Arhiva › 2017. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Mala Subotica · 12. srpnja 2017. · KLASA 021-05/17-01/4 · URBROJ 2109/10-03-01-2

Prostorni plan uređenja Općine Mala Subotica (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1552

Članak 114.

Članak 114. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni materijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i krajobrazom.
Članak 115. kod projektiranja građevina iz članka 103., kao i kod višestambenih građevina, obavezno je pridržavati se posebnih propisa.
Članak 116. na građevnoj čestici društvenih sadržaja može se odobriti postava privremene montažne građevine - kioska, ukoliko je djelatnost koja će se u kiosku obavljati kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno sa centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). kiosk se treba locirati u građevinskom pravcu s okolnim građevinama, a može biti najveće tlocrtne površine do 12m2 bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. Grupa privremeno-montažnih građevina – kioska – se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg područja.

Članak 116a.

Članak 116a. u mješovitoj pretežito stambenoj zoni mogu se locirati društvene djelatnosti, koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su predškolski odgoj, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje, kao osnovne ili kao prateće građevine, uz poštivanje sljedećih uvjeta: - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 7,0 m, ukoliko posebno obilježje ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, 12. srpnja 2017. “SLužBEni GLaSnik - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građene iza pojasa stambenih građevina može biti jednaka visini stambenih građevina. - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50% veća od površine osnovne građevine, ali ne može biti veća od 400 m2 po čestici. 5. uvjeti utvrđivanja koridora/ trasa i povrŠina prometnih i drugih inFrastrukturnih sustava

Članak 117.

Članak 117. na području Općine postoje i planirane su građevine, koridori i površine sljedeće prometne i komunalne infrastrukture: - prometna infrastruktura; - cestovni promet (ceste, biciklističke staze, pješačke staze i putovi), - željeznički promet - pošta - elektronička telekomunikacijska infrastruktura - energetski sustav; - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodnogospodarski sustav; - vodoopskrba, - odvodnja, - zaštita od štetnog djelovanja voda, - groblja. površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u grafičkom dijelu plana, na način odgovarajući u mjerilu prikaza.

Članak 118.

Članak 118. infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog, vodnogospodarskog sustava, odvodnje oborinskih i otpadnih voda. Vrste i tipovi građevina određeni su posebnim zakonskim propisima.
Članak 119. Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je određena ovim planom, utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom (prostornim planom užeg područja, urbanističko-arhitektonskim projektom), vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima. pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja. prometna inFrastruktura cestovni promet

Članak 120.

Članak 120. područjem Općine prolazi mreža razvrstanih javnih cesta, čiji su koridori definirani u grafičkom dijelu plana. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1553
Članak 120a prostorom Općine Mala Subotica prolazi autocesta a4, duž koje se prostire zaštitni pojas od 40 m s obje strane autoceste, u kojem nije dozvoljena izgradnja građevina visokogradnje, a građevine niskogradnje i komunalna infrastrukturna mreža mogu se izvoditi prema uvjetima HaC-a.
Članak 121. izgradnja pratećih sadržaja (benzinske postaje, odmorišta, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz županijske i lokalne ceste izvan građevinskog područja moguća je uz uvjete određene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste.

Članak 122.

Članak 122. Ovim planom se određuje da se uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnja i uređivanje biciklističkih staza, tako da im širina bude najmanje 1,5m za jedan smjer, a nagib, u pravilu ne veći od 4%. Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti: 1/ u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2/ u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika zelenim pojasom. iznimno, kad to prostorne mogućnosti ne dopuštaju: 3/ u istoj razini, horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika.
Članak 123. postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne i županijske) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajobraza, a unutar građevinskog područja nije dozvoljeno na javnim zelenim površinama, te u blizini vrijedne graditeljske baštine iz članka 157., 158., 159. i 160. (pilovi, kapelice, crkve). Reklamni panoi mogu se postavljati unutar građevinskog područja naselja na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja i centralnih sadržaja, te športa i rekreacije na način: - ukupne površine panoa do 2m2 i maksimalne visine do 3,0 m od uređenog terena - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. unutar granica gospodarskih zona, uz prometnice se mogu postavljati reklamni panoi s reklamnom površinom iznad 2,0 m2 do najviše 6,0 m2 i do visine 4,0 m od uređenog terena i pod uvjetom:

Članak 123.

