Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17 i 10/20) (pROČiŠĆEni tEkSt)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 3512
Članak 34.
Članak 34.
(1) Ostali uvjeti za formiranje pojedinačnih građevnih čestica: - građevnoj čestici treba osigurati osnovnu infrastrukturu i kolni pristup do ulične mreže 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 12,0 m - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.
(2) Formirana ili izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih, pod uvjetom da sve čestice koje se u takvom postupku cijepanja formiraju, zadovolje minimalne uvjete dimenzija iz prethodna dva članka i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1. ovog članka.
(3) Moguće je naknadno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(4) proširenja građevne čestice pomicanjem njene bočne međe i/ili stražnje međe (proširenje dvorišnog dijela čestice) moguće je ukoliko je zemljište na koje se čestica planira širiti neizgrađeno, ukoliko su funkcionalne zone kompatibilne u odnosu na namjenu građevne čestice ili je zemljište iste postojeće namjene.
(5) ukoliko su ispoštovani uvjeti iz prethodnog stavka građevna čestica može biti formirana na način da je prema kartografskom prikazu građevinskog područja naselja cijela smještena unutar iste funkcionalne zone ili da joj dijelovi zadiru u dvije (ili više) funkcionalnih zona mješovite ili gospodarske namjene utvrđenih u kartografskim prikazima građevinskih područja /oznake M1, M2, t, k, i/.
Članak 34.
(6) ukoliko se u postupku proširenja pojedine građevne čestice smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba također zadovoljiti minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice.
Članak 35.
(1) kada je, sukladno odredbama posebnih propisa, potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica najmanje mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada i površinu za smještaj kućnih instalacija.
(2) Osim uvjeta iz prethodnog stavka, potrebno je osigurati kolni pristup i prostor za parkiranje vozila hitnih intervencija, koji može biti predviđen unutar površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine ili neposredno uz predmetno zemljište. 2.2.2.2. Uvjeti smještaja građevina
Članak 36.
Članak 36.
(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj zasebnih korisničkih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična.
(2) na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3513
(3) na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
Članak 37.
Članak 37.
(1) pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, najviše jedan bazen i slično.
(3) ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna zasebna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
Članak 38.
Članak 38.
(1) unutar izgrađenog dijela ulice: - kod nove gradnje na preostalom neizgrađenom zemljištu (na interpoliranoj građevnoj čestici unutar izgrađene ulice), ulično pročelje osnovne građevine smješta se na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - kod zamjenske gradnje na postojećoj građevnoj čestici, ulično pročelje nove osnovne građevine smješta se na građevinskom pravcu osnovne građevine koja se ruši ili na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu. - dogradnja postojeće osnovne građevine koja je u odnosu na utvrđeni građevni pravac uličnog niza smještena dublje unutar građevne čestice, može se predvidjeti u svim smjerovima, pa i u smjeru linije regulacije, uz uvjet da se novo ulično pročelje ne približi liniji regulacije više nego što su od nje udaljena ulična pročelja susjednih zgrada u istom uličnom nizu, niti na manje od 5,0 m.
(2) u neizgrađenim uličnim potezima izgrađenih i uređenih dijelova naselja (duži neizgrađeni dijelovi postojećih ulica ili ulični potezi u kojima se građevna struktura još nije izvela) i u novim ulicama unutar područja za razvoj naselja za koji ne postoji obveza izrade provedbenog prostornog plana udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje se neposredno projektnim rješenjem na način da: - najmanja udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 5,0 m - najveća udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 10,0 m - udaljenosti uličnih pročelja susjednih osnovnih građevina u uličnom nizu od linije regulacije se međusobno usklađuje na način da se udaljenosti pročelja nove osnovne građevine u odnosu na udaljenost jedne od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama od linije regulacije, ne razlikuje više od 3,0 m.
Članak 38.
(3) izuzetno se može se odstupiti od uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora Stranica 3514 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga, parka, parkirališta i stajališta, odnosno okretišta za autobus - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta - ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna građevina predviđa gradnja gospodarske građevine s negativnim utjecajem (Grupa 1 ili 2) ili gospodarska poljoprivredne građevine (spremište za strojeve i/ili proizvode i slično), takvu gradnju je potrebno smjestiti uvučeno od linije regulacije, odnosno na način da se dugoročno omogući gradnja poslovne ili stambene zgrade u prednjem dijelu čestice - ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s arhitektonskim obilježjima tradicijske baštine, novu (zamjensku) stambenu gradnju moguće je smjestiti dublje unutar čestice uz zadržavanje stare kuće (kao prateće ili pomoćne građevine) - ukoliko se radi o zemljištu na rubu riječne terase ili na briježnom području, osnovna zgrada može biti smještena dublje unutar čestice ukoliko je to rezultat prilagođavanju konfiguraciji terena ili seizmičkim osobinama tla.
