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(9) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolne pristupe potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(10) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(11) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja

Članak 63.

Članak 63.
(1) Površine izvan građevinskih područja mogu se koristiti samo u skladu s namjenom utvrđenom prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Građevine i zahvati planirani izvan građevinskih područja: - obrađeno u poglavlju 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“: - zahvati na UPOV Podturen, unutar površine utvrđene za tu namjenu /oznaka IS1/ - nova cestovna infrastruktura, uključujući i granične prijelaze na istoj - obrađeno u poglavlju 3.3.1. „Turizam“: - skela na Muri /oznaka T6/ - mlin /oznaka T7/ - rekonstrukcija murskih mlinova - obrađeno u poglavlju 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, lovstva i eksploatacije ugljika i geotermalnih voda za energetske svrhe.
(3) Druga gradnja, na površinama izvan građevinskih područja nije dozvoljena, osim: - gradnje i rekonstrukcije linijskih i drugih (podzemnih i nadzemnih) građevina infrastrukturnih sustava i transportnih gospodarskih sustava - gradnja malih sakralnih objekata, kao što su poklonci i raspela moguća je uz križanja poljskih i šumskih putova - pozicije i zakloni za ribiče izvedeni od prirodnih materijala (zemlja, drvo i slično) mogu se predvidjeti uz rekreacijske ribnjake izvan građevinskih područja - poljski i šumski putovi i staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje i šumarstva, mogu se urediti za rekreativne aktivnosti čije obavljanje nema dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, pješačenje, biciklizam, jahanje i slično).

Ostali akti u ovom izdanju (24)