- da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica, preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama - da su od osi kolnika minimalno udaljeni 7,0 m - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5m.
Članak 124. prilikom uređenja postojeće ulične mreže, kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa da minimalna širina koridora između uličnih ograda omogućuje gradnju Stranica 1554 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik dvosmjernog kolnika i pješačkih staza, a na križanjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0 m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog prometa i više. Detaljnijom razradom (prostornim planom užeg područja, urbanističko-arhitektonskim projektom) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i u prostoru između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. u slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili projektna dokumentacija, načelno se komunalne instalacije polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine. Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polažu vodovodne i plinske instalacije.

Članak 125.

Članak 125. Sve javne prometne površine, unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Članak 125.a ulice planirane ovim planom na trasi poljskih puteva, trebaju se izvesti u širini koridora najmanje 12,0 m i prema uvjetima odredbi navedenih u poglavlju pROMEtna inFRaStRuktuRa, Cestovni promet. izgradnja planiranih ulica uvjet je da neizgrađeno građevinsko područje postane uređeno.

Članak 126.

Članak 126. ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja i izdvojenog građevinskog područja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge građevine, te na koju te građevine imaju izravan pristup. Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju. ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Samo jedna vozna traka može se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.

Članak 127.

Članak 127. najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene u članku 53. ovih Odredbi. izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvena kolno-pješačka površina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini. Ovim planom se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75 m. MEĐiMuRSkE županiJE” 12. srpnja 2017. ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet.

Članak 128.

Članak 128. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonsko-urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 129. idejnim rješenjem za izdavanje potrebne dozvole za gradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, športsko-rekreativnih i javnih građevina utvrđuje se obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališno-garažnih mjesta (pGM) za građevine iz prethodnog stavka ovog članka je na osnovu normativa iz sljedeće tablice: potreban broj namjena građevine broj mjesta na mjesta 1. industrija i skladišta 1 zaposlenik 0,45 pGM 2. uredski prostori 1000 m2* 20 pGM 3. trgovina 1000 m2* 40 pGM banka i pošta – 4. 1000 m2* 40 pGM usluge 5. ugostiteljstvo 1000 m2* 40 pGM višenamjenske 6. dvorane i sakralne 1 gledatelj 0,15 pGM građevine 7. športske građevine 1 gledatelj 0,2 pGM višestambene 8. 1 stan 1,5 pGM građevine * korisnog prostora Za društvene sadržaje kao što su vjerske, školske, socijalne, zdravstvene i sl. ustanove, broj potrebnih parkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja. u sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu u sklopu zelenog pojasa ispred čestice može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.

Članak 130.

Članak 130. na javnim parkiralištima potrebno je osigurati parkirališta za vozila invalida i to najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta.
Članak 131. Ovim planom predviđa se korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni gradski prijevoz. na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike. nadstrešnice moraju biti montažne konstrukcije - metalne s transparentnim bočnim i stražnjim stranama. autobusna stajališta ne mogu se locirati na javnim zelenim površinama u okruženju poklonaca, kapelica, raspela, tj. općenito spomenika kulture i sl. 12. srpnja 2017. “SLužBEni GLaSnik željeznički promet

Članak 131a.

Članak 131a. Radi osiguranja prostornih uvjeta za izgradnju drugog kolosjeka željezničke pruge za međunarodni promet M501 (Središče) Državna granica-Čakovec - kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur) potrebno je osigurati zaštitni koridor širine 100 m mjereno od osi trase pruge (50 m + 50 m), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno simetrično od osi pruge (30 m + 30 m). pošta i javne telekomunikacije
Članak 132. Ovim prostornim planom predviđena rekonstrukcija postojeće tk mreže, uz manja proširenja, te postizanje veće iskorištenosti i iskoristivosti mreže, vršit će se u skladu s propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Članak 133.

