Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu

15. PLAN djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu SADRŽAJ: 1. UVoD 4 2. PoJMoVI 4 3. PRIRoDNE NEPoGoDE 5 4. NADLEŽNA TIJELA I oPIS PoSLoVA 6 4.1. Vlada Republike Hrvatske 6 4.2. Nadležna ministarstva 6 4.3. Državno povjerenstvo 7 4.4. Županijsko povjerenstvo 8 4.5. općinsko povjerenstvo 8 4.6. Stručno povjerenstvo 9 4.7. Izvršno tijelo općine Pribislavec 9 4.8. Jedinstveni upravni odjel općine Pribislavec 9 5. PRoGLAŠENJE PRIRoDNE NEPoGoDE 9 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta 10 5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta 11 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje općine Pribislavec 12 6. PoPIS MJERA I NoSITELJA MJERA U SLUČAJU PoJAVE PRIRoDNE NEPoGoDE NA PoDRUČJU oPćINE PRIBISLAVEC 13 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda 13 6.1.1. Olujni i orkanski vjetar 17 6.1.2. Poplava 18 6.1.3 Suša 20 6.1.4. Tuča 21 6.1.5. Mraz 22 6.1.6. Kiša – prekomjerne oborine 23 6.1.7. Klizišta 24 6.2. Nositelji mjera 25 7. PRoCJENA oSIGURANJA oPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADAVANJA IMoVINE, GoSPoDARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANoVNIŠTVA 26 8. oSTALE MJERE KoJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA 26 8.1. Način dodjele pomoći i raspodjele sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda 26 8.2. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 27 8.3. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 28 8.4. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći 29 9. ZAKLJUČAK 30 PoPIS TABLICA:

Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Pribislavec 12 Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija pojava je vjerojatna na području Općine Pribislavec 14 Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra 17 Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave 19 Tablica 5: Mjere i postupci u slučaju suše 21 Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju tuče 22 Tablica 7: Mjere i postupci u slučaju mraza 23 Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju kiše 23 Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju klizišta 24 1. UVoD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donosi Plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Planom djelovanja definiraju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Temeljem članka 18. stavka 2. Zakona, Plan djelovanja sadržava najmanje: • popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, • procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, • sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda.

Člankom 17. stavkom 3. Zakona općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću Općine Pribislavec do 31. ožujka tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. 2. PoJMoVI Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva. Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničkotehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i Stranica 1760 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka.

Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom. 3. PRIRoDNE NEPoGoDE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: • potres, • olujni, orkanski i ostali jak vjetar, • požar, • poplava, • suša, • tuča, • mraz, • izvanredno velika visina snijega, • snježni nanos i lavina, • nagomilavanje leda na vodotocima, • klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, • druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%.

Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Općinsko povjerenstvo Općine Pribislavec za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Općinsko povjerenstvo). 4. NADLEŽNA TIJELA I oPIS PoSLoVA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Općine Pribislavec su: • Vlada Republike Hrvatske, • nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), • Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije, • Općinsko povjerenstvo, • Stručno povjerenstvo, • Općina Pribislavec: - Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec. 4.1. Vlada Republike Hrvatske U skladu s odredbama Zakona: • odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ ili Općine Pribislavec i Međimurske županije. 4.2. Nadležna ministarstva U skladu s odredbama ovoga Zakona: • potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Općinskog povjerenstva, • predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

4.3. Državno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona obavlja poslove evidencije, izrade izvješća, obrade podataka o nastalim štetama i određivanja kriterija za raspodjelu i odobrenje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, a posebno: • usklađuje rad gradskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, • podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1761 • daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno s prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, • odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, • izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, • u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske, • prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama, • pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

4.4. Županijsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, • provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, • podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, • objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, • imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno gradskog povjerenstva, • donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom. 4.5. općinsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine, • unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, • unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, • raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, • prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, • izrađuju izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, • surađuju sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, • donose plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom.

