GLASNIK

Arhiva › 2017. › SGMŽ 10

SGMŽMeđimurska županija · 29. rujna 2017. · KLASA 340-01/17-03/15 · URBROJ 2109/1-02-17-02

Odluka o donošenju Master plana za integrirani prijevoz putnika (projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2018

Članak 3.

Pješaci su najranjivija skupina sudionika u prometu, a udio pješaka u ukupnom prometu funkcionalno ovisi o gustoći naseljenosti, rasporedu sadržaja privlačenja pješaka u prostoru, atraktivnosti prostora, pristupačnosti objektima, kvaliteti oblikovanja pješačkih objekata, standardu ljudi, zdravlju i kondiciji. Razvoj prometa u gradovima sve više je usmjeren prema prilagođavanju prometa motornih vozila što dugoročno djeluje na štetu pješačkog i biciklističkog prometa. Gradske ulice pretvaraju se u prometne koridore u kojima je kretanje pješaka svedeno na minimalne rubne površine te se pješački a i biciklistički promet svodi na minimalne površine za kretanje. Kako bi se spriječio efekt ograničavanja prostora za neometano kretanje pješaka potrebno je prilagoditi širinu nogostupa u iznosu od 0,75 – 0,8m, te se pješačke površine 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2019 moraju odvojiti. Kod pješačkih otoka, širina mora biti minimalno 2 m. Pored izravnog značenja za odvijanje pješačkog prometa pješačke zone imaju veliku ulogu na kvalitetu organizacije prometnih tokova na širem prostoru grada. Izravna posljedica pješačkih zona je rasterećenje užeg centra gradova, što čini dio politike održivog razvoja koja promiče ideju pješačenja i bicikliranja. Slika 6.17. Primjer rješenja biciklističkih i pješačkih staza Izvor: bicycledutch.wordpress.com Slika 6.18. Primjer biciklističke/pješačke trake u Varaždinu Izvor: Google street view Slika 6.19. Primjer biciklističke/pješačke trake u Čakovcu Izvor: Google street view Slika 6.20. Primjer biciklističke/pješačke trake u Koprivnici Izvor: Google street view Slika 6.21. Primjer biciklističke/pješačke trake u Križevcima Izvor: Google street view U svim gradovima regije Sjever zbog turističkih ruta i prirodnog okruženja pogodnog za pješačenje i biciklizam, prisutno je miješanje pješačkih i biciklističkih površina što dovodi do sigurnosnih problema i otežanog kretanja. U gradovima je potrebno odvojiti pješački promet od biciklističkog kako bi se povećala sigurnost za sve sudionike u prometu (fizički ili razdjelnom linijom). S obzirom na klasifikaciju pješaka postoje određene kategorije pješaka koje zahtijevaju prilagođavanje postojeće infrastrukture (ulegnuti rubnjaci pogodni za bicikliste i osobe s invaliditetom). Potrebno je izgraditi rampe, pothodnike, denivelirane i pokretne stepenice, nathodnike i stubišta kako bi se pješački promet mogao nesmetano odvijati. Osim uređenja pješačkih staza i traka na području gradova, potrebno je voditi brigu oko ponude staza za pješačenje, trčanje i bicikle, poučne staze s interpretacijom, sportske aktivnosti na travi, ribolov, streličarstvo koje su dio parkova prirode i šuma te područja uz rijeke.

Članak 3.

6.5. Autobusni prijevoz Prostornim planovima Varaždinske županije, Koprivničkokriževačke županije i Međimurske županije definirano je korištenje državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih prometnica za javni gradski prijevoz. Na stajalištima javnog gradskog prijevoza potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, te predvidjeti razvoj infrastrukture kako bi se omogućio pristup lakšim stajalištima javnog prijevoza. Isto tako, za potrebe putničkog prijevoza potrebno je definirati lokacije intermodalnog putničkog prijevoza u gradskim područjima. Prostornim planovima definiran je nedostatak integriranosti javnog prijevoza kao glavni funkcionalni problem. Stranica 2020 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Prostornim planom su definirani sljedeći infrastrukturni problemi: • Loša kvaliteta i ograničenost prometne infrastrukture, • Većina autobusnih stajališta nije kvalitetno uređena i opremljena (uz izuzetak autobusnih stajališta na području gradskih centara). Zbog navedenoga ugrožena je sigurnost putnika prilikom ulaska/izlaska putnika u/ iz autobusa. Javni prijevoz temelji se primarno na razvoju autobusnih linija. Mreža autobusnih linija predviđa se tako da udaljenost do autobusne stanice u središnjim dijelovima grada ne bude veća od 400 m, a u rjeđe naseljenim područjima grada najviše do 800 m, iznimno više u zapadnim brežuljkastim dijelovima grada. Poželjno je mrežu postojećih prigradskih autobusnih linija proširiti uvođenjem kružnih autobusnih linija stvarajući jedinstven sustav javnog prijevoza.

Članak 3.

6.5.1. Autobusna infrastruktura 6.5.2. Kolodvori autobusnog javnog prijevoza s opisima U regiji Sjever su razmještena 4 glavna autobusna kolodvora, locirana u glavnim središtima regije. Ostatak autobusne prometne mreže čine autobusne stanice raspoređene na postojećim prometnim autobusnim linijama. Autobusni kolodvor Varaždin Varaždinski autobusni kolodvor (►Slika 6.22 i ►Slika 6.23) se nalazi na udaljenosti od 650 m od glavnog gradskog trga i na udaljenosti od 1 kilometar od željezničkog kolodvora. Slika 6.22. Prostorna smještenost Varaždinskog autobusnog kolodvora Izvor: Google Maps Slika 6.23. Fotografija autobusnog kolodvora Varaždin Izvor: www.regionalni.com Autobusni kolodvor Čakovec Čakovečki autobusni kolodvor (►Slika 6.24 i ►Slika 6.25) se nalazi u neposrednoj blizini glavnog gradskog trga (otprilike 550 m) i na udaljenosti od 1,7 kilometra od željezničkog kolodvora. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2021 Slika 6.24. Lokacija autobusnog kolodvora Čakovec Izvor: Google Maps Autobusni kolodvor Koprivnica Koprivnički autobusni kolodvor se nalazi na relativno kratkoj udaljenosti od glavnog gradskog trga (otprilike 1,2 km), te je smješten neposredno pokraj željezničkog kolodvora na udaljenosti od 160 m, odnosno prelazak dva pješačka prijelaza. Tokom 2015. godine dovršena je idejna studija unaprjeđivanja autobusnog kolodvora Koprivnica u kojemu je u fokusu bila, osim unaprjeđenija samog izgleda autobusnog kolodvora, i unaprjeđivanje njegovih intermodalnih i održivih karakteristika (određene lokacije ugrađivanja punionica za električna vozila, bike sharing sustava, itd.). U studiji je isto tako priložen sustav intermodalnih naplatnih karti za željeznički i autobusni promet Slika 6.25. Fotografija autobusnog kolodvora Čakovec te usklađivanje voznih redova istih.

Članak 3.

