GLASNIK

Arhiva › 2020. › SGMŽ 2

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 7. veljače 2020. · KLASA 021-05/06-01- · URBROJ 219-16/02-06-01/06

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 106

Članak 68.

Članak 68.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone /oznake I i K/ može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili gospodarski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina.
(2) Ukoliko se gradi gospodarski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(3) Ukoliko je u pojedinoj gospodarskoj zoni, ovisno o namjeni zone, predviđena mogućnost gradnje stana za domara, isti se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).

Članak 69.

Članak 69.
(1) Najmanja površina pojedinačne građevne čestice gospodarske namjene, koja se formira unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone određuje se s 2.500.0 m2, a najmanja širina čestice na liniji regulacije s 20,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, izgrađene čestice gospodarske namjene smještene unutar proizvodnih i poslovnih gospodarskih zona, kao i čestice gospodarske namjene formirane temeljem važećih provedbenih prostornih planova, mogu imati manju površinu i manju širinu na liniji regulacije.
(3) Izuzetno od stavka 1 ovog članka, gradnja unutar postojećeg gospodarskog kompleksa može se dozvoliti i bez prethodnog formiranja građevne čestice ukoliko: - zahvat odgovara planskim uvjetima gradnje i ne narušava funkcionalnu organizaciju unutar postojećeg kompleksa - zahvat nema neposrednog građevinskog utjecaja na ostale zgrade unutar postojećeg gospodarskog kompleksa - ne ograničava mogućnost gradnje na susjednoj građevnoj čestici.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije (ulice ili kolnog prilaza), osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene neposredno uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(2) Građevine i prostore za obavljanje djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem treba odmaknuti: - djelatnosti iz Grupe 1 (većeg negativnog utjecaja) najmanje 20,0 m od međa građevnih čestica u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i zonama javne i društvene namjene /oznaka D/ - djelatnosti iz Grupe 2 (manjeg negativnog utjecaja) najmanje 10,0 m od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.
(3) Iznimno, u slučaju rekonstrukcije postojećih gospodarskih građevina koje ne zadovoljavaju uvjete minimalne udaljenosti, građevine se mogu zadržati u postojećim gabaritima i dograđivati u smjeru suprotnom od stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja, uz uvjet da se tehničkim rješenjem osigura zaštita takvih sadržaja od negativnih utjecaja obavljanja gospodarske djelatnosti.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone može najviše iznositi: - za građevne čestice površine do 1,0 ha kig = 0,4 - za građevne čestice površine iznad 1,0 ha kig = 0,6.
(2) U slučaju rekonstrukcije građevina na postojećoj građevnoj čestici gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone, čiji koeficijent izgrađenosti prelazi dozvoljeni iz prethodnog stavka, zatečeni koeficijent izgrađenosti se može zadržati uz uvjet da u se u obračun zatečenog koeficijenta izgrađenosti uzimaju samo postojeće legalne građevine.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Visina (vijenca) građevina: - unutar gospodarskih, proizvodnih zona u naseljima / oznaka I/ utvrđuje se do 15,0 m - unutar gospodarskih, poslovnih zona u naseljima / oznaka K/ utvrđuje se do 12,0 m. 7. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 107
(2) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih i specifičnih tipova skladišnih građevina (silosi, i slično) ili dijelova pojedinih građevina unutar kompleksa (kranske staze i slično) može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno – tehnološkim procesom, radnim uvjetima prema posebnim propisima ili visinom konstrukcije građevine.
(3) Gradnja visokoregalnih skladišta, visokih silosa i sličnih građevine, visine iznad 15,0 m unutar Općine nije dozvoljena.
(4) Etažnost građevina može najviše iznositi 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk).
(5) Iznimno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala s većom visinom smještaju servisni prostori manjih visina kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.

Članak 73.

Članak 73.
(1) Prostor između linije regulacije i građevina moguće je urediti kao otvoreni nenatkriveni parkirališni prostor za osobna vozila i/ili kao reprezentativni park.
(2) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu i/ili na krovu podzemne garaže, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti pojedinačne zelene površine manje od 4,0 m2.
(3) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(4) Otvorena skladišta trebaju biti smještena i oblikovana na način da su zaklonjena od pogleda s ulice i iz drugih prostora na kojima se okuplja ili kreće veći broj ljudi, kao što su trgovi, parkirališta i slično. 3.3. GOSPODARSKE GRAĐEVINE I ZAHVATI PREMA SPECIFIČNOSTIMA GOSPODARSKE DJELATNOSTI 3.3.1. Turizam

Članak 74.

