Odluka o donošenju Master plana za integrirani prijevoz putnika (projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1996
Članak 3.
Početni redci, od P1 do R14 predstavljaju prometna brojanja specifična za Master plan, dok ostali redci (od 1001 do 2201) predstavljaju službena brojanja prometa od strane Hrvatskih cesta d.o.o. Tablica 5.1. Usporedba mjerenih i modeliranih popodnevnih vršnih sati te njihov GEH na svim mjerenim lokacijama. Kod Lokacija brojanja (ime) PGDP (vozila) P1 Tužno 3598 P3 Nedeljanec 10803 P4 Trnovec Bartolovečki 9457 P6 Podrute 1275 P7 Breznički Hum 4639 P8 Varaždinske Toplice 2246 P9 Vrbanovec 1261 P10 Hrastovsko 1882 P12 Slokovec 2330 P14 Nedelišće 18333 P17 Sveti Martin na Muri 3321 P18 Mursko Središće 3903 P19 Belica 2820 P20 Čakovec (jug)- Preloška ulica 7905 P21 Prelog 6867 P22 Donji Vidovec 592 P23 Sveti Petar Orehovec 1651 P24 Koruška ulica (Križevci) 5634 P25 Veliki Ravan 2756 P26 Križevci izlaz (Jug) 4930 P27 Sveti Ivan Žabno 5782 P31 Koprivnički Bregi 762 R3 Ivanec 7254 R4 Donje Ladanje 2243 R14 Varaždinska cesta 4272 1001 Mursko Središće 8734 1201 Šenkovec 19802 1202 Trnovec 1511 1203 Dubrava Križovljanska 4143 1205 Pušćine 19485 1208 Majerje 13851 1209 Šemovec 7263 1210 Varaždin - jug 26950 1212 Varaždin - sjever 7843 1213 Greda 9449 1215 Varaždinske Toplice - sjever 14858 1216 Kaniža - zapad 7484 1220 Novi Marof - sjever 13272 Popodnevni vršni sat Popodnevni vršni sat (Izmjeren prometnim (Izmjeren u GEH brojanjima) prometnom modelu) 270 330 3.47 810 741 2.49 709 697 0.46 96 140 4.09 348 343 0.27 168 160 0.66 95 181 7.37 141 150 0.73 175 230 3.89 1375 1749 9.46 249 245 0.26 293 327 1.95 211 125 6.67 593 781 7.18 515 593 3.31 44 80 4.52 124 138 1.24 423 412 0.52 207 274 4.34 370 378 0.43 434 366 3.38 57 79 2.65 544 528 0.69 168 160 0.64 320 410 4.69 655 570 3.44 1485 1141 9.50 113 173 4.99 311 300 0.62 1461 1584 3.14 1039 938 3.21 545 543 0.07 2021 1805 4.94 588 586 0.09 709 510 8.05 1114 1134 0.59 561 521 1.73 995 1161 5.04 29. rujna 2017.
Članak 3.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1997 Kod Lokacija brojanja (ime) PGDP (vozila) 1221 Novi Marof 12533 1222 Novi Marof - zapad 5533 1225 Breznički Hum - sjever 13212 1228 Vukovec 2046 1229 Komin - sjever 13637 1233 Možđenec 4662 1234 Čakovec 14867 1235 Hrašćica 5537 1237 Ljubešćica 4038 1239 Vularija 1395 1240 Nedelišće 5908 1241 Macinec 3524 1242 Selnica 4570 1243 Brezje 8966 1244 Trnovec Bartolovečki 13531 1302 Goričan 1501 1303 Čakovec - sjever 4049 1305 Prelog 7025 1306 Ludbreg - sjever 6583 1307 Ludbreg - zapad 11187 1308 Ludbreg - istok 9684 1309 Leskovec Toplički 2179 1310 Petranec 4200 1311 Sokolovac 6668 1312 Plavšinac 9068 1314 Hampovica 5258 1316 Hudovljani 1201 1317 Križevci 4902 1318 Sigetec 3157 1319 Ivanovec 11077 1320 Prelog 3677 1321 Kotoriba 3944 1322 Turčišće 3093 1323 Koprivnica - jug 12446 1324 Koprivnica - sjever 5958 1401 Gola 1480 1402 Virje 1260 1403 Đurđevac 10177 2125 Trema 2735 2201 Kloštar 8410 Izvor: Izradio autor Sljedeća slika prikazuje kartu s rezultatima kalibracije za lokacije brojanja. Slika prikazuje kartu sa: • Crvenom: Rezultati asignacije prometa na mrežu u vršnom satu. • Zelenom: cestovne dionice s brojanjima prometa gdje je GEH <5 Popodnevni vršni sat Popodnevni vršni sat (Izmjeren prometnim (Izmjeren u GEH brojanjima) prometnom modelu) 940 1201 7.98 415 336 4.08 991 860 4.30 153 103 4.46 1023 1060 1.15 350 542 9.11 1115 1169 1.60 415 386 1.46 303 227 4.66 105 91 1.38 443 431 0.58 264 280 0.95 343 518 8.45 672 738 2.47 1015 906 3.51 113 106 0.63 304 250 3.22 527 510 0.74 494 560 2.89 839 716 4.41 726 653 2.79 163 143 1.65 315 235 4.82 500 598 4.18 680 638 1.64 394 329 3.44 90 72 2.01 368 392 1.25 237 240 0.21 831 818 0.45 276 254 1.34 296 352 3.12 232 239 0.46 933 824 3.69 447 399 2.33 111 118 0.65 95 87 0.79 763 723 1.48 205 282 4.93 631 608 0.91 • Narančastom: cestovne dionice s brojanjima prometa gdje je GEH u rasponu 10>X>5 • Crnom: cestovne dionice s brojanjima prometa gdje je GEH > 10 (pošto je model kalibriran, nema crnih dijelova pošto nigdje GEH ne prelazi 10).
Stranica 1998
Članak 3.
Stranica 1998 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 5.12. Prikaz opterećenja na mreži, dionice na kojima je brojan promet te GEH mjerenih i modeliranih vrijednosti Izvor: Izradio autor 5.8. Analiza postojećeg prometnog stanja 5.8.1. Rezultati analize prometnog opterećenja Rezultati prometne asignacije vozila na mrežu rezultira vrijednostima prikazanim na sljedećoj slici prometnog opterećenja za dnevni vršni sat. Slika 5.13. Prometno opterećenje na području Sjeverne regije Izvor: Izradio autor Najveća prometna opterećenja uočena su: U Gradu Varaždinu, okolici i pristupnim cestama • Prometna opterećenja u rasponu od 800 voz/h -2.000 voz/h Zagreb-Varaždin koridor na autocesti A4 do izlaza za Varaždin. • Prometna opterećenja od oko 1.000 voz/h • (Od Varaždina do Mađarske granice opterećenje se smanjuje na 300 – 500 voz/h) Koridor od Novog Marofa do Varaždina • Prometna opterećenja od oko 1.000 voz/h Koridor Varaždin – Čakovec • Prometna opterećenja u rasponu od 1.000 - 1.400 voz/h U Gradu Čakovcu, okolici i pristupnim cestama • Prometna opterećenja u rasponu od 600 - 1.200 voz/h Prometna opterećenja su manja u Koprivničko-Križevačkoj županiji u usporedbi s ostale dvije županije. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1999 5.8.2. Rezultati analize prometnog zasićenja Karta zagušenja se temelji na omjeru volumena / kapaciteta u vršnom satu na cestama. • Ako je omjer ispod 75% smatra se da je promet unutar gabarita kapaciteta ceste, a time da nema nikakvih problema zagušenja.
Članak 3.
• Kada se omjer približava 100%, promet je nestabilan, i mogući su periodi zagušenja tokom dana. • Na kraju, kada je omjer iznad 100%, to znači da je gustoća prometa preko kapaciteta ceste i da su prometna zagušenja vjerojatna tokom dana. U sjevernoj regiji, nema bitnih područja zagušenja kao što je vidljivo na sljedećoj slici (Slika 5.14) prikaza karte zagušenja. Slika 5.14. Prikaz prometnog zasićenja na prometnoj mreži Sjeverne regije Izvor: Izradio autor Jedina područja s iznadprosječnim omjerom volumena / kapaciteta na cestama je u gradu i u neposrednoj okolici grada Varaždina. Ceste između Varaždina i Čakovca i cesta iz Varaždina prema autocesti su međugradske dionice ceste s najvećim omjerom volumena/kapaciteta. Međutim, obje dionice su ispod razine od 75% pa nisu predviđena veća zagušenja tokom jutarnjeg i popodnevnog vršnog sata. Ostatak cestovne mreže je ispod omjera od 50% volumena/ kapaciteta, što predviđa ujednačenu normalnu protočnost. 5.8.3. Dostupnost (izokrone) Slika 5.15. Dostupnost osobnim vozilom iz Varaždina (središte grada) unutar jednog sata Izvor: Izradio autor Dostupnost osobnim vozilom iz Čakovec (središte grada) unutar jednog sata: Stranica 2000 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 5.16. Dostupnost osobnim vozilom iz Čakovca (središte grada) unutar jednog sata Izvor: Izradio autor Slika 5.17. Dostupnost osobnim vozilom iz Koprivnice (središte grada) unutar jednog sata Izvor: Izradio autor Dostupnost osobnim vozilom iz Križevci (središte grada) unutar jednog sata:
Članak 3.
Slika 5.18. Dostupnost osobnim vozilom iz Križevaca (središte grada) unutar jednog sata Izvor: Izradio autor 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2001 5.8.4. Željeznička prometna potražnja Slika 5.19. Godišnja željeznička prometna potražnja na svakom službenom mjestu diljem sjeverne regije Izvor: Izradio autor Stanice s povećanim putničkim prometom su: 1. Varaždin 947.387 putnika u 2015. 2. Koprivnica 854.479 putnika u 2015. 3. Križevci 502.795 putnika u 2015. 4. Čakovec (Buzovec) 491.910 putnika u 2015. Te stanice su daleko iznad svih drugih stanica u regiji u pogledu putničkog prometa. To opravdava izjavu da bi trebali imati diferenciranu uslugu za sve ostale stanice javnog prijevoza jer je evidentno da već sada predstavljaju regionalna čvorišta na tom području. Idući rang stajališta prema broju putnika su sljedeća srednja službena mjesta poput: 5. Ludbreg 190.166 putnika u 2015. 6. Donji Kraljevec 176.308 putnika u 2015. 7. Kotoriba 150.875 putnika u 2015. 8. Mala Subotica 95.234 putnika u 2015. 9. Kloštar 91.969 putnika u 2015. 10. Ivanec 90.645 putnika u 2015. 11. Đurđevac 67.866 putnika u 2015. 12. Lepoglava 59.452 putnika u 2015. Ostala službena mjesta su obujmom putničkog prometa značajno manja. Sljedeće slike pokazuju detaljno putničku potražnju na svakoj stanici za svaku prugu pojedinačno. Slika 5.20. Godišnja željeznička prometna potražnja na svakoj stanici za prugu R201 (2015) Izvor: Izradio autor Stranica 2002 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.
Članak 3.
Slika 5.21. Godišnja željeznička prometna potražnja na svakoj stanici za prugu R202 (2015) Izvor: Izradio autor Slika 5.22. Godišnja željeznička prometna potražnja na svakoj stanici za prugu L101 (2015) Izvor: Izradio autor 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2003 Slika 5.23. Godišnja željeznička prometna potražnja na svakoj stanici za prugu L201 (2015) Izvor: Izradio autor Slika 5.24. Godišnja željeznička prometna potražnja na svakoj stanici za prugu L203 (2015) Izvor: Izradio autor Stranica 2004 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 5.25. Godišnja željeznička prometna potražnja na svakoj stanici za prugu M201 (2015) Izvor: Izradio autor Slika 5.26 Godišnja željeznička prometna potražnja na svakoj stanici za prugu M501 (2015) Izvor: Izradio autor 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2005 6. ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE Analizom postojeće situacije predočit će se izgrađenost, opremljenost, organizacija, način provedbe, sigurnost i pouzdanost prometnog sustava na području regije Sjever koja obuhvaća tri županije (Varaždinsku, Međimursku i Koprivničkokriževačku županiju). Analizirat će se svaka županija sa svojim postojećim prometnim sustavom zasebno te cjelokupno obuhvatno područje. 6.1. Cestovni promet Cestovni promet je grana prometa koja se u svakodnevnim migracijama stanovništva i transportu tereta još uvijek najviše koristi. Prijevoz putnika i prijevoz tereta obavlja se na zajedničkoj prometnoj infrastrukturi što zahtjeva dobru infrastrukturnu usklađenost tih površina u njihovu korištenju i dijeljenju. S obzirom na tranzitni promet te dnevno kretanje tereta i robe na osi sjever- jug, istok-zapad i obrnuto, prometnice triju županija su opterećene teretnim prometom koji čini značajan udio u prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP). U prometu cestom kreću se različite vrste i kategorije vozila te generiraju prometno opterećenje na točkama i dionicama cesta ovisno o prometnoj potražnji. U županijama su prisutni različiti centri privlačenja prometa iz smjera gravitirajuće aglomeracije te se pojavljuje nerazmjer u pristizanju količine prometa ovisno o vremenskim intervalima tijekom dana i vršnim satima.
Članak 3.
Organizacijski je cestovni promet ustrojen kroz institucionalno upravljanje na području svake županije zasebno u području planiranja, održavanja, sigurnosti i financiranja prometnog sustava. Za izradu ove studije prometnog razvoja Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije za područje cestovnog prometa uključene su sljedeće institucije: Tablica 6.1. Popis institucija za područje cestovnog prometa Red. Naziv institucije br. Varaždinska županija, Međimurska županija, 1. Koprivničko-križevačka županija Županijska uprava za ceste Varaždinske, Međimurske i 2. Koprivničko-Križevačke županije Policijska uprava Međimurske županije, Varaždinske 3. županije i Koprivničko-križevačke županije Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke 4. županije, Varaždinske županije, Međimurske županije 5. Hrvatske ceste d.o.o. PJ Varaždin 6. Hrvatske autoceste d.o.o. 7. Centar za vozila Hrvatske d.d. Savjet za sigurnost prometa na cestama Varaždinske 8. županije, Međimurske županije i Koprivničkokriževačke županije Izvor: Izradio autor prema potpisnoj listi dionika 6.1.1. Varaždinska županija Varaždinska županija zbog svojeg teritorijalnog položaja i blizine granica Slovenije i Mađarske ima značajnu prometnu važnost na širem području. Prometna mreža unutar granica županije integrirana je s mrežom europskih prometnica što joj osigurava dobru povezanost s europskim gospodarskim središtima. Uloga Varaždinske županije u prometnom smislu još je naglašenija izgradnjom autoceste Zagreb-Varaždin- Goričan, koja je od posebnog značenja za ukupni gospodarski razvoj ovog područja. U županiji su zastupljene sve kategorije javnih cesta od autocesta, državnih cesta do cesta županijskog i lokalnog značaja, te nerazvrstane ceste na području gradova.
Članak 3.
Najviše tranzitnog prometa se generira kroz autocestu A4 (Zagreb-Goričan) od koje se dalje promet distribuira sustavom državnih cesta D2, D3, D22, D24, D35, D74, D 526, D528, D530 dijelom u smjeru Varaždina kao glavnog županijskog središta, a iz Varaždina i dalje u svim drugim smjerovima prema drugim općinskim središtima. Manji intenzitet prometa na sebe preuzimaju ceste županijske i lokalne razine koje su dobro zastupljene svojom ukupnom kilometražom. Od najznačajnijih prometnih pravaca definirani su pravci za buduće brze ceste: • brza cesta: Slovenija-Varaždin-Koprivnica-Osijek- Istočna Europa • brza cesta: Varaždin-Ivanec-Lepoglava-Krapinsko zagorska županija (autocesta Zagreb-Beč). 6.1.2. Međimurska županija Međimurska županija svojim teritorijalnim položajem (granica sa Slovenijom i Mađarskom) ima dobru povezanost na međunarodnu prometnu mrežu te osim unutarnjeg prometnog sustava koji čini temelj prometne razgranatosti, omogućuje odvijanje prometa na širem pograničnom području. Administrativno Međimurska županija je povezana na prometnu mrežu Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije. Područjem Međimurske županije prolazi autocesta A4 u dužini od 21,6 km s dva čvora (Goričan i Čakovec) na međusobnoj udaljenosti od 16 km, pet je državnih cesta u ukupnoj dužini od 112, 46 km. Temeljem podatka ŽUC-a, na području Međimurske županije je 201,7 km županijskih cesta i 247,4 km lokalnih cesta. Gustoća cestovne mreže po km2 kopnene površine je za 49% veća od prosjeka Republike Hrvatske.
Članak 3.
6.1.3. Koprivničko-križevačka županija Prostorno je Koprivničko-križevačka županija povezana s cestovnom mrežom koju čine mreža državnih cesta, županijskih i lokalnih cesta te nerazvrstanih cesta na području gradova. Na području Koprivničko-križevačke županije trenutno nema izgrađene autoceste. Hrvatske ceste d.o.o. zadužene su za upravljanje državnih cesta kojih u županiji ima ukupno u dužini od 286,7 km a prema dužini i važnosti su pobrojene neke od njih kako slijedi: • državna cesta D41 u dužini od 66,8 km- povezuje zapadni i istočni dio županije, a ujedno predstavlja vezu s istočnom Europom preko cestovnog graničnog prijelaza Gola. • državna cesta D2 u dužini od 50,7 km- povezuje Varaždinsku županiju sve do granice Virovitičkopodravske županije • državna cesta D22- spaja Križevce s Varaždinskom županijom • puštanje u promet brze ceste DC 10 do Križevaca. Mrežu županijskih cesta Koprivničko-križevačke županije čini ukupno 363,2 km cesta. Mreža lokalnih cesta sastoji se od ukupno 468,1 km javnih cesta. Stranica 2006 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 6.1. Cestovna mreža obuhvatnog područja Izvor: Izradio autor prema podacima iz Nacionalnog prometnog modela Tablica 6.2. Ukupna duljina cesta po tipu na području obuhvata Klasifikacija cesta Duljina(km) Autoceste 172 Državne ceste 651 Županijske ceste 1.398 Lokalne i nerazvrstane ceste 4.028 Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Autocesta A4 povezuje Zagreb i Budimpeštu u sklopu TEN-T koridora. A4 se priključuje prema jugu na autocestu A1 i A6 u smjeru Rijeka i Split, a prema sjeveru se priključuje preko Budimpešte na koridor koji povezuje Moskvu. Troškovi cestarine, udaljenost i vrijeme putovanja prikazani su tablicom (►Tablica 6.3). Povezanost Varaždina i Zagreba s granicom Mađarske ima sljedeće troškove za autocestu A4.
Članak 3.
O/D Varaždin Čakovec - 21 min Varaždin - 14,8 km 20 min - Čakovec 16,2 - 50 min 50 min Koprivnica 50,4 km 51,5 km 54 min 62 min Križevci 53,1 km 69,1 km 69 min 76 min Zagreb 87,4 km 103 km Tablica 6.3. Troškovi cestarine, udaljenosti i vrijeme putovanja na A4 (Skupina I.) O/D Zagreb Goričan Jedinica 1h21min 0h42min Vrijeme VARAŽDIN 88km 46km Udaljenost 27hrk 42hrk Cestarina Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Četiri glavna grada u tri županije povezana su sa Zagrebom u trajanju vožnje do maksimalno 1h 33min (iz Koprivnice). Najmanje vrijeme putovanja između županijskih središta je 21 minuta između Varaždina i Čakovca. Veza između središta Međimurske županije (Čakovec) najsjevernije regije područja obuhvata i glavnog grada Hrvatske, Zagreba traje 1h17min. Tablica 6.4. Udaljenosti i vremena putovanja između županijskih središta Koprivnica Križevci Zagreb 50 min 59 min 70min 50 km 56,9 km 88km 51 min 67 min 78 min 51,3 km 73,1 km 103 km - 32 min 93 min - 31,8 km 119 km 33 min - 71 min 32,5 km - 65,5 km 99 min 65 min - 120 km 65,5 km - Izvor: Izradio autor prema podacima dionika 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2007 Središta županija povezana su državnim cestama: • Varaždin je spojen na D2, D3 i D35 • Čakovec je spojen na D3, D208 i D209 • Koprivnica je spojena na D2, D41 i D20 • Križevci su spojeni na D22, D41 i D10. Prometni tokovi koji se kreću državnim cestama povezuju prostor koji je naveden tablicom (►Tablica 6.5) Tablica 6.5. Opis prometnih tokova Državna Opis prometnog toka cesta D2 Spaja granični prijelaz Dubrava Križovljanska (Slovenija) s Varaždin–Koprivnica–Virovitica- Našice-Osijek-Vukovar s graničnim prijelazom Ilok (Srbija)
Članak 3.
D3 Spaja granični prijelaz Goričan (Mađarska) sa Čakovec-Varaždin-Zagreb-Karlovac-Rijeka D35 Spaja Varaždin s Lepoglava – Sveti Križ Začretje D208 Spaja granični prijelaz Trnovec (Slovenija) s Nedelišće. D209 Spaja granični prijelaz Mursko Središće (Slovenija) sa Šenkovec-Čakovec D41 Spaja granični prijelaz Gola s Koprivnica- Križevci-Vrbovec i spojem na autocestu A4 sa Zagrebom D22 Spaja se D3, Novi Marof, Križevci i Sveti Ivan Žabno Granični prijelazi se nalaze na D2 sa Slovenijom i D7 s Mađarskom. Izvor: Izradio autor Brzine na cestama su podijeljene prema kategoriji ceste te su u rasponu do maksimalno 130 km/h za autoceste, 80 km/h za državne ceste, 70 km/h za županijske ceste i 50 km/h za lokalne ceste. Slika 6.2. Karta dopuštenih brzina Izvor: Izradio autor prema podacima iz Nacionalnog prometnog modela Propusna moć cesta u prometnoj mreži promatranog područja se poput ograničenja brzine razlikuju prema klasifikaciji ceste. Autoceste imaju propusnu moć od 3,900 vozila/h po smjeru kretanja, državne i županijske ceste propusnu moć između 1,300 i 1,100 vozila/h a lokalne i nerazvrstane ceste manje od 1,000 vozila/h. Slika 6.3. Propusna moć cesta u cestovnoj prometnoj mreži Izvor: Izradio autor prema podacima iz Nacionalnog prometnog modela Stranica 2008 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. 6.1.4. Kvaliteta infrastrukture Kvaliteta cestovne infrastrukture može se pratiti i analizirati prema dostupnim podacima koji govore o redovitom i izvanrednom održavanju te održavanju prometnica u zimskom periodu. Za održavanje cestovne infrastrukture (županijske i lokalne ceste) koji propisuje Zakon o javnim cestama (NN.
Članak 3.
180/04) na području svih triju županija zadužena su poduzeća (Županijske uprave za ceste) kojima je osnovna djelatnost upravljanje županijskim i lokalnim cestama, za upravljanje državnim cestama zaduženo je poduzeće Hrvatske ceste d.o.o. preko podružnica, za upravljanje i održavanje autocesta zadužene su Hrvatske autoceste d.o.o., a za nerazvrstane ceste i ceste na području gradova zaduženi su gradovi (Upravni odjel za komunalni sustav i urbanizam). Temeljem natječaja sklopljeni su ugovori s trgovačkim društvima kojima je primarna djelatnost održavanje i zaštita javnih cesta, autocesta, ulica, drugih prometnica i pješačkih staza. Na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije za održavanje državnih cesta zaduženo je poduzeće PZC Varaždin d.d.10 Osim državnih cesta, održavanje provodi i na županijskim i lokalnim cestama Varaždinske i Koprivničkokriževačke županije te na području grada Varaždina. Na području Međimurske županije održavanje županijskih i lokalnih cesta vodi Županijska uprava za ceste Međimurske županije a na području Koprivničko-križevačke županije Županijska uprava za ceste Koprivničko-križevačke županije. Pod redovitim održavanjem cestovne infrastrukture podrazumijeva se: • nadziranje i pregledi cesta i objekata, • održavanje kolnika, • održavanje bankina i berme, • održavanje usjeka, zasjeka i nasipa, • održavanje objekata za odvodnju, • održavanje opreme ceste, • košnja trave i održavanje zelenila, • održavanje objekata (mostova, vijadukata, nadvožnjaka, podvožnjaka, nathodnika, pothodnika, tunela, galerija i sl.), • sustavi, instalacije, uređaji i oprema na cestama i objektima, • održavanje cesta i objekata u zimskim uvjetima, • ostali radovi, troškovi i usluge.
Članak 3.
