Arhiva › 2023. › SGGČ 5

SGGČGrad Čakovec - Prijatelj Djece 622 · 14. rujna 2023. · KLASA 029-01/23-01/34 · URBROJ 2109-2-02-23-07

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona istok - sjeverni dio u Čakovcu - pročišćeni tekst

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 703

Članak 33.

Članak 33.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama, izuzev građevina na građevnim česticama stambene namjene /oznaka S/ i građevnoj čestici sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R1/, određen je kartografskim prikazom br. 4. - »Uvjeti gradnje građevina«.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, - za neke od čestica i obvezni građevinski pravac na koji se obvezno locira građevina osnovne namjene.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Urbanističkog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
(4) Iznimno od stavka (2), izvan površina unutar koje se mogu graditi građevine, dozvoljava se smještaj sljedećih pomoćnih građevina: porte, nadstrešnice, otvorenih skladišta, utovarno - istovarnih rampi, transformatorske stanice, plinske i redukcijske stanice, spremnika goriva i sl.
(5) Iznimno od stavka (2), izvan površina unutar koje se mogu graditi građevine, dozvoljava se postava solarnih panela, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,0 m od linije regulacije.
(6) Na građevnoj čestici sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R1/ najmanja udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice je h/2.
(7) Smještaj osnovnih i pomoćnih građevina na česticama stambene namjene određen je člankom 33.a ovih odredbi.
Članak 33.a
(1) Stambene građevine koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti Stranica 704 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023.

Članak 33.

manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Propisani razmak između građevina na susjednim građevnim česticama ne može biti manji od 4,0 m.
(2) Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0 m od međe, ali ne manju od 0,3 m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka od 4,0 m između građevina.
(3) Iznimno od stavka (2) ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,3 m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,3 m.
(4) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način na česticama čija građevinska međa graniči s česticama čija širina iznosi od 8 - 12 m, moraju od te međe biti udaljeni minimalno 4 m.
(5) Prilikom izdavanja akta za građenje građevine koja se zbog minimalne širine čestice mora planirati za izgradnju na poluotvoreni način, a nalazi se između dvije čestice dostatne za izgradnju na slobodnostojeći način, dozvoljeno je njeno prislanjanje na granicu jedne od susjednih čestica. Zid koji se planira prisloniti na granicu susjedne čestice mora se izvesti kao protupožarni i na njemu nije dozvoljeno planiranje ikakvih otvora.
(6) Terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice, osim ukoliko bočno prema susjedu nemaju izvedenu pregradu najmanje visine 1,60 m, kojom se sprečava mogućnost vizualnog kontakta prema susjednoj čestici, a koja kao sastavni dio građevine, treba biti izvedena unutar područja predviđenog za razvoj građevine, i na koju se primjenjuju uvjeti visine i etažnosti građevine.

Članak 33.

(7) Obavezni građevni pravac stambene građevine određen je kartografskim prikazom br. 4. - »Uvjeti gradnje građevina«.
(8) Građevinski pravac pomoćne građevine je u pravilu iza građevinskog pravca stambene građevine.
(9) Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti: - ako se grade kao samostojeće građevine - 1,0 m; - ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu, odijeljene vatrootpornim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici; - ako se grade kao ugrađene moraju biti dvjema stranama prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrootpornim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici, - ako građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici od međe te građevne čestice mora biti udaljena najmanje 3,0 m.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 35.

Članak 35.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici ili obje predviđene građevne čestice, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 36.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 705 nije dozvoljena na česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene.
(5) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina koje se javno koriste, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 40.

Članak 40.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom UPU-u te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 41.
(1) Ovaj UPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina, javnih parkirališnih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je načelno na grafičkom prikazu br. 3. - »Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina«.
Članak 43.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Ukoliko je formirana samo jedna od više UPU- om predviđenih ulica, na koje se planira prometni priključak građevne čestice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice.
(3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta

Članak 44.

Članak 44.
(1) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: za posjetitelje potreban broj mjesta NAMJENA PROSTORA prosječna vrijednost po 1000 m2 ili određivanje po korisnog prostora stanovanje - proizvodnja, skladišta i slično 4 trgovine, banke, pošte, usluge 40 drugi poslovni sadržaji (uredi) 20 ugostiteljstvo 50 1,5/1 stan 0,5/1 zaposleni po smjeni 0,5/1 zaposleni po smjeni 0,5/1 zaposleni po smjeni 0,5/1 zaposleni po smjeni
(2) Potreban broj parkirališnih mjesta dobiva se zbrajanjem vrijednosti iz obje kolone. Ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj. Stranica 706 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023.
(3) Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka (1) ovog članka, odrediti će se po jedan PGM za: - športske dvorane i igrališta s gledalištima na 20 sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta; - kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 20 sjedala; - ugostiteljsku namjenu na 4 do 12 sjedećih mjesta; - ambulante, poliklinike, socijalne ustanove i sl. na 2 zaposlena u smjeni.
(4) Izuzetno od stavaka 1. i 2. ovog članka, na građevnim česticama proizvodne namjene /oznaka I1/, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.

