Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17 i 10/20) (pROČiŠĆEni tEkSt)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 3526
Članak 88.
(2) izuzetno se unutar građevinskog područja Murskog Središća uzgoj životinja prema alineji 1. prethodnog stavka dozvoljava, ukoliko je to predviđeno provedbenim prostornim planom.
(3) Dokaz gospodarske opravdanosti za formiranje nove građevne čestice i gradnju u funkciji uzgoja, odnosno držanja životinja izvan građevinskih područja, je predviđen kapacitet životinja od najmanje 30 uvjetnih grla.
(4) uvjetnim grlom (uG) smatra se životinja mase 500,0 kg.
(5) Ovisno o vrsti, uzgajane životinje se svode se na uvjetna grla matematički prema prethodnom stavku ili primjenom koeficijenata prema odgovarajućoj Europskoj direktivi, odnosno odgovarajućem hrvatskom propisu.
(6) Obračun uvjetnih grla obavezni je sastavni dio projektne dokumentacije za sve vrste građevina namijenjenih za 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik uzgoj i držanje životinja, a istim se obvezno iskazuje broj uvjetnih grla i broj komada po neto površini prostorija namijenjenih za boravak životinja i po ukupnoj neto površini građevine.
Članak 89.
Članak 89.
(1) Ograđivanje površina obradivog tla – trajnih nasada, izvodi se na način da se u zemlji ne betoniraju temelji, a ogradu je potrebno od osi poljskog puta odmaknuti najmanje 3,5 m, kako bi se osigurao nesmetan prolaz poljoprivrednoj mehanizaciji do obradivih površina.
(2) Sve građevine i objekti koje se postavljaju unutar ograđenog poljoprivrednog posjeda trebaju od najbliže međe posjeda prema poljskom putu biti odmaknute najmanje 5,0 m, a od ostalih međa posjeda najmanje 1,0 m.
(3) Oranice, travnjake i pašnjake nije dozvoljeno ograđivati. 3.3.2.1.1. Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva
Članak 90.
Članak 90.
(1) kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva je građevinski sklop od jedne ili više funkcionalno povezanih građevina, objekata i uređaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji i pratećim djelatnostima, odnosno za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući hladnjače i silose - skladištenje i pripremu hrane za životinje – silaže, silosi, mješaone stočne hrane i druge vrste specifičnih građevina, naprava i uređaja za tu namjenu - primarnu preradu proizvoda, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, mljekare, sirane, vinarije, destilerije i slično - uzgoj bilja i presadnica u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici i slično - držanje životinja - držanje pčela i uzgoj korisnih kukaca - kompostiranje biljnog otpada s vlastitog gospodarstva i s tim povezana proizvodnja humusa - upravni i servisni prostori - ugostiteljsko - prezentacijski i prodajni prostori – kušaonice i trgovine za prodaju vlastitih proizvoda - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Vrste građevina koje se mogu međusobno kombinirati na građevnoj čestici utvrđuju se prema posebnim propisima, ovisno o poljoprivrednoj djelatnosti pojedinog gospodarstva.
(3) način poslovne registracije poljoprivrednog gospodarstva ne utječe na mogućnost gradnje, osim za turističke sadržaje.
(4) Djelatnosti klanja životinja i prerade mesa za ljudsku prehranu u pravilu treba usmjeravati u gospodarske, proizvodne zone /oznaka i/, a na pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu se dozvoljavaju izuzetno, sukladno posebnim propisima za navedene djelatnosti.
Članak 90.
(5) u sklopu kompleksa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguće je organizirati stanovanje u MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3527 individualnoj stambenoj zgradi i smještajne turističke sadržaje.
(6) Smještajni turistički sadržaji dimenzioniraju se prema posebnom propisu koji utvrđuje kategorizaciju turističkih sadržaja na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
(7) prateći sadržaj poljoprivrednog gospodarstva smještenog izvan građevinskog područja naselja, može biti energana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se preferiraju tipovi energana koji kao gorivo koriste otpad s poljoprivrednog gospodarstva (otpadnu biomasu, gnojovku i drugo).
Članak 91.
Članak 91.
