Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Palinovcu („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj: 12/09 i 5/21) (pročišćeni tekst)

4. Na temelju članka 43. Statuta Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj: 6/13, 10/13, 2/18, 5/20, 5/21, 7/21-pročišć.tekst) Odbor za statutarno-pravna pitanja na sjednici održanoj 20.12.2021. godine utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Palinovcu koji obuhvaća: Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Palinovcu („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj: 12/09) i Odluku o donošenju I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Palinovcu („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj: 5/21), u kojima je utvrđeno njihovo stupanje na snagu. ODLUKA o donošenju Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Palinovcu („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj: 12/09 i 5/21) (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Utvrđuje se pročišćeni tekst Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Palinovcu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU).
Članak 4. Sredstva za sufinanciranje javnih potreba vjerskih zajednica utvrđena člankom 3. ovog Programa korisnici će ostvariti temeljem zahtjeva za dodjelu sredstava, te će biti dužni podnijeti izvješće o utrošenim sredstvima općinskom načelniku Općine Domašinec najkasnije do 31. siječnja 2023. godine.
Članak 5. Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOMAŠINEC KLASA: 070-03/21-01/01 URBROJ: 2109/4-01/21-01 Domašinec, 28. prosinca 2021. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća Dijana Novak, v.r. KRALJEVEC 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se južno od naselja Palinovec, neposredno zapadno uz lokalnu prometnicu LC 20031 Sv. Juraj u Trnju - Palinovec. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 6,95 ha.
Članak 3. 1) Elaborat Detaljnog plana uređenja sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženja. 2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču. 3) Tekstualni dio sadrži odredbe za provedbu Detaljnog plana uređenja. 4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze iz I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone u Palinovcu: 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA MJ=1:2.000 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN MJ=1:2.000 PROMETA 29. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 25 - Stranica 7305 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE MJ=1:2.000 VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, MJ=1:2.000 JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA MJ=1:2.000 I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE MJ=1:2.000 5) Obrazloženja sadrže polazišta i plan prostornog uređenja te evidenciju postupka izrade i donošenja DPU. II. ODREDBE ZA PROVEDBU

Članak 4.

Članak 4. 1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina osnovne građevine (Vosn) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje za najviše ½ visine etaže (poluetaža).

Članak 4.

- Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Slobodnostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih - Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao slobodnostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5. 1) Unutar područja obuhvata Detaljnog plana uređenja predviđa se smjestiti komercijalna sunčana energana. 2) Alternativno od stavka 1. ovog članka, umjesto sunčane energane, se na cijeloj ili na dijelu površine obuhvata DPU, mogu graditi sadržaji gospodarske namjene, proizvodne i/ili poslovne.
Članak 6. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. – “Detaljna namjena površina“: - sunčana energana /oznaka SE/ - gospodarska namjena – proizvodna ili poslovna /oznaka I/. 2) U slučaju gradnje sunčane energane /oznaka SE/ predviđa se da se najviše cijela površina obuhvata DPU formira u jednu građevnu česticu s navedenom namjenom. 3) U slučaju gradnje sadržaja druge gospodarske namjene /oznaka I/ unutar područja obuhvata DPU može se formirati jedna ili više građevnih čestica. 4) Iz zemljišta u obuhvatu UPU mogu se u slučaju potrebe dodatno izdvajati zasebne zemljišne čestice za formiranje građevnih čestica građevina infrastrukture (trafostanica i slično), u kom slučaju je neposredno s pristupne ceste ili preko građevne čestice druge namjene potrebno osigurati pristup do pojedine građevne čestice građevine infrastrukture.

Članak 7.

Članak 7. 1) Instalirana snaga sunčane energane utvrđuje se na osnovu tehničkih parametara prvenstveno u odnosu na površinu građevne čestice energane, a s obzirom na uvjete prostornog plana šireg područja ne može biti veća od 10,0 MW.
Članak 8. 1) Površine gospodarske namjene – poslovne i/ili proizvodne /oznaka I/ omogućavaju formiranje građevnih čestica na kojima se mogu graditi građevine osnovne namjene kao jedna građevina ili arhitektonski kompleks: - proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine - poslovnih građevina – uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne namjene. Stranica 7306 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. prosinca 2021. 2) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, uključujući i klaonice, - preradu drveta, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti. 3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice).

