Odluka o usvajanju Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica za razdoblje od 2018. do 2023. godine

21. Na temelju članka 21. stavka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (“Narodne novine” broj 94/13, 73/17) i članka 32. Statuta Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 12/15, 2/18), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na svojoj 8. sjednici održanoj 15. svibnja 2018. godine, donijelo je ODLUKU o usvajanju Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica za razdoblje od 2018. do 2023. godine
Članak 1. Usvaja se Plan gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica za razdoblje od 2018. do 2023. godine, koji je izradio Ingolab d.o.o., Franje Punčeca 6, 40000 Čakovec, OIB 49129544977.

Članak 2.

Članak 2. Plan iz članka 1. ove Odluke sastavni je dio ove Odluke i objavit će se na web stranici Općine Mala Subotica.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA KLASA: 021-05/18-01/7 URBROJ: 2109/10-01-18-2 Mala Subotica, 15. svibnja 2018. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Mladen Križaić, v.r. PLAN gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica - za razdoblje od 2018. do 2023. godine INGOLAB d.o.o. Franje Punčeca 6, 40000 Čakovec OIB: 49129544977 Tel. 040/310-297 092/157-1841 e-mail: [email protected] www.ingolab.hr 25. svibnja 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1585 Naručitelj: OPĆINA MALA SUBOTICA Glavna 29a, 40321 Mala Subotica OIB: 44427688822 Izvršitelj: INGOLAB d.o.o. 40000 Čakovec, Franje Punčeca 6 OIB: 49129544977 Predmet: Plan gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica za razdoblje 2018.-2023. godine Oznaka plana: GO-23/18 Voditelj izrade: Velimir Pavlic, dipl.ing.građ. Suradnici: mr.sc. Tomislav Koprek, dipl.ing. geot. Silvije Šajn, mag.ing.aedif. Za INGOLAB d.o.o., Velimir Pavlic, dipl.ing.građ. direktor: Čakovec, veljača 2018. Mjesto i datum: SADRŽAJ 1. UVOD 6 2. PRAVNI, ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM 7 2.1 Pravni i zakonodavni okvir PGO 8 2.2 Načela, red prvenstva i način gospodarenja otpadom10 2.3 Institucionalni okvir i podjela odgovornosti u gospodarenju otpadom 13 2.4 Svrha i opseg plana gospodarenja otpadom JLS 14 2.5 Postupak donošenja plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica 15 2.6 Uloga, nadležnost i obveze Općine Mala Subotica u gospodarenju otpadom 16 3. PREGLED I OCJENA POSTOJEĆEG STANJA, PLANOVA I CILJEVA GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE MALA SUBOTICA 17 3.1 Osnovni podaci o Općini Mala Subotica 17 3.2 Zaštićena područja i područja ekološke mreže na području Općine Mala Subotica 19 3.3 Referentni sastav komunalnog otpada 19 3.4 Količine i sastav komunalnog otpada skupljenog na području Općine Mala Subotica 22 3.5 Analiza postojećeg stanja i planiranje gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica 24 3.6 Zbrinjavanje nelegalno odbačenog otpada i mjere sprječavanja 37 3.7 Informativne i obrazovne aktivnosti 39 3.8 Potpora akcijama prikupljanja otpada 41 3.9 Suradnja sa drugim JLS u Međimurskoj županiji 41 3.10 Ciljevi u gospodarenju otpadom Općine Mala Subotica 41 3.11 Ocjena stanja i analiza ostvarenih ciljeva u gospodarenju s otpadom Općine Mala Subotica 44 4. GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM 48 4.1 Uvjeti određeni planskom dokumentacijom 48 4.2 Izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica 50 4.3 Građevine za gospodarenje otpadom na lokaciji Totovec 52 4.4 Izgradnja reciklažnih dvorišta, zelenih otoka, mobilno reciklažno dvorište, te oprema i strojevi za gospodarenje otpadom 56 5. MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA I PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM 65 5.1 Mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobraznoinformativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada66 5.2 Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada 71 5.3 Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada 75 5.4 Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada 75 6. FINANCIJSKI I ORGANIZACIJSKI ASPEKTI PROVOĐENJA PLANA 77 6.1 Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana 77 6.2 Popis projekata i aktivnosti, izvora i iznosa financijskih sredstava, rokova i nositelje izvršenja Plana 78 7. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 82 8. POPIS PRIMIJENJENE ZAKONSKE REGULATIVE I DOKUMENATA 83 8.1 Ostali izvori i dokumentacija 83 9. PRILOZI 84 9.1 PRILOG 1: Popis direktiva i dokumenata pravne stečevine EU 84 9.2 PRILOG 2: Popis zakona i drugih propisa RH iz područja otpada i zaštite okoliša 85 9.3 PRILOG 3: Objašnjenje ključnih pojmova iz zakonske regulative gospodarenja otpadom 86 KRATICE - ZNAČENJE AZO Agencija za zaštitu okoliša HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu CGO Centri za gospodarenje otpadom CS Civilni sektor EE otpad Električni i elektronički otpad EU Europska unija FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost GzGOsK Građevina za gospodarenje otpadom s kompostanom na lokaciji Totovec JLS Jedinica lokalne samouprave MKO Miješani komunalni otpad BKO Biorazgradivi komunalni otpad MRD Mobilno reciklažno dvorište MZOP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (prijašnji naziv)

Članak 3.

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (naziv ministrstva u vrijeme izrade Plana) PET Polietilen tereftalat PGO Plan gospodarenja otpadom Stranica 1586 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. PGO RH Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine PU Privatna ulaganja PPU Prostorni plan uređenja RCGO Regionalni centar za gospodarenje otpadom (Piškornica) (Piškornica) RD Reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska SGMŽ Službeni glasnik Međimurske županije ZOGO Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom 1. UVOD Općina Mala Subotica zatražila je izradu novog Plana gospodarenja otpadom za predstojeće razdoblje od 2018. do 2023. godine, u skladu s važećom i novijom zakonskom regulativom; Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 3/17) i Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17), s kojom su se stekli uvjeti za donošenje predmetnog Plana. Prethodni plan gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica određivao je gospodarenje otpadom u razdoblju od 2010. do 2017. godine, ali radi promjene regulative koja je stupila na snagu i potrebom za usklađivanjem, na zahtjev Općine Mala Subotica, 2015. godine izrađen je prijedlog novog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2021. godine. Tijekom donošenja novog Plana, zatražena je prethodna suglasnost na prijedlog Plana od strane nadležnog upravnog tijela Međimurske županije, ali u tom trenutku nije bio donesen važeći Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te nije postojao način kojim bi se utvrdila usklađenost Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Članak 3.

