Arhiva › 2019. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Dekanovec · 24. srpnja 2019. · KLASA 350-02/18-01/02 · URBROJ 2109/20-02-19-56

Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2260

Članak 98.

4) U pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m. 5) Zahvate unutar zaštitnih koridora cjevovoda za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika moguće je izvoditi uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod.
Članak 99. U članku 130. stavak 1. mijenja se i glasi: 1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda na području Općine Dekanovec uspostavljen je izgradnjom inundacije rijeke Mure sa zaštitnim nasipom “Glavni murski nasip”.

Članak 100.

Članak 100.
Članak 131. mijenja se i glasi: 1) Na području Općine nema izvorišta vodocrpilišta niti utvrđenih zona zaštite izvorišta, ali se cijela Općina nalazi u zoni vodonosnika. 2) Opskrbni sustavi vodoopskrbe za naselja predviđeni su vezom na odgovarajuće magistralne cjevovode. 3) Širenje vodoopskrbne mreže predviđa se osobito na površinama novih neuređenih građevinskih područja. 4) Za potrebe povećanja kvalitete sustava predviđa se izgradnja vodotornja na području istočno od naselja.
Članak 101. U članku 132. stavak 1. mijenja se i glasi: 1) Vrstu materijala za izvedbu, odnosno rekonstrukciju magistralne vodovodne mreže unutar naselja treba predvidjeti na način da može podnijeti potrebni radni tlak.

Članak 102.

Članak 102. Iza članka 132. dodaje se članak 132a. koji glasi: 1) Na područjima Općine na kojima se izgradnja javnog sustava vodoopskrbe ne predviđa ili se izgradnja sustava vodoopskrbe još nije dovršila, moguće je opskrbu pitkom vodom predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog. 2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost. 3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu.

Članak 103.

Članak 103. Iznad članka 133. mijenja se naslov i glasi: 5.3.3 Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2261
Članak 133. mijenja se i glasi: 1) Za područje Općine predviđen je razdjelni sustav javne odvodnje, temeljem prihvaćene Studije izvodivosti Aglomeracije Belica-Držimurec-Turčišće-Podturen s uređajem za pročišćavanje Podturen, a do realizacije sustava odvodnja se temelji na dobro izvedenim trodijelnim septičkim jamama s redovitim pražnjenjem i održavanjem. 2) Planirani sustav odvodnje za naselje Dekanovec sastoji se od gravitacijskog kanala, te od precrpnih stanica s tlačnim vodovima, čiji će se broj odrediti projektnom dokumentacijom. 3) Građevine i oprema, koji su dio sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (precrpne stanice, revizije, preljevi, elektrooprema i drugo) mogu se smjestiti unutar i izvan građevinskih područja naselja na odgovarajućim lokacijama ovisno o tehničkim uvjetima sustava, uz primjenu uvjeta zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6. ovih Odredbi. 4) Prikaz koncepta odvodnje prikazan na kartografskom prikazu 2b. “Infrastrukturni sustavi - vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda” je orijentacijski. Kod projektiranja je moguće odstupanje od prikazanog (npr. u trasama kolektora, položaju i broju precrpnih stanica). Projektom se mogu definirati faze realizacije sustava. 5) Do izgradnje javne kanalizacije s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode se iznimno mogu ispuštati u oborinsku odvodnju samo ako se prethodno pročiste do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, za ispuštanje u površinske vode.

Članak 103.

Uređaj koji se planira ugraditi za pročišćavanje otpadnih voda mora imati ateste ili drugu dokumentaciju kojom se dokazuje da će se otpadne vode pročistiti do tražene razine. Potrebno je redovito ispitivanje kvalitete pročišćene vode prema posebnim propisima. 6) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.
Članak 104.
Članak 134. mijenja se i glasi: 1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda. 2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja sanitarnih otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13, 43/14, 27/15, 3/16), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda, - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje. 3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje. 4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji. 5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.

Članak 104.

6) Otpadne vode s čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti. 7) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina. 8) Do funkcionalne uspostave pojedinog sustava javne odvodnje ili dijela sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća. 9) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda.

Članak 105.