Izvor: Google Street View Slika 6.26. Prikaz lokacije autobusnog kolodvora Koprivnica Izvor: Google Maps Stranica 2022 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Autobusni kolodvor Križevci Autobusni kolodvor Križevci (►Slika 6.27) se nalazi na udaljenosti od 160 m od glavnog gradskog trga i 1,9 km od gradskog željezničkog kolodvora. Slika 6.27. Prikaz lokacije autobusnog kolodvora Križevci Izvor: Google Maps 6.5.3. Stajališta javnog autobusnog prijevoza Analizom autobusnih stajališta na području obuhvata Master plana utvrđena je postojeća opremljenost istih. Stajališta su posebno analizirana prema županijama, te su rezultati navedeni u nastavku. Na području Varaždinske županije analizirano je 505 autobusnih stajališta. Od promatranih stajališta velika većina je označena vertikalnom (72,7%) i horizontalnom (62%) signalizacijom. Isto tako velika većina stajališta sadrži nadstrešnicu (70,3%) za putnike i ugibalište (76%) za vozila javnog prijevoza. Daljnjom analizom utvrđeno je kako velika većina stajališta nema izvod iz voznog reda (97,8%), parking za automobile (99,6%), niti parking za bicikle (100%). Osim navedenog, većina promatranih stajališta javnog autobusnog prijevoza nemaju kante za otpatke (72,7%), povezanost biciklističkom (75,2%) i pješačkom (63,6%) stazom. Tablica 6.18. Opremljenost autobusnih stajališta Varaždinske županije Izvor: Izradio autor temeljem podataka s provedenog terenskog istraživanja Na području Međimurske županije analizirano je 224 autobusnih stajališta. Stanje stajališta navedene županije slično je kao u Varaždinskoj županiji, te je većina promatranih stajališta označena vertikalnom (89,3%) i horizontalnom (75,4%) signalizacijom. Isto tako velika većina stajališta sadrži nadstrešnicu (67,9%) za putnike i ugibalište (87,1%) za vozila javnog prijevoza. Daljnjom analizom utvrđeno je kako velika većina stajališta nema izvod iz voznog reda (92,9%), parking za automobile (98,7%), niti parking za bicikle (100%). Osim navedenog, većina promatranih stajališta javnog autobusnog prijevoza nemaju kante za otpatke (59,8%), povezanost biciklističkom (84,8%) i pješačkom (57,6%) stazom.

Stranica 2023

Članak 3.

29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2023 Tablica 6.19. Opremljenost autobusnih stajališta Međimurske županije Izvor: Izradio autor temeljem podataka s provedenog terenskog istraživanja Na području Koprivničko-križevačke županije analizirano je 339 autobusnih stajališta. Stajališta u navedenoj županiji slabije su opremljene vertikalnom (52,2%) i horizontalnom (43,1%) signalizacijom nego ostale županije u Sjevernoj regiji. Većina stajališta sadrži nadstrešnicu (61,1%) za putnike i ugibalište (65,2%) za vozila javnog prijevoza. Daljnjom analizom utvrđeno je kako velika većina stajališta nema izvod iz voznog reda (98,5%), parking za automobile (99,7%), niti parking za bicikle (100%). Osim navedenog, većina promatranih stajališta javnog autobusnog prijevoza nemaju kante za otpatke (81,7%), povezanost biciklističkom (89,4%) i pješačkom (75,2%) stazom. Tablica 6.20. Opremljenost autobusnih stajališta Koprivničko-križevačke županije Izvor: Izradio autor temeljem podataka s provedenog terenskog istraživanja Trenutno stanje autobusnih stajališta na području obuhvata Master plana nije na zadovoljavajućoj razini, te je potrebno dodatno ulaganje u opremanje postojećih stajališta s naglaskom na intermodalnosti, tj. lakoj promjeni moda prijevoza. Potrebno je uskladiti infrastrukturu autobusnih stajališta s Pravilnikom o autobusnim stajalištima kako bi se privukao što veći broj putnika i podržale mjere održive mobilnosti. 6.5.4. Autobusni prijevoznici Za područje regije Sjever dostavljeni su podaci o popisu sljedećih prijevoznika koji obavljaju prijevoz na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije:

Stranica 2024

Članak 3.

Stranica 2024 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Tablica 6.21. Lista autobusnih prijevoznika koji prometuju na području studije Redni Ime operatora Logotip operatora broj 1 Vincek d.o.o. Autobusni prijevoz 2 d.o.o, Varaždin Presečki grupa d.o.o., 3 Krapina Croatia Bus d.o.o. Za- 4 greb 5 Čazmatrans d.d., Čazma Rudi express d.o.o., 6 Čakovec 7 Vectum d.o.o., Prelog Jambrošić tours, Mur- 8 sko Središće Jakopić d.o.o., Sv. Mar- 9 tin na Muri 10 Autopromet d.o.o. Šikulec d.o.o., 11 Đurđevac Autoprometno 12 poduzeće d.d. Požega Transporti Duktaj 13 d.o.o., Budinšćina 14 Ivo Express, Mihovljani 15 Zoki tours, Pleškovec Rob Toni d.o.o., Novo 16 Selo Rok Transporti Nika 17 putnička agencija d.o.o., Pribislavec 18 Majana d.o.o., Čakovec Autobusni prijevoznik 19 Baliga Josip, Mihovljani Škriljak d.o.o., 20 Podravske Sesvete Izvor: Izradio autor prema podacima dionika 6.5.5. Autobusne linije Na području obuhvata Master plana odvija se županijski, međužupanijski, posebni i međunarodni javni autobusni prijevoz. Prema dostavljenim podacima za 2016. god. na području Koprivničko-križevačke županije prema upisniku linija ukupno prometuju 114 linija. Na području Varaždinske županije prema dostavljenim podacima i upisniku linija ukupno prometuje 154 autobusne linije s važećim dozvolama i 10 linija posebnog linijskog prijevoza. Na području Međimurske županije prema dostavljenim podacima i upisniku linija ukupno prometuju 83 autobusne linije. Analizom županijskih autobusnih linija u Koprivničkokriževačkoj županiji utvrđen je najveći broj polazaka županijskog autobusnog prijevoza iz Koprivnice (44), Križevaca (21) i Đurđevca (15). Od navedenih 114 linija najveći broj ih prometuje prema Đurđevcu (9), Sokolovcu (6) i Križevcima (5), dok ostale linije pokrivaju preostalo područje Koprivničko-križevačke županije.

Članak 3.

Provođenjem analize županijskih autobusnih linija u Međimurskoj županiji utvrđeno je kako je najveći broj polazaka županijskog autobusnog prijevoza iz Čakovca (46). Analiziranjem županijskih autobusnih linija Varaždinske županije dobiven je podatak da je najveći broj polazaka županijskog autobusnog prijevoza iz Varaždina, Ivanca te Marčana. Postojeće stanje županijskih autobusnih linija ne omogućava adekvatnu prijevoznu ponudu, te je potreban daljnji razvoj i širenje mreže autobusnih linija. Poseban naglasak u unaprjeđenju i razvoju mreže autobusnih linija treba biti na intermodalnosti različitih modova javnog prijevoza. Slika 6.28. Autobusne destinacije prikazane na Varaždinskom autobusnom kolodvoru Izvor: Vlastita terenska istraživanja Analizom podataka dionika utvrđeno je kako na području Sjeverne regije prometuje 28 linija međužupanijskog autobusnog prijevoza- stalne i sezonske. Za integrirani prijevoz putnika važno je 6 autobusnih međužupanijskih linija koje su navedene u tablici (Tablica 6.22.). Tablica 6.22. Međužupanijske linije autobusnog prijevoza Izvor: Izradio autor prema podacima dionika 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2025 Na području obuhvata Master plana prometuju i međunarodne autobusne linije koje povezuju tri županije s Mađarskom i Slovenijom. Međunarodne linije koje spajaju središta Sjeverne regije s drugim europskim središtima navedene su u nastavku. Ove linije imaju za izvorište gradove sjeverne regije ili su dio duže linije koja samo prolazi njezinim teritorijem. Postoje samo tri prijevozna operatera koja nude usluge međunarodnog prijevoza i njihovi vozni redovi su raspoređeni i organizirani prema danu u tjednu.

Članak 3.

Tablica 6.23. Međunarodne autobusne linije Autobusni Linija prijevoznik Zagreb - Varaždin - Graz – Beč AP Varaždin Zagreb – Beč AP Varaždin Virovitica - Koprivnica - Čakovec - Vincek d.o.o. Varaždin - Maribor - München - Zurich Varaždin - Hamburg (autbusna linija od Croatia bus d.o.o. Županje (HR) do Hamburga (GER)) Varaždin - Berlin (autobusna line od Croatia bus d.o.o. Osijeka (HR) do Berlina (GER)) Frankfurt am Main - Varaždin (autobusna linija od Frankfurta am Main (GER) do Croatia bus d.o.o. Županje (HR)) Varaždin - Stuttgart (autobusna linija od Croatia bus d.o.o. Zagreba (HR) do Stuttgarta (GER)) Beč - Varaždin - Koprivnica - Vukovar Croatia bus d.o.o. Zagreb - Varaždin - Dortmund Croatia bus d.o.o. Izvor: Izradio autor temeljem istraživanja i proučavanja sekundarnih podataka Unutar ili kroz područje Sjeverne regije prometuje 9 međunarodnih autobusnih linija. Raspored tih linija po prijevoznicima su dvije linije AP Varaždina, jedna Vinceka i šest Croatia busa. Najčešće se prometuje prema destinacijama u Austriji (3 linije), Njemačka (6 linija) i Švicarska (1 linija). Neke od ovih linija imaju stajališta u Sloveniji. 6.6. Željeznički promet Željeznička mreža na području obuhvata Master plana sastoji se od nekoliko pruga, detaljnije opisanih u nastavku. Kao i na ostatku željezničke mreže u Republici Hrvatskoj, glavni dionici u željezničkom prometu su sljedeći: Tablica 6.24. Popis glavnih dionika u željezničkom prometu Sjeverne regije Županija HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevoz HŽ Cargo Varaždinska, Međimurska i Koprivničkokriževačka županija Izvor: Izradio autor temeljem podataka HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Cargo Iz slike (►Slika 6.29) vidljivo je kako su u 2014. godini ukupni rashodi u HŽ Infrastrukturi bili veći od ukupnih prihoda (-9,3 milijuna kuna). Za razliku od 2014. godine, u 2015. godini prisutno je smanjenje ukupnih prihoda i rashoda, te je zabilježena viša stopa ukupnih rashoda od prihoda (10,9 milijuna kuna). Potrebna su dodatna ulaganja u željezničku infrastrukturu kako bi se pospješio razvoj iste.

Članak 3.

Slika 6.29. Financijski rezultat poslovanja Izvor: Godišnje poslovno izvješće za 2015. godinu – HŽ Infrastruktura Za potrebe financiranja mehanizacije, sredstava i opreme za održavanja, obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture 2014. godine je uloženo 2.589.000 kn, dok je rebalansom plana 2015. godine za iste potrebe uloženo 58.500.000 kn. Preraspodjelom prihoda iz proračuna u 2015. godini zabilježeno je značajno veće ulaganje u mehanizaciju, sredstva i opremu za održavanje, obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture. Iz sljedeće slike (►Slika 6.30) vidljiv je trend povećanja prihoda iz proračuna za potrebe održavanja željezničke infrastrukture, regulacije i organizacije prometa i upravljanje HŽ Infrastrukturom. Nakon veoma malih ulaganja u 2013. godini, u 2014. godini započeto je ponovno ulaganje kako bi se omogućilo sigurno poslovanje HŽ infrastrukture, te je taj trend nastavljen u 2015. godini. Stranica 2026 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 6.30. Prihod iz proračuna za održavanje željezničke infrastrukture, regulacije i organizacije prometa i upravljanje HŽ Infrastrukturom (u milijunima kn) Izvor: Godišnje poslovno izvješće za 2015. godinu – HŽ Infrastruktura 6.6.1. Željezničke linije i infrastruktura Željezničku mrežu Sjeverne funkcionalne regije čini 298 km željezničkih pruga i 57 željezničkih stajališta. Unutar regije, po pitanju željezničke infrastrukture, svaka županija je u duljini željezničke mreže i broju stanica zastupljena kako slijedi:

Članak 3.

• Koprivničko - križevačka županija – ukupno 132,4 km željezničke pruge i 26 stajališta • Varaždinska županija – ukupno 98,1 km željezničke pruge i 16 stajališta • Međimurska županija - ukupno 67,5 km željezničke pruge i 12 stajališta. Slika 6.31. Karta željezničkih linija unutar „Sjeverne regije“ Izvor: Izvješće o stanju mreže 2017.; HŽINFRA 6.6.2. Željezničke linije Na području triju županija postoji 7 željezničkih pruga razvrstanih u međunarodne (M), regionalne (R) i lokalne (L) pruge. Spomenute pruge su: • M201 – Državna granica- Botovo - Dugo Selo • M501 – Državna granica - Čakovec - Kotoriba - Državna granica • R202 - Varaždin - Dalj • R201 - Zaprešić - Čakovec • L201 - Varaždin - Golubovec • L203 - Križevci - Bjelovar - Kloštar • L101 - Čakovec - M. Središće – Državna granica. Međunarodna željeznička pruga M201 spaja hrvatskomađarsku granicu s Dugim Selom preko Botova i dio je RF6 željezničke pruge te Mediteranskog koridora (TEN-T). Željeznička pruga je jednokolosječna s ukupnom duljinom 79 km od kojih 48 km prolazi kroz Sjevernu regiju te je elektrificirana s 25 kV / 50 Hz sustavom. Željeznička pruga M501 je međunarodna neelektrificirana pruga s jednim kolosijekom, duljine 42 km. Ova pruga povezuje hrvatsko - slovensku i hrvatsko - mađarsku državnu granicu te prolazi kroz Čakovec. Željeznička pruga R202 je regionalna jednokolosječna i povezuje sjeverne županije s istočnim županijama. Ova pruga je paralelna s hrvatsko – mađarskom granicom. Ukupna duljina pruge (od Varaždina do Dalja) je 250 km, od čega 80,5 km prolazi kroz tri sjeverne županije.

Članak 3.

Pruga nije u cijelosti elektrificirana. Željeznička pruga R201 je također regionalna jednokolosječna neelektrificirana pruga koja povezuje Zagrebački glavni kolodvor s Varaždinom. Od ukupne duljine pruge (98 km), 38 km prolazi sjevernim županijama. Lokalna željeznička pruga L201, duljine 33,8 km, povezuje Varaždin i Golubovec, jednokolosječna je i neelektrificirana. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2027 Lokalna željeznička pruga L203 povezuje Križevce i Kloštar preko Bjelovara, jednokolosječna je i neelektrificirana. Područjem sjevernih županija prolazi duljinom od 39 km (od ukupno 61 km). Počinje i završava u Koprivnici, ali dijelom prolazi kroz Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Jednokolosječna neelektrificirana lokalna željeznička pruga L101 (duljine 17 km) spaja Čakovec s hrvatsko - slovenskom granicom. Tablica 6.25. Karakteristike željezničkih linija sjeverne regije Željezničke linije Tip linije Broj stajališta Dužina unutar i kolodvora Elektrificirana Jednokolosječna sjevernih M201 – Državna granica - Botovo Međunarodna - Dugo Selo M501 - Državna granica - Čakovec Međunarodna - Kotoriba – Državna granica R202 - Varaždin - Dalj Regionalna R201 - Zaprešić - Čakovec Regionalna L201 - Varaždin - Golubovec Lokalna L203 - Križevci - Bjelovar - Lokalna Kloštar L101 - Čakovec - M. Središće - Lokalna Državna granica u sjevernim regija regijama Da Da 48 10 Ne Da 42 9 Ne Da 80,5 16 Ne Da 38 8 Ne Da 33,8 7 Ne Da 39 10 Ne Da 17 4 Izvor: Izvješće o stanju mreže 2017.; HŽINFRA 6.6.3. Željeznička stajališta Na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničkokriževačke županije nalazi se 57 željezničkih stajališta:

Članak 3.

Tablica 6.26. Broj postaja po prugama Linija Postaja L101 3 L201 6 L201/R201/R202 1 L203 8 L203/R202 1 M201 8 M201/L203 1 M201/R202 1 M501 7 M501/L101 1 M501/R201 1 R201 6 R202 13 Ukupno: 57 Izvor: Izvješće o stanju mreže 2017.; HŽINFRA Na području triju županija nalazi se 6 kolodvora, na kojima putnici mogu promijeniti liniju ili mod putovanja. Od navedenih kolodvora, željeznički kolodvor Koprivnica je jedini s neposrednom blizinom autobusnog kolodvora (160 m). Tablica 6.27. Stajališta s mogućnošću izmjene linije Ime Tip stajalište Željeznička pruga Čakovec Kolodvor M501/R201 Čakovec-Buzovec Stajalište M501/L101 Kloštar Kolodvor L203/R202 Koprivnica Kolodvor M201/R202 Križevci Kolodvor M201/L203 Varaždin Kolodvor L201/R201/R202 Mogućnost izmjene s Moguća izmjena linije blizinom autobusne stajališta DA DA DA DA DA DA DA Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Od svih 57 željezničkih stajališta, 15 ih je opremljeno s uređenim sustavom Park & Ride, koji pomaže promicanju intermodalnosti i utječe na modalnu raspodjelu povećavajući udio korištenja javnog prijevoza i smanjenje korištenja osobnih vozila. Stranica 2028 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Tablica 6.28. Postojanje Park & Ride sustava Ime Čakovec Čakovec-Buzovec Cerje-Tužno Ivanec Kloštar Koprivnica Kotoriba Lepoglava Macinec Mala Subotica Mursko Središće Novi Marof Sveti Ivan Žabno Varaždin Virje Park and Ride Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Postoji Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Procijenjeno je da stanovništvo oko svakog željezničkog stajališta utječe na potencijalnu potražnju za svako stajalište (procijenjeni radijus pružanja usluge je 1,5 km). U ovom slučaju to uključuje samo putnike koji pristupaju željezničkom kolodvoru pješice.

Članak 3.

Slika 6.32. Stanovništvo na oko 1500 metara od željezničke postaje Izvor: Izradio autor prema podacima dionika 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2029 Slika 6.33. Podjela putnika po željezničkom stajalištu Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Stranica 2030 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Tablica 6.29. Opremljenost željezničkih stajališta u Koprivničko-križevačkoj županiji Izvor: Izradio autor 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2031 6.6.4. Vozni park željezničkog putničkog i teretnog prijevoza HŽ Putnički prijevoz Vozni park u željezničkom prometu čine vučna vozila (motorni vlakovi, lokomotive) i vučena vozila (vagoni) u sljedećim serijama vlakova, lokomotiva i vagona: • Dizel-električna lokomotiva serije 2044 • Dizel motorni vlakovi- DMV 7121 • Dizel motorni vlakovi - DMV 7122 • Dizel električni motorni vlakovi- DMV 7023 i 7022 • Elektromotorni vlakovi - EMV 6 112 • Elektromotorni vlakovi - EMV 6111 • Dizel motorni vlakovi - DMV 7123 • Električna lokomotiva- 1141 i 1142 • Vagon- serija Aeelt, Bee, Beelt-i, Beemlt, ABee, ABeemt, Beet, B Na području Varaždinske i Međimurske županije prometuju sljedeća vučna vozila: 1. Dizel-električna lokomotiva serije 2044 Dizel-električna lokomotiva HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.. Lokomotive je gradio američki General Motors, a izgrađene su 1981. godine. Namijenjene su za vuču teretnih i putničkih vlakova, iako uglavnom vuku putničke vlakove.

Članak 3.

Lokomotive ove serije su šestoosovinske s pojedinačnim osovinskim pogonom i osovinskim rasporedom (A1A)’(A1A). Osovinsko opterećenje iznosi 16 t/os. Najveća vozna brzina ovih lokomotiva je 124 km/h. Lokomotive serije HŽ 2044 opremljene su dvotaktnim dizelskim motorom izvedbe V s 12 cilindara i turbo-puhalom koje omogućava postizanje većih snaga. Prijenosnik snage je električni, a sastoji se od glavnoga alternatora za izmjeničnu struju i od četiriju istosmjernih elektrovučnih motora, koji su po dva smješteni u svakome okretnom postolju. Lokomotive serije HŽ 2044 spadaju među snažnije lokomotive na Hrvatskim željeznicama. Slika 6.34. Dizel-električna lokomotiva serije 2044. Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_2044 Tehničke karakteristike: • Osovinski raspored: (A1A)’(A1A) • Tip dizelskog motora: GMC645 E3 • Instalirana snaga: 1.845 kW • Snaga lokomotive za vuču: o 1.715 kW (bez grijanja vlaka) o 1.342 kW (s grijanjem vlaka) • Najveća brzina: 124 km/h • Duljina preko odbojnika: 16.994 mm • Širina lokomotivskog sanduka: 2.954 mm • Najveća visina od GTR: 4.191 mm • Ukupna masa lokomotive: 97,5 t • Najveće osovinsko opterećenje:16 t/os • Godina proizvodnje: 1981-1982.god. Dizel motorni vlakovi - DMV 7121 HŽ serija 7121 serija je dizelskih motornih vlakova Hrvatskih željeznica. Jedna garnitura sastoji se od dva vagona. Vlakove je godine 1980. počela graditi tvornica “Đuro Đaković” iz Slavonskog Broda, prema licenci Macosa Co., Barcelona (Španjolska). Dvodijelni dizelski motorni vlakovi serije HŽ 7121 sastoje se od motornoga vagona i prikolice. Namijenjeni su za prijevoz putnika na prigradskim i međugradskim prugama.

Članak 3.

Ovi vlakovi su građeni za najveću voznu brzinu od 120 km/h. Opremljeni su dvama potpodnim Dizelovim motorima koji omogućavaju najveću vučnu snagu od 368 kW. Na dizelskim motornim vlakovima serije HŽ 7121 izvedene su rekonstrukcije, pa je na nekima od njih jedan pogonski motor s cjelokupnom pripadajućom opremom prebačen na prikolicu. Na taj način nastala je podserija 100. Tehnički krakteristike: • Sastav garniture: M + P (7121-000), M + M (7121-100) • Osovinski raspored: • podserija 000: B’B’ + 2’2’ • podserija 100: 2’B’ + B’2’ • Snaga Dizelova motora: • podserija 000: 2 x 210 kW • podserija 100: 2 x 230 kW • Maksimalna brzina: 120 km/h • Dizel motor: • podserija 000: BÜSSING D3256 BTUXE ili MAN 2866 LUE/210 • pod serija 100: MAN 2866 LUE/603 • Hidraulični prijenosnik: VoithT 2\\r • Masa: • podserija 000: 67 t • podserija 100: 70 t • Duljina preko središnjega kvačila: 44200 mm • Širina sanduka vlaka: 2850 mm • Broj sjedala: 144 • Broj mjesta za stajanje: 68 • Godina izgradnje: • podserija 000: 1981.-1986. • podserija 100: 1997. (Te godine je rekonstruiran 7121-013 u 7121-101/102, u prvi DMV 7121-100). Stranica 2032 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 6.35. DMV serije 7121-100 Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_7121 Dizel motorni vlakovi - DMV 7122 HŽ serija 7122 (nadimak Šveđanin) ili Y (švedska klasa), serija je jednodijelnih dizel-hidrauličnih motornih vlakova. Vlakove su 1980. i 1981. sagradile švedska tvrtka Kalmar Verkstad i talijanska tvrtka Fiat-Ferroviaria.

Članak 3.

Slika. 6.36. Dizel-motorni vlak serije 7122 Izvor. https://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_7122 Vlakove ove serije pogone dva dizelska motora snage 147 kW pri 2000 o/min. Pomoću daljinskoga upravljanja iz jedne kabine na upravljanje moguće je upravljati s najviše šest motornih vozila (vožnja u sprezi). Vagon ima dvije kabine za upravljanje, svaka s jedne strane, dva putnička prostora s ukupno 64 sjedećih mjesta i vakuum WC. Tehničke karakteristike: • Osovinski raspored: (1A)’(1A)’ • Tip dizelskog motora: FIAT 8217 • Snaga dizelskoga motora 2x147 kW • Prijenos snage: hidraulični • Najveća brzina: 133 km/h • Duljina preko odbojnika 24.400 mm • Širina sanduka: 2.880 mm • Masa vlaka: 40 t • Godina proizvodnje: 1980.-1981. god. Dizel električni motorni vlak HŽ DMV 7023 Regionalni DMV 7023 001 – 012, proizvođač Končar d.d. i TŽV Gredelj d.o.o.-Hrvatska. Tehničke karakteristike: • Trodjelna garnitura, upravljanje u oba smjera, mogućnost spajanja triju vlakova u jedan • Najveća brzina: 120 Km/h • Ubrzanje: 0,7 m/s • Vrsta pogona: dvije dizel generatorske grupe po vlaku, 4 asinkrona vučna elektromotora • Broj sjedećih mjesta: 160 • Broj stajaćih mjesta: 163 • Broj mjesta za prijevoz u invalidskim kolicima: 2 • Broj mjesta za prijevoz bicikala: 2 • WC: 1 prilagođen osobama s invalidskim kolicima • Dužina: 58,5 m • Broj vrata po strani vlaka: četvero dvokrilnih vrata • Informacijski sustav za putnike: u putničkom prostoru i na vanjskim dijelovima • Klimatski uvjeti: -25 do + 35 stupnjeva C, mnogo snijega • Godina proizvodnje: 2012.

Članak 3.

Slika 6.37. HŽ DMV 7023 Izvor: http://www.vlakovi.hr/wp-content/ uploads/2016/02/7023-001-5.jpg Dizel električni motorni vlak HŽ DMV 7022 HŽ serija 7022 je niskopodni dizel električni motorni vlak Hrvatskih željeznica kojeg je proizveo TŽV Gredelj d.o.o.. Garnitura vlaka sastoji se od dva motorna vagona s upravljačnicom te srednjeg vagona bez upravljačnice. Opremljen je s 8 dvostrukih vrata širine 1.300 mm, a u zoni vrata vagona s upravljačnicom ugrađeni su toaleti, od kojih je jedan opremljen za prihvat invalida s kolicima. Putnički prostori sva tri vagona su međusobno spojeni mjehovima, tvoreći tako jedinstveni prostor bez pregradnih stijena. Pod u području mjehova je na visini od 875 mm, a prelazi s jedne na drugu razinu izvedeni su blago zakošenim rampama. Prostor je opremljen vertikalnim i horizontalnim rukohvatima za putnike u stojećem položaju. Sjedeća mjesta su dvosjedna, osim u dijelu prostora za invalide s kolicima, te roditeljima s djecom u kolicima, gdje su ugrađeni jednosjedi i preklopna sjedala. Dio prostora opremljen je vješalicama za bicikle. Pogonska oprema vlaka smještena je na krovu motornih vagona i u sanducima ispod sjedala u putničkom prostoru, i raspoređena je ravnomjerno u svrhu ujednačenog osovinskog pritiska. Pogon vlaka čine tri neovisne pogonske jedinice koje se u slučaju kvara mogu isključivati, a vlak nastaviti vožnju smanjenom snagom. Kabine za upravljanje su s obje vanjske bočne strane opremljene video kamerama za praćenje ulaza i izlaza putnika, a za vrijeme vožnje i stanje vlaka izvana, a u svim vagonima ugrađene su kamere za unutarnji nadzor.

Stranica 2033

Članak 3.

29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2033 Tehničke karakteristike: • Širina kolosijeka: 1.435 mm • Raspored osovina: bo’2’+2’bo’+2’bo’ • Dužina: 70.100 mm • Visina: 4.280 mm • Broj sjedećih mjesta: 209 • Broj stajaćih mjesta: 201 • Broj vrata za ulaz/izlaz putnika: 8 • Najveća vučna sila: 125 kn • Najveća brzina: 200 km/h • Godina proizvodnje: 2012. god. Slika 6.38. HŽ DMV 7022 Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_7022 Uz navedene vlakove, na području Koprivničko-križevačke županije prometuju i sljedeći vlakovi: Dizel motorni vlakovi - DMV 7123 HŽ serije 7123 je serija nagibnih dizelskih vlakova Hrvatskih željeznica, koje je proizvela tvrtka Bombardier Transportation. Originalni naziv mu je Regio Swinger. Radi se o klimatiziranom dvodijelnom dizelskom hidrauličnom motornom vlaku sa 134 sjedeća mjesta. Najmanja pogonska jedinica je dvostruki motorni vagon s dizel motornim učinkom od ukupno 1118 kW. Može postići brzinu do 160 km/h. U višestrukoj vuči se s upravljačkog mjesta mogu voziti do 4 vozila (tada dužina kompozicije iznosi 207 m, i raspolaže sa 536 sjedećih mjesta). Ovaj vlak namijenjen je za prijevoz putnika u regionalnom prometu na neelektrificiranim zavojitim prugama. Slika 6.39. Dizel motorni vlak serije 7123. Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_7123 • Raspored osovina: 2’B’ 2’B’ • Tip Dizelova motora: Cummins QSK 19 • Snaga Dizelova motora: 2x560 kW • Vrsta prijenosa: dizelsko-hidraulični • Maksimalna brzina: 160 km/h • Masa: 98 t • Duljina: 51,75 m • Broj sjedećih mjesta: 134 • Godina izgradnje: od 1998. do danas (za HŽ 2004.)

Članak 3.

Elektromotorni vlakovi - EMV 6 112 Elektromotorni vlak serija 6112 je serija niskopodnog elektromotornog vlaka za regionalni promet proizveden u konzorciju tvrtki TŽV Gredelj d.o.o. i Končar d.d., a za potrebe Hrvatskih željeznica – Putničkog prijevoza d.o.o. Slika 6.40. Gradsko prigradska verzija EMV 6112 Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_6112 Tehničke karakteristike: • Širina kolosijeka: 1435 mm • Napon napajanja: 25 kV, 50 Hz • Raspored osovina: Bo’2’2’2’Bo • Mjesta za sjedenje: • prvi razred: 20 • drugi razred: 192 • Visina poda: 600 mm • Širina vrata: 1300 mm • Dužina preko kvačila: 75 m • Širina vozila: 2885 mm • Visina sa spuštenim pantografom: 4280 mm • Maksimalna snaga na kotačima: 2000 kW • Vučna sila pri pokretanju 200 kN • Maksimalno ubrzanje pri punom opterećenju: >1 m/s2 • Maksimalna brzina: 160 km/h • Godina proizvodnje: 2011.-2016. god. Elektromotorni vlakovi - EMV 6111 HŽ serija 6111 serija je elektromotornih vlakova Hrvatskih željeznica izgrađenih u mađarskoj tvornici Ganz Mavag u periodu od 1976. - 1979. Sustav električnog napajanja je 25kV i 50 Hz. Jedna garnitura sastoji se od tri dijela: dvije prikolice s kabinom za upravljanje na kraju svake i motornog vagona u sredini kompozicije. Pogonski vagoni označeni su serijskim brojem 6111, a upravljački vagoni brojevima 4111 i 5111. Postoji mogućnost spajanja garnitura, a iz jedne kabine za upravljanje može se upravljati do tri garniture. Stranica 2034 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.

Članak 3.

Slika 6.41. Elektromotorni vlak serije 6111 Izvor. http://trainpagesofluca.net/slike/img151.jpg Tehničke karakteristike: • Širina kolosijeka: 1435 mm • Sastav vlaka: prikolica (oznaka serije 4111)+motorni vagon (oznaka serije 6111)+prikolica (oznaka serije 5111) • Raspored osovina: 2’2’+Bo’Bo’+2’2’ • Sustav napajanja: 25 kV, 50 Hz • Snaga: 1200 kW • Maksimalna brzina: 120 km/h • Duljina vlaka preko središnjega kvačila: 72.410 mm • Duljina upravljačkoga vagona preko središnjega kvačila: 24.500 mm • Duljina motornoga vagona: 23.410 mm • Širina vagona: 2.850 mm • Masa: 145 t • Duljina: 72,4 m • Broj mjesta za sjedenje: 236; modernizirani vlakovi za prigradski promet imaju 136 sjedala i 422 stajaća mjesta • Ukupan broj mjesta za sjedenje i stajanje: 466 • Godina proizvodnje: 1977.-1979. god. Električna lokomotiva HŽ 1141 HŽ serija 1141 serija je električnih lokomotiva Hrvatskih željeznica za sustav napajanja napona 25 kV 50 Hz. Ovo je univerzalna lokomotiva, namijenjena za vuču putničkih i teretnih vlakova. Lokomotive ove serije gradila je tvrtka Traktion-Union koju su činile švedska ASEA, švicarski Secheron i austrijski Elin-Union, a poslije su po licenciji tvrtke ASEA izgradnju preuzele zagrebačka tvornica “Rade Končar” te niška tvornica MIN. Danas se, osim u inventarnom parku HŽ-a, ova serija lokomotiva nalazi u željeznicama država nastalih raspadom Jugoslavije - BiH, Srbije, Makedonije, ali i Turske. Proizvedeno je nekoliko podserija: podserija 000, podserija 100, podserija 200, podserija 302-310, podserija 376-390.

Članak 3.

Tehničke karakteristike: • Osovinski raspored: Bo’ Bo’ • Napon napajanja: 25 kV 50 Hz • Trajna snaga: 3860 kW • Najveća brzina: 120 km/h (140 km/h) • Duljina preko odbojnika: 15470 mm • Širina lokomotivskog sanduka: 3100 mm • Najveća visina od GTR: 4650 mm • Ukupna masa lokomotive: 78t (82t, 80t) • Najveće osovinsko opterećenje: 19,5t/os (20,5 i 20 t/os) • Godina proizvodnje: 1967.-1972. (1987., 1981.-1985.) god. Slika 6.42. HŽ 1141 Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_1141 Električna lokomotiva HŽ 1142 HŽ 1142 serija je višenamjenskih električnih lokomotiva Hrvatskih željeznica, razvijena krajem 1970-ih godina i predstavljena 1981. Lokomotive (prototip i samo 15 predserijskih) je proizveo Končar d.d. iz Zagreba, s navedenim mnogim kooperantima među kojima su najvažniji srpski Minel i Goša. To je prva električna lokomotiva razvijena i proizvedena u bivšoj Jugoslaviji. Lokomotive mogu u ravnici razviti brzinu do 160 km/h, ali u punoj afirmaciji i lokomotive je lako prelaze. Neki brzinski testovi su pokazali 181 km/h i više. Lokomotive su namijenjene za vuču putničkih vlakova brzinom do 160 km/h te za vuču teretnih vlakova pretežito na nizinskim prugama, ali i na brdskim prugama uz odgovarajući postupak manje preinake. Tehničke karakteristike: • Električni sustav : 250 A, 25000/2 V AC, 50 Hz • Osovinski raspored: B’oB’o • Trajna snaga za vuču: 4400 kW • Najveća brzina: 160 km/h • Duljina preko odbojnika: 15860 mm • Širina lokomotivskog sanduka: 3100 mm • Najveća visina od GTR (sa spuštenim pantografom):

Članak 3.

4630 mm • Ukupna masa lokomotive: 82 t • Najveće osovinsko opterećenje: 20,5 t • Godina proizvodnje: 1972.-1989. god. Slika 6.43. HŽ 1142 Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_1142 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2035 Rail Cargo Carrier Rail Cargo Carrier lokomotiva serije 1216 „Taurus“ EuroSprinter – elektromotorna lokomotiva pripada u grupu modularnih lokomotiva za europsko tržište proizvođača vlakova SIEMENS. Namjena lokomotiva određena je simbolom (U – univerzalna, P – prototip, F – teret). Slika 6.44. Elektromotorna lokomotiva serije 1216 „Taurus“ Izvor: http://zeljeznice.net Tehničke karakteristike: • Širina kolosijeka: 1435 mm • Graditelj: Siemens, Njemačka • Snaga motora: 6.400 kW • Maksimalna brzina: 140 km/h • Masa: 87 t • Duljina: 19,58 m • Godina izgradnje: od 1996. do 2003.god. Rail Cargo Carrier lokomotiva serije 2016 „Hercules” Eurorunner – Dizel-električna lokomotiva pripada grupi lokomotiva velikih snaga proizvođača Siemens za potrebe europskog tržišta. Izgrađene 2002. godine dijele dizajn eksterijera s EuroSprinter serijom. Serija se prestala proizvoditi 2012. godine kada je zamijenjena Siemens Vectron dizel motornom verzijom. Slika 6.45. Dizel-električna lokomotiva serije 2016 „Hercules“ Izvor: http://www.zelpage.cz/atlasloko.php?id=2016-oebb • Širina kolosijeka: 1435 mm • Graditelj: Siemens, Njemačka • Vrsta motora: MTU 16 V 4000 R41 • Maksimalna brzina: 120-140 km/h • Masa: 80-120 t • Duljina: 19,27 m • Godina izgradnje: od 2003.-2010. god.

Članak 3.

Train Hugary elektromotorna lokomotiva serije 0400 Elektromotorna lokomotiva serije 0400 električna je lokomotiva teretnog prijevoznika Train Hungary za sustav napajanja 25 Kv 50 Hz. Ovo je univerzalna lokomotiva, namijenjena za vuču putničkih i teretnih vlakova. Lokomotive ove serije gradila je tvrtka Traktion-Union koju su činile švedska ASEA, švicarski Secheron i austrijski Elin-Union, a poslije su po licenciji tvrtke ASEA izgradnju preuzele zagrebačka tvornica “Rade Končar” te Niška tvornica MIN. Slika 6.46. Elektromotorna lokomotiva serije 0400 Izvor. http://zeljeznice.net/portal/ • Širina kolosijeka: 1435 mm • Graditelj: ASEA i Končar • Trajna snaga: 3860 kW • Napon napajanja: 25kW 50 Hz • Maksimalna brzina: 120 km/h • Masa: 80 t • Duljina: 19,27 m • Godina izgradnje: od 1981.-1985. god. HŽ Cargo dizel-električna lokomotiva serije 2063 „Karavela“ Lokomotive ove serije jesu najjače dizel-električne lokomotive na Hrvatskim željeznicama. Pretežno su namijenjene za vuču teretnih vlakova. Služile su i za vuču brzih putničkih vlakova za Rijeku i Split. Lokomotivu je izgradila američka tvrtka General Motors1972. godine. Lokomotive ove serije imaju šest osovina, pojedinačni osovinski pogon i osovinski raspored Co’ Co’. Pošto je u njih ugrađen alternator za električno grijanje vlaka snage 375 kW, proizveden u tvornici “Uljanik” u Puli, također se rabe za vuču brzih vlakova. Lokomotive mogu postići brzinu od 124 km/h. Lokomotive su opremljene izravnim dvotaktnim dizelskim motorom sa šesnaest cilindara izvedbe V tipa 16-645 E3 s turbopuhalom, koji ostvaruje snagu od 2.461 kW. Prijenos snage je električni.

Članak 3.

Tehničke karakteristike: • Graditelj: General Motors Electric Motive Division • Godina ugradbe alternatora za električno grijanje vlaka: 1986. • Raspored osovina: Co’Co’ • Tip dizelskog motora: GMC645 E3 • Instalirana snaga lokomotive: 2461 kW • Snaga lokomotive za vuču: • s grijanjem: 1862 kW • bez grijanja: 2.237 kW • Vrsta prijenosa: dizel-električni • Maksimalna brzina: 124 km/h Stranica 2036 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. • Ukupna masa: 120,1 t • Duljina preko odbojnika: 20.700 m • Širina lokomotivskoga sanduka: 2.819 mm • Godina izgradnje: 1972. Slika 6.47. Lokomotiva serije 2063 „Karavela“ Izvor: http://www.vlakovi.hr/?p=1927 HŽ Infrastruktura dizel-električna lokomotiva serije 2132 Dizel-električna lokomotiva serije 2132 proizvedene su u tvornici Đuro Đaković prema licenci austrijske tvrtke Jenbach. Radi se o manevarskim lokomotivama koje su se počele proizvoditi 1969. godine. Namijenjene su za lagano manevriranje i za rad na industrijskim kolosijecima. Lokomotiva je dizajnirana na bazi ranije manevarske lokomotive HŽ 2131 (JŽ 731), a povećana joj je vučna snaga i masa. Tehničke karakteristike: • Raspored osovina: C • Broj osovina: 3 • Tip dizelskog motora: dvotaktni JW 600 (podserija 000), četverotaktni Pielstick 6PA4V 184 VG, (podserije 100 i 200) • Instalirana snaga: • motor JW 600: 441 kW • motor Pielstick 6PA4V 184 VG: 441 kW • Vrsta prijenosa: dizelsko-hidraulična • Maksimalna brzina: 30/60 km/h (manevarska služba/ vozna služba)

Članak 3.

• Masa: 44 t • Duljina preko odbojnika: 10.500 mm • Širina: 3.136 mm • Godina izgradnje: 1969. - 1970. Slika 6.48. Lokomotiva serije 2132 Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_2132 Vagoni Na području regije Sjever prema dostavljenim podacima, prometuju sljedeći tipovi vagona iz serije: • Aeelt • Bee • Beelt-i • Beemlt, ABee • ABeemt • Beet • B. Serije vagona izgrađene su prema godinama navedenim u sljedećoj tablici: Tablica 6.30. Serija i godina gradnje vagona Starost u odnosu na Godina Starost u odnosu na Red.br. Serija Godina gradnje godinu gradnje modernizacije modernizaciju 1. Aeelt 1976.-1983. 2. Bee 1976.-1985. 3. Beelt-i 1976. 4. Beemlt 1991. 5. Abee 1984.-1985. 6. Abeemt 1991. 7. Beet 1986.-1987. 8. B 1966.-1986. 38,64 2003. 13 36 2005. 10 40 2002. 15 25 2009.-2011. 6 32 2008. 8 25 2009.-2010. 6 30 2011.-2013. 5 35,15 1990.-2009. 12 Izvor: Tablica izrađena prema dostavljenim podacima dionika 6.6.5. Kvaliteta i sigurnost željezničke usluge Prema voznom redu (2014./2015., HŽPP) područjem triju županija dnevno polazi 178 putničkih vlakova. Ovaj broj uključuje sve kategorije vlaka: redovite, brze, ekspresne, međunarodne i sezonske: • 130 putnička vlaka, • 14 ubrzanih vlakova, • 7 brzih vlakova, • 10 međunarodnih putničkih vlakova, • 4 EuroCity ili InterCity međunarodna vlaka, • 2 sezonska vlaka. Svi navedeni vlakovi putuju u oba smjera. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2037 Slika 6.49. Putnički vlakovi prema kategoriji Izvor: Izradio autor temeljem podataka HŽPP vozni redovi 2014./2015.

Članak 3.

Od svih polazaka, 75% otpada na obične putničke vlakove a samo 11% na ubrzane ili brze vlakove. U svrhu analize željezničke usluge, 7 pruga sjeverne regije je kategorizirano i podijeljeno u 13 različitih dionica. Ova podjela dionica određuje se prema stajalištima na kojima se mimoilazi više različitih pruga. Na primjer, regionalna linija R201 je podijeljena na: • R201 A: Od Zagreba do Varaždina • R201 B: Od Varaždina do Čakovca. Na sljedećem prikazu su vidljive željezničke pruge podijeljene na dionice prema gore navedenom ključu. Slika 6.50. Podjela željezničkih linija na dionice Izvor: Izradio autor Ova podjela pruga prema dionicama je izrađena s ciljem prepoznavanja i numeriranja broja vlakova unutar svake dionice. Dakle, broj vlakova između krajnjih postaja na svakoj liniji je izračunata i prikazana u sljedećoj tablici: Tablica 6.31. Dionice linija i broj polazaka vlakova Broj polazaka Oznaka Opis dionice vlakova dionice (U oba smjera) M501_A Središće (SLO) - Čakovec 18 M501_B Čakovec - Murakeresztur (MAĐ) 26 M201_A Repinec - Križevci 39 M201_B Križevci - Koprivnica 29 M201_C Koprivnica - Gyekenyes (HUN) 6 R202_A Varaždin - Koprivnica 20 R202_B Koprivnica - Kloštar 17 R202_C Kloštar - Pitomača 23 R201_A Budinščina - Varaždin 27 R201_B Varaždin - Čakovec 37 Stranica 2038 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. L201 Varaždin - Golubovec 16 Čakovec - Mursko Središće L101 14 (SLO) L203 Križevci - Kloštar 23 Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Dionice s najvećim brojem polazaka vlakova su M201-A (od Križevaca do Zagreba) sa 39 dnevnih polazaka u oba smjera i R201-B (od Varaždina do Zagreba) sa 37 dnevnih polazaka također u oba smjera. Prosječna starost vlakova na području Varaždinske županije iznosi 21 godinu, na području Koprivničko-križevačke županije prosječna iznosi 22 godine, te na području Međimurske županije iznosi 21 godinu. Na području obuhvata Master plana prisutna je ravnomjerna raspodjela vlakova po starosti.