Obzirom da je tijekom 2017. godine stupio na snagu novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 3/17) i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17), te je dopunjen i izmijenjen niz zakonskih i podzakonskih propisa, uključujući i sam Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), stvoreni su uvjeti za donošenje novog Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica za razdoblje od 2018. do 2023. godine u skladu s važećom zakonskom regulativom. Gospodarenje otpadom obuhvaća niz aktivnosti, odluka i mjera u čijem provođenju je neophodna uska suradnja uprava jedinica lokalne samouprave, stručnjaka iz gospodarenja otpadom, pravnih subjekata iz gospodarstva i samog stanovništva. Stoga je potrebno dosljedno planiranje navedenih aktivnosti na njihovom zajedničkom provođenju, kako bi se postigli ciljevi koji su određeni zakonskim propisima i programskim dokumentima na nacionalnoj razini. Plan gospodarenja otpadom koji se izrađuje na razini Općine Mala Subotica mora biti hijerarhijski usklađen sa programskim dokumentima više razine, kako bi se osiguralo funkcioniranje održivog sustava gospodarenja otpadom na lokalnoj razini, a sve u skladu s ciljevima, obvezama i smjernicama iz važeće europske i nacionalne zakonske regulative, te planskim dokumentima državne i regionalne razine. Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica proizlazi izravno iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.

Članak 3.

do 2022. godine i drugih podzakonskih propisa, te planskih dokumenata zaštite okoliša regionalne i državne razine. U tom smislu polazište za izradu ovog Plana su i prostorni planovi, kao i raniji planovi gospodarenja otpadom Međimurske županije i Općine Mala Subotica. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom obveza je svake jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu jedne ili više mjera gospodarenja otpadom na svom području. Općina Mala Subotica, je u proteklom planskom razdoblju već uspostavila dobro razvijen sustav gospodarenja otpadom. U novom planskom razdoblju Općina Mala Subotica treba postići potrebnu razinu standarda u svim aspektima sustava gospodarenja otpadom, propisanu novijom, važećom, zakonskom regulativom. 2. PRAVNI, ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM Primjenom pravne stečevine Europske unije koja je unešena u pravni poredak Republike Hrvatske kroz niz direktiva, daje se pravni, zakonski i institucionalni okvir plana gospodarenja otpada. Resource Efficient Europe (Roadmap to a Resource Efficient Europe, COM(2011) 571) je vodeća od 7 inicijativa razvojne strategije Europa 2020, koja daje smjernice za preustroj gospodarstva EU u održivo gospodarstvo i gdje se učinkovito koriste prirodni resursi uz smanjenje emisija u okoliš. U njoj se definiraju srednjeročni i dugoročni ciljevi (milestones), načini njihovog postizanja, kao i osnovni ciljevi koji se moraju postići do 2020. godine.

Članak 3.

Tom inicijativom želi se prekinuti proporcionalna veza između gospodarskog rasta i stupnja korištenja resursa, a na taj način i smanjiti štetan utjecaj njihovog korištenja na okoliš. Nadalje, želi se potaknuti preustroj gospodarstva EU iz linearane u cirkularnu ekonomiju, koja se temelji na održivom gospodarenju resursima i sprječavanju nastanka otpada kroz produljenje životnog vijeka materijala i proizvoda, reciklaži i ponovnom korištenju otpada kao resursa, te smanjenju apsolutne količine preostalog otpada na minimalnu mjeru („near zero waste economy“). Održivi način gospodarenja resursima, kroz uštede u troškovima zbog poboljšane učinkovitosti, komercijalizacije inovacija i boljeg upravljanja resursima tijekom čitavog života, donijet će veću konkurentnost i nove mogućnosti ekonomskog rasta, kao i nova radna mjesta. To zahtijeva velike promjene u načinu razmišljanja i obrascima ponašanja kako proizvođača tako i potrošača, kao i politike koje prepoznaju međuovisnost između gospodarstva, prirodnog kapitala i blagostanja društva, te nastoje ukloniti prepreke za poboljšanu učinkovitost resursa, pružajući poštenu, fleksibilnu, predvidljivu i koherentnu osnovu za poslovanje. Jedan od osnovnih ciljeva inicijative, koji se moraju postići do 2020. godine je postizanje trenda smanjenja apsolutne količine otpada i korištenje otpada kao resursa. Na taj način gospodarenje otpadom i korištenje otpada kao resursa postaje izuzetno važan cilj ne samo politike gospodarenja 25. svibnja 2018.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1587 otpadom, nego i industrijske politike i upravljanja prirodnim resursima EU, kao okosnice tranzicije europskog društva prema zelenoj ekonomiji, u kojoj postoji balans između očuvanja ekosustava, efikasnosti gospodarstva i socijalne pravednosti i pravedne raspodjele tereta u društvu. U Direktivi o otpadu 2008/98/EZ, koja daje osnovni zakonski okvir gospodarenja otpadom EU, posebno je istaknuta izuzetna važnost mjera sprječavanja nastanka otpada kao glavnog prioriteta politike gospodarenja otpadom EU. Navedena Direktiva obvezuje sve zemlje članice EU na implementaciju mjera propisanih Direktivom u nacionalna zakonodavstva (krajnji rok za početak njihove primjene bio je do kraja 2013. godine), te postizanje zacrtanih ciljeva zadanom dinamikom. U Republici Hrvatskoj primjena Direktive je osigurana Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), koji je stupio na snagu 23.7.2013. godine. Osim direktive 2008/98/EZ, navedenim Zakonom se u pravni poredak RH unosi i niz drugih Direktiva Europske unije iz područja otpada, čime se na nacionalnoj razini omogućuje primjena i provođenje uredbi i odluka EU (detaljan popis nalazi se u PRILOGU 1). 2.1. Pravni i zakonodavni okvir PGO Osnova politike i zakonskog okvira sustava održivog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj određena je sljedećim temeljnim propisima i dokumentima: • Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17); • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05);

Članak 3.

• Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.–2022. god. (NN 3/17); • Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15); • Strategija zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02). Osim navedenih, zakonsku osnovu čine usvojeni međunarodni ugovori, niz zakonskih i podzakonskih propisa koji izravno ili neizravno, reguliraju različite kategorije i tokove otpada, kao i druge aspekte gospodarenja otpadom i na taj način utječu na obaveze JLS u postupanju s otpadom u skladu s načelima zaštite okoliša i gospodarskim načelima, koji se moraju uzeti u obzir prilikom izrade Plana gospodarenja otpadom JLS. Detaljni popis svih relevantnih i korištenih propisa iz područja gospodarenja otpadom nalazi se u PRILOGU 2. Prenošenjem pravne stečevine EU vezane uz cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u zakonodavni okvir RH, definirani su i određeni ključni pojmovi, koji su predmet ovog dokumenta, a njihov popis sa potpunim opisom njihovog značenja daje se u PRILOGU 3. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) je temeljni zakonski propis kojim se uređuje gospodarenje otpadom u RH na način da se osiguravaju uvjeti za sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i osigurava se postupanje s otpadom na održiv način, sprječavanjem njegovog štetnog utjecaja na okoliš ne dovodeći u opasnost ljudsko zdravlje. Odredbama ZOGO definiraju se: • red prvenstva u gospodarenju otpadom, • načela, ciljevi i način gospodarenja otpadom, • strateški i programski dokumenti u gospodarenju otpadom, • nadležnosti, odgovornosti i obveze sudionika u gospodarenju otpadom, • zahtjevi i uvjeti za lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, • način obavljanja sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u gospodarenju otpadom, • prekogranični promet otpadom, • informacijski sustav gospodarenja otpadom, • način davanja koncesija te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Članak 3.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) je dugoročni planski dokument kojim je definirana vizija razvoja sustava gospodarenja otpadom u RH unutar kojeg se treba smanjiti količina i osigurati održivo gospodarenje proizvedenim otpadom. Njome su utvrđeni strateški i kvantitativni ciljevi u gospodarenju otpadom te predložene mjere za njihovo postupno ostvarivanje u razdoblju od 2005. do 2025. godine. Strateški ciljevi gospodarenja otpadom: • Izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru, te otpada kojeg se mora odložiti uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; • Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept - Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje); • Smanjivanje rizika od otpada (sanacijom i zatvaranjem odlagališta); • Doprinos zaposlenosti u Republici Hrvatskoj; • Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema. Strategijom je predviđeno ostvarenje navedenih strateških ciljeva putem planova gospodarenja otpadom, kroz veću kontrolu tokova otpada, a učinkovitost se nadzire pomoću skupa pokazatelja definiranih za područje zbrinjavanja otpada. Predviđena je sanacija i zatvaranje većine postojećih odlagališta i postepena transformacija sustava gospodarenja otpadom prema učinkovitijem sustavu, baziranom na manjem broju većih središta s postrojenjima za odvajanje, obradu i odlaganje otpada. Strategijom su također određeni sudionici u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvažnije zadaće, kao i kvantitativni ciljevi u gospodarenju otpadom u RH u razdoblju do 2025.god., kojima se treba osigurati predviđena dinamika ostvarivanja strateških ciljeva.

Članak 3.

U međuvremenu, donošenjem ZOGO i uvođenjem pravne stečevine EU u zakonsku regulativu gospodarenju otpadom u RH, ciljevi u gospodarenju otpadom iz Strategije su temeljito revidirani i novim PGO RH postavljeni na znatno višu razinu. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (NN 3/2017) je osnovni planski dokument o gospodarenju otpadom na nacionalnoj razini. Usklađen je s novim zakonskim propisima RH i regulativom EU, uvažavajući koncept održivog gospodarenja otpadom i red prvenstva u gospodarenju otpadom. Osnovni zadatak PGO RH u navedenom programskom razdoblju je organiziranje i provođenje mjera za postizanje glavnih ciljeva u gospodarenju otpadom u skladu s obvezama propisanih Direktivom o otpadu 2008/98/EZ i drugim propisima: Stranica 1588 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. • unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom; • unaprjeđenje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada; • unaprjeđenje sustava gospodarenja opasnim otpadom; • saniranje lokacija onečišćenih otpadom („crnih točaka“) • kontinuirano provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti • unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom • unaprjeđenje nadzora nad gospodarenjem otpadom • unaprijeđenje upravnih postupaka u gospodarenju otpadom. Plan gospodarenja otpadom RH sadrži: • ocjenu stanja gospodarenja otpadom u RH; • osnovne ciljeve u gospodarenju otpadom u planskom razdoblju • procjenu razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom • kriterije za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i postrojenja • opće tehničke zahtjeve za građevine i postrojenja • organizacijske aspekte gospodarenja otpadom i raspodjelu odgovornosti između privatnih i javnih subjekata koji se bave gospodarenjem otpadom • mjere za provedbu Plana • provedbu Plana • projekte važne za provedbu Plana gospodarenja otpadom • Plan sprječavanja nastanka otpada • financijska sredstva potrebna za provedbu mjera Plana • procjenu korisnosti i prikladnosti uporabe ekonomskih instrumenata u gospodarenju otpadom uz nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Članak 3.