(1) najmanja veličina nove građevne čestice, na kojoj se kao osnovni sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva, je: - 2.500,0 m2 unutar građevinskog područja naselja - 5.000,0 m2 izvan građevinskih područja, ukoliko se na čestici ne predviđa turistički sadržaj - ukoliko se na čestici poljoprivrednog gospodarstva smještenoj izvan građevinskog područja predviđa prateći turistički sadržaj, minimalna veličina građevne čestice utvrđuje se prema poglavlju 3.3.1.2. „turizam izvan građevinskih područja“.
(2) postojeće poljoprivredno gospodarstvo na kojem se predviđaju novi zahvati može imati i građevnu česticu manje veličine, ali se projektnim rješenjem treba osigurati funkcionalnost prostorne organizacije unutar gospodarstva i osigurati zaštita okolnih stambenih sadržaja od negativnog utjecaja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
(3) u okviru čestice poljoprivrednog gospodarstva unutar građevinskog područja naselja, stanovanje nije obvezan sadržaj.
(4) Raspored pojedinačnih građevina unutar kompleksa poljoprivrednog gospodarstva treba poštivati temeljno načelo: - u prednjem (uličnom) dijelu čestice se smještaju građevine uslužne, stambene i turističke namjene, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, parkirališta za klijente i druge primjereno oblikovane građevine, - u stražnjem (dvorišnom) dijelu čestice se smještaju građevine, uređaji i oprema namijenjena proizvodnji, preradi i servisima s potencijalnim negativnim utjecajem, uključujući poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja, vanjske skladišne, parkirališne i manipulativne prostore i slično.
Članak 92.
Članak 92.
(1) ukoliko se poljoprivredno gospodarstvo organizira unutar građevinskog područja naselja, bilo kao osnovni ili kao prateći sadržaj uz individualnu stambenu građevinu, uvjeti gradnje i oblikovanja određuju se prema poglavlju 2.2.2. „uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
Članak 93.
(1) ukoliko se kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva na pojedinačnoj građevnoj čestici predviđa izvan građevinskog područja naselja treba mu osigurati neposredan pristup s odgovarajuće javne prometne površine. Stranica 3528 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik
(2) najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene na ili uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(3) udaljenost gospodarskih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja utvrđuje se prema članku 94.
Članak 93.
(4) ukoliko se unutar kompleksa smještaju gospodarske djelatnosti prerade poljoprivrednih proizvoda s potencijalnim negativnim utjecajem (klaonice i slično), građevine i prostore s takvom namjenom treba odmaknuti najmanje 20,0 m od susjednih stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2020. za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.
(5) koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(6) najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(7) ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(8) Etažnost građevina može iznositi najviše 4 etaže (E= po+p+1k+pk).
(9) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 7,0 m.
(10) iznimno, visina (vijenca) proizvodnih građevina može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom, a visina silosa smještenih u stražnjem dijelu čestice nije ograničena.
Članak 94.
Članak 94.
(1) udaljenost građevina za držanje životinja, bez obzira da li se smještaju unutar i izvan građevinskih područja određuje se ovisno planiranom kapacitetu uvjetnih grla i o pretpostavljenom negativnom učinku na stanovanje i pojedine društvene i gospodarske namjene, a i utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: najmanja udaljenost u metrima (m) od: kapacitet građevine najbližeg stambenog prostora, za uzgoj (držanje) odgojne ili obrazovne ustanove životinja - broj i drugog smještajnog sadržaja uvjetnih grla /uG/ (turistički, lječilišni, socijalni i sl.) na drugoj (susjednoj) građevnoj čestici do 10 20 više od 10 – 50 50 više od 50 – 100 100 više od 100 – 250 200 više od 250 ne utvrđuje se udaljenost
(2) utvrđene udaljenosti se primjenjuju jednako i u odnosu na iste prostorne elemente susjedne jedinice lokalne samouprave.
(3) postojeći, legalni gospodarsko - poljoprivredni kompleks za dozvoljene kapacitete može imati i manje utvrđene udaljenosti od utvrđenih tabelom iz stavka 1. ovog članka, te se isti može rekonstruirati i tehnološki unaprjeđivati ukoliko se kapacitet proizvodnje, odnosno broj uvjetnih grla ne povećava. 3.3.2.1.1. Klijeti
Članak 95.