Članak 105.
Članak 135. mijenja se i glasi: 1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebno oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda. 2) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda. 3) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta, servisa vozila i poljoprivrednih strojeva potrebno je prije ispuštanja u sustave oborinske odvodnje pročistiti separacijom pijeska, ulja i masti, prema posebnim propisima.

Članak 106.

Članak 106. U članku 137. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: 2) Unutar istog moguće je proširenje prostora za ukope, te uređenje parkirališnih i zelenih površina, kao i gradnja građevine namijenjenih osnovnoj funkciji groblja, gradnja kapelica, pratećih građevina (npr. prodaja cvijeća i svijeća) postavljenje urbane opreme. Stranica 2262 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.
Članak 107.
Članak 138. mijenja se i glasi: 1) Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Dekanovec potrebno je provoditi kroz mjere: - očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, - izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata, - zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i sl., - potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore, - zadržavanja prepoznatljivih pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru, - očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, - prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji, - očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućavanje nastajanja novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla, - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.

Članak 108.

Članak 108. Iza članka 138. dodaje se članak 138a. koji glasi: 1) Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pripadajućem im vegetacijskom pojasu potrebno je poštivati uvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljena gradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajobraza. 2) U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti prostora i zaštite voda, planiranje zahvata u prostoru nije moguće unutar vegetacijskog pojasa vodotoka koji iznosi, 30,0 m od osi vodotoka izvan građevinskih područja, odnosno 15,0 m od osi vodotoka unutar građevinskih područja. 3) Kod izvođenja hidrotehničkih radova potrebno je zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.

Članak 109.

Članak 109.
Članak 139. mijenja se i glasi: 1) U cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, te treba osobito štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada, kao ekološki vrijednih područja. 2) Postojeće veće površine obradivog tla potrebno je mjestimično presijecati prirodnom vegetacijom u vidu šumaraka, živica, livada i slično, a preporuča se da se takve površine uređuju kao neograđene lovačke remize, odnosno prostori za sklanjanje divljači.

Članak 110.

Članak 110.
Članak 140. mijenja se i glasi: 1) U cilju očuvanja tradicijskih akcenata i orijentira, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima - ograđenim cvjetnjakom, te jednim ili skupinom visokih stabala. 2) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.

Članak 111.

Članak 111. Iznad članka 141. dodaje se naslov koji glasi: 6.2.1. Zaštićena područja i područja ekološke mreže
Članak 141. mijenja se i glasi: 1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19) treba se provoditi kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila.
Članak 112. Iza članka 141. dodaje se članak 141a. koji glasi: 1) Unutar Općine, u sjeveroistočnom dijelu, nalaze se dijelovi područja zaštićenog prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18, 14/19): - Regionalni park Mura - Drava - Značajni krajobraz “Rijeka Mura”. 2) U Regionalnom parku su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje korisnika prostora kojima se upravlja i gospodari u skladu s posebnim propisima, a pri čemu je potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, odnosno zaštititi njegova bitna obilježja. 3) Mjere zaštite regionalnog parka će se utvrditi Planom upravljanja i Prostornim planom područja posebnih obilježja predmetnog zaštićenog područja, a do donošenja navedenih dokumenata primjenjuju se mjere zaštite: - zabrana i aktivno sprječavanje gradnje vikendica i sličnih građevina uz rijeku Muru i ostale vodene površine - izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene i vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente - ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale - poticanje održivog gospodarskog razvoja, ekološke poljoprivrede, očuvanja tradicijskih obrta u novoj funkciji i sl.

Članak 112.

- očuvanje rukavaca, močvarnih i barskih područja uz riječni tok - očuvanje vlažnih livada, šumaraka i šikara - sprječavanje degradacije vlažnih i poplavnih šuma, te njihovo uključenje u područje zaštitne zone jer čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke - sve aktivnosti u regionalnom parku moraju biti u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. 4) Mjere zaštite značajnog krajobraza će se utvrditi Planom upravljanja, a do njegova donošenja primjenjuju se mjere utvrđene prethodnim stavkom za regionalni park. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2263

Članak 113.