Plan sprječavanja nastanka otpada sastavni je dio Plana gospodarenja otpadom RH i sadrži ciljeve sprječavanja nastanka otpada i mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada. Mjere su grupirane u tri osnovne skupine mjera, ovisno o fazi primjene u ciklusu nastanka otpada, u skladu s prijedlogom iz Dodatka IV. Direktive 2008/98/EZ. U Planu sprječavanja nastanka otpada za svaku mjeru zasebno prikazani su pripadajući specifični ciljevi i prijedlog mogućih mehanizama, odnosno aktivnosti za provedbu mjere: • Mjere koje mogu utjecati na okvirne uvjete koji se odnose na stvaranje otpada: M.1: Poticanje ponovnog korištenja materijala od rušenja M.2: Organizacija informativno-edukativnih kampanja na temu sprječavanja nastanka otpada od hrane M.3: Rad na unaprjeđenju sustava prikupljanja i obrade podataka o otpadu od hrane • Mjere koje mogu utjecati na dizajn i fazu proizvodnje i distribucije: M.4: Promicanje održive gradnje M.5: Uspostava sustava doniranja hrane M.6: Organizacija komunikacijske kampanje za građane (faza potrošnje i korištenja) • Mjere koje mogu utjecati na fazu potrošnje i korištenja: M.7. Poticanje sprječavanja nastanka otpadnih plastičnih vrećica M.8. Promicanje kućnog kompostiranja M.9: Poticanje „zelene“ i održive javne nabave M.10: Poticanje razmjene i ponovne uporabe isluženih proizvoda. 2.2 Načela, red prvenstva i način gospodarenja otpadom Prema članku 6. ZOGO, gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj temelji se na uvažavanju općih načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom EU, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:

Članak 3.

- »načelo onečišćivač plaća« – proizvođač, prethodni posjednik, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad; - »načelo blizine« – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš; - »načelo samodostatnosti« – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način, omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada; - »načelo sljedivosti« – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu. U skladu s prvim od navedenih načela, proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom. U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se sljedeći red prvenstva gospodarenja otpadom (Slika 2.1): 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje otpada. 25. svibnja 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1589 Slika 2.1: Ilustracija reda prvenstva u gospodarenju otpadom u RH i EU (EK, 2008)

Članak 3.

Prilikom primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom nadležna tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem i pravne osobe koje prema posebnim propisima obavljaju poslove zaštite okoliša trebaju: • poduzimati mjere kojima se potiču rješenja koja nude najbolji ishod za okoliš što može uključivati i prilagodbu reda prvenstva za gospodarenje određenom vrstom otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada, • uzimati u obzir opća načela zaštite okoliša – načelo predostrožnosti i načelo održivosti, te tehničku izvedivost, ekonomsku održivost i zaštitu resursa, kao i ukupne učinke na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u skladu sa čl. 9. ZOGO, • uzimati u obzir da povećani troškovi koji mogu nastati primjenom reda prvenstva gospodarenja otpadom u usporedbi s drugim načinom postupanja s otpadom ne budu nerazmjerni, te da postoji tržište za dobivene materijale ili energiju, ili da se takvo tržište može oformiti. Razvijanje, proizvodnja, distribucija, potrošnja i uporaba proizvoda mora pridonijeti sprječavanju nastanka otpada i njegovog recikliranja i/ili oporabe. Nadalje, prema čl. 8 ZOGO uvodi se obveza oporabe otpada, koja se provodi u skladu s načelima i načinima gospodarenja otpadom propisanim ZOGO. Tvar koja nastaje materijalnom oporabom otpada ili proizvod nastao ukidanjem statusa otpada ne smije uzrokovati veći rizik u smislu opasnih svojstava te tvari, od rizika koji postoji, kod odgovarajuće primarne sirovine ili proizvoda proizvedenog iz primarne sirovine.

Članak 3.

Iznimno, otpad se može zbrinuti, a ne oporabiti, u sljedećim slučajevima: 1. stanje tehničke spoznaje ne omogućava oporabu otpada, 2. troškovi oporabe otpada su višekratno veći od troškova njegovog zbrinjavanja, 3. nema mogućnosti daljnje uporabe otpada ili dijelova otpada, 4. ako se zbrinjavanjem otpada manje opterećuje okoliš, nego njegovom oporabom, osobito u odnosu na: • emisije tvari i energije u zrak, more, vodu i tlo, • korištenje prirodnih izvora, • energiju koju treba potrošiti ili koju je moguće obnoviti ili • opasne tvari sadržane u otpadu proizvedenom prilikom oporabe otpada. Drugi postupci zbrinjavanja otpada imaju prednost pred odlaganjem. Prilikom obrade otpada primjenjuje se načelo samodostatnosti kako bi se otpad obradio na najbližoj prikladnoj lokaciji izbjegavajući pri tom prijevoz otpada koji nije nužan. Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće: • rizik od onečišćenja voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, • pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom, • štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa, • nastajanje eksplozije ili požara. Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije. Otpadom se gospodari na način koji omogućava daljnje gospodarenje otpadom, uz poštivanje ranije navedenog reda prvenstva u gospodarenju otpadom i principa očuvanja ljudskog zdravlja i sprječavanja štetnog utjecaja na okoliš.

Članak 3.

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno sakupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama ZOGO i drugim propisima donesenim na temelju spomenutog Zakona. Republika Hrvatska različitim mjerama potiče visoko kvalitetno recikliranje kako bi se postigli nužni standardi kvalitete u pojedinim sektorima recikliranja, te se otpad treba odvojeno sakupljati kad je to prikladno i izvedivo uzevši u obzir tehničke, okolišne i ekonomske uvjete. 2.3 Institucionalni okvir i podjela odgovornosti u gospodarenju otpadom Gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine uprave (nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), kao i gotovo sva područja gospodarstva – od proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života. Obuhvaća velik broj različitih sudionika, koji prema važećim zakonskim propisima, zajednički dijele odgovornost provođenja i unapređenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH. Institucionalni okvir sustava za gospodarenje otpadom u HR čine svi sudionici u gospodarenju otpadom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, koji imaju određene ovlasti i odgovornosti u skladu s direktivama i odlukama Vijeća EU, nacionalnim zakonodavstvom, strategijama i planovima, a čine ga sljedeće sastavnice: Stranica 1590 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. A. Upravna tijela na državnoj razini: Hrvatski državni sabor: - donosi Zakon o održivom gospodarenju otpadom i druge relevantne propise i strateške dokumente Ministarstvo zaštite okoliša i prirode:

Članak 3.

