GLASNIK

Arhiva › 2021. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Strahoninec · 12. veljače 2021.

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja južno od Prvomajske ulice u Strahonincu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 207

Članak 29.

Članak 29.
(1) Građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa se kod individualnog načina gradnje utvrđuje: - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru užom stranom, najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od linije regulacije - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru dužom stranom, najmanje 4,0 uvučeno od linije regulacije.
(2) Preporuča se osnovnu građevinu na građevnoj čestici smjestiti na način da ju se što je moguće više približi sjevernoj ili istočnoj bočnoj međi čestice. E=2 5,0 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /Po+P/

Članak 30.

Članak 30.
(1) Udaljenost osnovne građevine od bočnih i stražnje međe vlastite građevne čestice: - kod slobodnostojeće gradnje /SS/ udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe čestice treba iznositi najmanje 1,0 m, od nasuprotne bočne međe najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m - kod poluugrađene gradnje /PU/ i dvojne gradnje /D/ osnovnu građevinu treba smjestiti na jednu bočnu među čestice, od nasuprotne međe čestice je treba udaljiti najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Prateće i pomoćne građevine se smještaju: - u odnosu na građevni pravac iza uličnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na stražnju među i u odnosu na bočnu među uz koju je smještena osnovna građevina, kao odmaknute ili na međi Stranica 208 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. veljače 2021. - u odnosu na osnovnu građevinu i međusobno, kao prigrađene ili odvojene.
(2) Najmanja udaljenost pomoćne građevine, odnosno prostora za držanje životinja od susjednih osnovnih građevina utvrđuje se s 12,0 m.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Izuzetno od prethodnog članka, pomoćne građevine koje služe za boravak ljudi na otvorenom ukupne tlocrtne projekcije do 12,0 m2 i visine (vijenca) do 2,5 m (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu se smjestiti u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pa i ispred građevnog pravca osnovne građevine, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane.
Članak 33.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama treba biti najmanje: - 4,0 m za građevine visine (vijenca) do 5,0 m - 6,0 m za građevine visine (vijenca) višim od 5,0 m.
(2) Parametri iz prethodnog stavka utvrđuju se prema višoj građevini, bez obzira da li se radi o već izvedenoj ili o projektiranoj građevini.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. oblikovanje građevina

Članak 35.

Članak 35.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha je 45°.
(3) Najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca zgrade.
(4) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 36.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.

Članak 36.

(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, park, poljski put i slično).
Članak 37.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - da se kod osnovnih i pratećih poluugrađenih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod osnovnih dvojnih građevina i kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori. 4.4. uređenje građevnih čestica 4.4.1. osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 38.

Članak 38.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s uličnog koridora ili druge površine uređene za kolni promet, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici
Članak 39.
(1) Uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici utvrđuju se prema poglavlju: 5.2.5. „Promet unutar pojedinačnih građevnih čestica“. 12. veljače 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 209 4.4.3. Gradnja ograda

Članak 40.

Članak 40.
(1) Gradnja ograda nije obavezna.
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(3) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(4) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,20 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visinska razlika između uređene kote terena susjednih čestica može biti 1,0 m. 4.4.4. obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 42.
(1) Svaka građevna čestica unutar zone stambene namjene / oznaka S1/ treba imati u zelenilom zasađenom prirodnom terenu najmanje: - 20% vlastite površine ukoliko na čestici nije predviđen sadržaj društvene namjene - 30% vlastite površine ukoliko je na čestici predviđen sadržaj društvene namjene.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.

Članak 42.

(6) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom). 5. uVjeTi uređenja, oDnosno GraDnje, rekonsTrukCije i opremanja promeTne, komunaLne i TeLekomunikaCijske mreže s pripaDajućim oBjekTima i poVršinama 5.1. opći uvjeti

Članak 43.