Članak 8.

4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i sl. 5) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog otpada, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa i sl. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno – istovarne rampe, silose, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva i slično. 7) Unutar površina proizvodne i/ili poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - primarnu poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - proizvodnju metala, kože i stakla, - preradu životinjskih ostataka, - preradu otpada, osim mehaničke obrade neopasnog otpada sekundarne sirovine, - selektiranje tehnološkog otpada i svih vrsta opasnog otpada, - deponiranje otpada, - građevine smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl),te - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 8.

Članak 9. - brisan
Članak 10. - brisan
Članak 11. - brisan. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 12. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 13.

Članak 13. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ određeni su: - način uređenja površine čestice - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 4 „Uvjeti gradnje“ određeni su: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 14.

Članak 14. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Minimalna širina pojedine građevne čestice gospodarske namjene /oznaka I/ na liniji regulacije pristupne ulice ne može biti manja od 28 m, a dubina se utvrđuje s granicom zapadne međe poduzetničke zone. 3) Izuzetno od prethodnog stavka, dimenzije građevne čestice građevina infrastrukture utvrđuju se kao minimalne u odnosu na potrebne tehničke parametre pojedine infrastrukturne građevine.

Članak 15.

Članak 15. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 29. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 25 - Stranica 7307 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 16. 1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se naknadno spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Prethodno formirana građevna čestica gospodarske namjene /oznaka I/ može se naknadno cijepati, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih na liniji regulacije pristupne ceste nije uža od 28,0 m. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu osnovnih građevina /Vosn/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.
Članak 18. 1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica utvrđuje se s najviše: - za građevne čestice površine do 1,0 ha kig= 0,4 - za građevne čestice površine veće od 1 ha kig=0,6. 2) Za građevne čestice zasebnih građevnih čestica građevina infrastrukture, koeficijent izgrađenosti se ne ispituje.

Članak 19.

Članak 19. 1) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/ utvrđuje se s najviše kis=1. 2) Za ostale namjene se koeficijent iskoristivosti građevne čestice se ne ispituje.
Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina visokogradnje unutar područja obuhvata DPU je 10,0 m. 2) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih i specifičnih tipova skladišnih građevina (silosi) ili dijelova pojedinih građevina unutar kompleksa (kranske staze i slično) može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno – tehnološkim procesom, radnim uvjetima prema posebnim propisima ili visinom konstrukcije građevine.

Članak 21.

Članak 21. 1) Etažnost zgrada može najviše iznositi 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk). 2) Iznimno od prethodnog stavka, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala s većom visinom smještaju servisni prostori manjih visina kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.
Članak 22. 1) Građevine infrastrukture smještene na vlastitim građevnim česticama mogu imati najviše jednu etažu.
Članak 23. 1) Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice.
Članak 25. 1) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I/ nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 26. 1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. “Uvjeti gradnje“. 2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 27.

Članak 27. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno Stranica 7308 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. prosinca 2021. jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 28.

Članak 28. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 29. 1) Svi građevinski elementi zgrada trebaju biti smješteni unutar područja za razvoj građevina, a od linije regulacije ulice biti udaljeni najmanje za udaljenost koju određuje građevna linija gradnje zgrada.

Članak 30.

Članak 30. 1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni. 2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 3) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena. 4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 31. 1) U slučaju da se unutar područja obuhvata DPU predvide dvije ili više građevnih čestica gospodarske namjene /oznaka SE i/ili I/, gradnja zgrada se uvjetuje na najmanjoj udaljenosti 5,0 m od međe susjedne građevne čestice, stoga sve zgrade mogu imati otvore prema međi susjedne građevne čestice. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 32.

Članak 32. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 33. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim javnim prometnim površinama kolnih prilaza, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe javne rasvjete i elektroničke komunikacijske infrastrukture. 2) Priključenje zgrada i sanitarnih sadržaja na javni sustav odvodnje je obavezno. 3) Na ostale javne sustave priključenje je opcionalno, ovisno o funkciji čestice.