Članak 74.
(1) Turistički sadržaji se mogu organizirati kao: - kategorizirani ugostiteljski sadržaji - kategorizirani smještajni turistički sadržaji i to kao samostalni turistički sadržaji ili kao dodatna turistička djelatnost domaćinstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - rekreacijski sadržaji u turističkoj funkciji: - sportski tereni i poligoni (tenis igrališta, mountain bike, paint ball i slično) - adrenalinski parkovi (tereni i konstrukcije za penjanje i visinske sportove, tereni za zip – line i slično) - proširena turistička ponuda: - kušaonice i prodavaonice autohtonih proizvoda - edukativni i/ili galerijski prostor prikaza lokalne kulture - druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima.
(2) Posebni uvjeti kojima se utvrđuju sadržaj i način gradnje turističkih sadržaja, kao osnovnih na čestici, utvrđuje se odgovarajućim pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji turističkih objekata.
(3) Posebni uvjeti za turističke sadržaje koji se utvrđuju kao prateća djelatnost, utvrđuju se odgovarajućim pravilnikom ovisno o vrsti osnovnog sadržaja, odnosno prema tome da li se usluge pružaju u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. 3.3.1.1. Turizam unutar građevinskih područja

Članak 75.

Članak 75.
(1) Unutar građevinskih područja naselja, uključujući i izdvojene dijelove građevinskih područja naselja: - ugostiteljski sadržaji su prihvatljivi u svim mješovitim i svim gospodarskim zonama - turistički sadržaji se smještaju ukoliko je to predviđeno uvjetima namjene za pojedinu funkcionalnu zonu.
(2) Turistički smještajni oblici u zgradama (hotel, motel, pansion, turističko naselje, apartmani, sobe za iznajmljivanje u turizmu i slično) mogu se smjestiti u gospodarskoj, ugostiteljsko - turističkoj zoni /oznaka T/ i u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/.
(3) Turistički smještajni oblici u montažnim i privremenim nastambama (kamp, kamping, glamp, glamping i slično), mogu se smjestiti u gospodarskoj, ugostiteljsko - turističkoj zoni /oznaka T/, a u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ samo kao prateći sadržaj uz osnovnu zgradu ugostiteljske i/ili turističke namjene.
(4) Kamp odmorište, kao specifični oblik parkirališta i servisnih sadržaja za mobilne turističke smještajne jedinice, može se smjestiti u gospodarskoj, ugostiteljsko - turističkoj zoni /oznaka T/ i u mješovitoj, stambeno – poslovnoj zoni /oznaka M2/, a u zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ se ne može smjestiti.
(5) Građevine i prostori proširene turističke ponude mogu se smjestiti u gospodarskoj, ugostiteljsko - turističkoj zoni / oznaka T/ i u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/.
(6) Rekreacijski turistički sadržaji mogu se smještati u gospodarskoj, ugostiteljsko - turističkoj zoni /oznaka T/, a u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ mogu se smjestiti samo standardni sportovi (tenis, odbojka, mali nogomet i slično) i to samo kao prateći sadržaj uz osnovnu zgradu ugostiteljske i/ili turističke namjene.

Članak 75.

(7) Druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima mogu se smjestiti kao prateći sadržaj na već postojećoj građevnoj čestici ugostiteljske ili turističke namjene, ukoliko se radi o sadržaju kompatibilnom s namjenom zone.
(8) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje za potrebe turizma unutar funkcionalnih zona ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ i funkcionalnih zona mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(9) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja turistički sadržaji se smještaju i grade prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1. „Izdvojena građevinska područja izvan naselja“. Stranica 108 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 7. veljače 2020. 3.3.1.2. Turizam izvan građevinskih područja

Članak 76.

Članak 76.
(1) Izvan građevinskih područja pojedinačne građevine i građevni kompleksi turističke namjene mogu se predvidjeti: - kao prateći sadržaj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, prema poglavlju 3.3.2.1.1. Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva ukoliko građevna čestica ima površinu najmanje 2,0 ha.
(2) Na drugim površinama izvan građevinskih područja, odnosno na poljoprivrednim i šumskim površinama / oznake P2, PŠ i Š1/ nije dozvoljena gradnja građevina ugostiteljske i/ili turističke namjene. 3.3.2. Poljoprivreda

Članak 77.

Članak 77.
(1) Obavljanje djelatnosti poljoprivrede ovisi o mogućnostima korištenja obradivog tla, koje je utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku.
(2) Svi zahvati u prostoru u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18) i odgovarajućim podzakonskim propisima.
(3) Sva gradnja i drugi zahvati koji se predviđaju u svrhu komercijalne poljoprivrede trebaju biti predviđeni na način da omoguće obavljanje poljoprivredne djelatnosti sukladno pravilima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Izvan građevinskih područja se sukladno odgovarajućim gospodarskim strategijama razvoja poljoprivredne proizvodnje za primarnu poljoprivrednu proizvodnju rezervira obradivo tlo osnovne namjene u kategoriji vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/.
(2) Ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ je zemljište unutar kojih površina se poljoprivreda i šumarstvo mogu u većoj mjeri miješati, odnosno jedna djelatnost periodično zamjenjivati drugu, a može se dodatno koristiti i za poljoprivredu u rekreativnoj funkciji, odnosno za uređenje trajnih nasada vinograda i voćnjaka manjih površina, odnosno bez primarne komercijalne namjene.

Članak 79.

Članak 79.
(1) Unutar građevinskih područja: - trajni nasadi vinograda i voćnjaka mogu se zasnivati unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ - lovačke remize mogu se zasnivati unutar izdvojenih građevinskih područja za lovstvo /oznaka R6/ - biljna poljoprivredna proizvodnja se može privremeno odvijati unutar neizgrađenih i komunalno neuređenih funkcionalnih zona u naseljima, sve do komunalnog uređenja pojedine zone, pri čemu se na tako korištenim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici, ali ne i drugi objekti, odnosno građevine. 3.3.2.1. Građevine i drugi objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Članak 80.

Članak 80.
(1) Građevine u funkciji biljne poljoprivredne proizvodnje: - u pravilu je potrebno smještati unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja, u zone mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ i to: - kao samostalni gospodarski poljoprivredni kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - u kombinaciji s drugim, kompatibilnim gospodarskim sadržajem - kao prateći i/ili pomoćni sadržaj uz osnovnu individualnu stambenu namjenu. - izvan građevinskih područja naselja moguće je smjestiti gospodarski poljoprivredni kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva na površinama obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ uz dokaz gospodarske opravdanosti u odnosu na prenamjenu primarnog poljoprivrednog resursa tla, osim u zonama zabrane gradnje (prema kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“).
(2) Dokaz gospodarske opravdanosti za formiranje nove građevne čestice i gradnju kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva u funkciji biljne poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskih područja je veličina poljoprivrednog posjeda unutar područja Općine od najmanje: - 1,0 ha za uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja - 2,0 ha za voćarstvo, vinogradarstvo, uzgoj povrća u staklenicima i plastenicima ili uzgoj na otvorenom bez značajnije upotrebe mehanizacije - 7,5 ha za ratarstvo i s tim povezane djelatnosti otkupa, sušenja i skladištenja.
(3) Veličina poljoprivrednog posjeda se utvrđuje temeljem uvida u sustav ARKOD, a posjed ne mora biti u cijelosti na istoj lokaciji.

Članak 80.

(4) Povrtlarska proizvodnja kod koje se primjenjuje veći stupanj mehanizacije (uzgoj luka, krumpira, mrkve, buče i sličnih kultura) smatra se ratarskom proizvodnjom.
(5) Na poljoprivrednom gospodarstvu biljne proizvodnje izgrađenom prema stavku 2. ovog članka moguće je držati životinje za svoje potrebe ili kao dio komercijalne proizvodnje.
Članak 81.
(1) Građevine u funkciji uzgoja životinja (farme i tovilišta) mogu se smještati: - unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ svih naselja: - kao samostalni gospodarski poljoprivredni kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - u kombinaciji s drugim, kompatibilnim gospodarskim sadržajem - kao prateći i/ili pomoćni sadržaj uz osnovnu individualnu stambenu namjenu. - izvan građevinskih područja naselja na površinama obradivog tla /oznake P2 i PŠ/, osim u zonama zabrane 7. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 109 gradnje (prema kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“) mogu se smjestiti: - građevine za uzgoj životinja (tovilišta) i odgovarajuće pomoćne građevine (lagune, silaže i slično) ukoliko se radi o funkcionalno vezanoj gradnji uz poljoprivredno gospodarstvo smješteno u građevinskom području (zemljište u neposrednom nastavku ili u blizini vlastite građevne čestice (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva izgrađenog u naselju - samostalni gospodarski poljoprivredni kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva, uz dokaz gospodarske opravdanosti u odnosu na prenamjenu primarnog poljoprivrednog resursa tla.

Članak 81.

(2) Dokaz gospodarske opravdanosti za formiranje nove građevne čestice i gradnju kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva za koja se podrazumijeva držanje životinja (farme i tovilišta) izvan građevinskih područja, odnosno na površinama obradivog tla osnovne namjene /oznake P2 i PŠ/, je predviđen kapacitet životinja od najmanje 30 uvjetnih grla.
(3) Uvjetnim grlom (UG) smatra se životinja mase 500,0 kg.
(4) Ovisno o vrsti, uzgajane životinje se svode na uvjetna grla matematičkim svođenjem na masu od 500,0 kg ili primjenom koeficijenata prema odgovarajućem podzakonskom aktu.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Ograđivanje površina obradivog tla izvodi se na način da se u zemlji ne betoniraju temelji, a ogradu je potrebno od osi poljskog puta odmaknuti najmanje 3,5 m, kako bi se osigurao nesmetan prolaz poljoprivrednoj mehanizaciji do obradivih površina.
(2) Sve građevine i objekti koje se postavljaju unutar ograđenog poljoprivrednog posjeda trebaju od najbliže međe posjeda prema poljskom putu biti odmaknute najmanje 5,0 m, a od ostalih međa posjeda najmanje 1,0 m. 3.3.2.1.1. Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva

Članak 83.

Članak 83.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva je građevinski sklop od jedne ili više funkcionalno povezanih građevina, objekata i uređaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji i pratećim djelatnostima, odnosno za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući hladnjače i silose - skladištenje i pripremu hrane za životinje – silaže, silosi, mješaone stočne hrane i druge vrste specifičnih građevina, naprava i uređaja za tu namjenu - primarnu preradu proizvoda, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, mljekare, sirane, vinarije, destilerije i slično - uzgoj bilja i presadnica u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici i slično - držanje životinja - držanje pčela i uzgoj korisnih kukaca - kompostiranje biljnog otpada s vlastitog gospodarstva i s tim povezana proizvodnja humusa - upravni i servisni prostori - ugostiteljsko - prezentacijski i prodajni prostori – kušaonice i trgovine za prodaju vlastitih proizvoda - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Vrste građevina koje se mogu međusobno kombinirati na građevnoj čestici utvrđuju se prema posebnim propisima, ovisno o poljoprivrednoj djelatnosti pojedinog gospodarstva.
(3) Način poslovne registracije poljoprivrednog gospodarstva ne utječe na mogućnost gradnje, osim za turističke sadržaje.
(4) Djelatnosti klanja životinja i prerade mesa za ljudsku prehranu u pravilu treba usmjeravati u gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/, a na pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu se dozvoljavaju izuzetno, sukladno posebnim propisima za navedene djelatnosti.

Članak 83.

(5) U sklopu kompleksa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguće je organizirati stanovanje u individualnoj stambenoj zgradi i smještajne turističke sadržaje.
(6) Smještajni turistički sadržaji dimenzioniraju se prema posebnom propisu koji utvrđuje kategorizaciju turističkih sadržaja na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
(7) Prateći sadržaj poljoprivrednog gospodarstva smještenog izvan građevinskog područja naselja, može biti energana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pri čemu se preferiraju tipovi energana koji kao gorivo koriste otpad s poljoprivrednog gospodarstva (otpadnu biomasu, gnojovku i drugo).

Članak 84.

Članak 84.
(1) Najmanja veličina nove građevne čestice, na kojoj se kao osnovni sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva, je 2.500.0 m2.
(2) Postojeće poljoprivredno gospodarstvo na kojem se predviđaju novi zahvati može imati i građevnu česticu manje veličine, ali se projektnim rješenjem treba osigurati funkcionalnost prostorne organizacije unutar gospodarstva i osigurati zaštita okolnih stambenih sadržaja od negativnog utjecaja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
(3) U okviru čestice poljoprivrednog gospodarstva iz stavka 1. ovog članka, stanovanje nije obvezan sadržaj.
(4) Raspored pojedinačnih građevina unutar kompleksa poljoprivrednog gospodarstva treba poštivati temeljno načelo: - u prednjem (uličnom) dijelu čestice se smještaju građevine uslužne, stambene i turističke namjene, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, parkirališta za klijente i druge primjereno oblikovane građevine, - u stražnjem (dvorišnom) dijelu čestice se smještaju građevine, uređaji i oprema namijenjena proizvodnji, preradi i servisima s potencijalnim negativnim utjecajem, uključujući poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja, vanjske skladišne, parkirališne i manipulativne prostore i slično. Stranica 110 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 7. veljače 2020.