- priprema nove zakonske propise, strateške dokumente i Plan gospodarenja otpadom RH; - izdaje dozvole za gospodarenje koje se odnose na opasni otpad, te za termičku obradu otpada; - izdaje suglasnosti za sklapanje ugovora s FZOEU za pružanje usluge obrade određene posebne kategorije otpada, rješava zahtjeve za uvoz i izvoz otpada, izdaje odobrenja za rad organizacije; - vodi očevidnike obavljanja djelatnosti ospodarenja otpadom: uvoznika, izvoznika, trgovaca, prijevoznika, reciklažnih dv., ispitnih laboratorija; nusproizvoda, ukidanje statusa otpada; - provodi inspekcijski i upravni nadzor; - provodi mjere gospodarenja opasnim otpadom Središnja tijela državne uprave zadužena za: - Industriju, rudarstvo, energetiku; - More, turizam i promet; - Poljoprivredu, šumarstvo, vodno gospodarstvo; - Zaštitu prirode; - Zdravstvo; - Znanost, obrazovanje; - Financije; - Upravu; - Pravosuđe; - Europske integracije; sudjeluju u koordinaciji i doprinose rješavanju problema gospodarenja otpadom. Vlada RH: - donosi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske; - donosi relevantne uredbe koje proizlaze iz temeljnog zakona o gospodarenju otpadom; - mandatno određuje lokacije građevina u sustavu gospodarenja otpadom Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: - provodi obračun i naplatu propisanih naknada; - vodi Registra gospodarenja posebnim kategorijama otpada; - financira i sufinancira projekte u gospodarenju otpadom i određivanje uvjeta za dodjelu sredstava; - upravlja sustavom sakupljanja i obrade određenih posebnih kategorije otpada;

Članak 3.

- rješava zahtjeve za samostalno ispunjavanje pojedinačnog cilja za određenu posebnu kategoriju otpada Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP): - priprema izvješća o gospodarenju otpadom u okviru izvješća o stanju okoliša; - razvija i vodi jedinstveni Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO); - vodi Registar onečišćenja okoliša, Registra djelatnosti gospodarenja otpadom i Elektronskog očevidnika o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO); - priprema izvješća o gospodarenju otpadom u okviru izvješća o stanju okoliša; - razvija pokazatelje za praćenje stanja na području otpada, određuje prioritetni set pokazatelja stanja okoliša; - surađuje s Europskom agencijom za okoliš B. Upravna tijela na regionalnoj i lokalnoj razini Jedinice regionalne samouprave: - planiraju (zajedno s JLS) lokacije za gospodarenje otpadom u prostornim planovima, osiguravaju kapacitete za obradu miješanog komunalnog otpada i preostalog otpada nakon obrade MKO, izdaju dozvole za odlagališta neopasnog i inertnog otpada; - osiguravaju uvjete i provedbu mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalažnim, građevnim i drugim otpadom; - izdaju dozvole za gospodarenje otpadom za koje nije nadležno MZOE; vrše provjeru usklađenosti i izdavanje prethodne suglasnosti na planove gospodarenja otpadom JLS s PGO RH Jedinice lokalne samouprave: - osiguravaju javne usluge prikupljanja komunalnog otpada i uspostava reciklažnih dvorišta i provođenje drugih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom - vrše provedbu mjera sprečavanja odbacivanja otpada u okoliš i uklanjanje odbačenog otpada - donose planove gospodarenja otpadom i provedbu PGO RH - planiraju lokacije za gospodarenje komunalnim otpadom lokalnog značaja;

Članak 3.

- prikupljaju i dostavljaju podatake o otpadu (u registar onečišćivaća okoliša) C. Ostali sudionici Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada: - su pravne i fizičke osobe čijom aktivnošću nastaje otpad (gospodarstvo, javni sektor): - sudjeluju u sustavu gosp. otpadom na razini države, JP(R)S ili JLS, ovisno o načinu i stupnju organiziranosti; - donose i provode planove gospodarenja otpadom; - dostavljaju podatke odgovarajućim tijelima. Tvrtke za gospodarenje otpadom: - organiziraju selekciju, prikupljanje i prijevoz otpada, - upravljaju građevinama i postrojenjima za gospodarenje otpadom; - prikupljaju i dostavljaju podatke odgovarajućim tijelima. 25. svibnja 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1591 Kućanstva: - koriste javnu uslugu prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada i povezane usluge JLS, - sudjeluju u selekciji, mjerama smanjenja i sprečavanja nastanka otpada ovisno o znanju, svijesti i informiranosti 2.4 Svrha i opseg plana gospodarenja otpadom JLS Svrha donošenja PGO JLS je definiranje okvira za učinkovito gospodarenje otpadom na području JLS, te predstavlja osnovni planski dokument u uspostavi sustava održivog gospodarenja otpadom. PGO JLS daje pregled postupaka i tokova otpada, aktivnosti, odluka i mjera koje su usmjerene na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada, organizaciju prikupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti vezano za otpad, provođenje nadzora nad obavljanjem tih djelatnosti, kao i skrb za odlagališta koja su zatvorena. PGO JLS mora:

Članak 3.

• biti usklađen s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom planskim dokumentima na nacionalnoj razini, te na razini Europske unije, što se postiže usklađivanjem s planskim dokumentima više (regionalne) razine, • dati pregled vrsta i svojstava otpada, kao i potrebnih kapaciteta za gospodarenje otpadom, odnosno pregled nad tokovima otpada i količinama kojima je potrebno gospodariti, te osigurati usklađivanje kapaciteta i načina skupljanja pri postupanju s otpadom kojim se mora gospodariti, • definirati tehnološke mjere za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada, pri čemu svojstva otpada kojim se gospodari određuju koje tehnološke mjere treba koristiti, • dati pregled potreba za ulaganjima i analize ekonomičnosti na temelju kojih se mogu utvrditi potrebe za budućim ulaganjima i opravdati financijski zahtjevi vezani uz aktivnosti skupljanja i obrade otpada Prema članku 21. ZOGO, Plan gospodarenja otpadom JLS mora sadržavati najmanje sljedeće: 1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva, 2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva, 3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom, 4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju, 5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno – informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada, 6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, 7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana.

Članak 3.

Konzultantske tvrtke, strukovne org. i civilne udruge: - sudjeluju u rješavanju složenijih problema, provode aktivnosti unapređenja prakse, svijesti i informiranosti, te potiču međusobnu suradnju i sudjelovanje javnosti u aktivnostima i odlučivanju o problemima gospodarenja otpadom. 10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom, 11. rokove i nositelje izvršenja Plana. Sadržaj plana gospodarenja otpadom odnosi se na gospodarenje komunalnim otpadom, obzirom da su sukladno članku 28. ZOGO, gradovi i općine odgovorni za gospodarenje s komunalnim otpadom na svom području. JLS dužna je osigurati provedbu navedenih obveza na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, osiguravajući pri tom javnost rada. 2.5 Postupak donošenja plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica Jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Općina Mala Subotica, dužna je na prijedlog Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica ishoditi prethodnu suglasnost nadležnog upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša (Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije). Također, Općina Mala Subotica dužna je od istog nadležnog Upravnog tijela provesti postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja PGO Općine Mala Subotica na okoliš, što je u skladu sa čl. 62. – 66. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13) gdje se određuju obaveze provedbe, postupak ocjene o potrebi strateške procjene i nadležnosti za provedbu i ocjenu o potrebi strateške procjene.

Članak 3.

Nadležno upravno tijelo u Međimurskoj županiji izdaje mišljenje ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja PGO Općine Mala Subotica na okoliš i nakon toga prethodnu suglasnost ako utvrdi da je prijedlog Plana gospodarenja otpadom, usklađen s odredbama ZOGO i pripadajućih propisa donesenih na temelju Zakona i Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine. Nakon dobivanja prethodne suglasnosti nadležnog upravnog tijela u Međimurskoj županiji, predstavničko tijelo Općine Mala Subotica donosi Plan gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica, koji se objavljuje u službenom glasilu, odnosno “Službenom glasniku Međimurske županije”. Plan gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica donosi se za razdoblje od 6 godina (od 2018. do 2023. godine), unutar kojeg razdoblja se po potrebi mogu donositi njegove izmjene i dopune. Prijedlog Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica mora se objaviti radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Posredstvom medija, Općina Mala Subotica izvješćuje javnost o mjestu na kojem je prijedlog Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica dostupan, te načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi na prijedlog Plana. Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana od dana objave. Stranica 1592 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. 2.6 Uloga, nadležnost i obveze Općine Mala Subotica u gospodarenju otpadom U Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), čl. 19, 20, 22, 23, 24, 28 i 29, definirane su obaveze JLS, gdje se u odnosu na obaveze iz prošlog zakona mogu prepoznati nove obaveze u gospodarenju otpadom, a koje će biti predmet novog Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica.

Članak 3.

Iz toga proizlaze dosadašnje i nove obaveze koje Općina Mala Subotica mora osigurati: 1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), te uklanjanje tako odbačenog otpada, 4. provedbu Plana gospodarenja otpadom RH 5. donošenje i provedbu Plana gospodarenja otpadom JLS 6. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada, 7. sudjelovanje u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, 8. plaćanje poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na tom području, tj. mjera kojom se potiče JLS da u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području predmetne JLS 9. održavanje mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području, 10. dostavljanje godišnjeg izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica tijelu jedinice regionalne samouprave Međimurskoj županiji, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom službenom glasilu, 11. osigurati godišnju provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.

Članak 3.

Provedbu navedenih obveza potrebno je osigurati na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Više JLS mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više navedenih obveza. Poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je mjera kojom se potiče JLS da u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te JLS. Način gospodarenja komunalnim otpadom u vezi ranije navedenih obveza JLS, granične količine miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada propisan je Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17). Nove obaveze koje Općina Mala Subotica mora provoditi u gospodarenju otpadom bit će detaljnije definirane u sljedećim poglavljima Plana. 3. PREGLED I OCJENA POSTOJEĆEG STANJA, PLANOVA I CILJEVA GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE MALA SUBOTICA Na temelju pregleda postojećeg stanja gospodarenja otpadom Općine Mala Subotica, daje se ocjena stanja i budućih planova, kao i analiza ostvarenih ciljeva. Time se ostvaruju preduvjeti za realno postavljanje ciljeva u gospodarenju otpadom u idućem planskom razdoblju. 3.1 Osnovni podaci o Općini Mala Subotica Općina Mala Subotica nalazi se središnjem dijelu Međimurske županije. Sastoji se od šest naselja: Mala Subotica, Držimurec, Palovec, Piškorovec, Strelec i Sveti Križ. Općina graniči sa sedam susjednih JLS, i to sa zapadne strane s Gradom Čakovcem i Općinom Pribislavec, sa sjeverne strane s općinama Belicom i Domašincem, s istočne Općinom Donji Kraljevec i Gradom Prelogom, te s južne strane Općinom Orehovica. (Slika 3.1).

Članak 3.

Slika 3.1: Položaj Općine Mala Subotica u Međimurskoj županiji Općina Mala Subotica je vrlo dobro prometno povezana magistralnim cestovnim i željezničkim pravcima u prometnu mrežu Hrvatske i šireg područja jugoistočne Europe. Općina Mala Subotica je svojom površinom od 36,71 km² treća po veličini od 22 općine Međimurske županije (osim gradova Čakovec i Prelog) i zauzima 5,03% ukupne površine Županije. Prema podacima iz posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine, Općina Mala Subotica je u pripadajućih 7 naselja imala 5.452 stanovnika, a prosječna gustoća naseljenosti na području Općine iznosila je 131,50 stanovnika na km2. Usporedbom navedenih podataka u odnosu na Popis stanovništva 2001. godine, proizlazi da se broj stanovnika u tom razdoblju smanjio za 224, odnosno za 3,95%. Međutim, treba napomenuti da je u trenutku Popisa stanovništva 2011.g. u sastavu Općine Mala Subotica bilo i naselje Štefanec, koje je 17.04.2013. godine postalo sastavni dio Grada Čakovca. Zbog toga su podaci iz navedenog Popisa stanovništva za vremensko razdoblje od 2013. god. nadalje korigirani u odnosu na naselje Štefanec, a djelomično i dopunjeni novijim podacima iz evidencije Općine. Prema zadnjim, korigiranim podacima, u 6 naselja na području Općine živi 4.746 stanovnika, a prosječna gustoća naseljenosti iznosi 129,28 st/km². Položaj naselja u Općini Mala Subotica prikazan je na Slici 3.2. 25. svibnja 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1593 Slika 3.2: Karta naselja Općine Mala Subotica Broj Mjesto stanovnika Držimurec 388 Mala Subotica (uže područje naselja) 1.986 Palovec 984 Piškorovec 672 Strelec 296 Sveti Križ 410 Štefanec (do 2013.)1 716 Općina Mala Subotica (2011)2 5.452 Općina Mala Subotica (od 17.04.2013.)3 4.736 3.2 Zaštićena područja i područja ekološke mreže na području Općine Mala Subotica123 Područje Općine Mala Subotica ne obuhvaća zaštićena područja i područja ekološke mreže Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013, 105/15).