Redovno održavanje je skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela godine na cestama uključujući i sve objekte i instalacije sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta te sigurnosti prometa na njima. Tu se ubraja i zimska služba koja predstavlja najjaču financijsku stavku ovog održavanja. U izvanredno održavanje ulazi: Građenje i rekonstruiranje županijskih i lokalnih cesta sukladno odredbama Zakona o javnim cestama podrazumijeva: • građevinsko i drugo projektiranje s istražnim radovima, • projektiranje opreme, pratećih objekata, prometne signalizacije i drugo projektiranje, 10 http://www.pzc-varazdin.hr/djelatnost.html • stručnu ocjenu studija i projekata, • otkup zemljišta i objekata, • premještanje komunalne i druge infrastrukture, • ustupanje radova građenja, • organizaciju stručnog nadzora i kontrole ugrađenih materijala i izvedenih radova, • organizaciju tehničkog pregleda i primopredaje županijskih i lokalnih cesta, te dijelova i objekata na korištenje i održavanje. Izvanredno održavanje uključuje povremene radove za koje je potrebna tehnička dokumentacija. Obavlja se zbog mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata te povećanja sigurnosti prometa. 6.1.5. Financiranje cestovnog prometa Za radove redovnog održavanja županijskih i lokalnih cesta izrađeni su troškovnici po godinama sa specificiranim vrstama svih planiranih radova za četverogodišnje razdoblje od 2014. do 2017.g. (sukladno Zakonu o cestama i Pravilniku o održavanju cesta). Planirano je financiranje iz godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i naknade za korištenje cestovnog zemljišta.
Članak 3.
Za radove izvanrednog održavanja za svaku pojedinu dionicu županijskih i lokalnih cesta predviđenih planom i projekcijama izrađeni su troškovnici kojima se procjenjuju iznosi potrebnih rashoda. Upravno vijeće Županijske uprave za ceste Varaždinske županije donijelo je Operativni program građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Varaždinske županije za 2016. god. kojim se utvrđuje način građenja i održavanja županijskih cesta u dužini 441,68 km i lokalnih cesta u dužini 495,88 km (radovi povjereni PZC Varaždin d.d.). Za realizaciju programa održavanja utrošit će se sredstva iz planiranih prihoda u iznosu od 43.452.000,00 kn. Upravno vijeće Županijske uprave za ceste Međimurske županije donijelo je financijski plan održavanja županijskih i lokalnih cesta u iznosu od 28.816.200,00 kn. Upravno vijeće Županijske uprave za ceste Koprivničkokriževačke županije donijelo je financijski plan održavanja županijskih i lokalnih cesta u iznosu od 15.302.400,00 kn (prije izmjene plana). Prijedlog financijskog plana županijske uprave za ceste za 2015. i projekcija plana za 2016. i 2017. godinu kojim je definirano financiranje cestovnog prometnog sustava temeljeno je na prihodima poslovanja, prihodima od nefinancijske imovine, rashodima poslovanja, rashodima za nefinancijsku imovinu te razlikama koje čine sigurnost u poslovanju. Osim prijedloga financijskog plana financiranja cestovnog prometa kojeg donose Upravna vijeća Županijskih uprava za ceste, također prijedlog financijskog plana donose i Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o.
Članak 3.
Prijedlog financijskog plana Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta naveden je u tablicama (Tablica 6.6, Tablica 6.7.) 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2009 Tablica 6.6. Prijedlog financijskog plana Hrvatskih cesta Izvor: Javno dostupni podaci dionika Hrvatskih cesta Tablica 6.7. Prihodi i rashodi HAC d.o.o. Izvor: Javno dostupni podaci dionika Hrvatskih autocesta Stranica 2010 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. 6.1.6. Veličina i vrsta cestovnih vozila Analiza veličine i vrste sredstava prijevoza po kategorijama dobivena je prema dostupnim podacima od Centra za vozila Hrvatske d.d. te prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova. Prema dostupnim podacima za 2015.god. vidljiv je podatak o ukupnom broju registriranih vozila na području RH od 1.945,145 vozila od kojih je najveći udio osobnih vozila u iznosu od 1.476,229 vozila. Od ukupno pregledanih vozila, 426.828 je bilo tehničko neispravno. Najveći udio neispravnosti odlazi na uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (26,67%) te uređaje za kočenje (26,10%). Na razini Varaždinske županije 83.110 od kojih na osobna vozila otpada 59.403 (ukupno za regiju Sjever iznosi 137.710 vozila). Slika 6.4. Odnos osobnih vozila RH/Regija Sjever Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Broj registriranih vozila je različite starosti a prosjek starosti voznog parka ukupno registriranih vozila na razini RH je 13.5 godina. Prosjek starosti osobnih automobila je 12,52 godine, autobusa 12,02 godine dok je teretnih vozila 10,86 godina.
Članak 3.
Slika 6.5. Stupanj motorizacije regije Sjever od 2013.-2015. Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Slika (►Slika 6.5.) prikazuje postupno povećanje stupnja motorizacije vozila na području regije Sjever u periodu od 2013.-2015.god. od 189.182 na 194.178 što čini porast od 2,57%. Stupanj motorizacije Varaždinske županije za razdoblje 2009- 2013. Tablica 6.8. Motorizacija i automobilizacija Varaždinske županije Broj stanovnika Broj vozila 1 2 2009 180624 86419 478,44 2010 180624 84928 470,19 2011 175951 84260 478,88 2012 175951 82998 471,71 2013 175951 83274 473,27 Motorizacija Broj osobnih automobila Automobilizacija 3 (2/(1/1000)) 4 5 (4/(1/1000)) 58010 321,16 57493 318,30 57691 327,88 57286 325,57 57471 326,63 Izvor: Podatak dostavljen od dionika Zavoda za prostorno uređenje Varaždinske županije 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2011 Slika 6.6. Stupanj motorizacije Varaždinske županije za razdoblje 2009.-2013. godine Izvor: Podatak dostavljen od dionika Zavoda za prostorno uređenje Varaždinske županije Slika 6.7. Stupanj automobilizacije Varaždinske županije za razdoblje 2009.-2013. godine Izvor: Podatak dostavljen od dionika Zavoda za prostorno uređenje Varaždinske županije Slika 6.8. Pregled starosti vozila prema vrstama vozila za 2015. god. Izvor: Izradio autor prema podacima dionika 6.1.7. Sigurnost i zaštita u prometnom sustavu Za područje sigurnosti i zaštite u prometnom sustavu odgovoran je Savjet za sigurnost prometa na cestama Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije kroz redovite sjednice gdje se raspravlja o aktualnom prometnom sustavu te o pitanjima sigurnosti i zaštiti sudionika u prometu. Od potrebnih ITS sustava za praćenje sigurnosti prometa na cestama postoje sigurnosne fiksne kamere na području grada Varaždina kojima se prati brzina i stanje u prometu. Mjesta su na sljedećim lokacijama:
Članak 3.
• u Varaždinu u Ulici Braće Radić u blizini raskrižja s Križanićevom ulicom • u Varaždinu u Zagrebačkoj ulici kod raskrižja s Cehovskom ulicom • u Hrašćici na državnoj cesti D-2 kod raskrižja s Ulicom Petra Zrinskoga • u Trnovcu na državnoj cesti D-2 u Ludbreškoj ulici • u Turčinu na državnoj cesti u blizini benzinske pumpe Kero Benz. Stranica 2012 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 6.9. Prikaz lokacija sigurnosnih kamera za praćenje prometa Varaždin Izvor: Izradio autor temeljem GIS podloga i podataka dionika Sigurnost se prati također i na autocestama i mjestima naplate prikazane tablicom (►Tablica 6.9.) pomoću sustava postavljenih kamera te uz redovitu policijsku kontrolu prometa. Tablica 6.9. Mjesta kontrole prometa sigurnosnim kamerama na autocesti Red.br. Autocesta A4 1. Čvor Čakovec 2. Čvor Varaždin 3. Novi Marof- izlaz 4. Vijadukt Paka Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Slika 6.10. Pozicije kamera za praćenje prometa na autocesti A4 Izvor: Izradio autor temeljem GIS podloga i podataka dionika. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2013 6.1.8. Energetska učinkovitost i upotreba obnovljivih izvora energije Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova koji se odnose na broj registriranih električnih i hibridnih vozila vidljiv je podatak o sve većem korištenju vozila koja za pogon koriste obnovljive izvore energije, što daje dobru sliku o pozitivnom stavu prema očuvanju okoliša i energetskoj učinkovitosti vozila. Broj električnih vozila za 2015.god. na razini RH bio je 334, te broj vozila na hibridni pogon 1347.
Članak 3.
Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija su se uključili u projekt instaliranja javno dostupnih punionica za punjenje električnih vozila čime se županije okreću zaštiti okoliša i alternativnim izvorima energije. Na punionici je moguće istovremeno puniti dva vozila, uz vrijeme punjenja od jedan do četiri sata, ovisno o stanju baterije. Grad Varaždin Postavljene su tri ELEN punionice u Gradu Varaždinu, u sklopu HEP-ova projekta e-Mobilnosti: • na benzinskoj postaji Crodux • u Ulici braće Radića (na parkiralištu kod ulaza u Elektru Varaždin) • te na Trgu Bana Jelačića (kod Cvjetnog placa) Grad Čakovec U Gradu Čakovcu nalaze se dvije punionice u sklopu bivše čakovečke Vojarne i Međimurskog veleučilišta te u Termama Sveti Martin na Muri (Hotel Spa Golfer 4- raspoloživa 2 parkirna mjesta). Grad Koprivnica U Gradu Koprivnici nalazi se sedam mjesta za punjenje električnih vozila: • Ulica Ante Starčevića 32 (potrebna RFID identifikacija) • Ulica Antuna Mihanovića 5 (potrebna RFID identifikacija) • Ulica Mosna 15, Koprivnica (potrebna RFID identifikacija) • Zrinski trg 1 (potrebna RFID identifikacija) • Trg doktor Žarka Dolinara 1 (potrebna RFID identifikacija) • Parkiralište gradske tržnice u Koprivnici • Parkiralište ispred ulaska u Kampus. RFID identifikaciju detektira uređaj tipa Combo-2, CHAdeMO / JEVS G105, IEC62196 mod-3 tip-2. Grad Križevci Grad Križevci imaju jednu punionicu na lokaciji Ulica Drage Grdenića (RFID identifikacija -IEC62196 mod-3 tip-2, 2x22 kW).
Članak 3.
Slika 6.11. Punionice električnih vozila na području regije Sjever Izvor: Izradio autor temeljem podataka s web stranice http://www.e-auto.guru/karta-punionica/ Osim punionica, Grad Koprivnica je nabavila 5 električnih vozila i 2 hibridna vozila marke Mitshubishi i-Miev. Automobilima će se služiti zaposlenici gradske uprave, gradskih poduzeća i ustanova kao i gradski dužnosnici za obavljanje svojih svakodnevnih poslovnih obveza. Svrha sustava je osigurati optimalno korištenje automobila u vlasništvu Grada. Obnovljivi izvori energije Vezano uz obnovljive izvore energije, za Varaždinsku županiju je izrađena publikacija Potencijal obnovljivih izvora energije (Institut Hrvoje Požar, 2012.) koja predstavlja integralnu analizu prirodnog potencijala svih oblika obnovljivih izvora energije, s ciljem olakšanja planiranja takvih sadržaja Stranica 2014 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. kroz prostorne planove na regionalnoj i lokalnoj razini, ali i investitorima u projekte kao osnova za identifikaciju potencijalnih projekata, odnosno njihovo usmjeravanje radi održivog razvitka Županije. Prema toj publikaciji od pet oblika obnovljivih izvora energije u skladu s postojećim prirodnim potencijalom za Varaždinsku županiju ističe se energetski potencijal biomase i geotermalne energije, a za koje bi, u cilju ostvarenja projekata, trebalo provesti detaljniju analizu. Vezano uz energiju vode, postojeća (zastarjela) istraživanja ukazuju na vrlo malen potencijal za izgradnju malih HE u Županiji, pa će ih trebati novelirati, kako u pogledu ocjene isplativosti, tako i u odnosu na načela i kriterije zaštite i očuvanje okoliša. Vezano uz navedeno, Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije je izradio koncept projektnog zadatka za izradu Strategije održivog gospodarenja rijekom Bednjom, kojom bi se procijenile i razmotrile mogućnosti održivog korištenja rijeke Bednje, između ostalog i za mogućnost izgradnje malih HE.
Članak 3.
Na području Županije je u izvještajnom razdoblju izgrađeno nekoliko postrojenja za iskorištavanje energije Sunca - sunčanih elektrana na zasebnim parcelama, kao i veći broj manjih sustava na krovovima zgrada i uz zgrade. U prostorno-planskoj dokumentaciji izrađenoj novijeg datuma planirane su lokacije na kojima je moguće postavljanje sunčanih elektrana većih instaliranih snaga (općinskog/ gradskog značaja - npr. u Općinama: Cestica, Petrijanec i Gornji Kneginec), ili je definirano da se takve elektrane mogu smještavati u zone gospodarske-proizvodne namjene (primjerice u Gradu Lepoglavi, Općinama Maruševec i Breznički Hum i dr.). Na području Općine Sveti Đurđ planirana je građevina s postrojenjem za proizvodnju energije preradom biomase (varijantna namijenjena spremištu za gnoj, gnojnicu i gnojovku), na području Grada Lepoglave gospodarska zona – proizvodna za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju energije iz biomase i drugih obnovljivih izvora, na području Općine Maruševec bioplinsko postrojenje sa stakleničkom proizvodnjom povrća i dr. Interes za izgradnju postrojenja za korištenje energije iz obnovljivih izvora potiče se i kroz odgovarajuće Programe obnovljivih izvora energije, pa se od 2013. godine subvencionira nabava i izgradnja solarnih kolektora, fotonaponskih sustava, sustava za korištenje biomase, dizalica topline i obnove obiteljskih kuća (ugradnja energetski učinkovite stolarije, obnova fasada i nabava kondenzacijskih kotlova) u određenim kvotama. 6.2. Promet u mirovanju Promet u mirovanju je uređen temeljem pravilnika o organizaciji i načinu naplate parkiranja na javnim parkiralištima, odlukama o organizaciji i načinu naplate parkiranja, pravilnika o korištenju javnih parkirališta s naplatom i odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti. Parkiranje vozila moguće je na uređenim površinama predviđenim prostornim planom za parkirališna mjesta te uređene parkirališne zone koje mogu biti besplatne ili pod naplatom. Osim otvorenih parkirališta postoje zatvorena mjesta u sklopu podzemnih i nadzemnih javnih garaža te garaža u sklopu trgovačkih centara.
Članak 3.
Grad Varaždin Na području Grada Varaždina uslugu naplate parkiranja vrši tvrtka Crtorad d.o.o. Varaždin prema Pravilniku o načinu i naplati parkiranja koje donosi gradsko tijelo za svoj grad ili općinu. Osim u Varaždinu, naplatu parkiranja provodi i u Koprivnici i Ludbregu (podatak za potrebe regije Sjever). U Varaždinu je pod naplatom 996 mjesta s cijenom u rasponu od 3, 5 i 10 kn po satu u vremenu od 8- 20h za parkirališta te cjelodnevna naplata za garaže. Postoje različite vrste karata i režimi parkiranja ovisno o mjestima gdje se obavlja naplata. Na određenim mjestima u gradu nalaze se informativni stupovi s informacijama o raspoloživim mjestima na naplatnim mjestima za garaže Kapucinski trg i Mali plac te parkiralište na Banus placu. Mogućnosti plaćanja parkiranja su: • Kupnja karte na automatu koji prihvaća kovanice i/ili čip kartice i/ili novčanice • Kupnja karte u Tisku i iNovinama – usluga Park.POS • Kupnja mjesečne ili godišnje karte. Plaćanje parkiranja putem mParking HR usluge kod sljedećih operatera: • TELE2 • VIPnet • HT (uskoro će korisnici moći koristiti i mParking EU te mGarage). Grad Čakovec Temeljem ugovora s Gradom Čakovcem GKP Čakom d.o.o. Čakovec vrši poslove naplate i kontrole parkiranja na 1978 parkirna mjesta u Gradu Čakovcu. Isto tako vrši kontrolu parkiranja u stambenim zonama Grada Čakovca. U sklopu poslova naplate i kontrole parkiranja GKP Čakom obavlja i poslove premještanja, blokiranja i deblokiranja vozila. Radno vrijeme parkirališta: a) pod naplatom - radnim danom od 8 do 19 sati - subotom od 8 do 13 sati b) S zona - radnim danom od 0 do 24 sati - subotom od 0 do 24 sati.
Članak 3.
Tablica 6.10. Zone parkiranja s cijenama Oznaka Maksimalno ZONA Cijena parkirne vrijeme parkiranja zone 1 3kn / 1sat Crvena 1sat 2 3kn / 1sat Žuta 2 sata 3 3kn / 1sat Zelena Neograničeno 4 2kn / 1sat Smeđa Neograničeno S / Bijela Parkiranje samo za stanare Izvor: Izradio autor temeljem javno dostupnih podataka Pojedina zona obuhvaća sljedeće parkirališne površine: Zona 1.: • V. Morandinija, Ruđera Boškovića, Zona 2.: • Strossmayerova, Trg Eugena Kvaternika, T. Masaryka, Park Rudolfa Kropeka, • Ulica Matice hrvatske, J. Gotovca Zona 3.: • I.G.Kovačića, Marofska ulica, Ruđera Boškovića, ZAVNOH, Ulica Dr. A. Starčevića, 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2015 • Ulica Ljudevita Gaja, Ulica F. Punčeca, Mažuranićeva ulica, Planinski put, Ulica Lavoslava Ružičke, Matice Hrvatske Zona 4.: • Zrinsko-frankopanska, Svetojelenska ulica, Vukovarska ulica, J. Kozarca, A.Schuteissa, • Pl. Zajca. Grad Koprivnica Koncesiju za naplatu parkiranja na području Grada Koprivnice ima tvrtka KOPRIVNICAPARKING d.o.o. Koprivnica. Prema dostupnom podatku iz 2014. god. pod naplatom je 1016 parkirališnih mjesta raspoređenih prema zonama. Tablica 6.11. Broj parkirališnih mjesta iz 2014. za Grad Koprivnicu ZONA Broj parkirališnih mjesta I zona 553 II zona 226 III zona 237 Ukupno: 1016 Izvor: Izradio autor prema podacima dionika Za parkiranje na javnim parkiralištima plaća se naknada svakog dana u vremenu od 7,00 do 17,00 sati osim nedjeljom i blagdanima u Republici Hrvatskoj.
Članak 3.
Dozvoljeno vrijeme na parkiralištima na kojima se vrši naplata iznosi: • dva sata na parkiralištu 1. zone • četiri sata na parkiralištu 2. zone • neograničeno na parkiralištu 3. zone. Cijena parkiranja s uključenim PDV-om iznosi: • 3,00 kn/sat za 1. zonu • 2,00 kn/sat za 2. zonu • 2,00 kn/sat za 3. zonu. Grad Križevci Koncesiju za obavljanje komunalne djelatnosti organizacije parkiranja na području Grada Križevaca ima tvrtka Poslovni sistemi Tilia d.o.o. Zagreb. Prema dostupnim podacima za 2011.god. pod naplatom je 409 parkirališnih mjesta, a bez naplate su mjesta kod trgovačkih centara (Billa cca. 100 mjesta, Mercator cca. 60 mjesta, KTC cca. 30 mjesta). Tablica 6.12. Vrijeme naplate 1. ZONA 2. ZONA radni dan: 08.00 – 17.00 sati 08.00 – 16.00 sati subota: 08.00 – 13.00 sati 08.00 – 13.00 sati nedjelja i nema naplate blagdani: Izvor: http://www.pstilia.hr/index.php/krizevci Tablica 6.13. Cijena parkirališne karte (PDV uključen u cijenu) 1. ZONA 2. ZONA satna parkirališna 4,00 kn 2,00 kn karta dnevna parkirališna 36,00 kn* 16,00 kn* karta mjesečna parkirališna 150,00 kn karta 80,00 kn godišnja parkirališna 450,00 kn 250,00 kn karta Izvor: http://www.pstilia.hr/index.php/krizevci Parkirališne zone ZONA 1. Trg Josipa Jurja Strossmayera, Ulica bana Josipa Jelačića do raskrižja s Trgom bana Lackovića, Trg Silvije Strahimira Kranjčevića, Ulica Mojsije Baltića ZONA 2. Trg Milutina Mayera, Ulica Petra Preradovića, Ulica kralja Tomislava, Ulica Matije Gupca, Svetokriška ulica, Trg bana Lackovića, Ulica Ljudevita Gaja, Ulica Petra Zrinskog, Obrtnička ulica, Frankopanska ulica, istočni kolnik Trga Ivana Mažuranića i Ulica augusta Šenoe.
Članak 3.
6.3. Biciklistički promet Biciklistički promet od izrazite je važnosti na području Master plana, te je sve zastupljeniji kao prijevozni mod u europskim i svjetskim gradovima. Poticanje građana na korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva potrebno je realizirati putem izgradnje zasebne biciklističke mreže, koja će omogućiti sigurnu i neometanu vožnju bicikla, uz poseban naglasak na sigurnost biciklista. Biciklizam je način kretanja ljudi kopnom koji uključuje korištenje prijevoznog sredstva pokretanog snagom čovjeka uz primjenu bicikala. Javlja se u 19. stoljeću u Europi kao način bržeg i lakšeg transporta ljudi, a danas je osim načina prijevoza i vrlo rašireni sport, te mod rekreacije. Razvijati biciklistički promet u urbanim sredinama znači izgraditi biciklističku infrastrukturu, prilagoditi ulice i prometnu infrastrukturu u formu prilagođenu i pogodnu za biciklizam i druge oblike kretanja (javni prijevoz, pješačenje), osigurati odgovarajući budžet iz gradskog proračuna, te sustavno planirati i razvijati održivi promet u gradovima. Razvoj biciklističkoga prometa u urbanim sredinama za kratka putovanja i obavljanje svakodnevnih obveza pridonosi uštedi energije i smanjenju emisija stakleničkih plinova, a uz to građani fizičkom aktivnošću pozitivno utječu na vlastito zdravlje. Prednosti biciklističkog prometa su mnogostruke: • Ne onečišćuje zrak, ne emitira stakleničke plinove i ne stvara buku, • Manja površina od motornog prometa za ekvivalentnu količinu prometa, • Manji troškovi za zdravstvo i održavanje prometnica, • Povećava ekonomsku aktivnost za male lokalne trgovine i obrte, • Pozitivan učinak na lokalnu ekonomiju, otvaranje malih lokalnih trgovina i usluga, Stranica 2016 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.
Članak 3.
• Besplatni prijevoz, • Bicikli ne stvaraju gužvu u prometu i stres, • Pridonosi stvaranju društvene jednakosti. Izgradnjom biciklističkih staza povećava se sigurnost i udobnost putovanja ovog iznimno korisnog i učinkovitog načina prijevoza, te potiče razvoj cikloturizma. Grad Varaždin i Varaždinska županija Gradom Varaždinom prolaze glavne državne biciklističke rute: • DG1 (granica Slovenije – Varaždin – Virovitica – Osijek – Ilok – granica Srbije) • DG6 (granica Slovenije – M. Središće – Varaždin – Krapina – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Pula). Na području okolice i samog Grada Varaždina također je razgranata kapilarna mreža staza koje uglavnom slijede postojeću cestovnu mrežu. Iako je dobro obilježena, mreža nije opremljena visinski ili situativno odvojenim koridorima koji bi povećali sigurnost. Varaždin se smatra „gradom bicikla“ s obzirom da se njihov broj u Gradu procjenjuje na oko 22.000 što je najveći broj bicikla po stanovniku u Hrvatskoj. Najam bicikla moguć je u TZ Grada Varaždina i u Paintball centru Drava. Slika 6.12. Primjer uređene biciklističke staze/trake Izvor: http://evarazdin.hr/drustvo/varazdinski-biciklistiprerastaju-u-udrugu-u-gradu-bicikla-mi-smo-marginalnaskupina-319912/ Na portalu Mura-Drava.Bike označene su europske biciklističke rute koje nude različite biciklističke trase koje prate rijeke Dravu i Muru. Dravsku rutu čini 5 staza koje su ovisno o konfiguraciji terena različitih karakteristika: Tablica 6.14. Dravska ruta Red. Naziv staze Dužina Vrijeme br.
Članak 3.
1. R1- Drava-VIA Varaždin 197,7 9h53min R1-Drava-VIA Varaždin- 2. 210,7 10h32min off road 3. R1-Drava- VIA Međimurje 210,5 10h31min R1-Drava- VIAMeđimurje- 4. 211,1 10h33min off road 5. R1-Drava- VIA Čakovec 212,3 10h37min Izvor: http://www.mura-drava-bike.com/bic_trase.asp Slika 6.13. Biciklističke rute Drava-Mura bike Izvor: http://www.mura-drava-bike.com/bic_trase.asp Osim postojeće biciklističke mreže grada Varaždina i biciklističkih ruta na području Varaždinske županije, Varaždinska županija i dalje nastoji ulagati i razvijati biciklistički promet kao dio održive mobilnosti građanstva kroz modalno dijeljenje te kao oblik rekreacije i sportskih aktivnosti. Primjer tome je razvijanje cikloturizma kroz pilot projekt kojeg Varaždinska županija potiče kreiranjem novih biciklističkih ruta koje se međusobno povezuju u cikloturističku mrežu a vežu se na postojeće transeuropske rute. Cikloturizam treba razvijati uz očuvani okoliš i zaštićena prirodna područja, ali kroz nizinska poljoprivredna područja u kojima se razvija agroturizam, a da pri tome „povezuje” spomenike kulturne baštine. Time cikloturizam postaje zasebna turistička mreža i poveznica zelenog, agro i kulturnog turizma. Grad Čakovec i Međimurska županija Uz spomenute biciklističke rute i biciklistički promet na području Međimurske županije, također postoje još neke biciklističke rute koje nude biciklistima mogućnost putovanja i ostalim dijelovima Međimurja uređenim rutama. Na portalu Mura-Drava.Bike označene su europske biciklističke rute s različitim biciklističkim trasama koje prate rijeke Dravu i Muru.