Članak 133. prigodom gradnje poslovne građevine ili stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine veće od 400 m2 s više od tri stana, investitor te gradnje mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, potrebnu samo za tu građevinu, a što se prikazuje u projektu instalacija – projekt slabe struje koji je sastavni dio glavnog projekta. u građevine iz 1. stavka ovog članka investitor mora ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.

Članak 134.

Članak 134. Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture mogu se locirati unutar elektroničke komunikacijske zone, isključivo izvan građevinskog područja. iznimno, slobodnostojeći antenski stupovi mogu se locirati unutar građevinskog područja naselja gospodarske namjene. Ostali opći uvjeti kojima se određuje smještaj tipske građevine antenskog stupa propisani su ppMž. Radi zaštite tih vrijednosti, prilikom određivanja lokacije za spomenute stupove potrebno je obavezno zatražiti mišljenje konzervatorskog odjela u Varaždinu, koje je potrebno ishoditi kao jedan od uvjeta za izdavanje Rješenja o postavljanju predmetnih stupova. Građevine iz stavka 1. ovog članka moraju se načinom gradnje i hortikulturnim zahvatima maksimalno moguće uklopiti u prostor u kojem se grade/postavljaju, a ovisno o posebnim propisima. prilikom gradnje građevina iz stavka 1. ovog članka potrebno je pridržavati se i posebnih uvjeta sigurnosti, te zaštite okoliša i prirode. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema ne može se nalaziti na čestici društvenih sadržaja (škole, dječje, zdravstvene, socijalne ustanove), ili u njihovoj neposrednoj blizini. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1555 postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojeće građevine i na samostojeće antenske stupove treba biti u skladu s posebnim uvjetima zaštite prirode i zaštite kulturne baštine. izvedeni samostojeći antenski stup elektroničke komunikacijske infrastrukture unutar naselja može se izmjestiti u skladu s uvjetima navedenim u prethodnim stavcima ovog članka.

Članak 135.

Članak 135. telekomunikacijski sustavi raznih korisnika koji se vežu na antenske stupove moraju se, gdje god je to moguće, grupirati na jedan antenski stup. energetski sustav energetske građevine i obnovljivi izvori energije
Članak 135a. na području Općine Mala Subotica planiraju se moguće građevine za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora: - a) Sunčane elektrane B) kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu. a) uvjeti za smještaj energetskih građevina - sunčanih elektrana Sunčane elektrane mogu se izvoditi unutar građevinskog područja,, na građevnim česticama postojeće zgrade za potrebe iste, prema sljedećim uvjetima: - fotonaponski moduli mogu se smjestiti na postojeće, izgrađene građevine na čestici, uz uvjet da s građevinom čine oblikovnu i konstruktivnu cjelinu - fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače i to u dubini čestice, iza građevina osnovne namjene, uz poštovanje ostalih uvjeta za izgradnju u građevinskom području (tlocrtna projekcija panela ubraja se u izgrađenost čestice) - fotonaponski moduli mogu se postaviti na nadstrešnice (javnih) parkirališnih površina (izvedene u drvenoj konstrukciji na način da se izbjegne plošna postava u velikim potezima), uz uvjet da je najviše trećina ukupne parkirališne površine natkriveno - na česticama turističke, rekreativne i društvene namjene postava fotonaponskih modula na nosačima, u prostoru izvan građevina (na tlu), nije moguća - fotonaponski moduli u građevinskom području naselja ne mogu se izvoditi na stupovima - fotonaponski moduli ne mogu se postavljati na zaštićenu građevinu upisanu u Registar spomenika kulture i na evidentirane građevine tradicionalne seoske arhitekture.

Članak 135a.