4.6. Stručno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: Ako Općinsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva za područje Općine. Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć Općini u roku u kojem su imenovana. U svojem radu stručna povjerenstva surađuju s Općinskim povjerenstvom i Županijskim povjerenstvom. Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda nastavlja s radom do imenovanja novog općinskog povjerenstva sukladno članku 14. stavku 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ br. 16/19). Rok za imenovanje članova povjerenstava je šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ br. 16/19). 4.7. Izvršno tijelo općine Pribislavec • općinski načelnik odgovoran je za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 4.8. Jedinstveni upravni odjel općine Pribislavec • obavlja poslove vezane uz štete od prirodnih nepogoda. Stranica 1762 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. 5. PRoGLAŠENJE PRIRoDNE NEPoGoDE Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području Općine donosi Župan, na prijedlog općinskog načelnika. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje:

1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (općinsko) 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (općinsko) 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (županijsko). Na zahtjev Općinskog povjerenstva, Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec javnim pozivom, a nakon proglašenja prirodne nepogode za područje Općine Pribislavec, obavještava oštećenike, fizičke ili pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku. Javni se poziv objavljuje na oglasnoj ploči i mrežnim tranicama Općine Pribislavec ili drugim prikladnim medijima, a sadrži osobito: • datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode, • rokove i način dostave obrazaca prijave štete od prirodne nepogode. 5.1. Prva prijava štete u Registar šteta Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Općinsko povjerenstvo dužno je unijeti sve zaprimljene prve procijenjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički upis podataka u registar, produljiti za 8 dana. Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opis te vrijednost oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka 25. i 26. Zakona te 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode. 5.2. Konačna prijava štete u Registar šteta Konačna procjena štete je procijenjena vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: • stradanja stanovništva, • opseg štete na imovini, • opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, • iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, • opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te • vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.

Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene, oštećenik ima pravo zatražiti dopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete. Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode 4. podatke o uzroku i opsegu štete 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine Pribislavec 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene ovim Zakonom. Prijavu konačne procjene štete Općinsko povjerenstvo unosi u Registar šteta u roku od 50 dana. Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.

20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1763 Prilikom konačne procjene štete Županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo Općinsko povjerenstvo. 5.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje općine Pribislavec Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije prirodne nepogode. U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za prirodnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od prirodne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.). Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta. Iznosi šteta u slučaju prirodnih nepogoda na području Općine Pribislavec u posljednjih 10 godina iskazani su u sljedećoj tablici. Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Pribislavec Godina nastanka R. Vrsta prirodne Prijavljena prirodne Br. nepogode šteta (kn) nepogode 1. Poplava 2010. 950.000,00 Šteta na 2010. 16.000,00 zemljištu 2. pri izgradnji oborinske kanalizacije 3. Suša 2011. 4.625.244,55 Ekstremne 2012. 225.000,00 4. oborinske vode 5. Mraz 2012. 1.500.000,00 6. Suša 2012. 210.852,25 7. Poplava 2014. 110.405,10 Prekomjerne 2014. 1.038.305,96 8. količine oborina 9. Mraz 2017. 573.191,43 10. Mraz 2021. 257.169,10 6. PoPIS MJERA I NoSITELJA MJERA U SLUČAJU PoJAVE PRIRoDNE NEPoGoDE NA PoDRUČJU oPćINE PRIBISLAVEC Pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Općine Pribislavec vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti:

• preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, • mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprečavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. 6.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda Ovim Planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava vjerojatna i evidentirana na području Općine Pribislavec, a koje su svojom pojavom nanijele značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi, odnosno one prirodne nepogode koje su vjerojatne na području Općine.

Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija pojava je vjerojatna na području Općine Pribislavec Vrsta prirodne Kratak opis prirodne nepogode Područje utjecaja Preventivne mjere Mjere odgovora nepogode Padalina koja se pojavljuje od rujna Posljedice mogu biti do svibnja, pri čemu je najopasniji smanjenje prinosa u onaj koji se pojavi u vegetacijskom poljoprivredi i povrtlarstvu. razdoblju. Ovu pojavu karakterizira Mraz je štetan jer biljke Savjetovanje, provođenje kratkotrajni pad temperature mogu promrznuti zbog c ili agrotehničkih mjera i prizemnog sloja zraka do 0 ° niskih temperatura. U Mraz niže, u toplom dijelu godine, a Upozoravanje. mjera zaštite okoliša i posljednjih nekoliko godina, može izazvati velike štete posebno prirode. mraz koji se pojavio u kada se radi o voćarskim i povrtnim kasno proljeće nanosi velike kulturama. Pojava, intenzitet i štete na plantažama voćaka trajanje mraza lokalnog je karaktera kao i na povrtlarskim jer ovisi od nagiba i orijentacije kulturama. Stranica 1764 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima ili bilju kad je temperatura rosišta niža od 0 0c, a zrak se ohladi ispod rosišta. Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. Edukacija i osposobljavanje građana županije s ciljem Problemi u prometu, ublažavanja posljedica opskrba lokalne i Područje Općine spada u područje od snježnih oborina regionalne samouprave, umjereno pogođenim od pojave i poledica. Potrebno problemi kod pružanja tuče. Za ta područja broj dana s je redovito čišćenje zdravstvenih usluga, krutom oborinom kreće se od 1 do Rano pločnika, pristupnih štete na poljoprivrednim 1,4 dana. Tuča bi za nekoliko dana obavješćivanje putova, čišćenje snijega površinama, štete na Tuča prekinula uobičajeni način života, i upozoravanje, i leda s vozila prije objektima. Pojava poradi saniranja nastalog stanja pripremljena uključivanja u promet leda na objektima i spašavanja imovine. Nepogoda zimska služba.