Članak 3.
Mursku rutu čini 5 staza različitih konfiguracija terena: Tablica 6.15. Murska ruta Red. Naziv staze Dužina Vrijeme br. R2-Mura- desna obala- po 1. 133,5 6h40min goricama 2. R2-Mura- desna obala 124,7 6h14min R2-Mura- desna obala- off 3. 136,9 6h51min road R2-Mura-lijeva obala- smjer 4. 59,5 2h58min Mađarska R2-Mura- lijeva obala- smjer 5. 103,9 5h11min Hrvatska Izvor: http://www.mura-drava-bike.com/bic_trase.asp Staze su: Tablica 6.16. Biciklističke staze Međimurje Red. Naziv staze Dužina Vrijeme br. 1. Steinerova staza 41,8 2h05min 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 2017 2. Pušipelova 53,9 2h59min 3. Eko-Mura 53,7 2h41min 4. Iron Curtain 27,86 1h23min Međimurska Ruta- 5. 131,48 6h34min R1+R2+poveznica Izvor: http://www.visitmedimurje.com/bike/trase-vise. asp?id=41 U turističkoj ponudi Termi Sveti Martin, predloženo je 12 biciklističkih ruta koje se nude biciklistima za obilazak Međimurja. Grad Čakovec ulaže u razvoj biciklističke mreže kroz projekte obnove pješačko-biciklističkih staza kako bi se povećala sigurnost prometa pješaka i biciklista unutar grada i okolnih naselja koja gravitiraju Čakovcu svakodnevnim migracijama stanovništva. Primjer iz 2014. god. govori o ulaganju u obnovu pješačko-biciklističke staze uz državnu cestu D209 od Šenkovca do Slemenica u vrijednoj investiciji od 3 milijuna i 900 tisuća kuna. Slika 6.14. Biciklistička staza Šenkovec- Selemenica Izvor: Google street view Osim ulaganja u biciklističku infrastrukturu Grad Čakovec je pokrenuo u sklopu Pilot projekta pod nazivom “Čisti prijevoz u Gradu Čakovcu” ŠTROMČEK sustav kao prvi javni servis za prijevoz biciklima u Gradu Čakovcu. Sustav funkcionira na način da se prijavom i sklapanjem ugovora dobiva korisnička kartica za korištenje javnog bicikla. Karticu je moguće dobiti kod upravitelja sustava GP Ekom d.o.o., Športska 2, Čakovec, na recepciji Gradskih bazena „Marija Ružić“ u periodu od 8.00 do 22.00 sata.
Članak 3.
ŠTROMČEK sustav se može koristiti svakodnevno kroz 7 dana u tjednu u periodu od 6.00 do 21.00 sat. Vrijeme korištenja bicikla ograničeno je na 90 minuta, nakon čega bicikl treba vratiti na postolje. Nakon vraćanja bicikla, bicikl je moguće ponovo koristiti. ŠTROMČEK ne jamči korisnicima da će im u svakom trenutku (prema željama korisnika) biti na raspolaganju slobodan bicikl za korištenje, odnosno slobodno postolje za njegovo vraćanje. U tom slučaju korisnik može bicikl preuzeti na sljedećoj stanici s raspoloživim biciklima, odnosno dužan ga je vratiti na sljedećoj stanici sa slobodnim postoljima. Podaci o slobodnim biciklima, odnosno postoljima dostupni su korisnicima na svakom pilonu (elektronički kontrolni stup s monitorom osjetljivim na dodir koji se nalazi na svakoj stanici odnosno terminalu te služi za pregled raspoloživih mjesta i bicikala, unos koda za jednokratnu posudbu te pregled općih informacija o sustavu). Bicikl može posuditi svaka fizička osoba, starija od 16 godina, koja posjeduje važeću osobnu iskaznicu i sklopila je ugovor o posudbi s Upraviteljem Štromček sustava. Za maloljetne osobe ugovor o posudbi odobrava njihov zakonski zastupnik. Posudba bicikala iz sustava Štromček je moguća od 01.04.2016. do 01.10.2016. od 6.00 do 21.00 sat.11 Troškovnik izrade i korištenja sustava je sljedeći: 1. Izrada i izdavanje korisničke kartice 50,00 kn 2. Korištenje usluge - 30 dana (mjesečna) 25,00 kn 3. Korištenje usluge – 01.04. - 01.10. (sezonska) 100,00 kn Grad Koprivnica, Križevci i Koprivničko-križevačka županija Grad Koprivnica ima dugu povijest biciklizma i dugogodišnju tradiciju razvoja biciklističkog prometa uz najviše kilometara biciklističke infrastrukture po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj i jednim od najvećih modalnih udjela biciklističkog prometa u ukupnom prometu.
Članak 3.
Zbog toga su u samom centru Grada Koprivnice postavljeni spomenici biciklizmu. Lokacije spomenika biciklu u gradu Koprivnici nalaze se na: • Trg bana J. Jelačića (rundela) • Zrinski trg • Nemčićeva (pored zgrade županije) • Trg mladosti (pored trgovine namještaja) • Trg mladosti (ispred ulaza prema kuglani) • Trg mladosti (pored škole A. N. Gostovinski) • Školska ulica (ispred škole A. N. Gostovinski) • Školska ulica (preko puta Muzeja grada Koprivnice). Slika 6.15. Primjer spomenika biciklima u centru Grada Koprivnice Izvor: http://koprivnica.hr/turizam/spomenicibiciklu/#prettyPhoto U Gradu postoji 70-ak km biciklističkih staza i više od 15 km cikloturističkih ruta. Kako bi pješačko-biciklistički promet bio atraktivan korisnicima prije svega je potrebno osigurati adekvatnu prometnu infrastrukturu koja će omogućiti sigurnost pješaka i biciklista, a samim time i kvalitetnu uslugu. Primjer dosadašnje dobre prakse bila je izrada Priručnika o planiranju biciklističkog prometa u urbanim sredinama u sklopu projekta Mobile2020 – Porast biciklizma u malim i srednje velikim gradovima Srednje i Istočne Europe do 2020. godine u kojemu je sudjelovao i Grad Koprivnica. U okviru projekta Bicycle Oasis uveden je sustav javnih bicikala s ukupno 60 bicikala na sedam lokacija u gradu. 11 http://www.stromcek.hr/?page_id=15538 Stranica 2018 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 6.16. Biciklistička mreža grada Koprivnice Izvor: http://koprivnica.hr/wp-content/uploads/2015/01/broj-4-web.pdf Uspostavljen je prvi javni servis za prijevoz biciklima u Gradu Koprivnica pod nazivom BicKo sustav koji omogućuje korištenje javnih bicikala. Moguće je koristiti 60 javno dostupnih bicikala kroz prijavu na informativnom punktu za mehaničke bicikle (Komunalac, Mosna 15) ili električne bicikle (Kampus, Trg dr. Žarka Dolinara 1). Način prijave je pomoću RFID kartice ili jednokratnim kodom za korištenje javnog bicikla. BicKo sustav se može koristiti svakodnevno kroz 7 dana u tjednu u periodu od 6.00 do 24.00 sata. Korištenje bicikala je besplatno.
Članak 3.