B) uvjeti za smještaj energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja kogeneracijsko postrojenje može se smjestiti izvan građevinskog područja naselja, na mjestu nastanka (uz građevinu farme za uzgoj stoke), ili u gospodarskoj zoni, uz uvjet da čestica na kojoj se planira zahvat ima izvedenu osnovnu infrastrukturu (niskonaponsku elektroenergetsku mrežu i pristup na prometnu površinu). Zbog isplativosti i veće iskoristivosti energije, poželjno je da bude u blizini potencijalnih korisnika toplinske energije (npr. farme, građevine javne namjene, stambene zone veće gustoće naseljenosti), a zbog Stranica 1556 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik jednostavnosti dovoza sirovina i odvoza nusprodukta poželjno je da lokacija postrojenja bude i u blizini važnih prometnica. kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju energije kao pomoćna građevina u cilju proizvodnje energije za vlastite potrebe može biti smješteno unutar građevinskog područja ili u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja na čestici mješovite namjene (uslužne djelatnosti, proizvodnja, servisi), na čestici društvenih sadržaja (društvene i javne funkcije, odgojno obrazovna funkcija, sport i rekreacija). Rad kogeneracijskog postrojenja mora se odvijati u uvjetima koji ne utječu negativno na okoliš: - razina buke mora biti u graničnim vrijednostima određenim posebnim propisom - u okruženju kogeneracijskog postrojenja ne smiju se širiti neugodni mirisi - ciklus proizvodnje mora biti zatvoren u smislu zbrinjavanja ostatka proizvodnje prema posebnim propisima.

Članak 135a.

proizvedena energija u navedenim energetskim građevinama u ovom članku priključiti će se u sustav prijenosa električne energije prema posebnim propisima i uvjetima distributera. kogeneracijsko postrojenje ne može se nalaziti u neposrednoj blizini zaštićenog spomenika kulture, upisanog u Registar spomenika kulture. elektroopskrba
Članak 136. na osnovu detaljnije elaboracije opremljenosti naselja električnom energijom potrebno je dati optimalna rješenja snabdijevanja pojedinih naselja ili dijelova naselja. Osobito se to odnosi na planirane gospodarske zone. Daljnje širenje 10(20)kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzumenata i mogućnostima HEp-a, uz potrebno poboljšanje kvalitete postojeće mreže. podzemni vodovi se moraju polagati uzduž postojećih prometnica. pri gradnji unutar građevinskih područja mora se voditi računa o zračnim vodovima, tj. moraju se poštivati minimalne propisane udaljenosti. postojeće zračne 10kV vodove treba postupno zamijeniti podzemnim energetskim kabelima sukladno konfiguriranju nove 10kV kabelske mreže i usklađeno s namjenom prostora. plinoopskrba

Članak 137.

Članak 137. plinifikacija naselja u Općini gotovo je u potpunosti realizirana. unutar izgrađene mreže predviđa se povećanje broja priključaka, te gradnja novih i rekonstrukcija postojećih mjerno-redukcijskih stanica. projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 137a. Za mješovite zone planirane ppuO treba planirati plinsku mrežu niskog tlaka, istu spojiti na postojeći plinovod u ovisnosti o mogućnosti i uvjetima za svaku pojedinu lokaciju. Za priključenje pojedinih gradilišta u obuhvatu ppuO može se planirati priključenje na plinovod na način da se plinski MEĐiMuRSkE županiJE” 12. srpnja 2017. vod ugradi na svaku građevnu česticu zasebno tako da se osigura njegovo nesmetano održavanje na građevnoj čestici. priključni set ugraditi s vanjske strane pročelja, u pravilu na stražnju ili bočnu stranu pročelja građevine (za građevine planirane u pomaku od regulacijske linije) i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. nije dozvoljena ugradnja priključnog seta na ulično pročelje građevine, koja ima građevinski pravac identičan regulacijskoj liniji. projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica i to jednostrano. Za planiranje ostalih instalacija unutar planiranog pojasa ulice potrebno je predvidjeti minimalne udaljenosti: a) međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija treba biti: minimalni razmaci križanje paralelno vođenje plinovodi međusobno 0,20 m 0,60 m plinovod prema vodovodu i 0,20 m 0,60 m kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 m 0,50 m kablovima plinovod do elektroenerget. 0,50 m 1,00 m vodova plinovod do šahtova i kanala 0,20 m 0,30 m plinovod do toplovoda 1,00 m 1,00 m b) izgradnju plinovoda planirati na dovoljnoj udaljenosti od visokog zelenila van dohvata korijenja.

Članak 138.