Članak 44.

(5) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(6) Parkirališni prostor za vlastite potrebe potrebno je izvesti na vlastitoj građevnoj čestici.
(7) Izuzetno od stavka 4. ovog članka, ukoliko na čestici mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ broja 8, 9, 10 i 11 nije moguće osigurati ukupan broj parkirališnih mjesta, prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, nedostajući broj parkirališnih mjesta isključivo za osobna vozila, moguće je osigurati na površini javnog parkirališta unutar kolnog prilaza /oznaka KP/.
(8) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta sa više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 45.

Članak 45.
(1) Ograde se mogu graditi: - na česticama proizvodne namjene i na čestici vodospreme, na međama čestice ili uvučeno u dubini čestice, oko gospodarskih dvorišta, - na česticama stambene namjene ograde se lociranju na međe čestice.
(2) Visina ulične ograde građevnih čestica stambene namjene je, u pravilu, najviše 1,6 m iznad uređenog terena, pri čemu je neprozirni, puni dio ograde najveće dopuštene visine 0,5 m. Dio ograde od gornjeg ruba punog podnožja do pune visine ograde može se izvesti od prozračnog materijala (metala, plastificirane žice, živice i drugih materijala). Ograda između susjednih građevnih čestica može biti i visine do 2,0 m iznad najniže kote susjednih čestica.
(3) Visina ulične ograde građevnih čestica gospodarske namjene i građevne čestice vodospreme je, u pravilu, najviše 1,6 m, s tim da je visina punog, neprozirnog dijela najviše 0,5 m, dok dio ograde od gornjeg ruba punog podnožja do pune visine treba biti od prozračnog, transparentnog materijala. Visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, najviše 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,6 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezinog korištenja.
(4) Ograda oko igrala dječjeg igrališta može se izvesti kao drvena ograda visine do 80,0 cm.
(5) Gradnja ograda nije predviđena na: - česticama mješovite, pretežito poslovne namjene, - na česticama građevina infrastrukturnih sustava, osim čestice vodospreme, - zelenim površinama, osim na dječjem igralištu.

Članak 45.

2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 46.
(1) Svaka građevna čestica gospodarske namjene - proizvodne /oznaka I1/, mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ i stambene namjene /oznaka S/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine.
(2) Za građevne čestice gospodarske namjene - proizvodna /oznaka I1/, zelene površine iz stavka
(1) moraju se projektirati na način da je najmanje 1/3 površine pokriveno visokim zelenilom.
(3) Građevna čestica sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R1/ treba imati biti najmanje 60% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine.
(4) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se parkirališta izvedena kao zelena. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PRO- METNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRU- KTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 47.

Članak 47.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - »Plan komunalne infrastrukture - plan prometa« Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 707
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od postojećih ulica i novoplaniranih ulica označenih kao UK1 - UK7.
(3) Za prometnicu UK1 minimalna širina kolnika određuje se s 7,0 m, a za ostale ceste unutar obuhvata plana sa 6,0 m.
(4) Unutar uličnih koridora treba omogućiti izvedbu mreža komunalne infrastrukture.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Postojeća prometnica - UK6 zadržava se kao slijepa ulica, ali joj se pridružuje okretište, te predviđa preoblikovanje spoja na Ulicu bana Jelačića.
(2) Preko navedene prometnice predviđa se i priključenje kolnog pristupa za čestice koje objedinjuju poslovnu i stambenu namjenu /oznake M2/, kako se ne bi povećavao broj priključaka na Ulicu bana J.Jelačića.
(3) Kolni prilaz /oznaka KP/ predviđen je kao javna prometna površina koja se sastoji od kolnika i javnog parkirališta.
(4) Parkiralište unutar čestice kolnog prilaza predviđeno je kao parkirališna površina kojom se nadoknađuje razlika potrebnog broja parkirališnih mjesta na česticama /oznake M2/ za koje je ovisno o konkretnoj namjeni moguć veći raspon u potrebnom broju parkirališnih mjesta.
(5) Na parkiralištima unutar kolnog prilaza /oznaka KP/ i prometnice - UK7 potrebno je planirati drveće u omjeru 1 drvo na svakih 5 parkirališnih mjesta.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Spoj planiranih cesta na županijsku i lokalnu cestu potrebno je projektirati prema važećem Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu.
(2) Voda se s nerazvrstanih cesta ne smije izlijevati na kolnik županijske i lokalne ceste.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema važećem Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.
Članak 50.
(1) Definirana je maksimalna opremljenost prometnica na način da osim kolnika, obostrano imaju predviđene zelene pojaseve, te s jedne strane pješačku, a s druge, pješačko - biciklističku stazu.
(2) Minimalna širina pješačkih staza određuje se sa 1,60 m, a pješačko-biciklističkih sa 2,50 m.
(3) I pješačke i biciklističke staze predviđene su na način da su od kolnika odvojene zelenim pojasom.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - »Plan komunalne infrastrukture - plan prometa« dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. Čanak 51.a
(1) Zapadna granica obuhvata Plana omeđena je česticom (koja čini pružni pojas) željezničke pruge za lokalni promet L 101 Čakovec - Mursko - Državna granica - (Lendava).
(2) Građevine koje se grade u blizini granice pružnog pojasa ne smiju imati ulaz i prilaz iz pružnog pojasa (čestica željezničke pruge).
(3) Sukladno važećoj zakonskoj regulativi, unutar zaštitnog pružnog pojasa u postupcima izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja odnosno odobravanja građenja po posebnom propisu, potrebno je ishoditi suglasnost i posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela - upravitelja željezničke infrastrukture. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRU- KTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVA- NJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 52.