Članak 39.
Članak 39.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena, odnosno građevina u nizu.
(2) prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.
(4) izuzetno od prethodnog stavka, kada je garaža za osobna vozila predviđena u jedinstvenom arhitektonskom kompleksu s individualnom zgradom (zgrada s najviše 3 zasebne korisničke jedinice) se na građevinskoj liniji smješta ulično pročelje garaže, te se ta linija smatra građevinskom linijom cijele zgrade.
Članak 40.
Članak 40.
(1) udaljenost građevine od međe prema susjednim zemljišnim česticama i međusobna udaljenost građevina, određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično).
(2) udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2020. - 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m.
(3) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba biti najmanje: - za građevine etažnosti do E=po+p+1k+pk(ili nE) i visine (vijenca) do 10,0 m – najmanje ½ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 4,0 m - za građevine etažnosti E=po+p+2k i veće – najmanje za ⅔ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 6,0 m.
(4) izuzetno, u izgrađenim dijelovima naselja postojeća udaljenost građevina do bočne međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom ukoliko se radi o rekonstrukciji, uključujući i dogradnju u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, ukoliko se građevini ne povećava broj etaža.
(5) preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.
Članak 41.
Članak 41.
(1) ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 ili Grupe 2, preporuča se da udaljenost takvog sadržaja od ulične međe vlastite čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) ne bude manja od 20,0 m, a ne smije biti manja od 10,0 m.
(2) ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 94.
(3) ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se s 6,0 m.
Članak 41.
(4) izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela. 2.2.2.3. Uvjeti oblikovanja građevina
Članak 42.
(1) najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik tipOLOGiJa osnovna građevina ili GRaDnJE na ulični dio kompleksa pOJEDinaČnOJ visina / etažnost GRaĐ. ČEStiCi Vos/ /Eos/ E=4 inDiViDuaLna 7,0 m /po+p+1k+pk/ ili DO 3 ZkJ /po+p+1k+nE/ ManJa E=4 ViŠEJEDiniČna 7,0 m /po+p+1k+pk/ ili 4 ZkJ /po+p+1k+nE/ E=4 ManJa 7,0 m /po+p+1k+pk/ ili ViŠEJEDiniČna /po+p+1k+nE/ OD 5 DO 6 ZkJ E=4 11,0 m /po+p+2k/ E=4 VEĆa 11,0 m /po+p+2k/ ViŠEJEDiniČna E=6 ViŠE OD 6 ZkJ 17,0 m /po+p+4k/ ZkJ – zasebna korisnička jedinica
(2) individualna gradnja primjerena je za sve funkcionalne zone predviđene za gradnju zgrada.
(3) Manja višejedinična gradnja visine vijenca do 7,0 m primjerena je za gradnju: - unutar stambenih ulica pretežito individualne stambene izgradnje u naselju Mursko Središće, ukoliko se radi o višestambenoj zgradi bez pratećih sadržaja i s najviše 4 stana - unutar mješovitih, pretežito stambenih zona /oznaka M1/ svih naselja, ukoliko se radi o poslovnom kompleksu ili stambeno – poslovnom kompleksu s najviše 3 stana - unutar mješovitih, stambeno – poslovnih zona u / oznaka M2/ bez obzira na namjenu pojedine zasebne korisničke jedinice.
(4) Manja višejedinična gradnja visine vijenca iznad 7,0 m i veća višejedinična gradnja bez obzira na visinu gradnje, mogu se smjestiti u mješovitim zonama naselja Mursko Središće /oznaka M1 i M2/, samo ukoliko je to predviđeno provedbenim prostornim planom, a u ostalim naseljima se takva gradnja ne može smještati.
Članak 42.
(5) unutar funkcionalnih zona ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka t/ dozvoljena je u svim naseljima gradnja do visine (vijenca) 11,0 m i etažnosti do E=po+p+2k, a veća visina (vijenca) do najviše 17,0 m i etažnost do najviše E=po+p+4k dozvoljena je u naselju Mursko Središće, ukoliko je to predviđeno provedbenim prostornim planom.