Članak 3.

Slika 6.51. Prikaz broja vlakova dnevno po sekciji željezničke linije u oba smjera Izvor: Izradio autor temeljem podataka HŽPP voznih redova 2014./2015. Za analizu kvalitete usluga željezničkog sustava, odabrano je 9 različitih OD odnosa i izračunata je grupa pokazatelja za razinu usluge (vrijeme putovanja, komercijalna brzina, broj stanica i tarife). Kasnije u ovom dokumentu, rezultati tih pokazatelja u Sjevernoj regiji bit će uspoređeni s rezultatima pokazatelja u drugim europskim zemljama poput Njemačke, Španjolske, Italije i Mađarske. Tablica 6.32. Razina usluge po OD ruta na prugama Komercijalna Vrijeme puto- brzina Analizirane OD rute vanja (km/h) Zagreb - Varaždin 02:50 37 Čakovec - Varaždin 00:10 65 Varaždin - Koprivnica 00:44 57 Koprivnica - Zagreb 01:23 62 Kloštar - Križevci 01:42 36 Varaždin - Golubovec 00:57 36 Čakovec - Kotoriba 00:32 56 Križevci - Koprivnica 00:29 62 Čakovec - Mursko Središće 00:21 49 Prosječna Broj stajališta udaljenost između polazišta Dužina(km) između i odredišta stajališta (km) 30 103,921 3,5 1 10,867 10,9 9 41,989 4,7 18 86,455 4,8 19 61,082 3,2 7 33,801 4,8 7 30,048 4,3 7 29,797 4,3 4 17,000 4,3 Izvor: Izradio autor prema podacima dionika 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2039 Slika 6.52. Prikaz OD ruta na prugama Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Karakteristike putovanja vlakom za tih 9 odnosa u pogledu vremena putovanja, komercijalne brzine, broja odlazaka i broj stajališta u relaciji je detaljnije opisan ispod:

Članak 3.

• Za putovanje od Zagreba do Varaždina redovitom putniku treba oko 2 sata i 50 minuta za udaljenost od 104 km. Na osnovu toga, komercijalna brzina spomenutog vlaka je 37 km/h, a tijekom putovanja vlak stane na 30 stajališta. • Za putovanje od Čakovca do Varaždina, treba odvojiti 10 min kako bi se prešlo gotovo 11 kilometara. Na temelju spomenutog komercijalna brzina ovog vlaka je 65 km/h. • Udaljenost od Varaždina do Koprivnice je 42 km i putnik u prosjeku potroši 44 minute do Varaždina ili Koprivnice. Komercijalna brzina tog vlaka iznosi 57 km/h. Tijekom putovanja, redovni putnički vlak staje na 9 stajališta. • Za putovanje iz Koprivnice do Zagreba redovitim putničkim vlakom, vrijeme putovanja je 1 sat i 23 minute. Tokom puta vlak prijeđe 86 km i stane na 18 stajališta. Komercijalnim brzina je 62 km/h. • Za putovanje iz Kloštara u Križevce putnik treba 1 sat i 42 minuta za udaljenost od 61 km. Redovni putnički vlak stane na 19 stajališta i komercijalne je brzine od 36 km/h. • Za 34 km dugo putovanje iz Varaždina u Golubovec putnik će potrošiti 57 minuta na liniji sa komercijalnom brzinom od 36 km/h. Tijekom putovanja redoviti putnički vlak staje na 7 stajališta. • Za putovanje iz Čakovca u Kotoribu, ukupne udaljenosti od 30 km, putnik treba 32 minute pri komercijalnoj brzini vlaka od 56 km/h. Redovni putnički vlak poslužuje 7 stajališta. • Za dionicu dugu 30 km od Križevaca do Koprivnice, redovni putnički vlak će trebati 29 minuta, pritom stajući na 7 stajališta. Komercijalna brzina je 62 km/h.

Članak 3.

• Na putovanju dugom 17 km iz Čakovca do Murskog Središća putnik treba 21 minutu. Vlak staje na 4 stajališta na svojoj ruti. Potpuni pregled svih vremena putovanja i komercijalnih brzina linija prikazan je na slikama (►Slika 6.53, ►Slika 6.54, ►Slika 6.55). Slika 6.53. Vrijeme putovanja po liniji Izvor: Izradio autor temeljem podataka HŽPP voznih redova Stranica 2040 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 6.54. Komercijalna brzina prema izvorima i ishodištima linija Izvor: Izradio autor temeljem podataka HŽPP i Izvješće o stanju mreže 2017. Prosječna komercijalna brzina je oko 55 km/h i u većini slučajeva ne prelazi 65 km/h. Međutim, postoje tri slučaja na kojima je komercijalna brzina znatno ispod navedenih razina. Na relacijama Zagreb-Varaždin, Kloštar-Križevci i Varaždin- Golubovec, prosječna komercijalna brzina je 36 km/h. Na stvarnu brzinu linije utječe broj stajališta i kvaliteta infrastrukture same pruge. Sljedeća karta prikazuje prosječnu komercijalnu brzinu željezničkih linije sjeverne regije. Slika 6.55. Karta s prikazanim komercijalnim brzinama dionica pojedine linije Izvor: Izradio autor temeljem vlastite analize Najbrže dionice željezničke mreže Sjeverne regije su na pruzi M201, jedinoj koja je elektrificirana i dio je TEN-T koridora, te na dijelu R201 između Varaždina i Čakovca. Na navedenim dionicama može se prometovati prosječnom brzinom iznad 60 km/h. Na regionalnoj pruzi R202 i međunarodnoj pruzi M501 mogu se doseći komercijalne brzine do 60 km/h, a na lokalnoj pruzi L101 je komercijalna brzina približno 50 km/h.

Članak 3.

Od Varaždina do Zagreba (R201) te na ostale dvije lokalne linije (L201 i L202) komercijalne su brzine od oko 36 km/h. Na komercijalnu brzinu utječe stanje infrastrukture i modernizacija iste, kao i broj stajališta između polazišta i odredišta. Za svako stajalište na dionici regionalne ili lokalne pruge ukupno vrijeme putovanja se povećava za 3 minute i naviše. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2041 Slika 6.56. Broj opsluženih stajališta za svaku rutu Izvor: Izradio autor temeljem tarifa HŽPP Sljedeći graf prikazuje prosječnu udaljenost između stanica za svih 9 ruta. Slika 6.57. Prosječna udaljenost između stajališta na svakoj ruti Izvor: Izradio autor temeljem tarifa HŽPP Prosječna udaljenost između dva stajališta je oko 4,5 km na većini analiziranih pruga. Međutim, udaljenost između Varaždina i Čakovca je 10 km (bez ikakvog stajališta između navedenih lokacija). S druge strane, na liniji Zagreb-Varaždin i Kloštar-Križevci, prosječna udaljenost je 3,5 km i 3,2 km. Tarife Tarifni sustav temelji se na jednosmjernim ili povratnim prijevoznim kartama (jednodnevne ili višednevne) te mjesečnim ili polumjesečnim kartama. Analizirane su cijene jednosmjernih karata za devet relacija (u obzir su uzimane samo cijene karata za redovne linije). Cijena jednosmjerne karta od Zagreba do Varaždina iznosi 64,6 kn, odnosno 1,61 kn/km. Povratna karta košta 103,6 kn odnosno 1 kn/km (s 20% popusta). Na putu iz Čakovca do Varaždina za jednosmjernu kartu putnik mora izdvojiti 11,7 kn (0,93 kn/km), a za povratnu 23,4 kn (0,46 kn/km).

Ostali akti u ovom izdanju (88)