i korištenje zimske kritične infrastrukture bi utjecala na gubitak osnovnih opreme na vozilima. (elektroenergetika, sredstava za život /poljoprivrednih i Poštivanjem urbanističkih telekomunikacije, povrtlarskih proizvoda/. mjera izgradnji objekata vodoopskrba) može učiniti smanjit će se posljedice znatne materijalne štete. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada je njena uzrokovane kišom i/ili tučom. Poduzimanje zdravstvenih Prekomjerne oborine mjera prevencije, a zasićenost dosegla 100%. Međutim mogu uzrokovati hidrične vezano uz zaštitu od u oblaku zasićenost je daleko iznad infekcije. Do zaraze može zaraze (npr. cijepljenje 100%, a sam proces kondenzacije doći ako se otpadne vode ljudi i životinja, prskanje neusporedivo «teže» bi počeo pomiješaju s pitkom biljaka sa zaštitnim Kiša – da nema tzv. kondenzacijskih vodom, pri čemu se sredstvima i dr.). prekomjerne jezgri. Radi se o sitnim česticama Obavješćivanje mogu razboljeti samo one Odlična organiziranost oborine prašine ili soli koje vjetar ponese osobe koje piju zaraženu zdravstvenih, u zrak prilikom razbijanja valova vodu. Procjenjuje se da veterinarskih i o obalu. Prisutnost takvih čestica bi u slučaju navedenog agronomskih službi i omogućuje proces kondenzacije i posljedice po stanovništvo inspekcijskih službi na na stupnju zasićenosti vodene pare bile katastrofalne. području Međimurske i ispod 100%. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak).

Meteorološka suša ili dulje županije. Suša bi neimenovano razdoblje bez oborina može utjecala na vodostaje rijeka, uzrokovati ozbiljne štete u vodocrpilišta i druge izvore poljoprivredi, vodoprivredi vode za piće (bunari) jer Suša te u drugim gospodarskim Navodnjavanje, Upozoravanje. bi se razina istih snizila u djelatnostima. Za poljodjelstvo savjetovanje. ovisnosti od vremenskog mogu biti opasne suše koje trajanja suše. Smanjenjem nastaju u vegetacijskom razdoblju. nivoa i količine vode u Nedostatak oborina u duljem vodnim objektima, otežala 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1765 vremenskom razdoblju može, bi se distribucija iste s određenim faznim pomakom korisnicima, a mogućnosti uzrokovati i hidrološku sušu koja pojave zaraze (hidrična se očituje smanjenjem površinskih i epidemija – trbušni tifus, dubinskih zaliha vode. dizenterija, hepatitis) su veće. Prostor koji pokriva teritorij Općine pripada dvoma slivnim područjima, slivu rijeke Mure i Drave. Područjem Općine ne teče ni jedna rijeka, a značajniji vodotok je potok Trnava Murska. Potok Trnava pripada slivu rijeke Mure. Opasnost od poplava prijeti od potoka Trnave. Potok Trnava je bujičnog karaktera, u nizinskom dijelu toka Građenje, tehničko i gospodarsko održavanje regulacijskih i zaštitnih ima popratne nasipe kojima se Opskrba vodom i odvodnja: vodnih građevina i Uzbunjivanje i kod pojave vodnih valova viših poremećaj u funkcioniranju, vodnih građevina za obavješćivanje, povratnih perioda (50 i 100 g. VV) Potapanje podruma, melioracijsku odvodnju, evakuacija, štite okolna naselja od plavljenja. zagađenja izvora vode.