Članak 113.
Članak 142. mijenja se i glasi: 1) Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN br. 124/13, 105/14) unutar Općine nalaze se dijelovi područja ekološke mreže Republike Hrvatske koja predstavlja područja ekološke mreže Europske unije -Natura 2000: - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS: - MURA HR2000364 2) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18, 14/19) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN br.j 146/14). 3) Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebno treba izdvojiti radove regulacije vodotoka, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i melioracijske zahvate, pristaništa i razvoj turističkih zona. 4) U postupcima izdavanja odobrenja prema propisima koji reguliraju prostorno uređenje i građenje, za sve zahvate u području ekološke mreže, potrebno je od upravnog tijela SISAVCI Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste nadležnog za poslove zaštite prirode ishoditi uvjete zaštite prirode i suglasnost na projektnu dokumentaciju za predviđene zahvate. 5) Posebni uvjete zaštite prirode i suglasnost nadležnog upravnog tijela za poslove zaštite prirode obvezni su i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, ukoliko su planirani u području ekološke mreže.

Članak 114.

Članak 114. Iznad članka 143. dodaje se naslov koji glasi: 6.2.2. Strogo zaštićene vrste
Članak 143. mijenja se i glasi: 1) Na području Općine rastu i obitavaju biljke i životinje zaštićene prema propisu o zaštiti prirode, a nabrojene su u poglavlju 3.4.2 “Zaštita prirodnih vrijednosti” Obrazloženja ovog Plana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljke i životinje ometa i uznemiruje u prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.). 2) Strogo zaštićene vrste (fauna) na području Općine su: Regionalna kat. Zaštita po PSVZ Direktive o staništima ugroženosti Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak Castor fiber dabar Cricetus Cricetus hrčak Lutra lutra vidra Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš Myotis myotis veliki šišmiš Plecotus austriacus sivi dugoušan PTICE Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste DD SZ x NT SZ x NT SZ DD SZ x VU SZ x NT SZ x EN SZ Kategorija ugroženosti Direktive o pticama Actitis hypoleucos mala prutka Casmerodius albus* velika bijela čaplja (Egretta albus) Columba oenas golub dupljaš Riparia riparia bregunica VODOZEMCI Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste VU gp EN gp x VU gp VU gp Kategorija ugroženosti Zaštita po PSVZ Direktive o staništima Bombina bombina crveni mukač Bombina variegata žuti mukač Pelobates fuscus češnjača GMAZOVI Emys orbicularis barska kornjača RIBE Eudontonmyzon vladykovi dunavska paklara Gymnocephalus baloni Balonijev balavac Gymnocephalus schraetser prugasti balavac Misgurnus fossilis piškur Romanogobio kessleri keslerova krkuša (=Gobio kessleri)

Članak 114.

Romanogobio uranoscopus tankorepa krkuša (=Gobio uranoscopus) NT SZ x NT SZ x DD SZ NT SZ x NT SZ II VU SZ II,V CR SZ II,V VU SZ II NT SZ II NT SZ II Stranica 2264 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. Romanogobio vladykovi bjeloperajna krkuša (=Gobio albipinnatus) Sabanejewia balcanica zlatni vijun (=Sabanejewia aurata) Telestes souffia blistavac (=Leuciscus souffia) Umbra krameri crnka Zingel streber mali vretenac Zingel zingel veliki vretenac LEPTIRI Colias myrmidone narančasti poštar Euphrydryas aurinia močvarna riđa Euphrydryas maturna mala svibanjska riđa Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac Papilio machaon obični lastin rep Phengaris teleius veliki livadni plavac (Maculinea telejus) Zerynthia polyxena uskršnji leptir 3) Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih vrsta: - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše, - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja, - pri utvrđivanju prikladnog tehničkog rješenja izvedbe elektroenergetskih objekata, potrebno je voditi računa o sprječavanju stradavanja ptica na tim objektima, - ograničavati intenziviranje poljoprivrede i izgradnje na područjima važnim za očuvanje strogo zaštićenih vrsta, ograničiti uporabu pesticida na poljprivrednim zemljištima u blizini prirodnih staništa gore navedenih vrsta, te održivim gospodarenjem u šumama i na poljoprivrednim površinama očuvati biljke i životinje hraniteljice, - onemogućiti prenamjenu i isušivanje močvara, vodotokova, prirodnih stajaćica (bare i drugo), - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeke Mure i potoka - očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna, vodena i travnjačka staništa, - očuvati povoljan vodni režim i povezanost toka rijeke Mure i potoka.

