Odluka o razmatranju Izvješća o stanju u prostoru Grada Čakovca od 2013. do 2017. godine

126. Temeljem članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13 i 3/13 - proč. tekst, 1/14, 1/18, 3/18 - proč. tekst), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 9. sjednici održanoj 13. prosinca 2018., donijelo sljedeću O D L U K U IZVJEŠĆ I. Gradsko vijeće Grada Čakovca razmatralo je i raspravljalo o Izvješću o stanju u prostoru Grada Čakovca od 2013. do 2017. godine. II. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom glasniku Grada Čakovca«. KLASA: 021-05/18-01/96 URBROJ: 2109/2-02-18-06 Čakovec, 13. prosinca 2018. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Jurica Horvat E O STANJU U PROSTORU GRAD ČAKOVEC 2013. - 2017. IZRADIO: UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐ ENJE I EUROPSKE FONDOVE ODSJEK ZA PROSTORNO PLANIRANJE, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADNJU SADRŽAJ I. POLAZIŠTA 1. Ciljevi izrade Izvješća 2. Zakonodavno-institucionalni okvir 3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave 4. Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornoga uređenja županije II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave 2. Sustav naselja 3. Gospodarske djelatnosti 4. Opremljenost prostora infrastrukturom 5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja 6. Obvezni prostorni pokazatelji III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA 1. Izrada prostornih planova 2. Provedba prostornih planova 3. Provedba drugih dokumenata koji utječu na prostor 4. Provedba zaključ aka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog izvješća o stanju u prostoru Stranica 816 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐ ENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI 1. Potrebe, mogućnosti i ogranič enja daljnjeg održivog razvoja u prostoru jedinice lokalne samouprave obzirom na okolnosti, sektorska optereć enja i izazove 2.

Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornoga uređenja na razini jedinice lokalne samouprave 3. Preporuke mjera i aktivnosti unaprjeđ enje prostornog razvoja V. IZVORI PODATAKA I. I. 1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA Izvješće o stanju u prostoru je dokument prać POLAZIŠTA enja stanja u prostoru koji sadrži analizu stanja i promjena u prostoru koje nastaju pod utjecajem različ itih društvenih procesa i imaju veći ili manji neposredan utjecaj na prostor. Izvješć em su prikazani trendovi prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analiza izrade i provođ enja prostornih planova i drugih dokumenata, ocjena stanja i prijedlozi za unaprjeđ enje održivog razvoja s planom prioritetnih aktivnosti te mogućnosti daljnjih usmjerenja prostornog razvoja. Raspoloživi prostor Republike Hrvatske, pa slijedom toga i prostor Grada Čakovca, je osobito vrijedno i ogranič eno nacionalno dobro. Integralni pristup prostornom planiranju osigurava i pomirbu interesa te određivanje redoslijeda važnosti zahvata u prostoru odnosno djelovanja u prostoru. Izvješće o stanju u prostoru za Grad Č akovec (u daljnjem tekstu: Izvješće) je dokument kojim se Gradsko vijeće Grada Čakovca, stručnu i širu javnost izvješć uje o prostornom razvoju Grada Čakovca u razdoblju od 2013. do 2017. god., na temelju analize i ocjene osnovne prostorne strukture, trendova prostornog razvoja, zaštite i korištenja posebno vrijednih prostora, kao i analize i ocjene provedbe prostornih planova.

U okviru Izvješća daje se analiza i ocjena uč inkovitosti planskih mjera, daje se osnova za definiranje smjernica prostornog razvoja Grada Čakovca te određ uje potreba izrade izmjena i dopuna ili izrada novih prostornih planova i drugih dokumenata vezanih za prostorno uređ Cilj ovog Izvješća je prikazati utvrđ enje Grada. ene probleme u prostoru, analizirati promjene u prostoru koje nastaju pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju već Izradom i donošenjem ovog Izvješć i ili manji neposredan utjecaj na prostor. a kao obveznog dokumenta praćenja stanja u prostoru stvaraju se preduvjeti za daljnju izradu svih dokumenata prostornog ure đenja, eventualno potrebnih izmjena i dopuna istih, kao i procjenu potrebe izrade drugih strateških i razvojnih odluka i dokumenata na nivou Grada. I. 2. ZAKONODAVNO - INSTITUCIONALNI OKVIR Obveza izrade Izvješća o stanju u prostoru utvrđ ena je odredbom čl. 39. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13 i 65/17). Predstavnič ka tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razmatraju četverogodišnje izvješć e o stanju u prostoru koje sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata koji utječ u na prostor te prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za naredno razdoblje. 2014. god. donesen je Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (»Narodne novine«, broj 48/14 i 19/15) prema kojem se Izvješće izrađuje.

Sukladno odredbi čl. 9. navedenog Pravilnika Izvješć na tijela velikog grada, grada i opć e na razini velikog grada, grada i općine izrađuju upravine nadležna za prostorno uređenje, odnosno zavodi za prostorno uređenje velikog grada ukoliko su ustrojeni. Izvješće je izrađ eno na temelju dostupnih podataka prikupljenih od nadležnih državnih tijela, tijela jedinica područ ne (regionalne) i lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima te dostupnih izvora i dokumentacije koja je navedena (popisana) u Poglavlju V. ovog Izvješća. Broj 5 Stranica 817 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« I. 3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE - GRADA ČAKOVCA Prostor Grada Č akovca nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, otprilike na sredini puta između Rijeke i Budimpešte, te Zagreba i Maribora, a unutar utjecajnog područja Varaždina i Zagreba, gotovo u središnjem dijelu bivše istoimene općine, a danas Međ imurske županije, povijesno jedinstvene i specifične cjeline društvenog i gospodarskog razvoja i agrarnog krajolika. Veoma je zanimljiv i vrijedan prostor, koji ima važan geostrateški, geopolitič ki i prometno - geografski položaj, vrijedne prirodne izvore, te raznoliki krajolik. Grad Čakovec smješten je u središnjem dijelu Međ sjednim općinama, prostire se na površini od 77,68 km Po veličini je najveć imurske županije, a nakon korekcija granica prema su- 2. a jedinica lokalne samouprave u Županiji, te čini cca 10% ukupne površine Županije. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Č akovec je u trenutku popisa imao 27.104 stalnih stanovnika (procjena: 2013. god. 27.793 stanovnika; 2014. god. 27.852 stanovnika; 2015. god. 27.868 stanovnika i 2016.

god. 27.801 stanovnika). Površina Grada Čakovca iznosi 77,68 km2, od č površinu naselja koje je 2013. god. ušlo u sastav Grada. Gustoć ega se 4,81 km2 odnosi na površinu naselja Štefanec, tj. na 2 (procjena za 2016. god.). a naseljenosti prema tom podatku je 357,89 st/km Grad Č akovec u svom sastavu ima 14 naselja, od kojih je središte jedinice lokalne samouprave, a ujedno i županijsko središte - grad Č akovec, koje je i jedino gradsko naselje. U ostalim naseljima je ustanovljena politič ka samoupravna jedinica - Mjesni odbor. Područje Grada Č akovca je, s obzirom na izduženost u smjeru sjever - jug podijeljeno na: - sjeverni dio, lociran na pleistocenoj zaravni s naseljima Krištanovec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo Rok, Slemenice i Žiškovec, - središnji dio s Č akovcem i prigradskim naseljima Ivanovec, Štefanec, Savska Ves i Mihovljan, na poziciji od Dravske stepenice prema jugu, - južni dio lociran unutar Dravskog bazena, koji obuhvaća Kuršanec, Novo Selo na Dravi, Šandorovec i Totovec. Područje Grada s južne je strane prostorno određ eno infrastrukturnom građevinom akumulacijskog jezera HE Č akovec - tzv. Varaždinsko jezero, iako se sama granica lokalne samouprave, prema susjednoj županiji, većim dijelom proteže u prostoru akumulacijskog jezera. Preostale granice nemaju neko posebno geografsko odre stora, te su uglavnom određ đenje koje bi prostor Grada izdvajale iz okolnog proene prema granicama katastarskih općina iako i u odnosu na njih postoje odstupanja. Od usvajanja osnovnog PPUG Č akovca, 2003. godine, Grad Čakovec je, temeljem međuopćinskih sporazuma, ali i radi drugih administrativnih razloga djelomič no korigirao granice i to sa slijedećim susjednim jedinicama lokalne samouprave i s pripadajućim naseljima:

- Općina Šenkovec - naselje Šenkovec i Mačkovec, - Opć ina Strahoninec - naselje Strahoninec i Savska Ves, - Općina Pribislavec - naselje Čakovec i Pribislavec, - Općina Mala Subotica - naselje Štefanec 2 Navedena promjena utjecala je i na promjenu površina JLS, tako da površina Grada sada iznosi 77,68 km , odnosno poveć 2 ana je u odnosu na stanje prije promjene, kada je površina iznosila cca 72,87 km . gustoć broj stanovnika središnjeg naselja, grada gustoća naseljenosti središnjeg naselja ( površina 77,68 km2 broj naselja 14 broj stanovnika 27.801 (procjena za 2016.) a naseljenosti 357,9 st./km2 Čakovca 15.147 Čakovca) 920,79 udio stanovnika sjedišta Grada u ukupnom stanovništvu 54,48% Stranica 818 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 Kroz prostor Grada prolazi glavni popreč ni hrvatski prometni pravac kojim se u nastavku preko uskog hrvatskog koridora, svladavajući visoki hrvatski gorski prag , povezuju Središnja Hrvatska i Hrvatsko Primorje. Tim pravcem usmjerena su ne samo hrvatska, nego i europska prometna i gospodarska strujanja, osobito ona iz srednjoeuropskih i podunavskih prostora prema mediteranskom prostoru, odnosno prema Jadranu. Zato se može ustvrditi da ovaj širi međ imurski prostor predstavlja sjeverozapadna ulazna vrata u Hrvatsku, a dijelom i u susjednu Sloveniju. Tim se tzv. podravsko (panonsko) - jadranskim pravcem hrvatskom i europskom magistralnom autocestovnom prometnicom (D3, E65, E71), drugim važnim državnim i županijskim cestama i magistralnim željezničkim prugama, preko područja Grada Č akovca, kao važnog prometnog čvorišta, prometno spajaju neke sjevernije položene zemlje Srednje Europe (Mađarska, Austrija, Č eška, Slovačka, Ukrajina, pa djelomično i Slovenija) sa središnjim hrvatskim (Varaždin i Zagreb) i s južnim jadranskim područjem Hrvatske (Rijekom i dalje Istrom i dalmatinskim gradovima), te tako imaju izlaz na Mediteran.

Tako kroz prostor Grada Č akovca idu cestovne prometnice na istok i sjever prema Mađarskoj (Goričan - Budimpešta), na sjever, sjeverozapad i na zapad prema Sloveniji (Mursko Središće - Donja Lendava - Murska Sobota i dalje prema Mađ arskoj ili Austriji, odnosno Štrigova - Ljutomer i Nedelišće - Ormož - Ptuj), te na jug prema Varaždinu i Zagrebu. Ostalim regionalnim ili županijskim i lokalnim cestama prema Prelogu, Donjoj Dubravi i Kotoribi, Strahonincu i Kuršancu, Pribislavcu, Belici i Dekanovcu, Mihovljanu, Novom Selu Rok i Podturnu, ovaj se prostor i njegova naselja povezuju s ostalim međimurskim općinama, središtima i naseljima, ali i međ usobno. Županijske ceste treba modernizirati i uklopiti u cjelokupni cestovni prometni sustav ovog dijela Hrvatske. Kroz ovaj prostor takođ er prolaze dvije magistralne željezničke pruge, od kojih je na pravcu istok-zapad Budimpešta - Trst preko Kotoribe-Č akovca-Ptuja-Pragerskog-Ljubljane, u ovom prostoru izgrađena još 1860. godine, dok se drugi pravac sjever - jug sastoji iz dva dijela i to iz zapadne Mađarske preko Lendave-Murskog Središća do Čakovca i od Č akovca preko Varaždina i Zaboka do Zagreba, izgrađena 1886.godine, i dalje prema jadranskim lukama, koje prvenstveno imaju međ udržavno (Mađarska-Hrvatska-Slovenija), pa time i europsko značenje, ali i unutar Hrvatske međ uregionalnu važnost. Ovi pravci bi mogli preuzeti veću ulogu i bar djelomično postati sastavni dio željezničkih pruga velikih brzina koja Na temelju svega proizlazi da se prostor Grada Č ručje, ali po svojim moguć će povezivati Podunavlje s Jadranom.

akovca treba razvijati kao važno tranzitno i kontaktno podnostima i kao važno razvojno područje unutar šireg urbaniziranog područja Središnje Hrvatske, što treba uvažavati u njegovom prostornom i funkcionalnom razvitku. Na području Grada Čakovca istič u se dvije prirodne i gospodarske prostorne cjeline s njihovim najvrednijim i najznačajnijim središnjim kontaktnim prostorom: - Dravsko-međimurska nizina na jugu ovog podru čja, aluvijalna riječna tvorevina, aluvijalni sedimenti (šljunak i pijesak) rašireni u širem pojasu uz Dravu, koja je izgradnjom HE Čakovec ujezerena, prostire se na terenu izmeđ u 160 i 170 m nadmorske visine, uglavnom pod oranicama i livadama. - Krajnji jugoistočni ogranci Međ imurskih gorica ili Goričkog na sjeveru ove jedinice lokalne samouprave, valovito tercijarno pobrđ e, koje se pruža od 170 do 210 m nadmorske visine i s vrhom Slemenice 212,6 m, mladotercijarni sedimenti lapora, pješč enjaka, gline, šljunka i pijeska, pretežno pod šumom, vinogradima i voćnjacima. - Središnje nešto više ocjedito zaravnjeno područ je i zatim povišena terasa na kontaktnom području gore navedenih prirodnih cjelina, sastavljena od šljunka, pijeska i ilovače, većim dijelom između Lateralnog kanala na sjeveru i Trnave na jugu, odnosno pleistocenih ilovina na povišenom terenu dravske terase, koje se od sjeverozapada prema jugoistoku snizuje od 190 m, odnosno 170 m do 160 m nadmorske visine, najnaseljenije, pretežno kultivirano (oranice), te razvojno i infrastrukturno najvrijednije područje.

U ovom prostoru vlada svježa umjerena klima kontinentalnih osobina sa svježim perialpskim i kontinentalnim panonskim klimatskim utjecajima, vruć a ljeta i hladne zime, dovoljno humidno područje s južnim i zapadnim vlažnim i hladnim sjevernim zimskim vjetrovima. Svako gospodarsko iskorištavanje ovog područ ja obvezatno zahtjeva vođenje brige o zaštiti prirodnih vrijednosti, prirode i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne i od ljudi stvorene krajolike, kako bi se sačuvala šuma od pretjerane sječ e i propadanja, poljodjelske površine od poplava, klizanja i drugih oštećenja i neagrarnih namjena, naselja i građevinska područja od neracionalne i neekonomi treba paziti da ne dođ čne izgradnje, dok kod eksploatacije šljunka i pijeska e do devastacije krajolika. Posebna se pozornost treba posvetiti očuvanju stajačih, tekućih Broj 5 Stranica 819 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« i podzemnih voda od zagađ enja, jer se ta voda koristi ili može koristiti kao pitka i tehnološka voda za potrebe stanovnika, životinja i industrije na ovom i širem podru Treba podržavati na čitavom području Grada Č čju. akovca programe gospodarskog razvitka raznih usmjerenja (poljodjelstvo, stočarstvo, industrija, građ evinarstvo, obrt, promet, turizam, rekreacija, razne usluge i sl.), među kojima su najpoželjnije brojne manje poduzetnič ke inicijative, koje su najviše vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, gospodarstvo, koje ć e se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema načelima održivog razvitka i voditi računa o usklađenom razvoju i uređ enju prostora.

I. 4. JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U OKVIRU PROSTORNOGA UREĐENJA ŽUPANIJE Grad Čakovec smješten je u središnjem dijelu Međ sjednim općinama, prostire se na površini od 77,68 km2. Po veličini je najveć imurske županije, a nakon korekcija granica prema sua jedinica lokalne samouprave u Županiji, te čini cca 10% ukupne površine Županije. Čakovec je županijsko središte Međ imurske županije, a time i upravno, administrativno i političko središte tog prostora. Šire područ je grada spada u demografsko i gospodarsko žarište županije, a nezaobilazan je faktor i prometno značenje koje je glavni pokretač razvoja, te koncentracije stanovništva i gospodarskih djelatnosti. Čakovec je subregionalno središte Središnje Hrvatske, Na mikroregionalnoj razini razvoj konurbacije Č duć čime spada u gravitacijski areal Zagreba. akovca i Varaždina bitno utječe na razvojna kretanja u bunosti, a ponajprije na migracijske tokove radne snage. Konurbacija dvaju gradova, koja iako funkcionalno neovisna, fizionomski sve više prerasta u jedinstvenu urbanu cjelinu. Granica između Grada Č akovca i Varaždinske županije prolazi vodenom površinom akumulacijskog jezera HE Č akovec. Susjedne jedinice lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji su Grad Varaždin i Općina Trnovec Bartolovečki. Unutar Međimurske županije Grad Čakovec granič - Općinom Nedelišće, naseljima Gornji Kuršanec, Puš - Općinom Strahoninec, naseljem Strahoninec, - Opć i s: čine i Nedelišće inom Šenkovec, naseljima Šenkovec i Knezovec, - Općinom Sv.Juraj na Bregu, naseljem Zasadbreg, - Općinom Mursko Središće, naseljem Štrukovec, - Opć inom Vratišinec, naseljima Vratišinec i Gornji Kraljevec, - Općinom Podturen, naseljem Sivica, - Općinom Belica, naseljem Belica, - Općinom Pribislavec, naseljem Pribislavec, - Općinom Mala Subotica, naseljem Mala Subotica, - Općinom Orehovica, naseljima Vularija i Podbrest.

U 14 naselja koja spadaju u administrativno područ je Grada Čakovca prema procjeni DZS-a, 2016. godine je živjelo 27.801 stanovnika što je iznosi cca 24,43% stanovnika Međimurske županije (broj stanovnika MŽ 113.804). Grad Č akovec je time najmnogoljudnija jedinica lokalne samouprave u županiji, a i prostorno najveća s oko 10% površine županije. U naselju Č akovec živi više od polovice stanovnika Grada (55%), a u odnosu na županiju 13,31% stanovnika dok gradovi Prelog i Mursko Središće zajedno č demografsko središte županije. ine tek 6,82% stanovnika županije. Čakovec je prema tome Stranica 820 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 + II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA Stanje prostora analizirat će se pomoću obilježja koja opisuju pojedine aspekte prostora i koja u međusobnoj interakciji potiču razvojna kretanja: prostornu strukturu namjene površina Grada Čakovca, sustav naselja, gospodarske djelatnosti, opremljenost prostora infrastrukturom (cestovni promet, željeznički promet, pošta i Broj 5 Stranica 821 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« telekomunikacije, opskrba energijom, opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda), zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog znač aja te obvezne prostorne pokazatelje. II. 1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina Grada II.1.1. Plan korištenja i namjene prostora / površina Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 i 9/11) utvrđen je obvezni iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina pri izradi prostornih planova. Na taj način su u Prostornom planu uređenja Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/03, 9/09, 6/12 i 7/14) navedeni kvantificirani podaci o planiranoj namjeni prostora unutar njegovog obuhvata.

Promjenom teritorijalnih (administrativnih) granica Grada Čakovca temeljem Zakona o područjima županija, gradova i opć ina RH (»Narodne novine«, broj 86/06, 125/06, 16/07, 46/10, 95/08, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13) došlo je do potrebe proširenja granica prostornog obuhvata PPUG-a na područje katastarske općine Štefanec. Navedeno je uč injeno kroz postupak III. izmjene i dopune PPUG-a. Slijedom navedene činjenice došlo je do promjena u iskazu prostornih pokazatelja za namjenu površina u odnosu na prethodno Izvješće. Aktualni iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina dan je u slijedećoj tabeli: Red GRAD ČAKOVEC broj % od stan/ha ha/ Oznaka Ukupno ha površine stanovniku Grada 1.0 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Građevinska područja naselja /ukupno/ - izgrađeni dio GP/ukupno GP 1.1 - izgrađeni, odnosno uređeni dio GP - neizgrađeni dio GP Izgrađene strukture van građ.područja /ukupno/ EKSPLOATACIJSKA POLJA I POTENCI- JALNI EKSPLOATACIJSKI PPROSTORI MINERALNIH SIROVINA UKUPNO - eksploatacijsko polje »Ivanovec-Preloge« - eksploatacijsko polje »Galovo - Totovec« - dijelom sanirano eksploatacijsko polje predviđeno za reaktivaciju »Kuršanski lug - Poleve« - novog eksploatacijsko polje »Prodi« Šandorovcu IZDVOJENE PROIZVODNE ZONE UKUPNO - proizvodna zona za preradu mineralnih 1.2 sirovina uz eksploataciju »Totovec« - proizvodna zona za preradu mineralnih sirovina uz eksploataciju » Preloge« - proizvodna zona za preradu mineralnih sirovina uz eksploataciju » Kuršanski lug - Poleve« - obrtnička djelatnost sjeverno od Krištanovca IZDVOJENE POSLOVNE ZONE UKUPNO - poslovne zone uz južnu obilaznicu Čakovca sjeverno od naselja Savska Ves - planirana poslovna zona uz južnu obilaznicu Čakovca, sjeverno od naselja Strahoninec - planirana poslovna zona uz južnu obilaznicu Čakovca, uz uređaj za pročišćavanje 2.096,3816 26,99% 14,53 70,50% GP 1.477,8641 19,03% 0,0485 618,5175 7,96% 0,0203 236,3237 3,04% 0,0078 E3 109,8358 1,41% 0,0036 E3 65,7045 0,85% 0,0022 E3 20,0011 0,26% 0,0007 E3 10,6203 0,14% 0,0003 E3 13,5099 0,17% 0,0004 I 37,5086 0,48% 0,0012 I1 24,6558 0,32% 0,0008 I1 7,2324 0,09% 0,0002 I1 1,4054 0,02% 0,0001 I2 4,2150 0,05% 0,0001 K 25,0165 0,32% 0,0008 K 5,6234 0,07% 0,0002 K 2,3759 0,03% 0,0001 K 10,5691 0,14% 0,0003 Stranica 822 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 Red GRAD ČAKOVEC broj - poslovna zona sjeverno od groblja u Mihovljanu - poslovna zona tehničkih servisa i kamionskog parkiranja jugoistočno od naselja Preloge IZDVOJENE ZONE KOMUNALNIH SERVISA UKUPNO Za potrebe komunalnih servisa održavanja gradskih površina, neposredno uz groblje u Mihovljanu - područje namijenjeno uređenju reciklažnog dvorišta isključivo građevinskog otpada - područje »Pustošija« - područje županijskog centra za gospodarenje otpadom »Totovec« IZDVOJENE TURISTIČKO - UGOSTITELJ- SKE ZONE UKUPNO - ugostiteljski kompleks »Hozjan« u Mačkovcu IZDVOJENE ZONE REKREACIJE UKUPNO - rekreacijski sadržaji uz naselje Krištanovec - planirana zona jahačkog centra sjeverozapadno od grada Čakovca - rekreacijski ribnjak jugoistočno od naselja Kuršanec - postojeći sadržaji ribičkog društva uz jezero eksploatacije »Preloge« Poljoprivredne površine /ukupno/ - osobito vrijedno obradivo tlo 1.3 - vrijedno obradivo tlo - ostalo obradivo tlo Šumske površine /ukupno/ 1.4 - gospodarske šume - zaštitne šume 1.5 Ostale poljopr.i šumske površine Vodene površine /ukupno/ - vodotoci, kanali - ribnjaci - vodene površine akumulacije HE Čakovec 1.6 - vodene površine dravskih rukavca - vodene površine unutar eksploatacija - površina je uračunata u površini E3 - vodene površina unutar ind. zone uz eksploatac. u Totovcu - površina je uračunata u površini »I1« Ostale površine /ukupno/ - groblje u Mihovljanu i Sandorovcu - područje kompleksa centralne plinske stanice (CPS) Mihovljan 1.7 - građevna čestica TS 35/10 Kv »Ivanovec« - područje uređaja za pročišć. otpadnih voda Čakovec - kompleksi pratećih prometnih građevina - parkirališta Grad Čakovec /ukupno/ % od stan/ha ha/ Oznaka Ukupno ha površine stanovniku Grada K 3,4870 0,04% 0,0001 K 2,9611 0,04% 0,0001 K3 41,5549 0,53% 0,0014 K3 2,3108 0,03% 0,0001 K3 6,9626 0,09% 0,0002 K3 3,5282 0,05% 0,0001 K3 28,7533 0,37% 0,0009 T1 2,2237 0,03% 0,0001 T1 2,2237 0,03% 0,0001 R 20,1842 0,26% 0,0007 R 1,5217 0,02% 0,0001 R2 17,2319 0,22% 0,0006 R9 0,9629 0,01% 0,0000 R9 0,4677 0,01% 0,0000 P 4.217,1744 54,29% 0,1385 P1 2.881,0789 37,09% 0,0946 P2 1300,5058 16,74% 0,0427 P3 35,5897 0,46 0,0012 Š 573,9114 7,39% 0,0188 Š1 26,8281 0,35% 0,009 Š2 547,0833 7,04 0,180 PŠ 273,7824 3,52% 0,0090 V 335,0822 4,31% 0,0110 2,9281km 29,2810 0,38% 0,0010 RI 0,0431 0,00% 0,0000 AH 295,4990 3,80% 0,0097 V 10,2591 0,13% 0,0003 V 38,2011 0,49% 0,0013 V 2,0048 0,03% 0,0001 ostalo 35,0685 0,45% 0,0012 G 17,8473 0,23% 0,0006 IS 2,2031 0,03% 0,0001 IS 0,2762 0,00% 0,0000 IS1 9,0119 0,12% 0,0003 IS2 4,3681 0,06% 0,0001 IS4 1,3619 0,02% 0,0000 7.767,7242 100,00% 3,92 Broj 5 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 823 Odnos površina po namjenama utvrđenih prema II. izmjenama i dopunama PPUG koji su korišteni za izradu prethodnog Izvješća i površina prema III. izmjenama i dopunama PPUG koji podaci se koriste za ovo Izvješće, dan je u slijedećoj tabeli.

Stranica 824 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 II.1.2. Građevinska područja naselja Građevinska područja naselja sastoje se od neizgrađ nje) predviđ enih dijelova (mjestimična izgradnja ili bez ikakve izgradenih za potrebe daljnjeg širenja i razvoja naselja te izgrađenih dijelova unutar kojih je predviđeno dopunjavanje postojeće strukture. Građevinska područja naselja predviđ ena su za stanovanje i sve ostale prateće namjene. Unutar ovih građevinskih područja predviđena je izgradnja građ evina (stambena, proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička, javna i društvena, športsko-rekreacijska, infrastrukturna) i uređenje javnih i zelenih površina. Građevinska područja naselja utvrđena su Prostornim planom uređ enja Grada s utvrđenim osnovnim zoningom u odnosu na namjenu prostora. Pri tome su uzete u obzir obveze iz planova šireg područja te ciljevi prostornog razvoja i uređenja prostora u odnosu na demografske podatke, izgra đenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja pojedinog naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i drugo. Športsko-rekreacijske zone sastavni su dio prostora unutar gra đevinskih područja naselja. Površine infrastrukturnih sustava su linijske (trase i koridori prometa, telekomunikacija i energetike) i površinske infrastrukturne građevine državnog i županijskog značaja. U nastavnim tabelama dan je prikaz površina naselja po funkcionalnim zonama. Razlikovni prikaz površina naselja po funkcionalnim zonama koje su se mijenjale u odnosu na prethodno Izvješće:

Odnos funkcionalnih zona unutar izgrađ enih dijelova građevinskog područja: Broj 5 Stranica 825 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Odnos funkcionalnih zona unutar neizgrađ enih dijelova građevinskog područja (područja za razvoj naselja): Odnos funkcionalnih zona unutar ukupnog građ evinskog područja naselja: II.1.3. Izgrađene strukture izvan naselja Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja obuhva s obzirom na nač ća građevine, sadržaje, djelatnosti i površine koje se in korištenja, tipologiju izgradnje, prometno opterećenje prostora i druge utjecajne faktore ne smještaju unutar građevinskog područja naselja. Najveća izdvojena građevinska područ ja izvan naselja su površine gospodarske namjene - poslovne, industrijske te ugostiteljsko - turističke namjene. Od najznačajnijih površinskih infrastrukturnih građ građevine (prometnice, dalekovodi, plinovodi, naftovodi). evina su prostori rezervirani za linijske infrastrukturne Glede komunalno-servisnih namjena treba istaknuti postojeće odlagalište otpada u Totovcu. Građenje izvan građevinskog područ ja naselja (izdvojene namjene izvan naselja) predviđeno je za građevine koje svojom namjenom trebaju biti vezane uz funkciju poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednu stočarsku Stranica 826 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 proizvodnju, pri č emu one brojem i koncentracijom ne smiju formirati ulične poteze ili grupacije građevina. Za izgradnju tih građ evina ne smiju se koristiti najvrijednije kategorije poljoprivrednog i šumskog zemljišta, prirodne vrijednosti Planom predložene za zaštitu te prometni i infrastrukturni koridori, vodozaštitna područja, izvorišta, retencijski prostori, uključ ivo prostori vodotoka sa svojim zaštitnim pojasom.

Gradnja izvan građevinskog područ ja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja obuhvaća: a) građevine različ ite namjene vezane uz prirodne resurse (poljoprivredno i šumsko zemljište što uključuje i uređenje rasadnika) te prometno-infrastrukturne gra b) građevine koje se mogu graditi izvan građ đevine, čiji je razvoj predviđen i izvan naselja, evinskog područja grade se i koriste na način da ne ometaju druga korištenja u prostoru, ne ugrožavaju postojeć uključivo vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika, c) građevine izgrađene temeljem građ e prirodne resurse te prometnu i komunalnu infrastrukturu, evinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednač ena - mogu se sanirati, održavati i rekonstruirati Izvan građevinskih područja mogu se graditi sljedeć - gradnja građevina u funkciji poljoprivrede, - uređenje rekreacijskih prostora bez znač e građevine: ajnog utjecaja na okolinu, - izvedba istražnih i eksploatacijskih bušotina unutar utvrđenog eksploatacijskih polja plina, - izgradnja infrastrukturnih građevina, - rekonstrukcija postojećih građevina izgrađ enih izvan građevinskih područja, Najveći dio područja Grada Č akovca izvan naselja su: površine poljoprivredne namjene, šume, ostale poljoprivredne i šumske površine (manje rascjepkane obradive i neobradive površine, pašnjaci, manji šumarci - gajevi), vodene površine (vodotoci) i ostale površine. II. 2. SUSTAV NASELJA Struktura naselja A) razmještaj i tipologija naselja Naselje P2011 % Čakovec 15.147 54,45 Ivanovec 2.093 2.093,00 Krištanovec 626 626,00 Kuršanec 1.584 1.584,00 Mačkovec 1.326 1.326,00 Mihovljan 1.380 1.380,00 Novo Selo na Dravi 634 634,00 Novo Selo Rok 1.441 1.441,00 Savska Ves 1.217 1.217,00 Slemenice 244 244,00 Šandorovec 335 335,00 Totovec 534 534,00 Žiškovec 543 543,00 Štefanec 716 2,57 Ukupno: 27.820 100,00 Napomena: naselje Štefanec u sastav Grada Č P2001. % Index 11/01 15.790 55,73 95,92 2.195 7,97 95,35 673 2,44 93,00 1.314 4,77 120,54 1.359 4,94 97,57 1.235 4,49 111,74 622 2,26 101,92 1.476 5,36 97,62 1.238 4,50 98,30 218 0,79 111,93 316 1,15 106,01 529 1,92 100,95 561 2,04 96,79 808 2,85 88,61 28.334 100,00 98,46 akovca ulazi 2013. god. temeljem Zakona o područjima Županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Međ imurska županija je izrazito populacijski polarizirana, a najveća koncentracija stanovnika je upravo na području Čakovca. Grad Č akovec i okolna naselja dio su urbanizacijske osi sjevernog dijela Hrvatske koja je najizraženija, u smislu koncentracije stanovnika, upravo na potezu od Varaždina do Murskog Središća. Osim Č akovca, najviše stanovnika živi u bližem prigradskom prstenu, Ivanovcu, Novom Selu Rok, Mihovljanu, Mačkovcu i Savskoj Vesi. Kuršanec, iako udaljeniji od grada, rast doživljava pod utjecajem brzo rastućeg romskog stanovništva te zbog blizine Varaždina. Broj 5 Stranica 827 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Prema velič inskim kategorijama, vidljivo je da na području Grada nema malih naselja i zaseoka jer tek dva naselja imaju manje od 500 stanovnika u kojima živi 2,08% stanovnika. Najviše stanovnika (19,28%), izuzevši Č akovec, živi u naseljima od 1000 do 1500 stanovnika, a to su upravo spomenuta naselja u prigradskom prstenu koja su dobro prometno povezana. U naseljima od 1500 do 2500 stanovnika živi 13,21%, a tu spada najmnogoljudniji čakovečki satelit Ivanovec i naselje Kuršanec. Broj stanovnika Naselje (P2011) Slemenice 244 Šandorovec 335 Totovec 534 Žiškovec 543 Krištanovec 626 Novo Selo na Dravi 634 Štefanec 716 Savska Ves 1.217 Mačkovec 1.326 Mihovljan 1.380 Novo Selo Rok 1.441 Kuršanec 1.584 Ivanovec 2.093 Čakovec 15.147 Ukupno: 27.820 Grad Čakovec obuhvać Ukupan broj stanovnika Veličinske Udio po veličinskim kategorije % kategorijama 0-500 579 2,08 500-1000 3.053 10,97 1000-1500 5.364 19,28 1500-2500 3.677 13,21 > 2500 15.147 54,45 27.820 99,99,00 a 14 naselja koja se nalaze na površini od ukupno 77,68 km². Iz navedenog proizlazi da gustoć a naselja, odnosno broj naselja na 1000 km² iznosi 180,23 što je približno jednako gustoći naselja Međimurske županije. Naime, visoka gustoć a naselja spomenutog prostora odgovara natprosječnoj gustoći naseljenosti.

Gustoća naselja (broj naselja/1000km²) B) gradska naselja U Č 180,23 akovcu 2011. godine živi nešto više od polovice stanovnika Grada Čakovca, 54,45% što je razumljivo s obzirom na dominantno znač enje grada u prostoru. Zanimljivo je pratiti promjenu broja i udjela stanovnika gradskog naselja u odnosu na JLS kojoj pripada. Rast broja stanovnika Grada Čakovca do 1981. ponderiran je upravo koncentracijom stanovnika u samom naselju Č 58,88%. Uzrok tome je, kao što je već akovec kada udio gradskog stanovništva iznosi najviših prije navedeno, preseljavanje stanovnika iz rubnih dijelova županije u potrazi za radnim mjestima. Godine 1991. broj stanovnika Grada znatno je porastao dok udio gradskog stanovništva ostaje na istoj razini (58,71%) što znač i da se dominantno značenje grada polako smanjuje usporedno s urbanizacijom okolnih naselja. Posljednjih tridesetak godina, u uvjetima decentralizacije gradskih funkcija i suburbanizacije, udio gradskog stanovništva postupno opada (2001. 57,36%; 2011. 55,88%), a počinje opadati i ukupan broj stanovnika Grada Čakovca. Stranica 828 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 Čakovec Ostala naselja Naselje 1971. Čakovec 11.773 Ukupno Grad Čakovec 21.421 Udio (%) 54,96 Napomena: gornji podaci su bez naselja Štefanec C) gustoća naseljenosti Opća gustoća naseljenosti Grada Č 55,88% 44,12% 1981. 1991. 2001. 2011. 14.595 15.999 15.790 15.147 24.788 27.250 27.526 27.104 58,88 58,71 57,36 55,88 akovca iznosi 358,14 st/km² što je daleko iznad prosjeka Međimurske županije (164,2 st/km²) koja spada u najgušć e naseljene županije u Hrvatskoj. Pritom je najgušće naseljen grad Č akovec s 920,79 st/km², zatim Novo Selo na Dravi s 449,65 i Savska Ves s 400,33 st/km². Najrjeđe naseljena naselja su Šandorovec s 84,81 i Totovec s 90,05 st/km². Sva naselja su iznad prosjeka Hrvatske čija prosječna naseljenost iznosi 78,48 st/km².

Naselje Površina (km²) Čakovec 16,45 Ivanovec 9,52 Krištanovec 4,59 Kuršanec 5,35 Mačkovec 4,31 Mihovljan 4,82 Novo Selo na Dravi 1,41 Novo Selo Rok 9,97 Savska Ves 3,04 Slemenice 1,1 Šandorovec 3,95 Totovec 5,93 Žiškovec 2,53 Štefanec 4,77 Ukupno: 77,68 Relevantniji pokazatelj stvarne gustoć Gustoća naseljenosti P2011. (st/km²) 15.147 920,79 2.093 219,85 626 136,38 1.584 296,07 1.326 307,65 1.380 286,31 634 449,65 1.441 144,53 1.217 400,33 244 221,81 335 84,81 534 90,05 543 214,62 716 150,10 27.820 358,14 e naseljenosti i izgrađenosti nekog prostora je gustoća naseljenosti građevinskog područja koja na području Grada Č akovca iznosi 13,27 st/ha, a gustoća naseljenosti izgrađenog dijela građevinskog područja 18,82 st/ha. Najgušć Čakovec i Novo Selo na Dravi, a najrjeđe Štefanec, Ma Naselje Gustoć e naseljena naselja prema tim pokazateljima su Kuršanec, čkovec, Slemenice, Totovec i Krištanovec. Gustoća naseljenosti izgrađenog a naseljenosti GP (st/ha) Čakovec 15,58 Ivanovec 11,47 Krištanovec 10,49 Kuršanec 20,06 Mačkovec 8,89 Mihovljan 13,89 Novo Selo na Dravi 16,43 GP (st/ha) 22,23 16,55 12,47 34,31 13,98 16,78 18,30 Broj 5 Stranica 829 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Naselje Gustoć Gustoća naseljenosti izgrađenog a naseljenosti GP (st/ha) Novo Selo Rok 10,30 Savska Ves 13,84 Slemenice 9,81 Šandorovec 14,60 Totovec 8,85 Žiškovec 11,42 Štefanec 8,05 Ukupno: 13,27 Sustav središnjih naselja prema velič GP (st/ha) 15,01 17,88 16,77 17,93 10,55 13,65 11,28 18,82 ini i funkciji na lokalnoj razini U sustavu naselja Međ imurske županije jasno se diferenciraju veća kompaktna nizinska naselja donjeg i središnjeg Međimurja te mala raštrkana naselja gornjeg Me Međimurje što daje karakteristike naseljima. Naselje Č zbog natprosječne velič đimurja. Područje Grada Čakovca spada u središnje akovec se pritom može izdvojiti kao posebna kategorija ine u demografskom i fizionomskom smislu u odnosu na okolni prostor. Čakovec je središnje naselje kojem gravitira gotovo cijelo Međ imurje te je time i regionalno središte. U posljednje vrijeme neke od centralnih funkcija preuzimaju gradovi Prelog i Mursko Središće. Središnje naselje određeno je brojnošću funkcija kojima opslužuje okolni prostor i koje mu priskrbljuju gravitaciju stanovništva okolnog prostora. Od prigradskih naselja, koja spadaju u administrativno podru čje Grada Čakovca, još se Ivanovec može izdvojiti kao razvojno središte (prema prostornom planu) s obzirom na funkcije kojima se koristi stanovništvo tog prostora (razvijena radno gospodarska zona). Ostala naselja su funkcionalno ovisna o gradu, iako razvojem i urbanizacijom polako poprimaju neke urbane funkcije.

Prema veličini građevinskog područja, Č akovec zauzima najveću površinu od 974,48 ha što je 46,48% ukupnog građevinskog područ ja, a slijede naselja Ivanovec s 202,95 ha, Mačkovec s 149,47 ha i Novo Selo Rok s površinom od 142,27 ha koja zajedno zauzimaju 23,57% gra đevinskog područja. Najmanje građevinsko područje imaju naselja Šandorovec (24,29 ha) i Slemenice (24,88 ha) koja zajedno zauzimaju tek 2,35% ukupne građevinske površine Grada Čakovca. Može se zaključ a naselja i funkcionalno najznačajnija. iti da su površinski najveć Broj i udio naselja prema veličini: Ukupno Veličina Naselje građevinsko naselja (ha) područje (ha) Šandorovec 24,29 0-40 Slemenice 24,88 Novo Selo na Dravi 41,54 Žiškovec 47,74 41-70 Krištanovec 59,09 Totovec 66,66 Kuršanec 87,65 Savska Ves 87,96 71-100 Mihovljan 99,15 Štefanec 88,87 Novo Selo Rok 142,27 101-200 Mačkovec 149,47 Ivanovec 202,29 >200 Čakovec 974,48 Ukupno: 2.096,38 Udio u ukupnom Udio u uku- Broj naselja GPn% pnom GPn% 1,16 2,35 2 1,19 1,98 2,28 10,26 4 2082 3,18 4,18 4,20 17,35 4 4,73 4,24 6,79 7,13 23,57 3 9,65 46,48 46,48 1 100,00 100,00 14 Stranica 830 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 II. 3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI A/ Gospodarske djelatnosti izvan naselja • Poljoprivreda i šumarstvo Obradive poljoprivredne površine na području grada Čakovca su prostornim planom podijeljene na vrijedno obradivo tlo (16,74% ukupne površine grada), osobito vrijedno obradivo tlo (37,09% površine grada) i ostalo obradivo tlo (0,46%). Osobito vrijedno poljoprivredno tlo zauzima površinu od 2881,08 ha (68,3% ukupnih poljoprivrednih površina), a prostire se u južnom dijelu Grada uz Dravu te sjevernije od Čakovca. Vrijedno obradivo tlo zauzima 1.300,51 ha zemljišta (30,83% poljoprivrednih površina), a to su površine južno od Čakovca, te izmeđ u Savske Vesi i Ivanovca. Poljoprivredno zemljište karakterizira usitnjenost posjeda što je posljedica cijepanja parcela prilikom nasljeđivanja kroz povijest.

Šumske površine zauzimaju ukupno 573,91 ha što je oko 7,39% površine grada. Sve šume imaju obilježje zaštitnih šuma, odnosno manji dio su gospodarske šume. Struktura poljoprivrednih i šumskih površina Ukupno poljoprivredne površine Osobito vrijedno poljoprivredno tlo Vrijedno obradivo tlo Ukupno šumske površine Zaštitne šume Gospodarske šume Ostale poljoprivredne i šumske površine • Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina Udio u Udio u pov. Površina (ha) kategoriji (%) Grada (%) 4.217,17 54,29 2.881,08 68,32 40,48 1.300,51 30,82 13,00 573,91 7,51 547,08 95,30 7,04 26,83 4,67 0,35 273,78 3,52 Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina nalaze se na području južnog dijela Grada Čakovca, u dravskoj nizini. Sva eksploatacijska polja služe za iskop šljunka i pijeska, a ukupna površina postojećih i planiranih polja iznosi 109,84 ha. Postojeć e eksploatacije su Ivanovec-Preloge (65,70 ha) i Galovo-Totovec (20,00 ha), dok je polje Kuršanski lug-Poleve (10,62 ha) dijelom sanirano te se namjerava reaktivirati, a Prodi-Šandorovec (13,51 ha) je novo polje u razvoju. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Eksploatacijsko polje »Ivanovec-Preloge« Eksploatacijsko polje »Galovo-Totovec« Eksploatacijsko polje »Kuršanski lug-Poleve« Eksploatacijsko polje »Prodi« Šandorovec Ukupno: • Proizvodne i poslovne djelatnosti Grad Č Površina Vrsta mineralnih Napomena (ha) sirovina 65,70 Šljunak i pijesak Postojeće 20,00 Šljunak i pijesak Postojeće 10,62 Šljunak i pijesak Dijelom sanirano 13,51 Šljunak i pijesak Planirano 109,84 akovec je gospodarsko središte županije, a osim industrijskih zona unutar građevinskog područja Čakovca, proizvodne i poslovne površine nalaze se kao izdvojena građevinska područja van naselja. Tako na jugu gradskog područ ja, kraj Totovca postoje tri proizvodne zone za preradu mineralnih sirovina, a to su proizvodne zone Totovec, Preloge i Kuršanski lug - Poleve. Proizvodna zona Krištanovec namijenjena je za obrtničke djelatnosti, a sve četiri zauzimaju površinu od 37,51 ha.

Proizvodne površine Proizvodna zona »Totovec« Proizvodna zona »Preloge« Proizvodna zona »Kuršanski lug-Poleve« Proizvodna zona »Krištanovec« (planirano) Ukupno: Površina (ha) Namjena 24,66 Prerada mineralnih sirovina 7,23 Prerada mineralnih sirovina 1,41 Prerada mineralnih sirovina 4,21 Obrtnička djelatnost 37,51 Broj 5 Stranica 831 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« B/ Gospodarske djelatnosti unutar naselja Proizvodne i poslovne djelatnosti unutar naselja smještene su odnosno usmjeravaju se u funkcionalne zone gospodarske namjena. Velič ina (površina) takvih zona iskazana je u poglavlju II.1.2 (građevinska područja naselja prema namjeni). • Prikaz gospodarske strukture: Područje djelatnosti A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B) Rudarstvo i vađenje C) Prerađivačka industrija D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F) Građevinarstvo G) Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala H) Prijevoz i skladištenje I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J) Informacije i komunikacije K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L) Poslovanje nekretninama M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P) Obrazovanje Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi R) Umjetnost, zabava i rekreacija S) Ostale uslužne djelatnosti n/ Nepoznato područje djelatnosti Ukupno:

Izvor: Broj Pozitivno Negativno Broj poduzetnika poslovali poslovali zaposlenih 22 16 6 299 1 1 0 2 211 155 56 6.107 19 14 5 81 8 5 3 367 126 92 34 1.324 265 194 71 1.805 34 24 10 221 54 35 19 188 51 41 10 237 11 9 2 23 28 17 11 36 173 130 43 510 20 15 5 317 1 0 1 0 15 14 1 141 8 8 0 39 8 7 1 66 41 29 12 67 1 0 1 0 1.097 806 291 11.830 FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Grada Čakovca, srpanj 2015.g. Gustoća poduzeća, Grad Čakovec, Međ imurska županija i Republika Hrvatska: Promatrana Broj Sadržaj sredina stanovnika Broj poduzetnika Grad Čakovec 27.820 Gustoća pod./1000 st. Broj Međimurska 113.804 poduzetnika županija Gustoća Broj Republika 4.284.889 poduzetnika Hrvatska Gustoća Izvor: HGK, Županijska komora Čakovec Mali Srednji Veliki Ukupno poduzetnici poduzetnici poduzetnici 1.069 24 4 1.097 38,43 0,86 0,14 39,43 2.431 43 7 2.481 21,36 0,38 0,06 21,80 98.497 1.208 352 100.057 22,99 0,28 0,08 23,35 Stranica 832 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 • Turizam, sport i rekreacija Grad Č akovec prema svojem položaju spada u kontinentalna turistička odredišta Hrvatske, a najznačajnija turistička točka je čakovečka starogradska jezgra. Podru infrastrukturu, no potencijal za razvoj i jač čje Grada Čakovca nema osobito razvijenu turističku u afirmaciju turizma postoji i to u obliku seoskog turizma te razvoja športsko-rekreacijskih punktova uz akumulacijsko jezero. Broj zabilježenih turista, prema podacima Turistič varira, a kreće se od četiri do četrnaest tisuća. Poveć uz ekskurzije i razne ljetne manifestacije.

Prema podacima TZ Č ke zajednice Grada Čakovca, u posljednjih nekoliko godina anje turista obično se bilježi u toplijim mjesecima vezano akovec, 2015. god. u Gradu je boravilo ukupno 6.384 turista od kojih su 2.874 bili strani, a 3.510 domać i turisti. Ukupno je ostvareno 12.362 noćenja i to 5.389 stranih i 6973 domaćih. Smještajni objekti nalaze se samo u Č akovcu, a to su Hotel Park sa 186 postelja, Hotel Aurora, Hotel Royal No.1, Hostel Stela i Villa Matulina. Ukupan broj postelja iznosi 242 iz čega proizlazi da su 8,7 postelje na 1000 stanovnika. Broj postelja po kilometru kvadratnom iznosi 3,11. Objekt Kvaliteta Hotel »Park« ** Č Adresa Br. soba Br. stalnih postelja 186 (+46 pomoćne akovec, Zrinsko-Frankopanska 14 106 Sobe »Royal« *** Č postelje) akovec, Kolodvorska 13 6 11 Rooms »Aurora« *** Čakovec, Franje Pun Villa »Matulina« *** Č čeca 2 9 14 akovec, Augusta Cesarca 25 2 4 Hostel »Stela« d.o.o. Č 17 (+4 pomoćne akovec, A. Schulteissa 19 4 Sobe za iznajmljiva- Č postelje) akovec, Neumannova 4 5 10 nje »Autostop« Broj postelja Broj stanovnika Ukupno: 132 242 Broj postelja/1000 stanovnika Broj postelja/km² 242 27.820 Ugostiteljsko-turistič 8,7 3,11 ke površine izvan naselja zauzimaju ukupno 2,22 ha Grada Čakovca, a to je konkretno ugostiteljski kompleks »Hozjan« kod Mačkovca. Unutar naselja, jedino u Č akovcu je 1,248 ha ugostiteljsko-turističke namjene. II. 4. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM A/ DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Č akovec kao sjedište županije ima dobro razvijenu društvenu infrastrukturu kojom se koristi stanovništvo cijelog Međ imurja. Županija je po tom pitanju izrazito centralizirana, pa usprkos pokušajima decentralizacije obrazovne, zdravstvene i drugih funkcija uz druge gradove županije, Čakovec i dalje ostaje mjesto koncentracije svih najvažnijih županijskih ustanova društvene infrastrukture.

A1/ obrazovanje Na područ ju Grada postoje obrazovne ustanove svih vrsta, od predškolskih, osnovnih i srednjih škola pa do visokih učilišta i fakulteta. Već ina obrazovnih ustanova, njih 29 (78%), je smješteno u Čakovcu, dok su još po dvije (dječji vrtić i osnovna škola) u Ivanovcu, Kuršancu i Novom Selu Rok, te po jedna u Mačkovcu, Krištanovcu i Šandorovcu. Č akovec je srednjoškolsko središte županije te središte visokoškolskih ustanova. Broj 5 Stranica 833 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Obrazovne ustanove prema vrsti USTANOVA 1. Dječji vrtić CVRČAK Predškolske ustanove 2. Dječji vrtić CIPELICA 3. Dječji vrtić Broj upisane NAZIV djece 2016/17. Matični objekt (Čakovec) 204 MASLAČAK (Čakovec) 108 KRIJESNICE (Čakovec) 51 STONOGA (Novo Selo Rok) 45 PČELICE (Ivanovec) 57 VJEVERICA (Čakovec) 171 CIPELICA (Čakovec) 166 MRAV (Mačkovec) 35 ZVIJEZDICE (Šandorovec) 44 PIRGO (Kuršanec) 41 »Hižica« (privatni vrtić) 23 4. Dječji vrtić »Loptica« (privatni vrtić) 44 5. Dječji vrtić »Dječ 6. Dječji vrtić ja mašta«(privatni vrtić) 66 »Žibeki« (privatni vrtić) 68 7. Dječji vrtić »Marija Petković« (vjerski) 18 I. Osnovna škola 1. Čakovec 2. II. Osnovna škola Č Osnovne škole 3. III. Osnovna škola Č 4. Osnovna škola Ivanovec 5. Osnovna škola Kuršanec 6. UKUPNO: 1141 - Područna škola Krištanovec, 773 - Područna škola Novo Selo Rok akovec 436 akovec 375 235 422 Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec 147 7. Umjetnič ka škola Miroslav Magdalenić Čakovec 271 1. Gimnazija Čakovec 2. Ekonomska i trgovač 3. Gospodarska škola Č Srednje škole 4. Graditeljska škola Č 5. Tehnička škola Č 6. Srednja škola Čakovec 1. Učiteljski fakultet sveu Visoka učilišta i fakulteti 2. Međimursko veleuč UKUPNO: 2.659 731 ka škola Čakovec 679 akovec 515 akovec 610 akovec 844 108 UKUPNO: 3.487 čilišta u Zagrebu - Odsjek u Čakovcu 506 ilište u Čakovcu 825 U školskoj godini 2017./2018. u osnovne škole u Gradu Čakovcu upisano je ukupno 2659 učenika iz čega proizlazi da je upisano 95,6 uč enika na 1000 stanovnika. U istom razdoblju je u srednje škole upisano ukupno 3487 učenika što je 125,3 uč enika na 1000 stanovnika. Broj srednjoškolskih učenika nadmašuje broj osnovnoškolskih iz razloga što su čakoveč ke srednje škole odredište učenika iz cijele županije.

A2/ kultura, umjetnost i sport U Čakovcu djeluje nekoliko javnih kulturno-umjetni ski i Muzej Međ čkih ustanova: Centar za kulturu, Knjižnica Nikola Zrinimurja, a u svrhu kulturnih djelatnosti koriste se i društveni domovi, dvorane i drugi prostori u Stranica 834 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 Čakovcu i po naseljima. Kulturno-umjetnička društva, razli i druge udruge građana iz područja kulture obogać čiti glazbeni sastavi, pjevački zborovi, plesni klubovi uju društvenu infrastrukturu Grada Čakovca. Aktivnosti i manifestacije organiziraju se pod okriljem Turistič ke zajednice grada Čakovca, a medijski su popraćene od strane radio postaja i televizije te nekoliko tjednika koji imaju sjedište na području Grada. Na području Č akovca djeluju mnogobrojni sportski klubovi i udruge koji se bave raznim natjecateljskim sportovima i rekreacijskom djelatnošć u. Oni za svoje aktivnosti koriste više sportskih dvorana, igrališta i druge objekte namijenjene sportu, rekreaciji, edukaciji i zabavi svih uzrasta stanovništva. Djelatnosti vezane uz sport u Čakovcu obavlja gradsko poduzeće »Ekom«. Na području Grada Č akovca registrirano je ukupno 379 različitih udruga iz oblasti kulture, umjetnosti, tehničke kulture, sporta i drugih segmenata društvenog života. A3/ zdravstvena zaštita Zdravstvenu zaštitu stanovnika grada Č akovca, ali i cijele županije obavlja Dom zdravlja Čakovec, Županijska bolnica Čakovec, Zavod za javno zdravstvo Me privatne liječnič đimurske županije u Čakovcu, te privatne poliklinike, ke ordinacije, stomatološke ordinacije i ljekarne. U Županijskoj bolnici je ukupno 362 postelja, što iznosi 13,0 postelja na 1000 stanovnika Grada Č akovca, odnosno 3,2 postelje na 1000 stanovnika Županije.

Djelatnost Broj kreveta Interna medicina s pulmologijom 97 Neurologija 20 Pedijatrija 25 Psihijatrija 29 Infektologija 10 Ginekologija i opstetricija 52 Opća kirurgija 94 Oftalmologija 10 Otorinolaringologija 14 Ukupno: 351 Anesteziologija i reanimatologija sa središnjom jedinicom intenzivnog liječ 11 enja (izvan osnovnih kriterija) Izvor: Županijska bolnica Čakovec, 2015.g. Sveukupno: 362 Omjer timova primarne zdravstvene zaštite koji rade u vlastitom prostoru ili prostoru Doma zdravlja Čakovec, stanje 2015.godine Broj Broj Sveukupni timova u Djelatnost timova u broj prostoru 01.09.2015. vlastitom timova Doma prostoru zdravlja Opća medicina 54 10 44 Pedijatrija 5 2 3 Ginekologija 5 4 1 Stomatologija 44 21 23 Zubotehnički la- 3 0 3 boratorij Izvor: Dom zdravlja Čakovec, 2015.g. Timovi u Omjer privatizacije koncesiji Timovi u prostoru Doma Doma zdravlja % u DZ % u zakupu zdravlja 34 10 16,67 83,33 2 1 0 100 0 1 20 80 19 4 9,09 90,91 0 0 0 100 Broj 5 Stranica 835 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« A4/ socijalna skrb Socijalnu skrb provode slijedeće ustanove: 1. Centar za socijalnu skrb Čakovec 2. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec - dislocirana jedinica depadansa, Čakovec 3. Dnevni boravak djece »Dr. Antun Bogdan« Caritasa Varaždinske biskupije, Čakovec 4. Privatni domovi za starije i nemoćne osobe Ukupni kapacitet Doma za starije i nemoćne osobe Č akovec je 282 osobe, Doma Novinšćak 190 osoba i Doma Gudlin u Štefancu cca 30 osoba što je 18 postelja na 1000 stanovnika Grada Čakovca.

A5/ pravosuđe Pravosudna tijela u Č akovcu su Županijski sud u Varaždinu, stalna služba u Čakovcu, Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni sud u Č akovcu, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu, stalna služba u Čakovcu, Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu te 19 odvjetnič kih ureda i 5 javnobilježničkih ureda u Čakovcu. B/ KOMUNALNA I DRUGA JAVNA INFRASTRUKTURA B1/ Prometna infrastruktura - cestovna infrastruktura - Državne ceste na području Grada Čakovca Oznaka državne ceste G.P. Gorič Opis ceste Duljina (km) an (gr.R.Madžarske)-Čakovec-Varaždin-Breznički D3 Hum-Zagreb-Karlovac-Rijeka (D8) D20 Č 14,53 akovec (D3)-Prelog-D.Dubrava-Đelekovac-Koprivnica (D2) G.P. Mursko Središć e (gr. R.Slovenija)-Šenkovec-Čako- D209 vec (D3) Nerazvrstane ceste na području Grada Č akovca razvrstane su prema njihovoj prometnoj važnosti u tri kategorije i dodijeljene su im sljedeće oznake: 1.) GC - I kategorije - bivše javne ceste ŽC i LC kroz sva naselja; sabirne ceste velike gustoće prometa koje povezuju područja unutar Grada Čakovca; 2.) NC - II kategorije - asfaltirane ceste unutar grada ili naselja, ceste koje povezuju grad i okolna naselja; pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina; 3.) NC - III kategorije, druge ceste na područ ju naselja i grada, poljski i šumski putevi te ostale ceste koje prolaze izvan građevinskog područja REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA GRADA ČAKOVCA - SVEUKUPNO Naselja: Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Ma čkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Štefanec, Totovec, Žiškovec VRSTA NC UKUPNO GC - UKUPNO NC - UKUPNO NC - Dužina (m)

I kategorija: 64.875 II kategorija: 95.626 III kategorija: 234.210 SVEUKUPNO: 394.711 Stranica 836 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 REGISTAR NERAZVRSTANIH CESTA GRADA Naselja: Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Ma ČAKOVCA - GRADSKE CESTE - I kategorija čkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Štefanec, Totovec, Žiškovec Oznaka gradske ceste ceste (GC) GC01 Čakovec, Ivanovec GC02 Čakovec GC03 Čakovec GC04 Č Naselje Dužina (m) 7.011 2.457 1.585 akovec, Svaska Ves 5.513 GC05 Čakovec GC06 Čakovec GC07 Čakovec GC08 Čakovec GC09 Č 723 2.042 2.060 1.979 akovec, Mihovljan, Novo Selo Rok 8.160 GC10 Čakovec, GC11 Mihovljan, Ma GC12 Krištanovec GC13 Žiškovec GC14 Novo Selo Rok GC15 1.112 čkovec 4.354 1.537 1.970 1.168 Štefanec, Ivanovec, Totovec 5.993 GC16 Gornji Kuršanec, Kuršanec 4.847 GC17 Kuršanec, Totovec GC18 Kuršanec GC19 Totovec GC20 Čakovec GC21 Mačkovec GC22 Čakovec GC23 Slemenice, Ma Duljica cesta (km) 2.836 937 1.686 939 543 319 čkovec, Krištanovec, N.S.Rok 5.104 UKUPNO: 64.875 Površina grada (km²) Cestovna gustoća (km/km²) 394.711 Putnički terminal: autobusni kolodvor Čakovec - željeznička infrastruktura - Željeznička pruga Od značaja za međunarodni promet M501 (Središće ob Dravi) - DG - Č 77,68 5,08 Duljina Udio (%) (km) 8 47,06 akovec - Kotoriba - DG - (Murakeresztur) Od značaja za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec Od značaja za lokalni promet L101 Čakovec - Mursko Središće - DG - (Lendava)

Duljina (km) Površina grada (km²) 17 77,68 Putnički terminali: željeznički kolodvor Čakovec 1 5,88 8 47,06 Ukupno: 17 100,00 Gustoća željezničkih pruga (km/km²) 0,22 Broj 5 Stranica 837 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« B2/ telekomunikacijska infrastruktura Stanje na dan 31.12.2013. Broj baznih postaja 17 Broj lokacija 13 Broj antenskih stupova u vlasništvu 6 operatera Broj antenskih stupova ostalih infra- 0 strukturnih operatera Broj antenskih prihvata na postojećim 7 objektima Broj antenskih sustava u zatvorenom 0 prostoru Izvor: Hakom, 2017. god. B3/ opskrba energijom i plinom a) opskrba električnom energijom 31.12.2014. 31.12.2015. 31.12.2016. 20.10.2017. 18 21 22 22 14 16 17 17 7 8 8 8 0 0 0 0 7 7 7 7 0 1 2 2 Srednjenaponski vodovi (km) Niskonaponska mreža (km) Naselje Zračni Podzemni Čakovec / 64,90 Ivanovec 5,06 5,51 Krištanovec / 5,12 Kuršanec / 6,98 Mačkovec 1,92 3,62 Mihovljan / 5,5 Novo selo na Dravi 0,8 1,94 Novo Selo Rok 1,22 8,02 Savska Ves / 5,12 Slemenice / 2,05 Šandorovec 2,9 0,75 Štefanec 2,41 4,72 Totovec 4,98 3,02 Žiškovec 2,15 1,75 Ukupno: 21,44 119,00 Udio% 6,04 33,52 b) opskrba plinom Magistralni plinovodi: Duljina plinovoda na području Grada Č Ukupno Zračna Podzemna 23,65 97,75 186,30 11,40 5,80 27,70 3,47 2,20 10,79 4,10 0,80 11,88 7,00 3,10 15,64 6,20 7,50 19,20 2,30 0,95 5,99 6,70 3,30 19,24 4,30 1,80 11,22 2,10 0,42 4,57 1,97 1,20 6,82 4,00 0,72 11,85 3,65 1,55 13,20 5,40 1,20 10,50 86,24 128,29 354,97 24,30 36,14 100,00 - Varaždin2-Čakovec DN 200/50 - Varaždin2-Šenkovec DN 200/50 - Čakovec-Šenkovec-Mihovljan DN 150/50 - Mihovljan-Mursko Središće DN 150/50 akovca, po naseljima Naselje Duljina plinovoda Broj priključaka u metrima Čakovec 101.256 6.941 Ivanovec 16.245 570 Stranica 838 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5 Naselje Duljina plinovoda Broj priključaka u metrima Krištanovec 3.939 135 Kuršanec 5.522 154 Mačkovec 5.963 338 Mihovljan 7.024 390 Novo Selo na Dravi 2.600 132 Novo Selo Rok 7.118 365 Izvor: Međimurje-plin d.o.o.

Savska Ves 3.010 355 Slemenice 2.023 52 Šandorovec 1.714 83 Štefanec 4.934 205 Totovec 4.543 126 Žiškovec 3.850 116 Ukupno: 169.741 9.962 B4/ Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda a) opskrba pitkom i tehnološkom vodom - Duljina Naselje vodoopskrbne mreže (m) Čakovec 74225 Ivanovec 10775 Krištanovec 4160 Kuršanec 6563 Mačkovec 5682 Mihovljan 6075 Novo Selo na Dravi 3044 Novo Selo Rok 7143 Savska Ves 4033 Slemenice 1242 Šandorovec 1800 Štefanec 2701 Totovec 3005 Žiškovec 5335 Ukupno: 135783 Grad Č Broj priključaka Broj stanovnika Domaćinstva i Industrija priključenih na kućni savjeti i ustanove vodovod 6327 1083 14516 455 28 1378 193 9 613 206 11 827 386 20 1238 448 22 1362 137 5 509 436 15 1365 387 24 1113 62 5 229 89 6 300 142 8 501 154 10 446 158 8 453 9580 1254 24850 akovec je u cijelosti pokriven javnom vodoopskrbnom mrežom, kao i Međimurska županija. Udio priključenih domaćinstava: 91% Udio priključenih stanovnika: 89% Prosječna potrošnja Potrošnja vode po stanovniku Naselje L/dan m3/mj m3 Čakovec 118 4 43 Ivanovec 82 2 30 Krištanovec 93 3 34 Ukupna potrošnja vode Ukupna potrošnja u domaćinstvima vode u industriji /god m3/god. m3/god. 624912 573947 41286 6843 20849 215 Broj 5 Stranica 839 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Prosječna potrošnja Potrošnja vode po stanovniku Kuršanec 65 2 24 Mačkovec 104 3 38 Mihovljan 111 3 41 N.Selo na Dravi 79 2 29 Novo Selo Rok 119 4 43 Savska Ves 109 3 40 Slemenice 81 2 30 Šandorovec 101 3 37 Štefanec 67 2 24 Totovec 111 3 40 Žiškovec 90 3 33 Ukupno/prosjek: 95 2,8 34,71 Domaćinstva 62%; industrija 38% Područje Grada Č Ukupna potrošnja vode Ukupna potrošnja u domaćinstvima vode u industriji 19632 1330 47048 3809 55158 1540 14674 859 59111 3275 44286 2257 6762 697 11023 606 12196 1634 18036 1730 14975 438 989948 599180 akovca se u cijelosti opskrbljuje vodom iz vodocrpilišta Nedelišće.