Članak 85.

Članak 85.
(1) Ukoliko se poljoprivredno gospodarstvo organizira unutar građevinskog područja naselja, bilo kao osnovni ili kao prateći sadržaj uz individualnu stambenu građevinu, uvjeti gradnje i oblikovanja određuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
Članak 86.
(1) Ukoliko se kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva na pojedinačnoj građevnoj čestici predviđa izvan građevinskog područja naselja treba mu osigurati neposredan pristup s odgovarajuće javne prometne površine.
(2) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene na ili uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(3) Udaljenost gospodarskih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja utvrđuje se prema članku 87.
(4) Ukoliko se unutar kompleksa smještaju gospodarske djelatnosti prerade poljoprivrednih proizvoda s potencijalnim negativnim utjecajem (klaonice i slično), građevine i prostore s takvom namjenom treba odmaknuti najmanje 20,0 m od susjednih stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.

Članak 86.

(5) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(6) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(7) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(8) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 7,0 m.
(9) Etažnost građevina može iznositi najviše 4 etaže (E= Po+P+1K+Pk).
(10) Iznimno visina (vijenca) proizvodnih građevina može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom.
(11) Visina silosa smještenih u stražnjem dijelu čestice nije ograničena.

Članak 87.

Članak 87.
(1) Udaljenost građevina za držanje životinja, bez obzira da li se smještaju unutar i izvan građevinskih područja određuje se ovisno planiranom kapacitetu uvjetnih grla i o pretpostavljenom negativnom učinku na stanovanje i pojedine društvene i gospodarske namjene, a i utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: najmanja udaljenost u metrima (m) od: najbližeg stambenog prostora, odgojne ili pratećeg kapacitet građevine za obrazovne ustanove turističkog uzgoj (držanje) životinja i drugog smještajnog sadržaja - broj uvjetnih grla /UG/ sadržaja (turistički, vlastitog lječilišni, socijalni i sl.) OPG-a na drugoj (susjednoj) građevnoj čestici do 10 20 ne utvrđuje se više od 10 – 50 50 udaljenost više od 50 – 100 100 više od 100 – 250 200 20 više od 250 ne utvrđuje se udaljenost
(2) Utvrđene udaljenosti se primjenjuju jednako i u odnosu iste prostorne elemente susjedne jedinice lokalne samouprave.
(3) Postojeći, legalni gospodarsko - poljoprivredni kompleks za dozvoljene kapacitete može imati i manje utvrđene udaljenosti od utvrđenih tabelom iz stavka 1. ovog članka, te se isti može rekonstruirati i tehnološki unaprjeđivati ukoliko se kapacitet ne povećava. 3.3.2.1.1. Klijeti

Članak 88.

Članak 88.
(1) Gradnja klijeti na području Općine dozvoljena je isključivo unutar građevinskih područja naselja u funkcionalnim građevinskog područja naselja i izdvojenog županijskih i državnih cesta građevinskog područja lokalnih cesta izvan naselja najmanje za širinu odgovarajućeg ne utvrđuje se zaštitnog cestovnog pojasa, prema udaljenost posebnim propisima 50 20 300 100 500 zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/. 3.3.2.1.2. Staklenici, plastenici, spremišta
Članak 89.
(1) Postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na svim kategorijama obradivog tla /oznake P2 i PŠ/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 1.000,0 m2. 7. veljače 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 111
(2) Najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m.
(3) Plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti.
(4) Staklenike velikih površina, odnosno veće komplekse staklenika za uzgoj povrća, voća ili ukrasnog i/ili ljekovitog bilja, kod kojih se uzgoj vrši u kontroliranim uvjetima i/ili primjenom sofisticiranih tehnoloških sustava (hidropondski sustavi, sustavi uzdignuti od zemlje i drugi) moguće je izvan građevinskih područja predvidjeti jedino u sklopu izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva, a preporuča ih se smještati u gospodarsku, proizvodnu zonu unutar građevinskog područja naselja /oznaka I/.