(6) Izuzetno: - postojeće legalne stambene i/ili poslovne zgrade s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini, bez obzira na funkcionalnu zonu u kojoj se nalaze - specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, zvonici sakralnih građevina i slično, mogu imati veću visinu (vijenca) - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda, koji se na građevnoj čestici s osnovnom stambenom MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3515 prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina / visina /Vpr/ etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ Vpo/ E=2 5 m E=3 /po+p+pk/ 3,5 m /po+p/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /po+p/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /po+p/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /po+p/ ne može se graditi namjenom gradi kao pomoćna građevina poljoprivredne namjene, može najviše iznositi 5,0 m - zgrade ili dijelovi zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna ili prateća namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 1 ili 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, mogu u stražnjim dijelovima čestice biti viši od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (spremište strojeva, hladnjača i slično), ali ne viši od 7,0 m - izuzetno od prethodne dvije alineje, visina silosa koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa može biti veća od navedenih 5,0 m, odnosno 7,0 m, ali ih je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje za vlastitu visinu udaljeno od najbližeg stambenog sadržaja - otvorene drvene vidikovce tlocrtne površine do 30,0 m2 i instalacije adrenalinskog parka, moguće je kao pomoćne građevine, postavljati na građevnim česticama ugostiteljske i turističke namjene unutar ugostiteljsko – turističkih zona, ukoliko ukupna visina takvog objekta ne prelazi 15,0 m iznad uređenog terena.
Članak 43.
Članak 43.
(1) u slučaju većeg prirodnog pokosa na čestici, moguće je između podruma i prizemlja izvesti jednu dodatnu etažu suterena ili podruma.
(2) u slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, druga etaža potkrovlja može se predvidjeti kao dodatna etaža uz dozvoljene, samo ukoliko se oblikuje kao galerijski prostor funkcionalno i vlasnički nedjeljiv od prve etaže potkrovlja.
Članak 44.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti Stranica 3516 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 45.
Članak 45.
(1) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena unutar vlastite građevne čestice.
(2) na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana.
(3) na uličnim pročeljima poslovnih i/ili stambenih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja.
(4) izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko to ne narušavaju izgled građevine, vanjske jedinice klima uređaja mogu se postavljati unutar prostora natkrivenih lođa ili dijelova balkona uvučenih u odnosu na liniju pročelja, odnosno drugdje unutar vlastite građevne čestice gdje su zaklonjene od pogleda, uz uvjet da je to riješeno i prikazano u projektu.
(5) kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine.
Članak 46.
Članak 46.
(1) ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, trg, parkirališna površina, park, poljski put, zemljište izvan građevinskog područja i slično).
Članak 46.
(5) udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se najmanje kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama. MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2020.
Članak 47.
(1) ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - između građevina obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih građevina ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte.
(2) u zidu poluugrađene osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom mogu se na udaljenosti većoj od 10,0 m od uličnog pročelja predvidjeti otvori koji se prema prethodnom članku ne smatraju otvorom, uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen.
Članak 48.
Članak 48.
(1) na području Grada uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°, te se takvo oblikovanje i nadalje preporuča, dok se za vikendice i zgrade turističke namjene u briježnom dijelu mogu primijeniti i kosi krovovi većeg nagiba od 45°, ali ne više od 60°.
(2) krovne plohe mogu biti predviđene i drugačije od uobičajenog, ukoliko su rezultat suvremenog arhitektonskog izričaja i nisu suprotne mjerama zaštite kulturnih dobara.
(3) arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog i primjena ravnog krova primjereni su za: - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - slobodnostojeće višejedinične zgrade.
(4) primjena ravnih krovova kod individualnih zgrada u briježnim dijelovima opravdana je ukoliko se radi o samostojećoj gradnji visoke razine suvremenog arhitektonskog oblikovanja, ali se načelno ne preporuča.
Članak 49.
Članak 49.
