Arhiva › 2020. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Mala Subotica · 28. veljače 2020. · KLASA 021-05/20-01/1 · URBROJ 2109/10-01-20-10

Prostorni plan uređenja Općine Mala Subotica (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 219

Članak 37.

Članak 37. Pojas gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine koji nije definiran prostornim planom užeg područja prostire se u pravilu u dubinu čestice 25,0m od regulacijskog pravca, a gradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti ograničena je po dubini čestice 90m od regulacijskog pravca. Pojas gradnje za gospodarske i poslovne građevine s izvorima zagađenja prostire se na udaljenosti najmanje 25,0m od regulacijskog pravca u dubinu čestice i na udaljenosti najmanje 12,0m od stambenih građevina na istoj i susjednim česticama, građenim u pojasu gradnje stambene i poslovne građevine. Gradnja stambene i poslovne građevine osnovne namjene moguća je i izvan pojasa širine 25 m u dubinu čestice, ali ta građevina ne može biti uvjet za ograničenja budućih zahvata poslovnih i gospodarskih građevina na susjednim česticama koje bi se mogle locirati u pojasu gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja.

Članak 38.

Članak 38. Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde. Međusobna udaljenost građevina
Članak 39. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0m za prizemne građevine, a 6,0m za katne građevine te 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,6 m. Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka. U slučaju rekonstrukcije građevine ili gradnje zamjenske građevine na udaljenosti manjoj od 3,0 m, a čestice imaju osiguran kolni ulaz, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Članak 40.

Članak 40. Pojas izgradnje pomoćnih građevina, koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. Iznimno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina. Udaljenost pomoćnih građevina koje se na istoj građevnoj čestici grade odvojeno od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ne može biti manja od 4,0m od građevina osnovne namjene. Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog u članku 37. ovih Odredbi, moraju biti od susjednih stambenih građevina udaljene najmanje 12,0m, a od susjednih stambeno-poslovnih i poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, te od stambene građevine (ili stambenog dijela građevine u slučaju stambenoposlovne građevine) vlasnika najmanje 12,0m. Ukoliko se gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) s potencijalnim izvorom zagađenja grade u već izgrađenom dijelu naselja, moraju se smještavati na formiranom gospodarskom dvorištu iz članka 21. ovih Odredbi, te od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina iz članka 37. stavka 2. ovih Odredbi moraju biti udaljene minimalno 12,0m.

Članak 41.

Članak 41. Minimalne udaljenosti stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih, te gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnosti koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mješovite namjene, pretežito stambene, utvrđene su u poglavlju 4. “Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti” člancima 110. i 111. ovih Odredbi. Postojeće poslovne građevine i gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se od građevina društvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima od onih definiranih člancima 110. i 111. ovih Odredbi, mogu se zadržati i rekonstruirati, ali bez mogućnosti prenamjene u poslovne građevine koje nepovoljno utječu na okolni prostor (već samo za tihe i čiste djelatnosti koje ne privlače veliki promet). Visina građevina

Članak 42.

Članak 42. Visina vijenca građevine određuje se u odnosu na kotu konačno uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. Stranica 220 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. Visina vijenca građevine mora biti usklađena s tipologijom gradnje i visinom vijenca susjednih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostojeće gradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca iste građevine.

Članak 43.

Članak 43. Na području Općine, u zonama mješovite pretežito stambene gradnje, dozvoljava se gradnja stambenih, stambenoposlovnih, poslovnih i višestambenih građevina maksimalne visine Po+P+1+Potkr. (podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje) ili maksimalne visine vijenca 7,0m za katne građevine, a 5,0m za prizemne građevine. Visina vijenca poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 7,0m. Višestambene građevine s mogućnošću poslovnih prostora u dijelu građevine, visine najviše do P+2, mogu biti smještene u zoni središnjih funkcija naselja Mala Subotica, kada je to planirano prostornim planom užeg područja.

Članak 44.

Članak 44. U najstarijim dijelovima naselja Držimurec (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), s već izgrađenom strukturom, moguća je nova gradnja ili dogradnja postojećih stambenih građevina do maksimalne visine krovnog vijenca 5,6m (visoka prizemnica, odnosno katnica). Ako se radi o adaptaciji ili obnovi postojeće građevine, potrebno je obuhvatiti cijelu građevinu, a ne samo njen dio. Prilikom gradnje novih građevina ili zahvata na već postojećim građevinama potrebno je poštivati tradicijske materijale i oblikovanje građevina.