Članak 89.

3.3.2.1.3. Nadstrešnica, odnosno zaklon za životinje i/ili stočnu hranu
Članak 90.
(1) Postava, odnosno gradnja nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija moguća je na svim kategorijama obradivog tla / oznake P2 i PŠ/, na zemljišnoj čestici površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) Nadstrešnicu se preporuča temeljiti na točkastim temeljima ili na druge načine koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(3) Najveća etažnost nadstrešnice, odnosno zaklona utvrđuje se s E=1 etaža (prizemlje), a najveća ukupna visina u sljemenu 10,0 m. 3.3.2.1.4. Pčelinjaci

Članak 91.

Članak 91.
(1) Postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ i u šumama /oznaka Š1/.
(2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m.
(3) Pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13, 65/14). 3.3.2.1.5. Ribnjaci

Članak 92.

Članak 92.
(1) Na području Općine se kao rekreacijski ribnjaci koriste: - rekreacijski ribnjak na lokaciji „Gospočjak“ - retencija „Jegerseg“.
(2) Novi ribnjaci se na području Općine ne predviđaju, a izuzetno je rekreacijsko ribnjačarstvo moguće predvidjeti unutar vodenih površina novoplaniranih retencija, ukoliko zadovoljavaju uvjete uzgoja prema posebnom propisu.
(3) Zahvati na uređenju svih kategorija ribnjaka provode se uz primjenu mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 3.3.3. Šumarstvo i lovstvo 3.3.3.1. Šumarstvo

Članak 93.

Članak 93.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine“ broj 68/18).
(2) Na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o. - privatne šume.
(3) Sve šume utvrđene su u kategoriji gospodarske šume / oznaka Š1/ i mogu se koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama (državnih šuma ili privatnih šumoposjednika) i posebnim propisima, uz uvjet da se ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.
(4) Svi zahvati unutar šume i neposredno uz šume mogući su isključivo uz primjenu uvjeta temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora iz članka 8. ovih odredbi.

Članak 94.

Članak 94.
(1) U gospodarskim šumama mogu se graditi samo gospodarske građevine za potrebe šumarske djelatnosti i lovstva.
(2) Gradnja za potrebe turizma u šumama nije dozvoljena, izuzev korištenja šumskih staza za potrebe rekreativnih aktivnosti koje nemaju dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično), za koju namjenu je uz šumske putove, od prirodnih materijala identičnom okolišu, dozvoljeno postavljati markacijske oznake i putokaze, te uređivati odmorišta s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.

Članak 95.

Članak 95.
(1) U građevinskim područjima nije dozvoljena gospodarska djelatnost šumarstva, zasnivanje šuma, niti sadnja šumskih kultura za potrebe obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.
(2) Izuzetno od prethodnog, dozvoljeno je zasnivanje rasadnika ukrasnog bilja na otvorenom, uključujući i nasade božićnih jelki, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m. 3.3.3.2. Lovstvo
Članak 96.
(1) Za gradnju lovačkih domova su specifično utvrđena izdvojena građevinska područja izvan naselja - zone za lovstvo /oznaka R6/, za koje su uvjeti provedbe zahvata utvrđeni poglavljem 2.3.1.1. „Izdvojena zona za lovstvo / oznaka R6/“.
(2) Lovački domovi se mogu smjestiti i unutar građevinskih područja naselja, pri čemu se primjenjuju uvjeti provedbe Stranica 112 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 7. veljače 2020. zahvata za funkcionalnu zonu u naselju unutar koje se lovački dom predviđa graditi, ali u pojedinom takvom slučaju, iz sigurnosnih uvjeta utvrđenih posebnim propisom, neće biti moguće u sklopu čestice urediti lovačku streljanu.
(3) Ostali lovnogospodarski i lovnotehnički objekti mogu se graditi, a lovačke remize uređivati i izvan građevinskih područja na odgovarajućim površinama sukladno lovnogospodarskoj osnovi i to na površinama obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ i unutar šuma /oznaka Š1/.
(4) Ukoliko se lovnogospodarski i lovnotehnički objekti grade unutar šuma, moraju biti predviđeni i šumskom gospodarskom osnovom. 3.3.4. Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina 3.3.4.1. Energetske mineralne sirovine

Ostali akti u ovom izdanju (56)