Tablica 6.17. Broj korisnika BicKo sustava BROJ KORISNIKA BICKO SUSTAVA OD 1. RUJNA 2014. GODINE DO 13. SRPNJA 2016. GODINE AKTIVNI NEAKTIVNI UKUPNO KORISNICI KORISNICI 1.084 8 1092 BROJ PARKIRNIH STANICE MJESTA PO STANICI KP1 ZRINSKI TRG 12 KP2 GLAVNI KOLODVOR 12 KP3 LENIŠćE 12 KP4 CERINE 12 KP5 KAMPUS 12 KP6 DOM MLADIH 12 KP7 GROBLJE 12 UKUPNO: 84 BROJ BICIKALA BICKO SUSTAVA: 60 Izvor: Podaci prikupljeni od dionika BicKo sustav 6.4. Pješački promet Pješački promet kao karakterističan oblik prometa u organizaciji i strukturi preraspodjele prometne površine ima značajnu ulogu u konceptu mobilnosti zbog svoje prirode odvijanja. S obzirom na specifičnost planiranja i vođenja pješačkih prometnih tokova, pješačke prometnice treba planirati i projektirati tako da se stvore preduvjeti koji potiču pješačku mobilnost. Poticanje pješačke mobilnosti vezano je uz kvalitetu dizajna prometnice, odnosno uz koristi koje imaju pješaci od prometnice. Opće je prisutan trend u svim većim europskim i svjetskim gradovima potenciranje pješačenja, prvenstveno u smislu vida rekreacije za stanovnike gradova, a i zbog prometno opravdanog razloga smanjenja korištenja motornih vozila u centru grada. Ključnim je faktorom planiranja prostora za pješake razumijevanje složenosti pješačenja. Pješaci u gradu provode određeno vrijeme tokom dana obavljajući radnje koje uključuju hodanje, stajanje, sjedenje, korištenje invalidska kolica ili druge jednostavne vrste prijevoza (koturaljke, „skateboard“) pokretane ljudskom snagom, osim bicikla. Različite su dobi, spola, fizičke izdržljivosti i invaliditeta koji hodaju pojedinačno ili u skupinama. Kategorije pješaka mogu se svesti na: zdrave pješake i pješake s posebnim zahtjevima (trudnice, umirovljenici, invalidi).
Ostali akti u ovom izdanju (88)
- Odluka o osnivanju i imenovanju povjerenstva za ispitivanje minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga starijim i nemoćnim osobama, beskućnicima, usluga pomoći u kući te usluga koje pružaju fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost
- Odluka o razrješenju i imenovanju člana Stožera civilne zaštite Međimurske županije
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članova i zamjenika članova partnerskog vijeća Međimurske županije
- Rješenje o osnivanju i imenovanju predsjednika i članova Mješovitog odbora za suradnju Međimurske županije s pomurskim Hrvatima
- Zaključak o utvrđivanju potrebe za ustrojavanjem posebnog stomatološkog dežurstva u djelatnosti dentalne medicine za područje Međimurske županije
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog odluke Školskog odbora Osnovne škole Domašinec o promjeni naziva područne škole Dekanovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća županijske bolnice Čakovec za potpisivanje ugovora za nabavu „komore za mrtvačnicu“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije o zaključivanju ugovora o međusobnim pravima i obvezama o specijalističkom usavršavanju iz hitne medicine
- I. izmjene i dopune proračuna Međimurske županije za 2017. godinu
- Odluka o mirovanju vijećničkog mandata i početku obnašanja vijećničke dužnosti zamjenika vijećnika u Skupštini Međimurske županije
- Odluka o izmjeni Odluke o ustroju i nadležnostima upravnih tijela Međimurske županije
- Odluka o dopuni Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim tijelima Međimurske županije i službi za unutarnju reviziju Međimurske županije
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Skupštini Međimurske županije, za razdoblje srpanj – prosinac 2017. godine
- Odluka o prihvaćanju prijenosa osnivačkih prava nad ustanovom Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“
- Odluka o dopuni Odluke o izboru predsjednice i članova Odbora za izbor i imenovanja
- Odluka o dopuni Odluke o izboru predsjednika i članova Odbora za Statut, poslovnik i propise
- Odluku o dopuni Odluke o izboru predsjednika i članova Odbora za financije i proračun
- Odluka o donošenju Master plana za integrirani prijevoz putnika (projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske)
- Rješenje o imenovanju predsjednika i članova upravnog vijeća županijske uprave za ceste Međimurske županije
- Rješenje o imenovanju predsjednice i članova upravnog vijeća Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članica Odbora za financije i proračun
- Rješenje o imenovanju članova Odbora za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za lokalnu samoupravu
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za gospodarski razvoj
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za energetiku, komunalnu i prometnu infrastrukturu
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednice i članova Odbora za prosvjetu, kulturu i sport
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za zdravstvo
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednice i članova Odbora za socijalnu skrb
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednice i članova Odbora za međužupanijsku suradnju
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za poljoprivredu i turizam
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za mladež
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine
- Zaključak o prodaji nekretnine u vlasništvu Međimurske županije na području gospodarske zone „pOSLOVni paRk MEĐiMuRJE“ (k.o. Čakovec, kat. čest. 1729/15)
- Zaključak o davanju mišljenja na imenovanje načelnika policijske uprave međimurske
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na i. izmjene i dopune Financijskog plana i i. izmjene i dopune Godišnjeg plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2017. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Financijski plan i Godišnji plan građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2018. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na projekciju proračuna županijske uprave za ceste Međimurske županije za 2019. i 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o radu društva Min-Međimurje, investicije, nekretnine d.o.o. za 2016. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o poslovanju Regionalne razvojne agencije Međimurje - REDEa d.o.o. za 2016. godinu
- Program javnih potreba u kulturi Međimurske županije za 2017. godinu
- Odluka o imenovanju članova komisije za ocjenjivanje trofeja divljači stečenih u zajedničkim lovištima na području Međimurske županije
- Ii. izmjena i dopuna plana prijma u službu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Mala Subotica za 2017. godinu
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Mala Subotica za razdoblje 01.01.2017.-30.06.2017. godine
- Odluka o određivanju potpisnika financijske dokumentacije Općine Mala Subotica
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo i turizam
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje i zaštitu okoliša
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za proračun i financije
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za zaštitu potrošača Općine Mala Subotica
- Odluka o osnivanju i imenovanju povjerenstva za procjenu, prodaju i kupnju imovine i provođenje natječaja
- Odluka o osnivanju i imenovanju povjerenstva za statut, poslovnik i propise
- Odluka o osnivanju i imenovanju Socijalnog vijeća
- Odluka o redovnom financiranju političkih stranaka u 2017. godini
- Rujna 2017. 36. Odluka o davanju prethodne suglasnosti za provedbu izgradnje telekomunikacijske infrastrukture na području Općine Mala Subotica
- Odluka o donošenju iii. izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja „Zone poduzetništva“ u Maloj Subotici
- Odluka o obračunu proračuna Općine Nedelišće od 01.01.-30.06.2017. godine
- Odluka o raspodjeli rezultata
- Odluka o izboru Odbora za Statut, Poslovnik i propise
- Odluka o izboru Odbora za proračun i financije
- Odluka o izboru Odbora za komunalnu djelatnost, prostorno uređenje i zaštitu okoliša
- Odluka o izboru komisije za procjenu, prodaju i kupnju imovine i provođenje natječaja
- Odluka o izboru Odbora za poljoprivredu i procjenu štete od elementarnih nepogoda
- Odluka o izboru Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o izboru Socijalnog vijeća
- Odluka o izboru Odbora za gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo i turizam
- Odluka o izboru Odbora za provedbu plana zelenog djelovanja Općine Nedelišće
- Odluka o izboru Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju pisanog ugovora na području Općine Nedelišće
- Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na nekretnini u pretetincu
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o prodaji nekretnina u Dunjkovcu
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o prodaji nekretnina u Črečanu
- Odluka o usvajanju Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine Nedelišće za razdoblje od 2017. do 2021. godine
- Odluka o usvajanju plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Nedelišće za 2017. godinu
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o ostvarenju plana i programa rada Dječjeg vrtića „Zvončić“ Nedelišće za pedagošku godinu 2016./17.
- Odluka o prihvaćanju polugodišnjeg izvješća o radu načelnika Općine Nedelišće za razdoblje 01.01.2017.-30.06.2017.
- Odluka o izmjeni Odluke o provedbi izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području Općine Nedelišće
- Zaključak (o prihvaćanju izvješća Državnog ureda za reviziju, područnog ureda Čakovec, o obavljenoj financijskoj reviziji Općine Nedelišće za 2016. godinu)
- Plan razvojnih programa Općine Nedelišće za razdoblje 2017. – 2019. godine
- Plan prijma u službu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveta Marija
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- 1. izmjene i dopune proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- Odluka o imenovanju članova Odbora za dodjelu javnih priznanja Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o imenovanju članova uprave groblja Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o imenovanju povjerenstva za dodjelu stipendija Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o osnivanju i imenovanju Savjeta za potrošače Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o izradi iV. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Sveti Martin na Muri (1. dio)