Članak 45.

Članak 45. Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 4,0m. Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0m (a silos za stočnu hranu i više). Visina vijenca gospodarskih građevina za uzgoj životinja koje prelaze površine propisane člankom 21. ovih Odredbi može iznositi najviše 5,0m.
Članak 46. Krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60cm za jednokatne, odnosno 150cm za prizemne građevine, smatraju se etažom. Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenaca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.

Članak 47.

Članak 47. Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevine, a u skladu s ostalim uvjetima iz prethodnog članka. Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stavka 1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe ovog Plana. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.

Članak 48.

Članak 48. Podrumom se smatra najniža etaža ako: - na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,2m od kote konačno uređenog terena. Oblikovanje i uvjeti za gradnju unutar izgrađenih cjelina
Članak 49. Unutar građevinskog područja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: - interpolacijama – na slobodnim česticama, - rekonstrukcijom starih građevina, - dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, - zamjenom starih građevina novim.
Članak 50. Kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: - građevinski pravac određen postojećom gradnjom, - nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice, - gabarit (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama.

Članak 51.

Članak 51. U povijesnim sredinama (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), gdje dominira tradicionalni način gradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima: - skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama, - skladan odnos širine i visine pročelja, - usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagiba i položaja krovnih ploha sa susjednom građevinom, - obavezna primjena opečnog crijepa na krovovima građevina.

Članak 52.

Članak 52. Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. To se osobito 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 221 odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. Uvjeti za izgradnju u središtu Općine naselje Mala Subotica
Članak 52a. Središte Općine je prostor koji se prostire u centralnom dijelu naselja Mala Subotica, gdje su smještene centralne funkcije za potrebe Općine i njezinih stanovnika. Centralne funkcije koje obilježavaju središte Općine uz ulicu su Općinska uprava sa poslovnim prostorima, željeznička stanica, pošta, zdravstveni dom, društveni dom i stambeno poslovni objekti uz njih. Smjernice za UPU centra

Članak 52b.

Članak 52b. U zoni središnjih funkcija naselja Mala Subotica - na prostoru današnjeg nogometnog igrališta, prostornim planom užeg područja moguće je planirati proširenje postojećeg centra s višestambenom izgradnjom (s mogućnošću poslovnih prostora u dijelu građevine), visine najviše do P+2, smještene pojedinačno ili više njih, organiziranih u prostornu i funkcionalnu cjelinu s drugim sadržajima središnjih funkcija, okruženih urbanim zelenilom formirajući krajobraznu sliku naselja. Planirani zahvati u prostoru središta Općine trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, a koji se odnose na: - sklad volumena građevina, - skladni odnos volumena građevine i volumena krova, - sklad javnih površina. Javne površine u zoni središta Općine potrebno je rekonstruirati u cilju razgraničenja namjene površina (prometnih, zelenih, parkovnih površina) i jedinstvenog oblikovanja, kako bi objedinjavanjem sadržaja, prostor centra dobio identitet.

Članak 52c.

Članak 52c. Uređenjem središta Općine Mala Subotica moguća je rekonstrukcija i uređenje pročelja postojećih građevina i uređenje pripadajućih vanjskih javnih površina te uređenje čitavog središta naselja na temelju urbanističko – arhitektonskog rješenja. Na neizgrađenim građevnim česticama u zoni centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i sl.). U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini, ali prodori plohe pročelja u krovne ravnine nisu dozvoljeni, a otvori u potkrovlju mogu se izvesti samo u ravnini krovnih ploha. Ograde i parterno uređenje

Članak 53.

Članak 53. Pravac regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 metara, - kod županijske ceste 8,0 metara, - kod lokalne 5,0 metara, Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,5m.

Članak 54.

Članak 54. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednoj čestici najveće visine 1,5m. Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,0m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. Kameno, betonsko ili opečno podnožje ulične ograde ne može biti više od 50cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata i vrata kolnog ulaza na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 55.

Članak 55. Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedni dio ograde iz stavka 1. ovog članka gradi vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedovom. Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, te da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.

Članak 56.

Članak 56. Zabranjuje se uređenje partera čestice na način koji bi sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke potreban za njihovo redovno održavanje, te koji bi smanjio propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozio vodotok i područje uz vodotok.
Članak 57. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Stranica 222 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,0m.