(1) u oblikovanju zgrada namijenjenih turizmu, uključujući i tipove kao što su kamp (kamping, glamping i slično): - potrebno je: - primijeniti arhitektonske metode kojima se osigurava vizualna integracija gradnje u krajolik i krajolika u unutarnji prostor turističkog sadržaja - predvidjeti korištenje lokalnih i tradicijskih građevnih materijala u suvremenom oblikovno – arhitektonskom kontekstu - zabranjeno je: - postavljati metalne kontejnere u funkciji smještajnih jedinica, osim ukoliko ih se ne obloži primjerenim oblogama - graditi replike tradicijskih građevina koje tipološki ne odgovaraju tradicijskoj gradnji ovog područja (kažun, primorska kamena gradnja i slično) - postavljati tradicijske građevine razgrađene i prenesene iz drugih dijelova Hrvatske (turopolje, Slavonija). 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik
Članak 50.
Članak 50.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zaštićenih na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provođenje iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
(2) Za zahvate na površinama koje su u poglavlju 6.1. „Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti“ navedene kao izgrađeni krajobraz, obavezna je primjena odredbi navedenog poglavlja.
Članak 51.
(1) ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je koristiti kao pomoćnu građevinu u funkciji osnovne ili kao prateću građevinu za povremeno stanovanje, poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) u slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, a među njima nije nužno postavljati ogradu. 2.2.2.4. Uvjeti uređenja građevne čestice
Članak 52.
Članak 52.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti dekorativno vrtno jezerce, najviše jedno otvoreno tenis igralište i najviše jedan bazen.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene, pri čemu otvoreni bazeni i sportsko - rekreacijska igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.
Članak 53.
Članak 53.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u prirodnom terenu najmanje 20% vlastite površine.
(2) iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) u obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3517 - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(6) površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i Ek priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
Članak 54.
Članak 54.
(1) uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 55.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a provedbenim prostornim planom se za javne sadržaje, višestambenu gradnju i građevne komplekse s javnim načinom korištenja može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije, iz oblikovnog razloga ili radi osiguranja prostora za novu regulaciju uličnog koridora, ulična ograda se može postaviti i dublje unutar građevne čestice.
(3) kod izvedbe ulične ograde novoformirane građevne čestice i u slučaju izmještanja i/ili povećanja visine ulične ograde postojeće građevne čestice, potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Grada, odnosno uličnu ogradu je u odnosu na njenu poziciju potrebno izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog upravnog odjela.
(4) pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, s punim parapetom do 0,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju biti oblikovane na način da se osigura preglednost raskrižja.
Članak 55.
(6) iznimno, ulične ograde mogu biti više: - kada se radi o rekonstrukciji autentične ograde ili oblikovanju ograde prema konzervatorskim uvjetima - kada se radi o načinu gradnje ograde tipičnom za ulični potez - kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne. Stranica 3518 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik
(7) Ograde na međi prema susjednim građevnim česticama mogu biti najviše do 2,2 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) ukoliko se iza ograde ili umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice, a uvjeti za visinu i preglednost raskrižja jednako se primjenjuju i na živicu.
Članak 56.
Članak 56.
(1) teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) preporuča se da visina potpornog zida nije veća od 2,0 m, a u slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti kaskadno, oblikovanjem terasa.
Članak 57.
(1) ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate: - unutar inundacija vodotoka - na površini 15,0 m udaljenoj od osi vodotoka - unutar cijele površine utvrđene kao zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ uz vodotok.
(2) unutar inundacijskog pojasa vodotoka se izuzetno se mogu predvidjeti pojedini zahvati, kao što je održavanje puta za pristup vodotoku, ukoliko zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo, određeno Zakonom o vodama. 2.2.2.5. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave
Članak 58.
Članak 58.
(1) priključenje građevne čestice i/ili građevina na prometnu infrastrukturu i javne komunalne sustave provodi se prema odredbama iz poglavlja 5. „uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) priključenje na prometnu mrežu obavlja se prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za prometnicu na koju se predviđa priključenje građevne čestice.
(3) priključivanje na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno nadležnog operatora sustava i u skladu s posebnim propisima.
Članak 59.
Članak 59.
(1) na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(2) na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe. MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2020.
(3) izuzetno od stavka 2. ovog članka, priključenje na sustav javne odvodnje nije obavezno u briježnim područjima u slučaju veće udaljenosti i veće negativne visinske razlike mjesta kućnog izljeva od mjesta priključka na sustav javne odvodnje, radi kojih bi izvedba i održavanje kućnog sustava prepumpavanja fekalnih voda iziskivala veći financijski izdatak od izvedbe i održavanja pojedinačne septičke taložnice.
Članak 60.