Članak 52.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata UPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Kod dimenzioniranja vodova, potrebno je uzeti u obzir da se u smjeru Pribislavca predviđa nastavak gospodarske zone, te se pretpostavlja produženje ulica i komunalne infrastrukture.
(4) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predvođeno izmještanje vodova u koridore ulica ili u periodu do predviđenog izmještanja potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 53.

Članak 53.
(1) Postojeće i planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih Stranica 708 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 - »Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje«, a načelni položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 54.
(1) Postojeći magistralni vodoopskrbni cjevovodi, na koje je potrebno vezati mrežu vodoopskrbe područja obuhvata UPU-a nalaze se: - u koridoru Ulice bana J.Jelačića, sjeverno od područja obuhvata, - u koridoru Sajmišne ulice, - u zaštitnom zelenom pojasu sjeverno od Sajmišne ulice, te - na približnoj poziciji planirane ulice UK1.
(2) Sukladno GUP-u Čakovca, unutar područja obuhvata UPU predviđa se formirati čestica za novu vodospremu - čestica br. 38.
(3) Česticu je moguće koristiti i za gradnju drugih potrebnih infrastrukturnih građevina vodoopskrbnog sustava, ali i sustava odvodnje otpadnih voda (npr. prepumpna stanica oborinske odvodnje ili drugo), te prateće servisne građevine.
(4) Alternativno je vodospremu moguće locirati i na visokoj građevini neke druge osnovne namjene, isključivo na nekoj od čestica gospodarske, proizvodne namjene /oznake I1/.
(5) U slučaju izvedbe vodospreme prema stavku 4. ovog članka, čestica br. 38. može se pripojiti sjeverno pozicioniranoj građevnoj čestici proizvodne namjene, kao njen sastavni dio.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Vodoopskrbu područja obuhvata UPU-a treba riješiti izvedbom uličnog cjevovoda u koridorima ulica i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe.
(2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke, te spajanjem vodova u prsten, sukladno kartografskom prikazu.
(3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(4) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 7.4 Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Odvodnja otpadnih voda

Članak 56.

Članak 56.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovim odredbama.
(2) U zoni obuhvata predviđa se izvedba razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda.
(3) Sve vode koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima važećeg Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.
Članak 57.
(1) Područjem obuhvata, u njegovom zapadnom dijelu, prolazi trasa kolektora IV mješovitog sustava odvodnje Čakovca, na koji se predviđaju spojiti planirani cjevovodi sustava sanitarno - fekalne odvodnje obuhvata UPU-a.
(2) Obzirom da se površina na kojem je kolektor izveden ovim UPU-om predviđa urediti kao zona sportsko rekreacijske namjene, kod izrade projekata građevina na građevnoj čestici sportsko rekreacijske namjene, potrebno je na projektno rješenje ishoditi suglasnost nadležnog održavatelja sustava odvodnje, radi zaštite cjevovoda.
(3) Sustav odvodnje oborinskih otpadnih voda planira se za područje obuhvata UPU-a kao zatvoreni kanalizacijski sustav s ispustom u otvoreni kanal izveden južno od Sajmišne ulice.
(4) Oba sustava, i oborinski i sanitarno - fekalni, poželjno je predvidjeti kao gravitacijske, a u slučaju da to u potpunosti nije moguće realizirati, na površinama zaštitnog zelenila /oznaka Z/ i javnih parkova /oznaka Z1/, moguća je postava precrpnih stanica.
(5) Tehnološke vode mogu se upuštati u sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisima.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Postojeća mješovita kanalizacija, izvedena u stambenoj ulici planira se prenamijeniti za oborinsku odvodnju, a u ulici se za sanitarno - fekalnu odvodnju planira novi cjevovod, izveden kao dio sustava sanitarno - fekalne odvodnje zone.
Članak 59.
(1) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u oborinsku kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu.
(2) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta sa više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.
(3) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje otpadnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na izvedeni sustav zbrinjavanja otpadnih voda Čakovca. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 709

Članak 60.