Članak 3.

Referentni sastav komunalnog otpada Za potrebe planiranja izgradnje RCGO Piškornica, izrađen je Elaborat o nastajanju, količinama i sastavu komunalnog otpada, te količine i vrste otpada iz privrede koji nastaju na području Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., 2003.), u kojem je, na temelju ispitivanja sastava otpada, procijenjen prosječni sastav i količina komunalnog otpada u 4 navedene županije SZHR. Sastav komunalnog otpada s preračunatom sitnicom (sitnom frakcijom miješanog komunalnog otpada do 40 mm, čiji je maseni udio iznosio 30,7%) u odgovarajuće komponente otpada prikazan je na Slici 3.3. 1 Naselje Štefanec je Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 44/2013, od dana 17.04.2013. godine sastavni dio Grada Čakovca 2 Uključujući naselje Štefanec. 3 Općina Mala Subotica bez naselja Štefanec (zadnji podaci iz evidencije Općine 2014. godine) U Tablici 3.1 prikazani su podaci o broju stanovnika i kućanstava na užem području Mala Subotica i ostalih naselja u sastavu Općine iz Popisa stanovništva 2011., uključujući promjene nastale uključenjem naselja Štefanec u administrativno područje Grada Čakovca kao i korigirane podatke iz evidencije Općine iz 2014. godine. U Tablici 3.1 prikazani su podaci o broju stanovnika i kućanstava na užem području Mala Subotica i ostalih naselja u sastavu Općine iz Popisa stanovništva 2011. Tablica 3.1: Pregled broja stanovnika i kućanstava na užem području Općine Mala Subotica i ostalih naselja u sastavu Općine (prema podacima DZS, Popis stanovništva 2011.god.):

Članak 3.

Broj Stamb. jedinice Stamb. jedinice za kućanstava ukupno stalno stanovanje 117 125 125 606 657 655 276 302 301 108 107 106 89 99 99 118 129 129 240 250 249 1.523 1.669 1.664 1.283 1.419 1.415 Slika 3.3: Morfološki sastav komunalnog otpada Koprivničkokriževačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., 2003.) Podaci o sastavu dobiveni su na način da se ukupno stvorenom miješanom komunalnom otpadu pribrojila količina izdvojeno skupljenog otpada za oporabu na razini županija, kako bi se dobila ukupna količina stvorenog komunalnog otpada iz kućanstava. Procjena količine izdvojeno skupljenog otpada temelji se na provedenim anketama i podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zbog duljeg vremenskog razdoblja proteklog od navedene procjene sastava otpada, kao i promjena u gospodarenju otpadom koje su nastupile donošenjem Zakona o otpadu, Strategije gospodarenja otpadom RH, Plana gospodarenja otpadom RH i Pravilnika o ambalažnom otpadu, u razdoblju nakon 2006. godine došlo je do značajnije promjene sastava komunalnog otpada. Na temelju ranije procijenjenog sastava miješanog komunalnog otpada za područje 4 županije SZHR iz 2003. godine, te trendova promjene sastava otpada utvrđenih na sličnim, usporedivim područjima Republike Hrvatske prije i nakon 2006. godine, 2013. godine je izrađena nova procjena Stranica 1594 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. svibnja 2018. sastava miješanog komunalnog otpada mjerodavnog za navedeno područje (IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., 5-2013).

Članak 3.

Pretpostavljeni sastav otpada (s preračunatom sitnom frakcijom – sitnicom, čiji je udio u komunalnom otpadu procijenjen na 22,7%), mjerodavan za 4 navedene županije SZHR, za razdoblje nakon 2006. godine prikazan je na Slici 3.4. Slika 3.4: Procjena sastava miješanog komunalnog otpada Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije nakon 2006. god, IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o., 2013. Usporedba sastava odnosno procjene sastava komunalnog otpada za 4 navedene sjeverozapadne županije u razdoblju prije i poslije 2006. godine, s indeksom promjene udjela pojedinih komponenti u sastavu KO prikazana je u Tablici 3.2. Među najzastupljenijim komponentama, uočljiva je promjena u udjelu plastike (porast za cca 36%), papira/kartona (porast za cca 16%) te biootpada (kuhinjskog i vrtnog otpada, smanjenje za cca 13%). Među manje zastupljenim komponentama, uočljiv je umjereni trend smanjenja udjela stakla (22%), metala (16%), drva (5%) i inertnog otpada (4%), te značajno smanjenje udjela gume (65%). Tablica 3.2: Usporedba sastava komunalnog otpada 4 županije 2003. i 2013. godine Indeks Sastav KO Sastav KO promjene 2003. (procjena Broj Komponenta (2003 / godine 2013.) 2013.) mas% mas% % 1 Papir i 17,9 20,9 116 karton 2 Staklo 5,1 4 78 3 Plastika 12,1 16,5 136 4 Guma 0,8 0,3 35 5 Metal 3,5 2,9 84 6 Drvo 1 0,9 95 7 Kuhinjski 41,2 33,6 82 biootpad 8 Vrtni 6,5 7,8 121 biootpad 9 Tekstil 4,6 5,3 114 10 Pelene 4,4 5 113 11 Inertni 2,2 2,1 96 12 Posebni 0,7 0,7 100 otpad Obzirom na obveze u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Europske pravne regulative koje je RH preuzela pristupnim Ugovorom s EU, AZO je 2015. godine pokrenula projekt „Izrada jedinstvene metodologije za analize sastava komunalnog otpada, određivanje prosječnog sastava komunalnog otpada u RH i projekcija količina komunalnog otpada“ (izvođač: Ecoina d.o.o., 4-2015.) radi prikupljanja svih relevantnih podataka o informacija, te njihove obrade za potrebe osmišljavanja i dimenzioniranja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini, u skladu s usvojenim planskim i strateškim dokumentima.