Članak 138. Distributer zemnog plina treba preventivnim održavanjem i nadzorom postojećeg sustava ukloniti, odnosno smanjiti na minimum mogućnost nastanka neplaniranih kvarova koji mogu imati za posljedicu i privremeno zagađenje okoliša.
Članak 139. Sve planirane zahvate uz magistralni plinovod potrebno je izvoditi uz suglasnost nadležnog distributera, odnosno vlasnika plinovoda.
Članak 140. trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice kada se ne grade u sklopu druge građevine potrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, dimenzija 5,00 x 6,00 m, s neposrednim pristupom s javno prometne površine, ali tako da se ne smiju locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina, te bliže od 15,0 m od građevina koje su registrirane kao kulturno dobro, te kapelica, poklonaca, pilova i ostalih elemenata javne plastike. kod odabira lokacije treba poštivati minimalne udaljenosti: 1 m od dvorišnih ograda 3 m od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i nadzemnih niskonaponskih vodova 4 m od stambenih objekata, od trafostanica i visokih stabala 12. srpnja 2017. “SLužBEni GLaSnik 6 m od bolnica, škola, dvorana i sl. gdje se okuplja veći broj ljudi te od skladišta zapaljivih mateijala i drvenih građevina 10 m od nadzemnih visokonaponskih kabela 50 m od željezničkih pruga vodnogospodarski sustav vodoopskrba

Članak 141.

Članak 141. predviđeno proširenje postojeće vodovodne mreže treba temeljiti na postojećoj koncepciji vodoopskrbe. najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
Članak 142. planirana gradnja u gospodarskoj zoni obavezno se priključuje na sustav javnog vodovoda. Vodoopskrbni sustav gospodarske zone „Međimurje“ može se prostornim planom užeg područja planirati zasebno, izvođenjem vodozahvata i izgradnjom vodospreme zbog mogućnosti korištenja podzemnih voda za tehnološke svrhe i za potrebe zaštite od požara.

Članak 143.

Članak 143. Radi osiguranja od požara potrebno je predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. na površinama urbanog zelenila, parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i na rekreacijskim površinama izvan naselja potrebno je postaviti hidrante u razini terena.
Članak 143a. Zona zaštite izvorišta prelog i Sveta Marija Odlukom o zaštiti izvorišta nedelišće, prelog i Sveta Marija (Službeni glasnik Međimurske županije 8/14) utvrđen je tip vodonosnog sloja otvorenog tipa s međuzrnskom poroznošću za koje su određene zone zaštite. Ovom Odlukom na području Općine nalazi se iii. zona zaštite izvorišta– zona ograničenja i nadzora. Odluka o zaštiti izvorišta (iii. zona zaštite izvorišta) primjenjuje se na moguće zahvate planirane ovim planom: u iii. zoni zabranjeno je: - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, - izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina u drugom vodonosnom sloju, osim onih vezanih za javnu vodoopskrbu, - građenje prometnica, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik. iznimno se dopušta gradnja centra za gospodarenje otpadom i njegovih sastavnica – reciklažnog dvorišta, ukoliko su udovoljeni uvjeti za izgradnju i rad građevine, propisani važećom Odlukom o zaštiti izvorišta. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1557 odvodnja

Članak 144.

Članak 144. Otpadne vode u Općini Mala Subotica potrebno je zbrinuti razdjelnim sustavom odvodnje otpadnih voda koji će se izvesti prema projektnoj dokumentaciji koja daje rješenje za sustav odvodnje šireg područja, sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje, smještenim u podturnu. Otpadne vode koje nastaju u izdvojenim građevinskim područjima van naselja (ukoliko su građevine udaljene od naselja), potrebno je zbrinuti putem vlastitih uređaja ili ih skupljati u septičke jame koje su izvedene i koje se prazne prema uvjetima određenim posebnim propisima.

Članak 145.

Članak 145. Realizaciji odvodnje za pojedina područja naselja potrebno je pristupiti u cijelosti, prema projektnoj dokumentaciji – gradnji kanalizacijske mreže zajedno s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih voda u kanalizacijsku mrežu prije izgradnje uređaja za pročišćavanje. nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav kanalizacije ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog posebnim propisima.
Članak 146. Sve otpadne i oborinske vode treba prije ispuštanja u prijamnik tako tretirati da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i prijamnik. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora biti takav da su udovoljeni uvjeti o visini graničnih vrijednosti onečišćenih tvari prema posebnim propisima.