Članak 60.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „postupanje s otpadom“. 2.2.2.6. Minimalni standardi prostora stambene namjene
Članak 61.
(1) najmanja površina tlocrtne projekcije stambene zgrade za stalno ili povremeno stanovanje određuje se s 30,0 m2.
(2) Za manje višejedinične zgrade: - preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i zatvoreno stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena - pomoćnu građevinu s većim brojem pojedinačnih garaža vlastitim ulazima izvana i nadstrešnice za vozila moguće je smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice.
(3) Za veće višejedinične zgrade do najviše 10 stanova: - ulaze i zatvorena stubišta za stambeni dio zgrade obavezno je odvojiti od ulaza u prostore pojedinačnih poslovnih sadržaja, odnosno od zatvorenog stubišta poslovnog dijela zgrade, ukoliko su poslovni sadržaji predviđeni u katnim etažama - parkirališno i/ili garažno mjesto za svaki stan potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici - za svaki stan potrebno je osigurati priručno spremište najmanje površine 2,0 m2, na način da bude smješteno unutar gabarita zgrade - na čestici (unutar ili izvan gabarita zgrade) potrebno je predvidjeti zajednički prostor za skupljanje komunalnog otpada, dimenzioniran za potrebe cijele zgrade, pri čemu se preporuča odvojiti prostor za stambeni dio zgrade, od dijela za poslovne prostore - na čestici je obavezno predvidjeti zajedničko dječje igralište ili park površine najmanje 20,0 m2 - na čestici je obavezno osigurati zelene površine zasađene visokim bjelogoričnim raslinjem koje može razviti krošnju u površini od najmanje 10% ukupne površine građevne čestice.
Članak 61.
(4) Za veće višejedinične zgrade s više od 10 stanova: - potrebno je osigurati sve uvjete kao i za višejedinične zgrade do 10 stanova utvrđene u prethodnom stavku - obavezno je za najmanje 50% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita zgrade i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u prizemlju, suterenu i/ili podrumu zgrade - pojedinačni garažni prostori s vlastitim ulazom izvana nisu dozvoljeni. 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik 2.3. IZgRAĐENE StRUKtURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 62.
Članak 62.
(1) izdvojena građevinska područja izvan naselja na području Grada utvrđuju se kao zone: - sportsko – rekreacijske namjene: - Rekreacijske zone uz rekreacijske ribnjake /oznaka R9/ - „Fizeš“, „Gorčica“, „Zalešće“ i „Zdenčec“ - Rekreacijska zona „Havlova Graba“ /oznaka R2, R7 i t4/ - Rekreacijsko - izletnički punkt „Fusek“ uz skelu na Muri /oznaka R2, R7 i t4/ - Rekreacijska zona „Hrastinka“ /oznaka R2/, na području sanirane deponije komunalnog otpada - „Šetnica uz Muru“, unutar inundacije Mure u Murskom Središću /oznaka R11/. - groblje izvan naselja: - groblje između peklenice i križovca /oznaka groblja/.
(2) unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja mogu se, osim namjene specifično utvrđene za svako izdvojeno građevinsko područje, formirati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju za potrebe pojedinog izdvojenog građevinskog područja, kao što su trgovi, parkovi, otvorena parkirališta, građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično), čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) i kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(3) Specifični uvjeti namjene površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za svaku zasebnu izdvojenu zonu utvrđuju se prema ovom poglavlju.
Članak 62.
2.3.1.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene 2.3.1.1.1. Rekreacijske zone uz rekreacijske ribnjake „Fizeš“, „gorčica“, „Zalešće“ i „Zdenčec“ /oznaka R9/
Članak 63.
(1) izdvojene rekreacijske zone uz rekreacijske ribnjake na području naselja Hlapičina i Mursko Središće /oznaka R9/ utvrđuju se u funkciji sportskog ribolova i rekreacije.
(2) unutar pojedine zone se utvrđuje mogućnost gradnje građevina i uređenja vanjskog prostora s namjenom ugostiteljstva i/ili raznih sljedećih rekreativnih sadržaja: - rekreacijskog ribolova - održavanja edukacijskih prezentacija, radionica i kampova - održavanja kulturnih, sportskih, turističkih i drugih vrsta manifestacija - organizacija privremenog ili stalnog kampa za navedene sadržaje iz prethodnih alineja, sukladno posebnom propisu iz djelatnosti turizma MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3519 - slični sadržaji koji podrazumijevaju zaposjedanje prostora utvrđenog kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(3) namjena građevina ne može biti stambena, bilo za stalno ili povremeno stanovanje.