Članak 114.

4) Osim zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta na području Općine rasprostranjene su i ugrožene vrste čija brojnost opada, a staništa im nestaju. Za ugrožene biljne i životinjske vrste koje su nabrojene u poglavlju 3.4.2 “Zaštita prirodnih vrijednosti” Obrazloženja ovog Plana preporuča se da vrijede ista ograničenja kao i za zaštićene biljne vrste.
Članak 115. Iznad članka 144. dodaje se naslov koji glasi: 6.2.3. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi
Članak 144. mijenja se i glasi: DD SZ II VU SZ II VU SZ II EN SZ II VU SZ II VU SZ II CR SZ x NT SZ x NT SZ x NT SZ x NT SZ CR SZ x NT SZ 1) Na području općine Dekanovec prisutna su ugrožena i rijetka staništa, prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN br. 88/14) i EU Direktivi o staništima. Tip staništa - NKS NKS kod Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica - Neo- A.2.7 brasle i slabo obrasle obale tekućica suhe uslijed umjetnog ili prirodnog kolebanja vodnog lica. Uključuje obale s mekim i mobilnim sedimentima, te kamenite i stjenovite obale. Često važna staništa za ishranu nekih migratornih vrsta ptica. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINI- C.2.2. ETALIA W. Koch 1926) - pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R.TX.1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soo E.1.1. 1930) Poplavne šume topola (Sveza Populion albae E.1.2. Br.Bl. 1931)

Članak 115.

2) Na području Općine Dekanovec nema hrvatskih endemičnih vrsta, odnosno endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku, niti su definirani ekološki koridori i selidbeni putovi životinja. 3) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste - očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa) - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2265 - u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti, te sustavno praćenje njihova stanja - osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.

Članak 116.

Članak 116.
Članak 145. mijenja se i glasi: 1) Mjere zaštite kulturnih dobara provode se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18). 2) Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu, u daljnjem tekstu nadležni Konzervatorski odjel, nadležno je za nadzor provedbe mjera zaštite kulturno -povijesnih vrijednosti na području Općine. 3) Zaštitu kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, dokumentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojeće evidencije (uspostavljanje ili skidanje zaštite).

Članak 117.

Članak 117. Iza članka 145. dodaje se članak 145a. koji glasi:
(1) Evidentirani arheološki lokalitet na području općine Dekanovec je antički arheološki lokalitet “Beli pil”, otkriven cca 500 m južno od Dekanovca.
(2) Za sve iskope i zemljane radove unutar arheološkog lokaliteta i nalazišta navedenih u stavku 1. ovog članka, a Naselje, Adresa Kulturno dobro DEKANOVEC Župna crkva Svih Svetih koji se izvode na dubini većoj od 40 cm ispod razine tla, potrebno je osigurati nadzor arheologa.
(3) Ukoliko se izvan područja arheološkog lokaliteta, pri izvođenju građevinskih radova ili bilo kakvih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje se pretpostavlja da imaju arheološki i/ili povijesni značaj potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.
(4) Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su planirani infrastrukturni koridori državnog i županijskog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije moguće arheološke baštine na tom prostoru. Temeljem izvješća o izvršenom rekognosciranju terena, ovisno o rezultatima, stručna služba nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara utvrdit će daljnje smjernice i uvjete sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 118.