Članak 95.
(1) Gradnja klijeti na području Grada nije dozvoljena. 3.3.2.1.2. Staklenici, plastenici, spremišta
Članak 96.
(1) postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na svim kategorijama građevinskog pratećeg područja naselja županijskih turističkog i izdvojenog državnih i lokalnih sadržaja vlastitog građevinskog cesta cesta OpG-a područja izvan naselja ne utvrđuje se najmanje za širinu udaljenost odgovarajućeg zaštitnog ne utvrđuje se cestovnog pojasa, prema udaljenost posebnim propisima 20 50 20 500 100 500 obradivog tla /oznake p2 i pŠ/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 3.000,0 m2.
(2) najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m.
(3) plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti.
(4) Staklenike velikih površina, odnosno veće komplekse staklenika za uzgoj povrća, voća ili ukrasnog i/ili ljekovitog bilja, kod kojih se uzgoj vrši u kontroliranim uvjetima i/ili primjenom sofisticiranih tehnoloških sustava (hidropondski sustavi, sustavi uzdignuti od zemlje i drugi) moguće je izvan građevinskih područja predvidjeti jedino u sklopu izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva, a preporuča ih se smještati u gospodarske, proizvodne zone /oznaka i/ unutar građevinskih područja naselja ili unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja.
Stranica 3529
Članak 96.
9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik 3.3.2.1.3. Nadstrešnica, odnosno zaklon za životinje i/ili stočnu hranu
Članak 97.
(1) postava, odnosno gradnja nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija moguća je na svim kategorijama obradivog tla / oznake p2 i pŠ/, na zemljišnoj čestici površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) nadstrešnicu se preporuča temeljiti na točkastim temeljima ili na druge načine koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(3) najveća etažnost nadstrešnice, odnosno zaklona utvrđuje se s E=1 etaža (prizemlje), a najveća ukupna visina u sljemenu 10,0 m. 3.3.2.1.4. Pčelinjaci
Članak 98.
Članak 98.
(1) postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake p2 i pŠ/ i u šumama /oznaka Š1 i Š2/.
(2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake p2 i pŠ/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m.
(3) pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućava jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema posebnom propisu za držanje pčela. 3.3.2.1.5. Ribnjaci
Članak 99.
Članak 99.
(1) na području Grada postoje rekreacijski ribnjaci na području naselja Hlapičina i Mursko Središće.
(2) novi ribnjaci se na području Grada ne predviđaju.
(3) Zahvati na uređenju i održavanju ribnjaka provode se prema posebnim propisima, uz primjenu mjera zaštite okoliša i prirode prema odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 3.3.3. šumarstvo i lovstvo 3.3.3.1. šumarstvo
Članak 100.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19).
(2) na području Grada nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o. - Šumarija Čakovec, G.j. Donje Međimurje - privatne šume.
(3) Šume utvrđene su u kategorijama: - gospodarske šume /oznaka Š1/ MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3529 - zaštitne šume /oznaka Š2/ uz Muru.
(4) Šume je potrebno koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama (državnih šuma ili privatnih šumoposjednika) i posebnim propisima, uz uvjet da se ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.
(5) Svi zahvati unutar šume i neposredno uz šume mogući su isključivo uz primjenu uvjeta temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora iz članka 8. ovih odredbi.
Članak 101.
Članak 101.
(1) u šumama se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe šumarske djelatnosti predviđene odgovarajućom šumskom gospodarskom osnovom.
(2) ukoliko je njihova gradnja predviđena odgovarajućom lovnogospodarskom osnovom i dodatno i šumskom gospodarskom osnovom: - u gospodarskim šumama /oznaka Š1/ mogu se graditi građevine za potrebe djelatnosti lovstva - u zaštitnim šumama /oznaka Š2/ mogu se graditi pojedinačni lovnogospodarski i lovnotehnički objekti tlocrtne površine manje od 9,0 m2.