Članak 58.

Članak 58. Uređenje partera građevne čestice (prilazne staze i stube, vanjske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se izvesti na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio čestice, minimalne širine 3,0m. Priključak na prometnu infrastrukturu
Članak 59. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. U slučaju kada građevna čestica graniči s dvije javne prometne površine, istoj se određuje prilaz s javne prometne površine nižeg ranga.

Članak 60.

Članak 60. Za pristup čestici s javne ceste u postupku izdavanja potrebne dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave za ceste koja tim površinama upravlja.
Članak 61. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3,0m, odnosno i širi u slučaju prilaza s rangiranih cesta (državnih, županijskih), ukoliko to utvrde nadležne uprave za ceste. Komunalno opremanje građevne čestice
Članak 62. Stambene, poslovne ili stambeno-poslovne građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 63.

Članak 63. Planirana infrastruktura (površine, koridori ili trase) u ovom Planu određena je aproksimativno u prostoru, a točan položaj utvrđuje se detaljnijom projektnom dokumentacijom.
Članak 64. Građenje planiranih građevina unutar građevinskog područja može započeti samo pod uvjetom da je prethodno zadovoljen dogovoreni minimum uređenja građevinskog zemljišta, a to znači da je formirana građevna čestica, te da je do nje moguć kolni pristup s javne prometne površine. Ako se građevine izvode prije nego se osiguraju priključci električne energije i pitke vode za blok u kojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditi priključke i pojedinačno, o vlastitom trošku, na način i uz suglasnost nadležnih komunalnih službi, kao trajno ili privremeno rješenje.

Članak 65.

Članak 65. Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena i poslovna građevina se obavezno moraju priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama.
Članak 66. Za manje grupacije građevina moguća je gradnja manjih sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda koji osigurava pročišćavanje otpadnih voda do propisane razine graničnih vrijednosti onečišćenih tvari prema posebnim propisima. Oborinske vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda uz obavezno uklanjanje pijeska i mulja, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.

Članak 67.

Članak 67. U okviru čestice treba predvidjeti i urediti mjesto za odlaganje otpada. Na čestici se može predvidjeti i urediti mjesto za kompostiranje organskog otpada iz domaćinstva. Navedeno je potrebno prikazati u situacijskom planu uređenja čestice, odgovarajućeg mjerila, koji će biti sastavni dio tehničke dokumentacije u zahtjevu za potrebnu dozvolu.
Članak 68. Priključivanje građevina na električnu i plinsku mrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno zakonskim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera i važećim odlukama Općinskog vijeća Male Subotice. 2.2.2. Zone zelenila, športa i rekreacije

Članak 69.

Članak 69. Ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja zone rezervirane za zelenilo, šport i rekreaciju. Unutar tih zona mogu se urediti: - športsko-rekreativni tereni s pratećim građevinama koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma, - urbano zelenilo (drvoredi, parkovi, dječja igrališta i sl.), - križevi i kapelice, - zaštitno zelenilo i sl. Unutar ovih zona mogu se uređivati i prostori sa zdravstvenom funkcijom. Izgrađenost čestica u ovoj zoni je maksimalno 15%. U tu površinu se ne uračunavaju igrališta na otvorenom. Maksimalna visina pomoćnih i ugostiteljskih građevina u ovoj zoni može biti prizemlje, s visinom vijenca 3,8m. U ovoj zoni se ne mogu graditi stambene i poslovne građevine, izuzev ako su u funkciji osnovne namjene, kao prateće građevine. Mogu se graditi npr. dvorane, svlačionice, tribine za gledatelje, servisi za održavanje športske opreme, trgovine športskom opremom, manji prateći ugostiteljski sadržaji, stan domara i sl. U ovoj zoni se ne mogu graditi radionice ili hale za proizvodnju športske opreme. Iznimno se u zonama zelenila, športa i rekreacije mogu zadržati postojeće poslovne, stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu sa člankom 202. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. U zonama sporta i rekreacije unutar građevinskih područja naselja, posebno onih vezanih uz sanirane šljunčare, pored sportsko rekreacijskih sadržaja mogu se planirati sadržaji turističko ugostiteljske namjene. Planiranje i izgradnja novih sadržaja može se realizirati temeljem urbanističko arhitektonskog projekta.