Članak 118.
Članak 146. mijenja se i glasi:
(1) Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN RH br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13,152/14, 98/15-Uredba, 44/17) na području općine Dekanovec župna crkva Svih Svetih zaštićena je kao kulturno dobro, te je upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske pod kategorijom nepokretnih kulturnih dobara: Prostorne međe Broj Registra Katastarske čestice Katastarska općina 2434(82/3), 2433(45). Dekanovec Z-3436
(2) Kulturnih dobara upisanih u Listu preventivno zaštićenih kultunih dobara Republike Hrvatske na području Općine nema.
(3) Sve zahvate na zaštićenim i preventivno zaštićenim kulturnim dobrima i na pripadajućim građevnim česticama treba provoditi prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno prema posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog Konzervatorskog odjela, pri čemu se zahvatima smatraju zahvati gradnje, ali i drugi zahvati koji utječu na oblikovanje kao što su restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja i sl.
(4) Ukoliko se za pojedina evidentirana kulturna dobra utvrđena ovom Odlukom, kroz postupak vrednovanja za zaštitu na lokalnoj razini utvrdi da se radi o dobru od potencijalno nacionalnog značaja, za ista se može pokrenuti postupak utvrđivanja vrijednosti za zaštitu upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Članak 119.

Članak 119.
Članak 147. mijenja se i glasi: 1) Evidentirana graditeljska baština i javna plastika na području Općine s preporukom zaštite na lokalnoj razini je: - Župni dvor - kasno barokni poklonac Sv. Antuna Padovanskog, preko puta zgrade općine - barokni poklonac Ivana Nepomuka, uz dom kulture, - rustični pil s baldahinom iz sredine 20. st – pieta, na čestici u ulici M. Kovača15 - - poklonac s raspećem i Marijom te Josipom u podnožju, na čestici kuće u ulici Florijana Andrašeca 91, - pil Presvetog Srca Isusovog iz 1929, na čestici u ulici F. Andrašeca 55, - poklonac Sv. Florijana, na javnoj površini, ispred k. br. 44 u ulici F. Andrašeca - raspelo na groblju. 2) Evidentirana dobra se predlažu za zaštitu na lokalnoj razini usvajanjem zasebne Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, a prema članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 3) Općinsko će tijelo Odlukom, uz suglasnost Konzervatorskog odjela u Varaždinu, odrediti način zaštite, a do tada je za bilo kakve zahvate na evidentiranoj graditeljskoj baštini (obnova, održavanje, sanacija, restauracija i dr.) potrebno zatražiti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Varaždinu). 4) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina i javne plastike iz stavka 1. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja općeg kulturnog nasljeđa - oblikovanjem ambijentalno značajnih prostora unutar naselja ili krajobraznih elemenata izvan naselja. Stranica 2266 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019.

Članak 120.

Članak 120.
Članak 148. mijenja se i glasi: 1) Očuvane stambene graditeljske sklopove iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, koje čine pojedinačne ili grupe svjetovnih građevina, uključujući pripadajuće gospodarske sklopove u okviru građevnih čestica, koji formiraju prostore ambijentalnih vrijednosti poželjno je stručno valorizirati, te temeljem valorizacije odrediti mogućnost prezentacije graditeljske baštine, kao dio programa gospodarskog, turističkog ili kulturnog razvoja Općine. 2) Građevine i sklopovi iz prethodnog stavka su građevine s gospodarskim sklopovima na k.br. 73 i 101. u Ulici F. Andrašeca. 3) Građevine, navedene u prethodnom stavku, radi njihove povijesne, društvene ili arhitektonske vrijednosti, ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a prilikom zahvata adaptacije, rekonstrukcije ili dogradnje, treba tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. 4) Pri očuvanju navedenih sklopova dodatnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina na čestici, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo.

Članak 121.

Članak 121. U članku 149. stavku 1. riječi “nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine” zamjenjuju se riječima “nadležnog Konzervatorskog odjela”. Stavak 2. mijenja se i glasi: 2) Radi zaštite vizure na vedutu naselja s župnom crkvom, u postupcima izrade plana uređenja užeg područja za razvoj naselja, kao i u postupku izmjena i dopuna UPU-a, potrebno je prije izrade navedenih prostornih planova ishoditi mišljenje o uvjetima gradnje od nadležnog Konzervatorskog odjela, a u postupku usvajanja navedenih planova ishoditi suglasnost od nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 122.