c tehničko i gospodarsko zbrinjavanje, U slučaju pojave vodnih valova estovni promet: prekidi Poplava viših povratnih perioda od 100 održavanje vodotoka sklanjanje, i otežano obavljanje godina VV najvjerojatnije će doći i vodnog dobra te spašavanje, djelatnosti do otklanjanja do prelijevanja nasipa i plavljenja druge radove kojima se pružanje prve posljedica. Proizvodnja okolnog terena. Do plavljenja omogućuju kontrolirani i pomoći. i distribucija električne okolnog terena može doći i kod energije. pojave voda nižih povratnih perioda u slučaju nasipa ili građevina preko kojih se u Trnavu upuštaju oborinske vode s okolnog terena (zapornice, automatski čepovi i sl.). Osim navedenih mogućnosti postoji i mogućnost plavljenja okolnog terena u slučaju pojava velikih voda u potoku Trnavi i jakih oborina na području Općine. Štete od jakog Olujni vjetar, a ponekad i orkanski neškodljivi protoci voda i njihovo namjensko korištenje. vjetra moguće su u: udružen s velikom količinom građevinarstvu (ruše se oborine ili čak i tučom, osim što krovovi i slabije građevine), stvara velike štete na imovini, u elektroprivredi i HPT poljoprivrednim i šumarskim prometu (kidaju se dobrima, raznim građevinskim električni i telefonski objektima i u prometu te tako vodovi, ruše se nosači), u nanosi gubitke u gospodarstvu, poljoprivredi i šumarstvu olujni i ugrožava i često puta odnosi ljudske Poduzimanje preventivnih (uzrokuje polijeganje orkanski živote. To je vjetar jačine više mjera, savjetovanje, Upozoravanje.

žitarica, osipanje zrna iz vjetar od 8 bofora prema Beaufortovoj obavješćivanje. klasa, prijelom stabljike, ljestvici, a čija brzina iznosi preko kidanje cvjetova, otresanje 74 km/h. Jačina vjetra izražava se u plodova, lom grana i stupnjevima Beaufortove ljestvice cijelih stabla voćaka i koja je dana u sljedećoj tablici. U različitog šumskog drveća), istoj tablici je predočena i veza u prometu (opasnost za između brzine vjetra i snage vjetra, cestovni promet, poradi na temeljnu opaženih pojava u rušenja stabala i grana na okolini. prometnice). Pojmom klizišta u širem smislu, Klizišta mogu obuhvaćen je niz procesa na prouzročiti velike štete padinama, uključujući urušavanje, Izrada geološke studije na poljoprivrednim prevrtanje, klizanje (u užem upravljanja klizištima Privremena površinama, lokalnim i smislu), bočno širenje, tečenje i na području Općine, sanacija klizišta, županijskim te državnim Klizišta druge kompleksne pokrete. Klizište kartiranje klizišta u kontrola statike cestama, kao i privatnim i u užem smislu, prema obliku georeferencijalnom objekata. privrednim objektima na klizne plohe, može biti rotacijsko i sustavu, utjecaj na području Općine. Prekid translacijsko. Široko rasprostranjeni kritičnu infrastrukturu. cestovne komunikacije padinski procesi kao što su puzanje, uzrokuje velike probleme Stranica 1766 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. supsidencija, bubrenje i slijeganje u funkcioniranju lokalne uglavnom se ne smatraju klizištima. zajednice.

Kriteriji na temelju kojih se izdvajaju tipovi klizišta uključuju mehanizme pokreta (npr. klizanje, tečenje), vrstu materijala (stijena, rastrošni materijal, tlo), oblik klizne plohe (zakrivljena ili planarna), stupanj poremećenosti pokrenute mase i brzinu pokreta. 6.1.1. olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno s velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Vezano uz vjetrove, isti pušu tijelom cijele godine pa se ovo područje karakterizira blago vjetrovitim. Najčešće pušu sjeverozapadnjak, jugozapadnjak, sjevernjak (koji prevladava u zimi) i istočnjak (koji je jači u proljetnim mjesecima). Ljeti najviše prevladava jugozapadni topli vjetar koji povećava vlagu i nagovješćuje kišu. Vlaga zraka je u skladu s toplinskim osobinama kraja. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena.

Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Pribislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete R. MJERE I PoSTUPCI BR. Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Pribislavec 6. Aktiviranje DVD-a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Pribislavec sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja.

Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.2. Poplava Poplava je prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu poduzimanjem različitih preventivnih mjera. Poplave su 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1767 među najopasnijim prirodnim nepogodama jer mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje kulturnih dobara i ekološke katastrofe. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim planom obrane od poplava („Narodne novine“ broj 84/10), kojeg donosi Vlada RH, Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak 2018.god.), kojeg donose Hrvatske vode. Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. Navedeni planovi su javno dostupni na mrežnim stranicama Hrvatskih voda. Državnim planom obrane od poplava uređuju se: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava, sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima.

Obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda su prikupljanje i dostava podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od značenja za obranu od poplava, upute za izradu izvještaja o provedenim mjerama obrane od poplava, kartografski prikaz granica branjenih područja. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). U zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. Visoko ranjivi zahvati (građevine stambene namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava. Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje načelnika općine i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Pribislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete R.

MJERE I PoSTUPCI BR. Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Pribislavec Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: 6. vatrogastvo, crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Pribislavec sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo.

6.1.3 Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te drugim gospodarskim djelatnostima. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastaju u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: - poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci), Stranica 1768 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. - vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, - manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice, uništavanje (sušenje) višegodišnjih nasada te ostale poljoprivredne proizvodnje kao i do uginuća stoke i do 40%. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše.

Tablica 5: Mjere i postupci u slučaju suše R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja akti- 1. viranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Pribislavec u kojima se dogodila nestašica vode i izrada 4. prioriteta dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje operativnih snaga vatrogastva i crvenog 5. križa na dostavi vode na ugrožena područja. 6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju Veterinarskih stanica. 8. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 9. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 6.1.4. Tuča Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Pojava tuče i sugradice najčešća je u toplom dijelu godine. Štete uslijed tuče moguće su na poljoprivrednim površinama, stambenim, gospodarskim, poslovnim objektima, automobilima. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društva od posljedica tuče.

• Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice nevremena s tučom. Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju tuče R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 4. Pribislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Pribislavec 6. Aktiviranje DVD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − telekomunikacije, 7. − elektroopskrba, − vodoopskrbni sustav, − škole, − zdravstvene ustanove. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 8. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo.

6.1.5. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚c izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva. 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1769 • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. Tablica 7: Mjere i postupci u slučaju mraza R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine 3. Pribislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu 4.

štete te dostavljanje izvješća o učinjenom. 6.1.6. Kiša – prekomjerne oborine Kiša je glavni izvor vode na Zemljinoj površini. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada je njena zasićenost dosegla 100%. Međutim u oblaku zasićenost je daleko iznad 100%, a sam proces kondenzacije neusporedivo «teže» bi počeo da nema tzv. kondenzacijskih jezgri. Radi se o sitnim česticama prašine ili soli koje vjetar ponese u zrak prilikom razbijanja valova o obalu. Prisutnost takvih čestica omogućuje proces kondenzacije i na stupnju zasićenosti vodene pare i ispod 100%. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak). • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Održavanje oborinske kanalizacije, jaraka, postavljanje adekvatno dimenzioniranih proticajnih profila cijevi. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice kiše.

Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju kiše R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganja 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva R. MJERE I PoSTUPCI BR. Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Pri- 3. bislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu 4. štete te dostavljanje izvješća o učinjenom. 6.1.7. Klizišta Uzorci nastanka klizišta mogu biti prirodni te oni nastali ljudskim faktorom, odnosno potaknuti ljudskim aktivnostima. Klizišta se javljaju po razdoblju velikih količina oborina, topljenja snijega, povlačenja podzemnih voda. Klizišta mogu uzrokovati štetu na materijalnim i kulturnim dobrima te okolišu, mogu uzrokovati štetu na stambenim građevinama te industrijske i komunalne infrastrukture, zastoj u prometu i neprotočne prometnice. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postojećih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla te zabraniti izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima potencijalnih ili postojećih klizišta. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice aktiviranja klizišta.

Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju klizišta R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje načelnika općine i predlaganja aktivi- 1. ranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Pri- 4. bislavec u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, 5. − sustava za plinoopskrbu, − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Pribislavec 6. Aktiviranje DVD – a Stranica 1770 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. R. MJERE I PoSTUPCI BR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, − objekti za zbrinjavanje, 7. − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Pribislavec sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: