Kolektivni ugovor za zaposlene u Dječjem vrtiću Klinčec, Donja Dubrava

1. SINDIKAT OBRAZOVANJA, MEDIJA I KULTURE HRVATSKE SINDIKALNA PODRUŽNICA DJEČJI VRTIĆ KLINČEC, OPĆINA DONJA DUBRAVA I OPĆINA DONJI VIDOVEC KOLEKTIVNI UGOVOR za zaposlene u Dječjem vrtiću Klinčec, Donja Dubrava Donja Dubrava, 29.12. 2017. godine SINDIKAT OBRAZOVANJA, MEDIJA I KULTURE HRVATSKE, Sindikalna podružnica Dječji vrtić Klinčec, Donja Dubrava, što ju zastupa sindikalna povjerenica Dubravka Horvat, i Radna mjesta koja se popunjavaju na određeno vrijeme popunjavat će se putem oglasa koji se objavljuje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Jedinstveni upravni odjel iz točke I. ovoga Plana popunjavat će radna mjesta prema Planu, u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu i osiguranim financijskim sredstvima. III. Stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta, potreban broj službenika na neodređeno vrijeme, potreban broj vježbenika i potreban broj službenika na određeno vrijeme zbog povećanja opsega posla, utvrđuje se u sljedećoj tabeli: PLAN PRIJMA U SLUŽBU U JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPĆINE DONJA DUBRAVA ZA 2018. GODINU Planirani Br.službenika/ Broj službenika / Broj vježbenika namještenika na namještenika na (određeno) određeno neodređeno 0 1 3 OPĆINA DONJA DUBRAVA, što ju zastupa općinski načelnik Marijan Varga, kao osnivač predškolske ustanove Općine Donja Dubrava, i OPĆINA DONJI VIDOVEC, što ju zastupa općinski načelnik Josip Matulin, kao osnivač predškolske ustanove Općine Donji Vidovec sklopili su dana 29.12. 2017. godine KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENE U DJEČJEM VRTIĆU KLINČEC, DONJA DUBRAVA 1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovim se Kolektivnim ugovorom za zaposlene u predškolskoj ustanovi Dječji vrtić Klinčec, Donja Dubrava (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju međusobna prava i obveze potpisnika ovog Ugovora te prava i obveze iz rada i na osnovi rada zaposlenih u predškolskoj ustanovi kojoj je osnivač Općina Donja Dubrava (u daljnjem tekstu: predškolska ustanova).
Članak 2. Pod pojmom «poslodavac», u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se predškolska ustanova kojoj je osnivač Općina Donja Dubrava. Pod pojmom «sindikat», u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske ili na temelju njegove odluke, ovlaštena Sindikalna podružnica. Pod pojmom «radnik», u smislu ovog Ugovora, podrazumijevaju se zaposleni u predškolskoj ustanovi kojoj je osnivač Općina Donja Dubrava, zaposleni na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim te skraćenim radnim vremenom i radnici koji su radni odnos zasnovali u svojstvu pripravnika. 29. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4977

Članak 3.

Članak 3. Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se uvijek, osim ako je propisom, nekim drugim kolektivnim ugovorom koji se odnosi na zaposlene iz članka 1. ovog Ugovora, pravilnikom poslodavca ili ugovorom o radu nešto za radnike riješeno povoljnije.
Članak 4. Potpisnici su suglasni da će se u međusobnim odnosima rukovoditi sljedećim načelima: - suradnjom na području radnih odnosa, socijalnog osiguranja i zapošljavanja, - promicanjem socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja, - mirnim rješavanjem sporova.

Članak 5.

Članak 5. Potpisnici se obvezuju osigurati pravilnu primjenu i poštivanje odredaba ovog Ugovora i suzdržavati se akcija koje bi štetile njegovoj provedbi. Ako zbog primjena okolnosti koje nisu postojale ili nisu bile poznate u trenutku sklapanja ovog Ugovora jedna od strana ne bi mogla izvršavati neke od odredaba ovog Ugovora ili bi joj to bilo izuzetno otežano, potpisnici se obvezuju da ga neće jednostrano prekršiti već će drugoj strani predložiti izmjenu istog. 2. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 6. Radnici se primaju na rad u predškolsku ustanovu na temelju natječaja, odnosno oglasa, sukladno zakonu. Za obavljanje poslova koji ne trpe odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana.

Članak 7.

Članak 7. Radni se odnos zasniva ugovorom o radu koji se, u pravilu, sklapa na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu može se, iznimno, sklopiti na određeno vrijeme, kada za to postoji stvaran i važan razlog, a osobito ako se radi o: - sezonskom poslu; - zamjeni privremeno nenazočnog radnika; - privremenom povećanju opsega poslova; - privremenim poslovima za koje postoji iznimna potreba; - ostvarenju određenog programa ograničenog trajanja; - poslovima koji ne trpe odgodu, za koje se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja, odnosno oglasa, ali ne duže od 60 dana; - poslovima za koje se na raspisani natječaj, odnosno oglas ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete te se s osobom koja te uvjete ne ispunjava sklapa ugovor na određeno vrijeme do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci; - drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Članak 8.

Članak 8. Poslodavac može sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekidno razdoblje duže od tri godine u sljedećim slučajevima: - radi zamjene jednog ili više privremeno nenazočnih radnika do njihova povratka na rad; - radi obavljanja poslova programa ograničenog trajanja. 3. PROBNI RAD
Članak 9. Prigodom sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme može se ugovoriti probni rad. Probni rad može trajati najviše: - do mjesec dana za poslove za koje se traži osnovna škola ili niža stručna sprema, - do dva mjeseca za poslove za koje se traži srednja stručna sprema, - do četiri mjeseca za poslove za koje se traži viša stručna sprema, - do šest mjeseci za poslove za koje se traži visoka stručna sprema. Probni se rad, iznimno, može produžiti zbog objektivnih razloga (bolest i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana, s tim da ukupno trajanje probnog rada u tom slučaju ne može biti dulje od šest mjeseci.

Članak 10.

Članak 10. Otkaz zbog neudovoljavanja na probnom radu mora biti obrazložen i u pisanom obliku. Ako otkaz iz st. 1. ovog članka poslodavac ne dostavi radniku najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik na probnom radu zadovoljio. U slučaju da pripravnik nije zadovoljio na probnom radu, ravnatelj se o otkazu pripravniku mora savjetovati sa sindikalnim Povjerenikom. 4. PRIPRAVNICI
Članak 11. Ugovor o radu može se sklopiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao. Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži stručna sprema od srednje do visoke.

Članak 12.

Članak 12. Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najviše: - do tri mjeseca za poslove za koje se traži srednja stručna sprema, - do dvanaest mjeseci za poslove za koje se traži viša i visoka stručna sprema. Na zahtjev pripravnika pripravnički se staž može skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad ili ako je to određeno posebnim propisom. Stranica 4978 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. prosinca 2017.

Članak 13.

Članak 13. Pripravnik mora imati mentora te dobiti plan i program pripravničkog staža.
Članak 14. Pripravnik polaže stručni ispit, ako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Pripravnik mora dobiti ispitni program i ispitnu literaturu. Ako pripravnik ne položi stručni ispit u prvom pokušaju, ima pravo polagati još jednom, u roku koji ne može biti duži od godinu dana. Ako ni tada ne položi, poslodavac mu može redovito otkazati.
Članak 15. Na pripravnike – odgojitelje i stručne suradnike u predškolskim ustanovama primjenjuju se odredbe Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07,94/13) i propisi doneseni na temelju zakona u svezi s provođenjem pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.

Članak 16.

Članak 16. Ako su stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeni zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određene struke ili radnog mjesta, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa (pripravnik – volonter). Ugovor o volonterskom radu mora se sklopiti u pisanom obliku. Razdoblje volonterskog rada može trajati najduže onoliko koliko traje pripravnički staž. 5. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA
Članak 17. Ako radniku na neodređeno vrijeme, za radom kojeg je prestala potreba u predškolskoj ustanovi, nije moguće osigurati zaposlenje kod istog poslodavca, te ako radnik odbije predloženi način zbrinjavanja sukladno visini njegove stručne spreme, otkazat će se ugovor o radu. Radniku iz stavka 1. ovog članka radni odnos prestaje protekom otkaznog roka iz članka 114. stavak 1. Zakona o radu. Radnik iz stavka 1. ovog članka, kojemu Poslodavac otkazuje nakon 2 (dvije) godine neprekidnoga rada, ima pravo na otpremninu u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne bruto plaće koju je ostvario u 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca, ali ne više od šest bruto plaća ukupno prema članku 126. Zakona o radu.

Članak 18.

Članak 18. Poslodavac je dužan izraditi Program zbrinjavanja viška radnika iz članka 17. stavka 1. Ako nije utemeljeno radničko vijeće, prije donošenja odluke o trajnom prestanku potrebe za radom radnika poslodavac će zatražiti i razmotriti mišljenje sindikata, te omogućiti nadležnim tijelima sindikata sudjelovanje u izradi Programa zbrinjavanja viška radnika. Pri izradi Programa zbrinjavanja viška radnika poslodavac je dužan voditi računa o radnicima zaštićenim od otkaza temeljem zakonskih odredbi. Pri izradi Programa iz stavka 1. ovog članka poslodavac je dužan uzeti u obzir: uspješnost u radu, posebna znanja i sposobnosti, dužinu radnog staža i socijalni status radnika. 6. RADNO VRIJEME

Članak 19.

Članak 19. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka. Radno vrijeme odgajatelja i stručnih suradnika u neposrednom radu s djecom u odgojnoj skupini određuje se sukladno propisanom pedagoškom standardu, odnosno odluci ministra znanosti, obrazovanja i sporta.
Članak 20. Početak i završetak tjednog i dnevnog radnog vremena i raspored radnog vremena na određenim poslovima utvrđuje se godišnjim planom i programom rada predškolske ustanove, uz obvezu savjetovanja sa sindikatom. Ravnatelj predškolske ustanove izdaje svakom radniku rješenje o godišnjem zaduženju i strukturi radnog vremena. Zbog prirode posla i zahtjeva procesa rada u predškolskoj ustanovi, radno se vrijeme u okviru godišnjeg zaduženja i strukture radnog vremena može preraspodijeliti tijekom pedagoške godine odlukom ravnatelja predškolske ustanove, ovisno o nazočnosti djece u programima predškolskog odgoja, a u skladu s propisanim pedagoškim standardima. Preraspodijeljeno radno vrijeme u određenom razdoblju može iznositi najviše 48 sati tjedno, s time da se korištenjem slobodnih dana osigura da radnik prosječno ne radi duže od 40 sati tjedno tijekom pedagoške godine. 7. ODMORI I DOPUSTI

Članak 21.

Članak 21. Svi radnici u predškolskoj ustanovi koji rade najmanje šest sati dnevno imaju svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta. Stanka se ubraja u radno vrijeme. Vrijeme korištenja stanke određuje poslodavac. Ako priroda posla ne omogućuje stanku u tijeku rada, poslodavac će radniku to vrijeme preraspodijeliti u okviru ukupnog godišnjeg zaduženja.
Članak 22. Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 23. Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. 29. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4979 Ako radnik zbog potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovog članka, može ga koristiti naknadno, a prema odluci ravnatelja.

Članak 24.

Članak 24. Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.
Članak 25. Radnik koji se prvi puta zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Privremena nesposobnost za rad, vojna služba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.
Članak 26. Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada: - ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka čekanja, nije stekao pravo na godišnji odmor, - ako mu radni odnos prestaje prije završetka šestomjesečnog roka čekanja, - ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja, Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 27.

Članak 27. Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se 20 dana, koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema pojedinačno određenim mjerilima: a) s obzirom na složenost poslova - poslovi za koje je uvjet OŠ, NSS 2 dana - poslovi za koje je uvjet SSS 3 dana - poslovi za koje je uvjet VŠS 4 dana - poslovi za koje je uvjet VSS 5 dana b) s obzirom na dužinu radnog staža - do 5 godina radnog staža 1 dan - od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana - od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana - od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana - od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana - od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana - od 30 i više godina radnog staža 8 dana c) s obzirom na uvjete rada - obavljanje poslova koji su vezani uz buku, neujednačenu temperaturu, vlagu (spremačica, kuharice, domar) 2 dana - obavljanje poslova koji su vezani uz stalan kontakt s djecom, roditeljima i strankama (odgojitelji, stručni suradnik, tajnik, voditelj i zaposlenik u računovodstvu, ravnatelj) 2 dana d) s obzirom na posebne socijalne uvjete - roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana - roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan - samohranom roditelju malodobnog djeteta 1 dan - roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana - osobi s invaliditetom 3 dana e) s obzirom na ostvarene rezultate rada - prema ocjeni ravnatelja 1-3 dana. Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 20 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih u skladu s točkama a) do e) stavka 1. ovog članka.

Članak 27.

Radnici koji po kriterijima iz stavka 1.i 2. ovog članka ostvare više od 30 radnih dana godišnjeg odmora, mogu koristiti najviše 30 radnih dana. Radnici donatori organa te radnici koji rade na poslovima na kojima ih ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja, imaju pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruju primjenom kriterija iz ovog članka.
Članak 28. Prigodom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote i nedjelje, te blagdani i neradni dani. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 29.

Članak 29. Radnik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju u cijelosti u izvanrednim situacijama zbog osobnih razloga ili u dva dijela. Radnik ima pravo koristiti dva puta po dva dana godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti, najmanje dva dana ranije.
Članak 30. Prigodom utvrđivanja vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge.

Članak 31.

Članak 31. Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora, najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršavanja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, a na temelju odluke ravnatelja. Radnik kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora. Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Troškovi iz stavka 4. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi. Putnim se troškovima smatraju stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida Stranica 4980 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. prosinca 2017. i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, u visini određenoj ovim Ugovorom. Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 32.

Članak 32. Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do najviše ukupno 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima: - sklapanja braka 5 radnih dana - sklapanje braka djeteta 3 radna dana - rođenje djeteta 6 radnih dana - rođenje unuka 2 radna dana - smrt supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana - smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 2 radna dana - selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana - selidba na udaljenost veću od 50 km 4 radna dana - dobrovoljnom davatelju krvi za svako davanje 2 radna dana - teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja u istom mjestu stanovanja 3 radna dana - teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana - sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana - elementarne nepogode 5 radnih dana. Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama. U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon davanja krvi, a u nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog dopusta koristit će se naknadno, prema dogovoru s ravnateljem.

Članak 33.

Članak 33. Radnik kojega poslodavac upućuje na školovanje, stručno usavršavanje, ima pravo na plaćeni dopust za pripremanje i polaganje ispita, ukupno do najviše 10 radnih dana godišnje. Ako je za poslove obavljanja radnog mjesta, kao uvjet propisan stručni ili pripravnički ispit, za pripremu i polaganje tog ispita zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju do najviše10 radnih dana i to: - 5 radnih dana za poslove III. vrste - 7 radnih dana za poslove II. vrste - 10 radnih dana za poslove I. vrste. Pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i na dan kad polaže stručni ili pripravnički ispit.

Članak 34.

Članak 34. Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi. Ako okolnosti iz članka 32. ovog Ugovora nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja ili dobrovoljnog davanja krvi.

Članak 35.

Članak 35. U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 35.a Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i usavršavanja, i to: - 5 radnih dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi; - 10 radnih dana za polaganje ispita na stručnim i sveučilišnim studijima; - 5 radnih dana za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima; i - 2 radna dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.). Školovanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovog članka treba biti u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom.

Članak 36.

Članak 36. Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova poslodavca, a osobito radi: gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije. Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka može odobriti u trajanju dužem od 30 dana.

Članak 37.

Članak 37. Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa. 8. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE
Članak 38. Plaća za obavljeni rad radnika u predškolskoj ustanovi sastoji se od: - osnovne plaće, - dodatak na radni staž, - dodatka na plaću za rad u posebnim uvjetima.
Članak 39. Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni učinak predstavlja umnožak osnovice za izračun plaće i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem radnik radi, uvećan za dodatka na radni staž. 29. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4981 Plaća s najnižim koeficijentom radnog mjesta utvrđena člankom 42. stavkom 1. ne može biti manja od plaće utvrđene Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju članak 51. stavak 1.

Članak 40.

Članak 40. Za odobreni broj i strukturu radnika predškolske ustanove kojima se plaća osigurava iz sredstava proračuna Općine, utvrđuje se osnovica za izračun osnovne mjesečne plaće Sporazumom o izmjenama i dopunama Sporazuma o osnovici za plaće u državnim službama (Narodne novine, broj 123/16) od 5.421,54 kn bruto a primjenjuje se kod obračuna i isplate plaće za prvi mjesec 2018.
Članak 41. Radniku pripada dodatak za radni staž u visini od 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, od prvog dana sljedećeg mjeseca u odnosu na mjesec stjecanja prava. Dodatak na radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta radnika pomnoži sa 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 42.

Članak 42. Potpisnici Ugovora utvrđuju da su nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova, sukladno utvrđenim radnim mjestima, kako slijedi: 1. ODGAJATELJ, VŠS - 1.040 2. ODGAJATELJ bez položenog stručnog ispita - 1.040 3. KUHARICA, SSS - 0,776 4. SPREMAČICA, NSS - 0,601 5. DOMAR SSS - 0,776 Koeficijenti složenosti poslova za radna mjesta navedena u čl. 42 ovog Kolektivnog ugovora, predmet su godišnjeg pregovaranja sa Sindikatom obavezno prije planiranja proračuna za jedinicu lokalne uprave ili samouprave, do trenutka dostizanja visine koeficijenata složenosti poslova sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

Članak 43.

Članak 43. Osnovna plaća radnika bez stalnog dodatka povećava se: - za rad noću 40 posto - za prekovremeni rad 50 posto - za rad subotom 25 posto - za rad nedjeljom 35 posto - za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 10 posto. Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom i za rad na dan Uskrsa radnik ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50 posto. Umjesto povećanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, radnik može ako je to za njega povoljnije, koristiti slobodne radne sate. Osnovna plaća radnika bez stalnog dodatka povećava se za sate rada ostvarene u posebnim uvjetima rada, i to: - rad u skupini s djecom s posebnim potrebama (psihofizičke smetnje u razvoju) 5 posto; (ako dijete ima osobnog asistenta plaća se ne uvećava) - rad u skupini s više od 20% upisane djece 5 posto. Odgojiteljima i stručnim suradnicima koji steknu zvanje mentora ili savjetnika osnovna plaća uvećat će se: - za vrijeme trajanja zvanja mentora 8% - za vrijeme trajanja zvanja savjetnika 15%.

Članak 44.

Članak 44. Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati rada odgajatelja iznad norme neposrednog odgojno – obrazovnog rada s djecom, odnosno ostvareni sati rada ostalih radnika iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom tijekom pedagoške godine ne mogu uklopiti u godišnje zaduženje radnika. O preraspodjeli odlučuje ravnatelj dječjeg vrtića ovisno o nazočnosti djece u programima predškolskog odgoja tijekom pedagoške godine, a u skladu s propisanim standardima i normativima predškolskog odgoja te godišnjim zaduženjem i strukturom radnog vremena radnika. Radno vrijeme preraspodijeljeno u skladu sa stavkom 2. ovog članka ne može tijekom pedagoške godine biti prosječno duže od 40 sati tjedno. Preraspodijeljeno radno vrijeme iznosi najduže 48 sati tjedno.

Članak 45.

Članak 45. Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini kalendarski mjesec. Plaća se isplaćuje do 15-tog dana u mjesecu za protekli mjesec. Poslodavac će radniku, prigodom isplate plaće, uručiti pisani izračun plaće. Na zahtjev radnika poslodavac je obvezan iz plaće podmirivati povremene obveze radnika prema trećim osobama ako se njihovo dospijeće podudara s dospijećem plaće. Radnik ima pravo izabrati banku preko koje će mu se isplaćivati plaća.
Članak 46. Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca ako ne radi zbog: - korištenja godišnjeg odmora, - plaćenog dopusta, - državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, - prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje, - obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje ga je uputio poslodavac, - obrazovanja za potrebe sindikalnih aktivnosti, - drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom predškolske ustanove.

Članak 47.

Članak 47. Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja prvih 42 dana, odnosno za invalide rada prvih 7 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječni iznos radnikove plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.
Članak 48. Ako je radnik na bolovanju zbog ozljede na radu pripada mu naknada u visini 100 posto od osnovice za naknadu plaće Stranica 4982 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. prosinca 2017. koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječni iznos radnikove plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.