Članak 147.

Članak 147. BRiSan Odlukom o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 15/15), objavljena 20.11.2015.– stupila na snagu 28.11.2015. godine.)
Članak 148. Svi postojeći i planirani proizvodni pogoni, pogoni malog i srednjeg poduzetništva moraju imati osigurano pročišćavanje tehnoloških voda do razine propisane posebnim propisima prije ispuštanja u sustav odvodnje otpadnih voda. Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda prema posebnim propisima. preporuča se zajednički koncipirati odvodnju gospodarskih zona i naselja, ili dijela naselja u skladu s projektnom dokumentacijom šireg područja. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje, sanitarno-fekalne otpadne i tehnološke vode moraju se sakupljati u nepropusne septičke jame koje su izgrađene i održavaju se prema uvjetima određenim posebnim propisima.

Članak 148a.

Članak 148a. izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda i obrnuto, ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda. Stranica 1558 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik nakon izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje, tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog posebnim propisom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje.

Članak 148b.

Članak 148b. Sustav odvodnje gospodarske zone „Međimurje“ može se planirati i kao zasebni sustav zajedno s pročistačem, neovisno o sustavu odvodnje naselja. Realizacija sustava odvodnje može se odvijati u etapama, paralelno s etapama realizacije gospodarske zone. prostornim planom užeg područja gospodarske zone „Međimurje“, planirati će se takvo tehničko rješenje sustava odvodnje koje će biti ekonomski opravdano i ekološki najprihvatljivije. groblje
Članak 149. Groblje unutar naselja je javna površina, koja se uređuje za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. planom je predviđeno proširenje postojećih groblja u naseljima Maloj Subotici, Strelec i palovec te osnivanje potpuno novog groblja u naselju piškorovec. proširenje i osnivanje novog groblja namijenjeno je izgradnji grobova i grobnica, a okolne površine uređuju se zelenilom, izvedbom parternog opločenja i postavom urbane opreme. Građevine koje se mogu graditi unutar površine groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja (grobna kuća sa servisnim prostorima, javna i sakralna plastika, te cvjećara ili trgovina pogrebnom opremom). Moguća je i postava do jednog kioska za cvjećaru ili prodaju pogrebne opreme. planom se kontaktna zona groblja u pojasu od 100 m ne može izgrađivati, osim infrastrukture (ceste, parkirališta, instalacije). Ostali uvjeti koji se odnose na prostor groblja definirani su važećim zakonskim propisima. 6. mjere ZaŠtite krajobraZnih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 6.1. Zaštićene prirodne vrijednosti

Članak 150.

Članak 150. na području Općine Mala Subotica predlaže se za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode: 1) stablo jasena – spomenik parkovne arhitekture 2) stanište bregunica u Svetom križu – spomenik prirode.
Članak 151. BRiSan Odlukom o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 15/15), objavljena 20.11.2015.– stupila na snagu 28.11.2015. godine.) MEĐiMuRSkE županiJE” 12. srpnja 2017.
Članak 152. na području Općine rastu i obitavaju biljke i životinje zaštićene prema propisu o zaštiti prirode, a nabrojene su u poglavlju “polazišta” ovog plana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljke i životinje ometa i uznemiruje u prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.). Osim zaštićenih biljnih vrsta na području Općine rasprostranjene su i ugrožene biljne vrste čija brojnost opada, a staništa im nestaju. Za ugrožene biljne vrste koje su nabrojene u poglavlju “polazišta” ovog plana preporuča se da vrijede ista ograničenja kao i za zaštićene biljne vrste.

Članak 152a.

Članak 152a. uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2., te uvjetima za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti u poglavljima 3. i 4., određen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruženja. poštivanje tih uvjeta nužno je u cilju očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti Općine. Sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala. planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, konfiguracijom terena, korištenjem i namjenom prostora.

Članak 152b.

Članak 152b. u postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: - očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora, - zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina, - zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, - zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću, - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje, - očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti, nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini, - poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.

Ostali akti u ovom izdanju (160)