Članak 122. U članku 151. stavku 2. riječi “nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine” zamjenjuju se riječima “nadležnog Konzervatorskog odjela”. Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: 3) Prometnu signalizaciju i elektroenergetske stupove treba postavljati na način da ne ometaju vizure na javnu plastiku.
Članak 123.
Članak 152. mijenja se i glasi: 1) Lokacije odlagališta komunalnog otpada u postupku sanacije, kao i građevina i prostora rezerviranih za gospodarenje otpadom prikazana su na kartografskom prikazu br. 1.”Korištenje i namjena površina”. 2) Postupanje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom (N N br. 94/13, 73/17, 14/19), odgovarajućih podzakonskih propisa i općinskog plana gospodarenja otpadom. 3) Na općinskom području se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa. 4) Sva periodično uočena “divlja” odlagališta potrebno je sanirati sukladno Zakonu. 5) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, koji će obuhvaćati odvojeno skupljanje, odvoz, odvajanje korisnih komponenti, zbrinjavanje komunalnog otpada na siguran način i druge potrebne postupke, u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine. 6) Uspostavljen je sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada za cjelovito općinsko područje. 7) Uspostavljen je sustav organiziranog odvojenog skupljanja otpada putem postavljanja odgovarajućih spremnika/ posuda/kontejnera – zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih skupina otpada, na javnim površinama unutar građevinskog područja naselja.

Članak 124.

Članak 124. U članku 153. stavcima 2. i 3. riječi “Zakona o otpadu” zamjenjuju se riječima “Zakona o održivom gospodarenju otpadom”.
Članak 125.
Članak 154. mijenja se i glasi: 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom. 3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeni zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama. 4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, uz uvjet da se kompostište smjesti u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od višestambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 126.

Članak 126.
Članak 155. mijenja se i glasi: 1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada. 2) Pojedinačna građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja može se graditi: - u sklopu građevne čestice poljoprivrednoga gospodarstva za uzgoj životinja - na zasebnoj građevnoj čestici smještenoj unutar površine obradivog tla – ostala obradiva tla /oznaka P2/ 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2267 najmanje 500,0 m udaljeno od građevinskih područjanaselja. 3) Zasebna građevna čestica za građevinu za privremeno skladištenje i zrenje gnoja dimenzionira se kao minimalna površina za smještaj građevine i servisni pristup vozilom, pri čemu je građevinu od međe pristupnog puta potrebno odmaknuti najmanje 5,0 m, a od ostalih međa najmanje 1,0 m.

Članak 127.

Članak 127. U članku 157. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: 4) Za sve čestice treba riješiti postupanje s otpadnim i oborinskim vodama prema poglavlju 5.3.3. “Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda”, na način da se zadovolji propisani standard kvalitete za ispuštanje voda u sustave javne odvodnje ili u površinske vode prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15, 3/16) prije ispuštanja.
Članak 128. U članku 159. stavak 5. se briše.

Članak 129.

Članak 129. U članku 164. iza stavka 1. dodaju se stavci 2.,3., i 4. koji glase: 2) Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje. 3) Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenja privatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnim šumama, čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine. 4) Poželjno je pošumljavati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore.
Članak 130.
Članak 165. mijenja se i glasi:
(1) Zaštitu zraka na području općine potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN br. 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) i podzakonskim propisima proizašlim temeljem zakona.

Članak 131.

Članak 131.
Članak 166. mijenja se i glasi: 1) Na području Općine potrebno je sukladno Zakonu o zaštiti zraka provesti ocjenjivanje razine onečišćenosti, te utvrditi kategoriju kakvoće zraka. 2) Po potrebi će se uspostaviti lokalna mreža za praćenje kakvoće zraka, ovisno o ocijenjenoj kakvoći zraka i to ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti. 3) Temeljem utvrđene kategorije kakvoće zraka, a sukladno postojećim i planiranim aktivnostima na području Općine potrebno je provoditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka, sa ciljem dugoročnog postizanja i očuvanja kakvoće zraka prve kategorije. 4) Za područje Općine u kojem je razina onečišćenosti iznad tolerantnih vrijednosti Općinsko vijeće donosi Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje Županije.

Ostali akti u ovom izdanju (44)