Članak 60.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Vodomjerno okno preporuča se locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u izgrađenom dijelu, gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. 3.2.1.3 Plinoopskrba
Članak 61.
(1) Područjem obuhvata UPU-a prolazi srednjetlačni plinovod 4 bar-a, izveden kao čelični, koji čini dio prigradskog plinskog prstena.
(2) Trasa plinovoda iz prethodnog stavka nalazi se unutar koridora ulice UK1.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Unutar koridora ulica u obuhvatu plana predviđa se izvedba srednjetlačne plinske mreže tlaka 3 bar-a, minimalni razmaci plinovodi međusobno plinovod prema vodovodu i kanalizaciji plinovod prema informacijskim kablovima plinovod do elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala
Članak 64.
(1) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 3.2.1.4 Toplovodi i drugi produktovodi

Članak 65.

Članak 65.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica, unutar za tu svrhu formiranih zasebnih čestica uz ulične koridore ili unutar građevnih čestica gospodarske namjene, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 3.2.1.5 Energija iz obnovljivih izvora
Članak 66.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, na koju se predviđa priključenje građevina unutar čestica gospodarske namjene.
(2) Građevine na česticama ostalih namjena mogu se spajati na planiranu srednjetlačnu ili na postojeću, odnosno planiranu niskotlačnu plinsku mrežu.
(3) Plinovode je od osi postojećeg kolosijeka željezničke pruge, potrebno udaljiti minimalno 15,0 m.
(4) U sjevernom dijelu zone predviđa se izvedba jedne plinske redukcijske stanice i niskotlačne plinske mreže koja bi se trebala povezati s postojećom niskotlačnom mrežom u postojećoj stambenoj ulici.
(5) Pojedinačne redukcijske stanice predviđaju se izvoditi i na česticama proizvodne namjene.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje /m/ paralelno vođenje /m/ 0,20 0,60 0,20 0,60 0,30 0,50 0,50 1,00 0,20 0,30 sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za vlastite potrebe i s mogućnošću »vraćanja« viška električne energije (ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu, - zajedničku za više korisnika, kao alternativni sustav u odnosu na konvencionalne načine opskrbe.
(2) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise potrebno je najmanje 50,0 m udaljiti od najbližeg susjednog stambenog prostora, dječjeg vrtića ili ustanove za stacionarni smještaj starijih i nemoćnih osoba, a kod drugih vrsta opasnih zračenja, udaljenost je potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 67.

Članak 67.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - »Plan Stranica 710 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža«, a načelni položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Vodove elektroenergetske mreže - srednjenaponske i niskonaponske, kao i niskonaponske vodove za potrebe javne rasvjete, treba od osi postojećeg kolosijeka željezničke pruge, udaljiti minimalno 10,0 m.
(3) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Elektroopskrba

Članak 68.

Članak 68.
(1) Osim postojeće transformatorske stanice na čestici br. 14, predviđaju se izvesti dvije nove trafostanice na vlastitoj čestici, koje je podzemnim srednjenaponskim vezama potrebno umrežiti s postojećim okolnim trafostanicama.
(2) Na česticama proizvodne namjene /oznaka I1/, mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ i čestici za izvedbu vodospreme /oznaka IS3/, predviđa se mogućnost izvedbe vlastite trafostanice, a koje je također potrebno povezati u sustav.
(3) U slučaju da se na navedenim česticama ne predviđa izvedba trafostanice, za njih je podzemni elektroenergetski priključak potrebno predvidjeti podzemnim kabelskim vodom iz tehnički najprihvatljivije jedne od okolno izvedenih trafostanica.
(4) Niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđa se kao podzemna, prema kartografskom prikazu, locirana obostrano u ulici, a potrebno ju je izvesti kao produžetak postojeće nn mreže unutar područja obuhvata, odnosno kao novu, spajanjem na planiranu trafostanicu unutar područja obuhvata. 3.2.2.2 Javna rasvjeta

Članak 69.

Članak 69.
(1) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se kao podzemna, locirana jednostrano unutar ulice.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvjetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.2.3 Kućni priključci elektroopskrbe

Ostali akti u ovom izdanju (25)