Prostorni plan uređenja Općine Mala Subotica (pročišćeni tekst)

8. Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 32. Statuta Općine Mala Subotica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/15, 2/18) i članka 5. Odluke o donošenju V. izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Mala Subotica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/18), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 21. sjednici održanoj 13.02.2020. godine utvrdilo je i donijelo je pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica – Odredbe za provođenje i grafičkog dijela Plana. Pročišćeni tekst obuhvaća Prostorni plan uređenja Općine Mala Subotica (u daljnjem tekstu Plan) – Odredbe za provedbu i grafički dio („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/05) i Odluke o donošenju I., II., III., IV. i V. Izmjena i dopuna Plana („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 13/07, 13/13, 15/15, 3/17, 16/18). Pročišćeni tekst grafičkog dijela Plana sadrži popis kartografskih priloga koji su na snazi donošenjem V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/18). PROSTORNI PLAN uređenja Općine Mala Subotica (pročišćeni tekst) GLAVA I ODREDBE ZA PROVEDBU 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5. Uvjeti za određivanje namjena površina koji određuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanističko-graditeljsko uređenje, te zaštitu prostora Općine su: - principi održivog razvoja; - principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; - principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora i - pravila urbanističke i prostorno-planerske struke.
Članak 6. Ovim Planom (Prostornim planom uređenja Općine Mala Subotica) određene su sljedeće osnovne namjene površina: a/ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA - Zona mješovite – pretežito stambene namjene - Zona centralnih sadržaja - Zone zelenila, športa i rekreacije - Gospodarske zone – malo i srednje poduzetništvo - Gospodarska zona ‘’Međimurje’’ – multifunkcionalna gospodarska zona b/ IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA 1/ Gospodarska namjena - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti – ratarske farme, stočarske farme i tovilišta 2/ Športsko-rekreacijska namjena – športski centar i rekreacija na vodi 3/ Groblje 4/ Manje vjerske građevine 5/ Infrastrukturni sustavi 6/ Postojeća (zatečena) gradnja izvan građevinskog područja 7/ Lovni turizam c/ NEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA - Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene: - vrijedno obradivo tlo, - ostalo obradivo tlo - Šume isključivo osnovne namjene: - šume gospodarske namjene - Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - Vodne površine i vodotoci. Razmještaj i orijentacijske veličine površina iz stavka 1.

Članak 6.

ovog članka prikazani su u grafičkom dijelu Plana, s time da zone pod točkom a/ nisu razgraničene, kao ni pod točkom b/ - prva, četvrta, peta i šesta podtočka. Razgraničenje namjena navedenih pod točkom a/ prikazano je u grafičkom dijelu Plana. Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. Ostale namjene koje su moguće izvan građevinskog područja nisu grafički prikazane, a mogu se smještavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 7.

Članak 7. Granice građevinskih područja naselja detaljno su određene u grafičkom dijelu Plana, u pravilu granicama katastarskih čestica. U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno grafičkom dijelu Plana u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevne čestice. Ovim Planom definirane su unutar građevinskog područja “rezervirane zone”: - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, - ostali prostor mješovite, pretežito stambene namjene, - gospodarske zone – malo i srednje poduzetništvo, - prostor infrastrukture – prometne Stranica 214 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. - Gospodarska zona ‘’Međimurje’’ – multifunkcionalna gospodarska zona.

Članak 8.

Članak 8. Na području obuhvata Plana parcelacija zemljišta se može obavljati u svrhu formiranja građevnih čestica uz uvjet da čestica može postati građevna ako je neposredno vezana uz javni put, a minimalne dimenzije udovoljavaju odredbama ovog Plana iz članka 24. Javni put je javna prometna površina minimalne širine 3m. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 9. Građevine od važnosti za Državu određene su u skladu s posebnim propisima, Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Građevine od važnosti za Županiju određene su Prostornim planom Županije. Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju određene su u grafičkom dijelu Plana. Ovim Planom utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova šireg područja: 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu

Članak 10.

Članak 10. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Autocesta A4 Zagreb – GP Goričan - Državna cesta D3: GP Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8) - Državna cesta D20 Čakovec (D3) – Prelog – D.Dubrava – Đelekovec – Koprivnica (D2), s pripadajućim građevinama i uređajima - Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M501 (Središče)-Državna granica-Čakovec- Kotoriba- Državna granica-Murakeresztur - Dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110kV - Eksploatacijsko polje mineralnih sirovina Držimurec- Strelec b/ PLANIRANE MOGUĆE GRAĐEVINE - Željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M501, drugi kolosjek. 2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju

Članak 11.

Članak 11. a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE - Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima Županijske ceste: - ŽC 2022 Belica(Ž2018)-Mala Subotica- Orehovica-D2 - ŽC 2023 Turčišće (Ž2003)-Palovec-D3 - ŽC 2024 D3-Palinovec - ŽC 2038 D20-Sveti Križ-Podbrest Lokalne ceste: - LC 20035 Mala Subotica(Ž2022)-Sveti Križ((D20) - LC 20047 Belica (Ž2022)-Palovec(Ž2023) - LC 20051 Držimurec(Ž2023)-Ž2024 - LC 20053 Držimurec(Ž2023)-Piškorovec - LC 20088 Belica (ŽC2018) – Držimurec – LC20053 - Dalekovodi napona 10/20kV i 35kV - Važniji vodoopskrbni cjevovodi – dio vodoopskrbnog sustava Županije – magistralni vod. - Srednjetlačni plinovod (prsten) – dio prstena Županije. b/ PLANIRANE MOGUĆE GRAĐEVINE - Sustavi i uređaji za odvodnju otpadnih i oborinskih voda Općine Mala Subotica - Podzemni elektro kabel Držimurec-Turčišće 20kV - Srednjetlačni plinovod (dio prstena) Držimurec- Turčišće - Vodoopskrbni magistralni cjevovod Ø 200mm Mala Subotica-Štefanec - Odašiljači operatera GSM sustava. Područja planiranih, još neizgrađenih koridora i lokacija građevina od važnosti za Državu i Županiju, potrebno je kao takva osigurati. 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 12.

Članak 12. Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ovog Plana koji je predviđen za gradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. Čitavo poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je ovim Planom određeno za drugu namjenu može se, do prenamjene, i dalje koristiti na dosadašnji način, uz uvjete određene posebnim propisima. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim Planom.

Članak 13.

Članak 13. U građevinskim područjima naselja moguća je gradnja novih građevina, te dogradnja, obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, a prema uvjetima iz ovog Plana. U građevinskim područjima naselja nalaze se: - mješovite zone namijenjene pretežito stanovanju, - rezervirane zone. Ovim Planom definirane su sljedeće rezervirane zone: - zone centralnih sadržaja, - zone zelenila, športa i rekreacije, - gospodarske zone – malo i srednje poduzetništvo, a prikazane su u grafičkom dijelu Plana. U zoni mješovite, pretežito stambene gradnje mogu se graditi i uređivati i drugi sadržaji osim stambenih, dok su ostale 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 215 zone “rezervirane” za specifičan sadržaj, uz manja odstupanja definirana ovim Odredbama. Uvjeti gradnje građevina u gospodarskoj zoni pobliže su obrađeni u poglavlju 3. “Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti” ovih Odredbi. U poglavlju 4. “Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti” ovih Odredbi, pobliže su obrađeni uvjeti gradnje u zoni centralnih sadržaja, kao i uvjeti gradnje centralnih sadržaja u mješovitoj zoni. Uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekreacije pobliže su obrađeni u točki 2.2.2. ovih Odredbi. Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svim ostalim zonama. Prostori za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje (u građevinskom području i izvan njega), pobliže su obrađeni u poglavlju 5. “Uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava” ovih Odredbi.

Članak 13.

2.2.1. Zone mješovite, pretežito stambene namjene
Članak 14. U zoni mješovite, pretežito stambene namjene, moguća je gradnja: a/ GRAĐEVINA OSNOVNE NAMJENE - Stambenih (obiteljskih i višestambenih) - Poslovnih - Stambeno-poslovnih b/ GRAĐEVINA PRATEĆIH NAMJENA - Pomoćnih - Gospodarskih (za potrebe poljoprivredne proizvodnje) - Društvenih djelatnosti - Športsko-rekreacijskih sadržaja - Prometne i komunalne infrastrukture - Zaštitne i eventualno druge potrebne prateće građevine. Uz gradnju iz stavka 1. ovog članka moguće je odgovarajuće uređenje površina čestica, te uređenje javnih i zelenih površina. Postojeće građevine koje nisu u skladu s predviđenim namjenama u ovoj zoni se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije, u opsegu potrebnom za život i rad, sukladno poglavlju 9.5. ovih Odredbi, a preporuka je da se u budućnosti usklade s planiranom namjenom.

Članak 15.