Članak 34.

Članak 34. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 35. 1) Svaka građevna čestica treba imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 36.

Članak 36. 1) Na svakoj građevnoj čestici unutar površine predviđene za parkiranje i na drugim dijelovima čestice potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: POTREBAN NAMJENA BROJ MJESTA BROJ GRAĐEVINE NA MJESTA 1. proizvodnja i 1 zaposleni 0,45 PGM skladišta 2. uredski prostori 100 m2 korisnog 2 PGM prostora 3. trgovina, usluge, 100 m2 korisnog 4 PGM ugostiteljstvo prostora 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. 4) Sunčana energana sve potrebe za parkiranjem treba riješiti unutar vlastite čestice.

Članak 37.

Članak 37. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. 2) Ukoliko se čestica oblikuje na način da se u njenom prednjem dijelu uređuje parkirališni prostor i/ili reprezentativni park – ogradu je moguće uvući od linije regulacije u dubinu čestice. 3) Ograde trebaju biti prozračne industrijske žičane ograde, visine do 2,5 m.
Članak 38. 1) Svaka građevna čestica, osim zasebnih građevnih čestica za građevine infrastrukture treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 29. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 25 - Stranica 7309 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 39.

Članak 39. 1) Prometno rješenje dano je kartografskim prikazom br. 2.1. „Plan komunalne infrastrukture – mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“.
Članak 40. 1) Lokalna cesta LC 20031 dimenzionira se prema posebnom propisu i posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
Članak 41. 1) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama, prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
Članak 42. - brisan
Članak 43. 1) Na parkiralištu je potrebno predvidjeti odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobe s posebnim potrebama, sukladno posebnim propisima. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 44.

Članak 44. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 1.1.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 45. 1) Cjevovodi sustava javne vodoopskrbe, javne odvodnje i opskrbe plinom izvedeni su u koridoru lokalne ceste, te dijelom i unutar površina planiranih za formiranje građevnih čestica, a trase pojedine izvedene linijske infrastrukture su prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.2. „Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“. 2) Unutar zaštitnog pojasa cjevovoda koji se utvrđuje s 3,0 m od osi najzapadnije izvedenog cjevovoda je sve zahvate moguće vršiti samo uz suglasnost i prema uvjetima vlasnika cjevovoda.

Članak 46.

Članak 46. 1) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske, odnosno mješovite odvodnje, moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima nadležnog upravitelja sustava. 2) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje. 3) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje. 4) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20).
Članak 47. - brisan
Članak 48. - brisan
Članak 49. - brisan
Članak 50. - brisan
Članak 51. - brisan
Članak 52. - brisan

Članak 53.

Članak 53. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, unutar prvih 5,0 m od ulične međe i minimalno 1,0 m od susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine, a može se smjestiti i nezavisno na čestici, kao tipizirani uređaj. 1.1.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 54.

Članak 54. 1) Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3.– “Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 55. 1) Transformatorska stanica se može smjestiti kao osnovna građevina na vlastitoj građevnoj čestici formiranoj izdvajanjem iz zemljišta čestice druge namjene ili unutar građevne čestice druge namjene kao pomoćna građevina. 2) Postojeći zračni 10 kV elektroenergetski vod moguće je izmjestiti iz područja obuhvata DPU prema tehničkim propisima i uvjetima nadležnog operatora. 3) Do izmještanja je unutar zaštitnog pojasa predmetnog 10 kV zračnog voda, provedba zahvata moguća uz suglasnost i prema posebnim uvjetima vlasnika voda. Stranica 7310 - Broj 25 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. prosinca 2021.

Članak 56.

Članak 56. 1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
Članak 57. 1) Priključenje građevina, odnosno građevnih čestica na mrežu elektroopskrbe predviđeno je vlastitim priključkom, dimenzioniranim i smještenim prema posebnim uvjetima nadležnog operatora. 1.1.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 58.

Članak 58. 1) Trasa postojeće telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3. „Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
Članak 59. 1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. 2) S obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0m x 1,0m. 3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.