(3) Gradnja za potrebe turizma u šumama nije dozvoljena, izuzev: - robinzonskog smještaja na području „Zajez“ sjeveroistočno od peklenice, prema uvjetima poglavlja 3.3.1.2.1. „Robinzonski smještaj“. - korištenja šumskih staza za potrebe rekreativnih aktivnosti koje nemaju dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično), za koju namjenu je uz šumske putove, od prirodnih materijala identičnom okolišu, dozvoljeno postavljati markacijske oznake i putokaze, te uređivati odmorišta s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.
Članak 102.
Članak 102.
(1) u građevinskim područjima nije dozvoljena gospodarska djelatnost šumarstva, zasnivanje šuma, niti sadnja šumskih kultura za potrebe obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.
(2) izuzetno od prethodnog, dozvoljeno je zasnivanje rasadnika za uzgoj ukrasnog šumskog bilja, uključujući i nasade božićnih jelki, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m. 3.3.3.2. Lovstvo
Članak 103.
(1) Lovački domovi se mogu smjestiti unutar građevinskih područja naselja, pri čemu se primjenjuju uvjeti provedbe zahvata za funkcionalnu zonu u naselju unutar koje se lovački dom predviđa graditi, ali u pojedinom takvom slučaju, iz sigurnosnih uvjeta utvrđenih posebnim propisom, neće biti moguće u sklopu čestice urediti lovačku streljanu.
(2) postojeća lovačka streljana jugozapadno od Murskog Središća zadržava se u navedenoj funkciji, sukladno lovnogospodarskoj osnovi, a gradnja novih lovačkih streljana se na području Grada ne predviđa. Stranica 3530 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik
(3) Ostali lovnogospodarski i lovnotehnički objekti mogu se graditi, a lovačke remize uređivati izvan građevinskih područja na odgovarajućim površinama sukladno lovnogospodarskoj osnovi i to na površinama obradivog tla /oznake p2 i pŠ/, te dodatno i unutar šuma, sukladno uvjetima iz poglavlja 3.3.3.1. „Šumarstvo“. 3.3.4. Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina 3.3.4.1. Energetske mineralne sirovine 3.3.4.1.1. Ugljikovodici
Članak 104.
Članak 104.
(1) na području Grada nalaze se: - dio eksploatacijskog polja ugljikovodika Epu „Zebanec“ - dio istražnog prostora ugljikovodika „SHZ – 01“ - postojeće bušotine: - aktivna: Zebanec-2 (Zb-2) - neaktivne: križovec-1 (križ-1), križovec-2 (križ-2), peklenica-1 (pek-1), peklenica-2 (pek-2), Mursko Središće-1 (MRS-1), Mursko Središće-2 (MRS-2), Mursko Središće-3 (MRS-3), Mursko Središće-4 (MRS-4), Mursko Središće-5 (MRS-5), Sitnica-1 (Sit-1), Sitnica-2 (Sit-2), Zebanec-3 (Zb-3), Zebanec-5 (Zb-5) - trajno napuštena: Međimurje-1 (Mđ-1) - planirane bušotine: Međimurje-1 istok (Mđ-1i) i Zebanec-1 Zapad (Zb-1Z).
Članak 105.
Članak 105.
(1) Osim utvrđenog prethodnim člankom: - nove istražne bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama smještaju se unutar odgovarajućih utvrđenih istražnih prostora ugljikovodika - nove eksploatacijske bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama smještaju se unutar odgovarajućih utvrđenih eksploatacijskih polja ugljikovodika.
(2) Cjevovodi i druge građevine proizvodno – otpremnog sustava ugljikovodika mogu se smjestiti unutar cjelokupnog područja Grada, a preporuča se da se njihove trase usklade s trasama već izvedene kompatibilne linijske infrastrukture.
(3) Sustavi prijenosa ugljikovodika obrađeni su u poglavlju: 5.3.2.1. „Sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika“.
Članak 106.
Članak 106.
(1) udaljenost osi bušotina od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ili eksploatacije plina, odnosno nafte i drugih geopotencijala, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90,0 m.
(2) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine. MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2020.
(3) Buka koja se u postupku eksploatacije ugljikovodika može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisom.
Članak 107.
Članak 107.
(1) trajno napuštene i neaktivne bušotine ugljikovodika označene su na kartografskom prikazu broj 3. „uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“.
(2) kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine. 3.3.4.1.2. geotermalne vode
Članak 108.
(1) na području Grada utvrđena je mogućnost iskorištavanja geotermalne energije u komercijalne svrhe.
(2) istraživanje i eksploatacija geotermalne energije u komercijalne svrhe može se planirati unutar utvrđenog Epu „Zebanec“ i unutar utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „SZH-01“, pod jednakim uvjetima kao i za ugljikovodike.
(3) Smještaj komercijalnih energana na geotermalnu energiju utvrđuje se prema poglavlju 3.3.6. „proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OiE) i kogeneracije“. 3.3.4.2. Neenergetske mineralne sirovine
Članak 109.
Članak 109.
(1) na području Grada nalazi se utvrđeno eksploatacijsko polje građevnog pijeska i šljunka „Verk – Zavrtje“.
(2) Sukladno odredbama prostornog plana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/01, 8/01, 23/10 i 7/19) na području Grada nije moguće planirati zasnivanje novih istražnih, odnosno eksploatacijskih polja pijeska i šljunka.
(3) Za ostale neenergetske mineralne sirovine ne postoje utvrđeni potencijali, te se niti ne planiraju istraživanja u svrhu iskorištavanja. 3.3.5. Komunalno gospodarstvo
Članak 110.
Članak 110.
(1) komunalno – gospodarske djelatnosti smještaju se - unutar građevinskih područja naselja ukoliko je smještaj pojedine komunalne djelatnosti predviđen prema uvjetima namjene pojedine funkcionalne zone - unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, prema uvjetima za pojedino izdvojeno područje. 3.3.6. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (oIE) i kogeneracije
Članak 111.
(1) proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je proizvoditi u: - individualnim energanama – kao energiju za jednog ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - komercijalnim energanama, odnosno u postrojenjima primarno namijenjenim za proizvodnju energije (električne i toplinske) za tržište.
(3) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („narodne novine“ broj 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
Članak 111.
(4) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - tražiti mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta kulturnih dobara - u slučaju smještanja kompleksa za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode.
Članak 112.
(1) Individualna postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini.
(2) najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne individualne energane (električne i toplinske energije) je 100 kW.
(3) individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila /oznaka Z/ (parkovi, dječja igrališta i slično), zonama zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ i zonama zelene infrastrukture /oznaka Zi/ - na građevnim česticama unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva ili neposredno uz gospodarstvo na zasebnoj čestici.
(4) uvjet za sustave za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
Članak 112.
(5) Osim uvjeta iz stavka 3. ovog članka: - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 16 - Stranica 3531 toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada i integrirati ih u pročelja.
(6) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.
Članak 113.
Članak 113.
(1) kao komercijalni tipovi energana koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za tržište predviđene su: - sunčane energane - geotermalne energane - bioplinske energane i energane na biomasu - kombinacije navedenih tipova.
(2) Gradnja vjetroparkova na području Grada nije predviđena.
(3) najveća dozvoljena instalirana snaga pojedinačne komercijalne energane (električne i toplinske energije) utvrđuje se prema posebnom propisu ovisno o vrsti, a na osnovu ovog plana moguće je planirati komercijalne OiE energane do najviše 10,0 MW instalirane snage.
(4) Sunčane energane se kao prateći sadržaj mogu smjestiti na česticama drugih namjena, uključujući i čestice drugih tipova energana, a kao osnovni sadržaj predviđene su na području gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka i/.
(5) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja - na građevnim česticama unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona dodatno i na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu.
(6) Energana na biomasu, kao i bioplinska energana mogu se smjestiti unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka i/ kao, te dodatno kao prateći sadržaj izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja, uz uvjet da je građevna čestica od granice zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/ i od granica zona javne i društvene namjene /oznaka D/ udaljena najmanje 250,0 m.
Članak 113.
(7) Geotermalne energane mogu se smjestiti unutar građevinskih područja s gospodarskom proizvodnom namjenom /oznaka i/.
(8) postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 250,0 m udaljiti od stambenih sadržaja.
(9) postupanje s otpadom koji se koristi kao komponenta u pripremi energenta za postrojenje OiE primjenjuju se odredbe iz poglavlja 7. „postupanje s otpadom“.