Članak 15. Na jednoj građevnoj čestici u zoni mješovite, pretežito stambene gradnje može se graditi jedna: - stambena ili poslovna; - stambena i poslovna; - stambeno-poslovna i poslovna građevina; - poslovna i manja poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Prateće gospodarske (vezane uz poljoprivredu) i pomoćne građevine na koje se odnosi ovaj članak detaljnije su opisane u člancima 19. i 22. ovih Odredbi. Stambeni i pomoćni prostori ili građevine iz ovog članka, djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, kao što se poslovne i pomoćne građevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinih građevina iz 1. stavka ovog članka, te uz uvjet da se osigura potreban prostor za smještaj vozila. Građevine za smještaj vozila ili parkirališni prostor vlasnik (ili korisnik) mora osigurati na čestici.

Članak 16.

Članak 16. Stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće, stambeno-poslovne i višestambene građevine koje služe za stalno stanovanje. Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše tri stana koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija razvijena građevinska (bruto) površina ne prelazi 400m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. Nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana.

Članak 17.

Članak 17. U zoni mješovite pretežito stambene namjene, poslovnim građevinama smatraju se: a/ za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: - mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.) - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i sl.) - građevine u funkciji turističkih sadržaja (smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma) - montažne privremene građevine. Privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i sl. b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (industrijska proizvodnja), - tehnički servisi (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, limarske radionice, kovačnice i sl.) - građevinski pogoni (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i sl. radionice), - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda, koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenje zraka, te izazvati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor (požari, eksplozije), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl.)

Članak 17.

- gospodarske građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremišta alata i strojeva, spremište, prerada, prodaja poljoprivrednih proizvoda) - garaže – spremišta vozila i radnih strojeva u poljoprivredi i gospodarstvu. Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. Stranica 216 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijem tehnološkom procesu su moguća određena zagađenja (zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološka rješenja i uvjete građenja (mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj. građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim česticama (užim, odnosno kraćim od propisanih člankom 24. u Odredbama ovog Plana). Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukoliko se nalaze u mješovitim, pretežito stambenim zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na čestici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice.

Članak 18.

Članak 18. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko su u načinu gradnje i tehnološkom rješenju primijenjene mjere za sprečavanje nepovoljnih učinaka na okoliš, a veličina čestice u dubinu i njen rubni položaj u naselju to omogućavaju.
Članak 19. Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene. Prateće gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovitih, pretežito stambenih čestica), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. Takvim građevinama smatraju se: a/ bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i sl. b/ s potencijalnim izvorima zagađenja: građevine za uzgoj i držanje stoke (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci i sušare-pušnice) i sl.

Članak 20.

Članak 20. Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 uvjetnih grla /8 grla/, - tovne teladi i junadi do 5 UG /do10 grla/, - ovaca i koza do 2 UG /do 20 grla/, - konja do 4 UG /do 4 grla/, - odraslih svinja krmača do 2,5 UG /do 5 grla/, - tov svinja do 2,5 UG /do 10 grla/, - peradi do 0,2 UG /do 100 komada/, - sitnih glodavaca do 0,2 UG /do 50 komada/. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.

Članak 21.

Članak 21. Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom članku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12m, odnosno 37m od regulacijskog pravca u dubini čestice, te sežu u dubinu do najviše 100m od regulacijskog pravca. Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije prelaziti veličinu od 90m2 tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i sl.) mogu biti maksimalno 50m2 tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica. Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 40% njene površine.

Članak 22.

Članak 22. Pomoćnim građevinama smatraju se građevine bez izvora zagađenja, a to su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice i slične građevine koje su nužne za funkcionalno opremanje građevina osnovne namjene. Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu bruto izgrađenosti čestice.
Članak 23. Unutar mješovite, pretežito stambene zone moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu formiranja javnih prostora ugodnih za boravak stanovnika. U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i gradnja: - kolnih i pješačkih putova; - biciklističkih staza; - parkirališta; - športsko-rekreacijskih površina i igrališta. Iznimno se u zoni parkovnog i zaštitnog zelenila mogu zadržati postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu sa člankom 202. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.

Članak 23a.

Članak 23a. Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m. Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 400 m2, a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m za gradnju na slobodnostojeći način. Izuzetno kada se radi o interpolaciji 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 217 može biti i manja, ali ne manja od 12 m za dvojne građevine, uz minimalnu površinu građevne čestice od 300 m2. Iznimno, kada se radi o interpolaciji unutar izgrađene strukture naselja, u kojoj je položaj građevine određen na tradicionalan način uz među, na udaljenosti od susjedne međe 0,6 m i manje, uvjeti za gradnju i formiranje čestice za takve slobodnostojeće građevine primjenjuju se kao za gradnju na poluotvoreni način. Veličina te građevine i njena lokacija treba biti u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina.

Članak 23a.

Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše kig = 0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa i nadstrešnica, balkoni). OBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 24. Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite zone – pretežito stambene namjene na područjima za razvoj naselja, potrebno je primijeniti sljedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: Koeficijent Najmanja Najmanja Najmanja Način gradnje izgrađenosti širina dubina površina građevina građevne čestice čestice čestice čestice Kig* a/ za gradnju na slobodnostojeći način – slobodnostojeće građevine - prizemne 16 m 25 m 400 m2 0,3 - katne 18 m 30 m 540 m2 0,3 b/ za gradnju na poluotvoreni način – dvojne građevine - prizemne 12 m 25 m 300 m2 0,4 - katne 14 m 30 m 420 m2 0,4 *Kig – maksimalna bruto izgrađenost čestice U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova. Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m2, vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4m2 ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice.

Članak 24.

Iznimno od veličina čestica propisanih u tabeli, za slobodnostojeće građevine koje su smještene na udaljenosti manjoj od 0,60 m od susjedne međe, mogu se primijeniti dimenzije širine čestice za poluotvoreni tip, pogotovu kada se radi o slijedu građevina određenim tradicionalnom pozicijom građevina na čestici. Prostornim planovima užeg područja mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina. Iznimno se u prostornim planovima užeg područja za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana.

Članak 25.

Članak 25. Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno- poslovne građevine je 64m2. Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom građevinom je 30m2. Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400 m2, a višestambene i poslovne ili stambenoposlovne 800m2. Pod pojmom “tlocrtna površina” u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. Postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.

Članak 26.

Članak 26. Na području Općine Mala Subotica građevine povremenog stanovanja (“vikendice”) mogu se graditi u zonama mješovite, pretežito stambene gradnje uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja. Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine.
Članak 27. Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40%. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana i visinom gradnje minimalno P+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore. Višestambene građevine visine do P+2, mogu se smjestiti temeljem uvjeta određenih prostornim planom užeg područja, u zoni središnjih funkcija naselja Mala Subotica.

Članak 28.

Članak 28. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine, te parkirališni prostor prema članku 129 ovih Odredbi.
Članak 29. Radi zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja, u najstarijim dijelovima naselja, unutar postojećih zona već izgrađene individualne stambene gradnje nije dozvoljeno objedinjavanje građevnih čestica. Ova zona određena je u naselju Držimurec, a odnosi se na površine unutar označenih linija (granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja). Okrupnjavanjem čestica poništila bi se zatečena Stranica 218 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2020. parcelacija i stvorili uvjeti za drugačije stanje u prostoru koje nije u duhu tradicije seoskog naselja. Unutar zone iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena gradnja poslovnih građevina ukupne tlocrtne površine najveće etaže veće od 300m2. Postojeće poslovne građevine unutar navedene zone čija je tlocrtna površina veća od definirane u stavku 2. ovog članka, mogu se zadržati, ali se ne smiju dograditi ili nadograditi. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA ČESTICI Udaljenost građevina od ruba čestice

Članak 30.

Članak 30. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od 0,6m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje razmaka od 3,0m između građevina. Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15 x 25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 31.

Članak 31. Dvojne stambene i poslovne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Zid između dviju građevina mora se izvesti kao vatrootporni, a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu. Udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m.
Članak 32. Gradnja stambenih i poslovnih građevina u nizu kao tipologija gradnje ovim Planom nije dopuštena.

Članak 33.

Članak 33. Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u zoni mješovite pretežno stambene namjene, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina (uz poštivanje uvjeta iz članka 31. ovih Odredbi), ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,0m. Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0m, ali ne manjoj od 0,6m uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati. Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.

Članak 34.

Članak 34. Pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od sljedećih načina: - prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu, - odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, - na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice, - unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 1. i 2. moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno 0,6m. Pomoćne građevine iz ovog članka, alineja 2. kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. Pomoćne građevine navedene u alineji 3. stavka 1. ovog članka mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: - da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 35.

Članak 35. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, 28. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 219 gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.

Članak 36.

Članak 36. Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna građevina mora se locirati na uličnom građevinskom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećom gradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući, u svrhu njegovanja tradicionalne matrice naselja, tj. poistovjećivanja regulacijskog i građevinskog pravca. Iznimno, ukoliko se poslovna građevina iz čl. 17. st. 3. (građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti) gradi kao samostalna građevina, mora se smjestiti na građevnom pravcu koji je udaljen 25m od regulacionog pravca, a na udaljenosti najmanje 12 m od susjedne stambene građevine. U slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0m. Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0m. Prilikom gradnje osnovnih građevina na uglovnim česticama, građevinski pravac može se uvući s obzirom na oba regulacijska pravca, radi preglednosti raskrižja.