Članak 3.

U sklopu projekta, koji je podijeljen u dvije faze, u prvoj fazi je provedena analiza i ocjena postojećeg stanja gospodarenja otpadom u RH, s ciljem da se odredi realna specifična količina otpada po glavi stanovnika kao osnova za što realniju procjenu budućih količina otpada do 2030. godine i odredi sastav komunalnog otpada na nacionalnoj razini, kao i projekcije odvojenog prikupljanja biorazgradivog i drugih izdvojenih komponenti otpada na način da se zadovolje kvantitativni ciljevi za ponovnu upotrebu i reciklažu otpada propisani ZOGO I PGO RH. Za procjenu sastava otpada na nacionalnoj razini, uz nekoliko ostalih elaborata o ispitivanju sastava komunalnog otpada na području više drugih županija, korišten je i ranije spomenuti Elaborat, koji je relevantan za područje SZRH. Procjena sastava komunalnog otpada RH i miješanog komunalnog otpada RH na nacionalnoj razini prikazana je na slikama 3.5 i 3.6. Slika 3.5: Procijenjeni sastav komunalnog otpada RH (Ecoina d.o.o., 4-2015.) Slika 3.6: Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada RH (Ecoina d.o.o., 4-2015.) 25. svibnja 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1595 U drugoj fazi projekta predložena je Jedinstvena metodologija za utvrđivanje sastava komunalnog otpada u RH i procjenu količina na nacionalnoj razini i naputak za tvrtke koje obavljaju djelatnost gospodarenja komunalnim otpadom za naručivanje i provedbu postupka određivanja prosječnog sastava komunalnog otpada, kako bi se ubuduće mogli prikupiti kvalitetni i unificirani podaci na nacionalnoj razini iz svih JLS.

Članak 3.

Metodologija se temelji na seriji detaljnih sezonskih analiza i izrađuje se ciljano uzimajući u obzir faktore koji utječu na kvalitetu otpada kao što su specifične karakteristike različitih područja, sezonske varijacije, tipologija naselja i slično. Obzirom na velik nedostatak podataka o sastavu i količinama komunalnog otpada, kao i raznolikost postojećih podataka, u metodologiji se predlaže ulazna analiza sastava komunalnog otpada svih većih JLS do kraja 2019. godine na reprezentativnom uzorku za svako ispitivano područje, kako bi se osigurala potrebna pouzdanost podataka za buduće procjene u narednom razdoblju. Nakon toga, ispitivanje sastava komunalnog otpada trebalo bi se provoditi periodično svakih 3-5 godina. Za JLS koje nemaju podataka o sastavu svojeg komunalnog otpada preporučuje se kao referentan uzeti sastav komunalnog otpada RH. KOLIČINE KB 2010. 2011. MKO 200301 475,84 476,49 Biorazgradivi 200201 18,50 19,75 Glomazni 200307 22,91 18,72 Papir 150101 37,48 35,76 Plastika 150102 26,26 28,48 Metal 150104 7,21 6,93 Tetrapak 150105 8,58 8,42 Staklo 150107 22,76 21,00 UKUPNO* 619,54 615,55 * NAPOMENA: količine otpada uključuju količine iz reciklažnih dvorišta GPK Čakom koje su dobivene procjenom na način da se ponderira pojedina količina otpada prema odgovarajućem udjelu broja stanovnika Općine Mala Subotica u ukupnom broju stanovnika područja svih JLS koje koriste RD/ MRD Nakon zabilježenog trenda porasta ukupne količine otpada od 2010. do 2012., nakon odvajanja naselja Štefanec iz sastava Općine Mala Subotica (travanj 2013. godine) dolazi do smanjenja količine otpada u 2013. godini, što je potpuno vidljivo prema pokazateljima iz 2014. godine. Smanjenje ukupne količine otpada je proporcionalno smanjenju broja korisnika, tj. kućanstava naselja Štefanec. Tijekom 2015.

Članak 3.

godine dolazi do povećanja ukupne količine otpada zbog uključivanja romskog naselja Piškorovec (siječanj 2015. godine) u sustav prikupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada. Obzirom da se radi o priključivanju sličnog broja kućanstava kao u Štefancu, ukupna količina otpada se vratila na jednako stanje kao 2012. godine. Ukupna količina komunalnog otpada, nakon 2015. godine do 2017. godine je ujednačena. U prikazanom razdoblju, od 2015. do 2017. godine, izdvojene količine odvojenog prikupljenog biološki razgradivog Obzirom da postoje relevantni podaci o sastavu komunalnog otpada za područje SZRH, pretpostavlja se da su isti mjerodavniji za područje Općine Mala Subotica od podataka na nacionalnoj razini, stoga će se sastav KO za područje 4 županije SZRH (Slika 3.4.) smatrati referentnim za procjene i analize u ovom Planu gospodarenja otpadom (PGO). 3.4 Količine i sastav komunalnog otpada skupljenog na području Općine Mala Subotica Na području Općine Mala Subotica je u 2017. godini skupljeno 731,16 tona komunalnog otpada. Podaci o ukupnoj količini u razdoblju od 2013. do 2017. godine uključuju i pribrojane procijenjene količine posebnih kategorija otpada prikupljenih putem reciklažnog dvorišta (RD) i mobilnog reciklažnog dvorišta (MRD). Količine prikupljenog komunalnog otpada na području Općine Mala Subotica u razdoblju od od 2010. do 2017.g., iskazane po pojedinim sastavnicama komunalnog otpada, prikazane su u tablici 3.3.. Tablica 3.3: Prikaz količina prikupljenog komunalnog otpada na području Općine Mala Subotica 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.