(10) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju OiE energana utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće Stranica 3532 - Broj 16 “SLužBEni GLaSnik građevne čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni u naselju ili namjeni izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4. UVJEtI SMJEštAJA dRUštVENIH dJELAtNoStI 4.1. oPćI UVJEtI ZA dRUštVENE dJELAtNoStI
Članak 114.
Članak 114.
(1) Vrsta i značaj društvenih djelatnosti ovisi o stupnju centraliteta i razvojnoj ulozi svakog pojedinog naselja u odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih žarišta županije, te značaja unutar jedinice lokalne samouprave.
(2) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(3) površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(4) Sukladno prostornom planu Međimurske županije, građevne čestice koje pripadaju školskim ustanovama: - ne mogu se cijepati niti odvajati od građevine škole, a ukoliko se funkcija školske ustanove ukida u naselju, građevina bivše škole može se prenamijeniti samo u javnu namjenu - mogu se uz suglasnost osnivača, cijepati i odvajati od građevine škole samo u iznimnim slučajevima kada je to dio građevne čestice već u službi javne namjene.
(5) pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.
Članak 115.
Članak 115.
(1) na području građevinskih područja naselja Grada, potrebno je provedbenim prostornim planovima osigurati prostore za: - izgradnju srednje škole na prostoru uz novoizgrađenu sportsku dvoranu u Murskom Središću - uređenje memorijalnog područja rudarstvu i prezentacijsko – turističkog prostora s pratećim sadržajima u Murskom Središću - muzej autentične kulturno-povijesne i etnološke baštine kraja.
(2) na prostoru zona javne i društvene namjene, unutar građevinskih područja naselja, potrebno je osigurati prostore za: - adaptaciju i dogradnju školskih zgrada u svim naseljima, u slučaju izmjene obrazovnog sustava, na osnovi mreže osnovnog školstva županije - adaptaciju, odnosno rekonstrukciju društvenih domova u svim naseljima, radi mogućnosti djelovanja kuD- ova, te drugih građanskih udruga - društveni dom za potrebe funkcioniranja mjesnog odbora i sportskih klubova u Sitnicama. MEĐiMuRSkE županiJE” 9. listopada 2020.
Članak 116.
Članak 116.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvene infrastrukture za koje su površine planski rezervirane, obavezno se smještaju u odgovarajuće zone javne i društvene namjene /oznake D s ogovarajućom numeričkom oznakom/ - građevine društvenih djelatnosti za koje nisu planski rezervirane površine: - primarno se smještaju unutar zona javne i društvene namjene /oznake D/ - mogu se smještati i unutar zona mješovite namjene / oznaka M1 i M2/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji: - primarno se smještaju unutar sportsko – rekreacijske zone /oznake R/ - sportska igrališta i sportske dvorane mogu se smještati u kompatibilnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D, D2, D4/ ukoliko se radi o sportskim igralištima i/ili dvoranama za potrebe škole ili socijalne ustanove, a koje se mogu koristiti i višefunkcionalno - pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta i dječja igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(2) ukoliko se predviđa gradnja novog otvorenog sportskog igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) ono treba najmanje 12,0 m udaljiti od stambenih prostora u okruženju.
Članak 117.
Članak 117.
(1) najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) Zelene površine potrebno je u 1/3 dijela planirati kao visoko zelenilo.
(3) ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.
Članak 118.
Članak 118.
(1) Odgovarajući parkirališno - garažni prostor za sve sadržaje društvenih djelatnosti, uključujući i sportske i rekreacijske sadržaje, potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“. 4.2. UVJEtI PRoVEdBE ZAHVAtA SAdRŽAJA dRUštVENIH dJELAtNoStI PREMA LoKACIJI 4.2.1. U zoni javne i društvene namjene unutar /oznaka d/
Članak 119.
(1) u zoni javne i društvene namjene /oznaka D/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) 9. listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik društvene infrastrukture, a unutar zone se mogu smještati i građevine i prostori društvene nadgradnje, te drugi sadržaji ukoliko je to predviđeno uvjetima poglavlja 2.2.1.3. „Zona javne i društvene namjene /oznaka D/“.