Stranica 223

Članak 69.

28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 223 Urbanističko arhitektonski projekt treba sadržavati organizaciju prostora, način izgradnje i oblikovanje građevina, priključak na prometne površine i komunalnu infrastrukturu, rješenje prometa u mirovanju i rješenje krajobraznog oblikovanja prostora. Prioritet u izgradnji i turističkom razvoju Općine trebala bi imati zona južno od Male Subotice uz kontaktni prostor gospodarske zone „Međimurje“. Smještajni turistički kapaciteti mogu se planirati od kampa do manjeg hotela, u etapama, ovisno o potrebama potencijalnih korisnika.

Članak 70.

Članak 70. Unutar građevinskog područja u cilju očuvanja zelenih površina “zelenih trgova” najčešće prostori između prometnica, ne smiju se graditi nikakve građevine osim križeva i poklonaca, dječjih igrališta i uređenje partera (staze, klupe, fontane, skulpture). “Zeleni trgovi” moraju se hortikulturno urediti ozelenjivanjem autohtonim biljem. Kod uređivanja staza ili dječjih igrališta ne smije se koristiti asfalt. Na zelenim površinama uz centralne zone obodno uz prometnice mogu se urediti javna parkirališta. Postavljanje reklamnih panoa i kioska na zelenim površinama “trgova” nije dopušteno zbog narušavanja vizura i zaštite zelenila. Preporuča se Općini za svaki “zeleni trg” u naselju izraditi hortikulturni projekt uređenja.

Članak 70a.

Članak 70a. Prostor centra naselja koji oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema prethodno izrađenom urbanističko arhitektonskom rješenju i opremiti elementima urbane opreme (klupe, javna rasvjeta i dr.). Osobito je potrebno izvršiti takvo uređenje prostora u okruženju zgrade sjedišta općine i poteza uz prugu i željezničku stanicu. U postupcima uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) preporuča se upotreba samo autohtonih vrsta bilja u oblikovanju prostora (vrba, joha, jasen, hrast, lipa, javor, kesten). 2.2.3. Prostori izuzeti od nove gradnje unutar građevinskog područja naselja

Članak 71.

Članak 71. Unutar građevinskog područja na pojedinim dijelovima naselja nije dopuštena gradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: - na javnim zelenim površinama (trgovima), - unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini minimalno 15m od osi korita, i u pojasu 50m od ruba šume, iznimno je to moguće na izgrađenim građevnim česticama (unutar vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti površine novoformiranih čestica), - na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i sl. u radijusu 30m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje s postojećima čine funkcionalnu cjelinu), te na neizgrađenim prostorima uz groblja na udaljenosti od 100m. 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja

Članak 72.

Članak 72. Građevine, koje se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza. Izvan građevinskog područja, na području Općine odobrava se gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su: - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje - ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi), - građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme), gnojne jame - građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda, spremišta, hladnjače, sušare, i sl. - ribnjaci, - plastenici i staklenici, - pčelinjaci, - građevine u funkciji iskorištavanja mineralnih sirovina, - površine i građevine za športsko-rekreacijsku namjenu s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima, - infrastrukturne građevine i sustavi (uključujući i groblje), - građevine javne plastike – raspela i spomenici - građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture - energetske građevine (bioplinska postrojenja, kogeneracijska postrojenja). 2.3.1. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti RATARSKE I SL. FARME (STAMBENO- GOSPODARSKI SKLOPOVI)

Članak 73.

Članak 73. Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem – poljodjelsko gospodarstvo. Farme se mogu graditi na poljoprivrednom posjedu (koji se može sastojati i od više čestica) izvan građevinskog područja, ako su ispunjeni uvjeti o veličini posjeda za pojedine grane poljodjelstva: - ratarstvo 25,0 ha, - vinogradarstvo 3,5 ha, - uzgoj povrća 3,0 ha, - uzgoj voća 1,7 ha, - rasadnik bilja (uzgoj cvijeća i ljekovitog bilja) 1,0 ha. Veličina građevinskog zemljišta, na kojem se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, mora biti minimalne površine od 1,0ha, a koeficijent izgrađenosti na tom građevinskom zemljištu može biti najviše 0,4. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoja cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti minimalne Stranica 224 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. površine 0,3ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu. Posjed na kojem se gradi farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine.

Ostali akti u ovom izdanju (107)