Članak 43.
(1) Površine rezervirane za gradnju prometnih površina / oznaka namjene UK, KP i PS/ prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Trase linijske komunalne infrastrukture, lokacije pojedinačnih građevina i značajke infrastrukturnih mreža, prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim prikazima - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkim ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost priključenja pojedinačnih čestica na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenja javnih zelenih površina.
(2) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smještati prvenstveno unutar uličnih koridora i drugih prometnih površina, a lociranje linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima iz grupe 2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža“ određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko Stranica 210 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. veljače 2021. izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove prometnice i/ili linijske komunalne infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek prometnog koridora i osim za projektiranu utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost lociranja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Ostale građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar funkcionalne zone stambene namjene / oznaka namjene S1/ kao slobodnostojeće pomoćne građevine ili se za njih mogu formirati vlastite građevne čestice.
(2) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava: - građevinu infrastrukturnih sustava treba locirati iza linije regulacije ulice i na način da ne smeta javnom prometu - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od međa vlastite građevne čestice treba iznositi najmanje 1,0 m - građevinu infrastrukturnih sustava treba oblikovati kao prizemnu, s visinom (vijenca) najviše 3,5 m - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od okolnih građevina treba iznositi najmanje 4,0 m - ukoliko je građevinu infrastrukturnih sustava iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postavit unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, visine najviše 1,80 m.
(3) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne, pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama s gospodarskim sadržajima na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m, - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(2) Reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i nosač) nisu dozvoljen unutar područja obuhvata UPU.
(3) Unutar uličnih koridora /oznaka namjene UK/ i unutar javne zelene površine parka /oznaka namjene Z1/ ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.1. uvjeti gradnje prometne mreže 5.1.1. ulični koridori /oznaka namjene uk s dodatnom numeričkom oznakom/

Članak 48.

Članak 48.
(1) Ulični koridori osnova su cestovnog prometa, a formiraju se prema grafičkim prilozima.
(2) Širina uličnih koridora određena grafički ne može se smanjivati.
(3) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture, a mogu se formirati i graditi fazno u linearnim segmentima.
Članak 49.
(1) Unutar uličnih koridora kolne površine je potrebno izvesti kao asfaltirane, a pješačke, odnosno pješačko-biciklističke površine, kao asfaltirane ili opločene odgovarajućom podnom oblogom.
(2) Kolnici u uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m.
(3) Najmanja širina pješačkih staza unutar uličnih koridora ne može biti manja od 1,20 m.
(4) Biciklističke staze nisu obavezne, ali se preporuča ulični koridor projektirati na način da s jedne strane kolnika bude predviđena pješačko – biciklistička staza.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(2) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.2. javna parkirališta
Članak 51.
(1) Unutar obuhvata UPU nije specifično rezervirana površina za izgradnju javnih parkirališta, kao dio komunalnih površina u općinskom vlasništvu, ali je parkiralište moguće izgraditi izdvajanjem površine za tu namjenu iz površina stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/. 5.1.3. promet unutar pojedinačnih građevnih čestica (priključci, parkirališta, parkirališne i garažne zgrade i druge kolne površine).

Članak 52.

Članak 52.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan, a najviše dva neposredna kolna priključka na kolnu prometnu površinu.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno.
Članak 53.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni i površini građevina, te broju zasebnih korisničkih jedinica na čestici, prema normativima iz sljedeće tabele: 12. veljače 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 211 broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na 1 PRIRUČNA 0,45 1 zaposlenika po SKLADIŠTA smjeni 2 UREDSKI 2,00 100 m2 korisnog PROSTORI prostora 3 TRGOVINE, 4,00 100 m2 korisnog USLUGE I prostora UGOSTITELJSTVO 4 VJERSKE 0,15 1 posjetitelja GRAĐEVINE 5 ZDRAVSTVENA 2,00 100 m2 korisnog NAMJENA prostora 6 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 7 SMJEŠTAJNI utvrđuje se ovisno o TURISTIČKI kategorizaciji turističkog SADRŽAJI sadržaja, prema posebnom propisu
(2) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - za ambulante, socijalne ustanove i slično na 3 zaposlena u smjeni.
(3) Dimenzioniranje parkirališta s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide i slično)

Članak 53.

vrši se u skladu s posebnim propisima.
(4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici građevine.
(5) Ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj.
Članak 54.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Garaže u pomoćnim građevinama potrebno je smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine.
(3) Ukoliko je garažni prostor funkcionalno i oblikovno integriran u osnovnu građevinu, njegova pozicija unutar građevine se ne uvjetuje.
(4) Otvorena parkirališta na čestici moguće je smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina, odnosno ispred građevinskog pravca i u prostoru između zgrade i međa čestice.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 5.2. uVjeTi GraDnje, rekonsTrukCije i opremanja komunaLne inFrasTrukTurne mreže i naČin prikLjuČiVanja kućniH insTaLaCija 5.2.1. opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda, odvodnja oborinskih voda, opskrba plinom, opskrba električnom energijom i drugi energetski izvori
Članak 56.
(1) Trase sustava plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“.
(2) Trase elektroenergetskog distribucijskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“. 5.2.1.1. javna vodoopskrba

Članak 57.