(4) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - izvedba najviše dva igrališta za odbojku na pijesku - postava igrala za djecu od drveta - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.
(5) područje se uređuje projektom.
(6) unutar pojedine zone moguće je formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost prilaza vozilom hitnih intervencija.
Članak 63.
(7) ukupna tlocrtna površina zauzeta zgradama ne smije premašivati 10% ukupne površine zone, a ukupna površina prirodnog terena treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(8) koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4.
(9) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=1/p/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 3,8 m.
(10) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(11) Zabranjena je postava metalnih kontejnera kao supstitucija za zgrade.
(12) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(13) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(14) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.1.2. Rekreacijska zona „Havlova graba“ /oznaka R2, R7 i t4/
Ostali akti u ovom izdanju (50)
- Odluka o ovlaštenju za izradu strateških i razvojnih dokumenata za područje Međimurske županije
- Rješenje o imenovanju članova upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna kuća»
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju Stručnog povjerenstva za provedbu koncesijskog postupka za obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika autobusima na području Međimurske županije
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti osnivača Školskom odboru tehničke škole Čakovec za sklapanje ugovora o javnoj nabavi
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Međimurske županije za 2020. godinu
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim učenicima srednjih škola za školsku godinu 2020./2021.
- Odluka o davanju nekretnine (22d) i opreme na korištenje Razvojno – edukacijskom centru za metalsku industriju Metalskoj jezgri Čakovec
- Odluka o davanju nekretnine na korištenje Međimurskoj prirodi – javnoj ustanovi za zaštitu prirode
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Skupštini Međimurske županije u 2020. godini
- Odluka o osnivanju županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
- Odluka o davanju suglasnosti za promjenu prostora obavljanja djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite – Ordinacije dentalne medicine Sanje Vrban, dr. med. dent.
- Rješenje o imenovanju predsjednice i članova županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
- Rješenje o imenovanju predsjednice i članova koordinacije za ljudska prava Međimurske županije
- Zaključak o prodaji nekretnine na području gospodarske zone „pOSLOVni paRk MEĐiMuRJE“
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o poslovanju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Doma zdravlja Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o poslovanju Ljekarne Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju plana i programa rada Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine
- Zaključak o prodaji nekretnina na području gospodarske zone istok – sjeverni dio u Čakovcu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Centra za socijalnu skrb Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Muzeja Međimurje Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju programa rada Muzeja Međimurja Čakovec za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Savjeta mladih Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Financijski plan i Godišnji plan građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2021. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na projekcije proračuna županijske uprave za ceste Međimurske županije za 2022. i 2023. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o ostvarivanju Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja Međimurske županije za 2019. godinu – Javna ustanova za zaštitu prirode – Međimurska priroda
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu ustanove Centar dr. Rudolf Steiner za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu udruga zajednice tehničke kulture Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju programa rada udruga zajednice tehničke kulture Međimurske županije za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Vatrogasne zajednice Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu koordinacije za ljudska prava Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Zaklade za prevenciju Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o osiguravanju sredstva za obnovu i redovito održavanje mreže pruga i pružne infrastrukture na području Međimurske županije te za obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju cijele dionice pruge Zaprešić – novi Marof - kotoriba
- Program javnih potreba u kulturi Međimurske županije za 2020. godinu
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17 i 10/20) (pROČiŠĆEni tEkSt)
- Izmjene i dopune plana prijma u službu u upravna tijela Grada Preloga za 2020. godinu
- Obračun proračuna Općine Nedelišće od 01.01.-30.06.2020. godine
- Odluka III. izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu
- Odluka o prodaji nekretnina u Nedelišću
- Odluka o kupnji nekretnine u Nedelišću
- Odluka o usvajanju izvješća o provedbi plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o prihvaćanju polugodišnjeg izvješća o radu načelnika Općine Nedelišće za razdoblje 01.01.2020.-30.06.2020.
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o ostvarenju plana i programa rada Dječjeg vrtića „Zvončić“ Nedelišće za pedagošku godinu 2019./20.
- Polugodišnji izvještaj izvršenja plana razvojnih programa Općine Nedelišće za razdoblje 2020. – 2022. godine
- Listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik MEĐIMURSKA ŽUPANIJA AKtI ŽUPANA