Članak 120.
Članak 120.
(1) pojedinačna građevna čestica društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ može se povećavati: - širenjem na površinu zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/, bez ograničenja - širenjem na površinu zone sporta i rekreacije /oznaka R/, uz uvjet da se površina zone sporta i rekreacije ne smanji ispod površine potrebne za uređenje planiranih sportskih, odnosno rekreacijskih igrališta - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/, uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu javnog zelenila.
Ostali akti u ovom izdanju (50)
- Odluka o ovlaštenju za izradu strateških i razvojnih dokumenata za područje Međimurske županije
- Rješenje o imenovanju članova upravnog vijeća Doma za žrtve obiteljskog nasilja «Sigurna kuća»
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju Stručnog povjerenstva za provedbu koncesijskog postupka za obavljanje javnog linijskog prijevoza putnika autobusima na području Međimurske županije
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti osnivača Školskom odboru tehničke škole Čakovec za sklapanje ugovora o javnoj nabavi
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Međimurske županije za 2020. godinu
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim učenicima srednjih škola za školsku godinu 2020./2021.
- Odluka o davanju nekretnine (22d) i opreme na korištenje Razvojno – edukacijskom centru za metalsku industriju Metalskoj jezgri Čakovec
- Odluka o davanju nekretnine na korištenje Međimurskoj prirodi – javnoj ustanovi za zaštitu prirode
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Skupštini Međimurske županije u 2020. godini
- Odluka o osnivanju županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
- Odluka o davanju suglasnosti za promjenu prostora obavljanja djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite – Ordinacije dentalne medicine Sanje Vrban, dr. med. dent.
- Rješenje o imenovanju predsjednice i članova županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
- Rješenje o imenovanju predsjednice i članova koordinacije za ljudska prava Međimurske županije
- Zaključak o prodaji nekretnine na području gospodarske zone „pOSLOVni paRk MEĐiMuRJE“
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o poslovanju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Doma zdravlja Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o poslovanju Ljekarne Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju plana i programa rada Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine
- Zaključak o prodaji nekretnina na području gospodarske zone istok – sjeverni dio u Čakovcu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Centra za socijalnu skrb Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Muzeja Međimurje Čakovec za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju programa rada Muzeja Međimurja Čakovec za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Savjeta mladih Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Financijski plan i Godišnji plan građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2021. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na projekcije proračuna županijske uprave za ceste Međimurske županije za 2022. i 2023. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o ostvarivanju Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja Međimurske županije za 2019. godinu – Javna ustanova za zaštitu prirode – Međimurska priroda
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu ustanove Centar dr. Rudolf Steiner za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu udruga zajednice tehničke kulture Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju programa rada udruga zajednice tehničke kulture Međimurske županije za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Vatrogasne zajednice Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu koordinacije za ljudska prava Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu Zaklade za prevenciju Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o osiguravanju sredstva za obnovu i redovito održavanje mreže pruga i pružne infrastrukture na području Međimurske županije te za obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju cijele dionice pruge Zaprešić – novi Marof - kotoriba
- Program javnih potreba u kulturi Međimurske županije za 2020. godinu
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17 i 10/20) (pROČiŠĆEni tEkSt)
- Izmjene i dopune plana prijma u službu u upravna tijela Grada Preloga za 2020. godinu
- Obračun proračuna Općine Nedelišće od 01.01.-30.06.2020. godine
- Odluka III. izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu
- Odluka o prodaji nekretnina u Nedelišću
- Odluka o kupnji nekretnine u Nedelišću
- Odluka o usvajanju izvješća o provedbi plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o prihvaćanju polugodišnjeg izvješća o radu načelnika Općine Nedelišće za razdoblje 01.01.2020.-30.06.2020.
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o ostvarenju plana i programa rada Dječjeg vrtića „Zvončić“ Nedelišće za pedagošku godinu 2019./20.
- Polugodišnji izvještaj izvršenja plana razvojnih programa Općine Nedelišće za razdoblje 2020. – 2022. godine
- Listopada 2020. “SLužBEni GLaSnik MEĐIMURSKA ŽUPANIJA AKtI ŽUPANA