Članak 57.
(1) Sustav javne vodoopskrbe unutar obuhvata UPU izgrađuje se kao proširenje postojećeg sustava javne vodoopskrbe naselja Strahoninec.
(2) Mreže sustava javne vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima javnog isporučitelja vodnih usluga, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 58.
(1) Mrežu javne vodoopskrbe treba predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.4 „Zaštita od požara“, ove Odluke.
Članak 59.
(1) Priključke građevina na sustav javne vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno se u pravilu smješta unutar građevne čestice i unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima javnog isporučitelja vodnih usluga nije određeno drugačije. 5.2.1.2. javna odvodnja i zbrinjavanje oborinskih voda

Članak 60.

Članak 60.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih i oborinskih voda, sukladno ovoj Odluci.
Članak 61.
(1) Sustav javne odvodnje je za područje naselja Strahoninec izgrađen, a planira ga se proširiti za potrebe područja obuhvata UPU.
(2) Priključke građevina na funkcionalni sustav javne odvodnje treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno Stranica 212 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 12. veljače 2021. povezanih građevina, prema posebnim propisima i uvjetima za priključenje izdanim od javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Gradnja na građevnim česticama unutar područja obuhvata UPU nije moguća do osiguranja mogućnosti priključenja predmetne čestice na funkcionalni sustav javne odvodnje naselja Strahoninec.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina mogu se u sustav javne odvodnje ili na zelene površine na vlastitoj čestici, upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih površina se mogu ispuštati u sustav javne odvodnje, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti.
(3) Oborinske vode s građevnih čestica ne smiju se izlijevati na koridore prometnih površina, odnosno na površine ulica, kolnih prilaza i pješačkih površina.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 26/20), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(3) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš. 5.2.1.3. plinoopskrba

Članak 64.

Članak 64.
(1) Plinoopskrbu područja obuhvata UPU treba riješiti proširenjem postojećeg plinskog distribucijskog sustava naselja.
(2) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(3) Unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih plinskih redukcijskih stanica, a ukoliko budu potrebne mogu se postaviti na odgovarajuće zemljište u zoni stambene namjene /oznaka namjene S1/, uz uvjet da ne smetaju prometu.
(4) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(5) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinski distribucijski sustav predviđa se ugradnja plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, s unutarnje strane ograde ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak se ne može postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu ako je udaljenost priključka od javne pješačke površine manja od 3,0 m. 5.2.1.4. elektroopskrba

Članak 66.

Članak 66.
(1) Elektroopskrbu područja obuhvata UPU predviđa se izvesti proširenjem postojećeg sustava elektroopskrbe naselja.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema posebnim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(3) Nove trafostanice unutar obuhvata UPU se ne predviđaju.
(4) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja dodatnih transformatorskih stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama koje se unutar funkcionalne zone stambene namjene /oznaka namjene S1/ mogu formirati kao zasebne građevne čestice građevina infrastrukture.
(5) Za potrebe povezivanja nove transformatorske stanice u sustav unutar uličnih koridora moguća je izvedba srednjenaponskog raspleta 10(20) kV, kao podzemnog, smještenog unutar koridora ulica i drugih javnih površina, s vezom na trafostanice u neposrednoj blizini područja obuhvata UPU, te na eventualne trafostanice unutar područja obuhvata UPU.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđa se kao podzemna, kabelska mreža.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih i/ili pješačkih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, uz uvjet da ne smetaju prometu, smještati kabelske razvodne ormare (KRO) sa svrhom elektroopskrbe većeg broja korisnika i/ili javne rasvjete.
Članak 68.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili neposredno na transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(2) Tipski priključni elektroormar može se smjestiti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 12. veljače 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 213 5.2.1.5. Toplovodi i drugi produktovodi

Članak 69.

Članak 69.
(1) Toplovodni sustav se unutar obuhvata UPU ne predviđa.
(2) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi u funkciji distribucije energije, mogu se smjestiti izvan kolnih površina unutar koridora ulica ili unutar drugih javnih površina, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.2.1.6. energija iz obnovljivih izvora
Članak 70.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke električne energije, u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za smještanje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na kojoj se predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Sunčevi prijemnici (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu se smještati na krovu građevina ili se mogu predvidjeti o obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično, a ne mogu se postavljati neposredno na tlo.
(4) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima funkcionalne zone ne mogu se smještati unutar područja UPU-a.

Ostali akti u ovom izdanju (48)