GLASNIK

Arhiva › 2017. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Mala Subotica · 12. srpnja 2017. · KLASA 021-05/17-01/4 · URBROJ 2109/10-03-01-2

Prostorni plan uređenja Općine Mala Subotica (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1546

Članak 76.

Članak 76. idejnim rješenjem kojim se traži izdavanje potrebnih dozvola za građevine iz članaka 73. i 74. bit će naročito određeno: - veličina posjeda i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje, - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati, - tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i industrijskih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, - područje namjeravane gradnje građevina na farmi s predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja, - pristup na javnu prometnu površinu, - mogućnosti opremanja posjeda komunalnom infrastrukturom (opskrba pitkom vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.), - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog drveća, - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša. poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju farme ne može se parcelirati na manje dijelove. gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme)

Članak 77.

Članak 77. BRiSan Odlukom o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/07), objavljena 20.12.2007.– stupila na snagu 28.12.2007. godine.)
Članak 78. izvan građevinskog područja može se dopustiti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi) - tovilišta. površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih građevina ne može biti manja od 2000 m2, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. abela 1. Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: kapacitet tovilišta n (broj uvjetnih grla –ug) stamb. građ/građ. područja 8 -60uG 50 m od najbliže stamb. građ. 60-100uG 70 m od najbliže stamb. građ 100-250uG 200 m od najbliže stam. građ. više od 250uG 500 m od građevnog područja t ajmanja udaljenost u metrima od Državne ceste aC županijske i lokalne ceste 20 m 90 m 20 m 50 m 90 m 20 m 100 m 100 m 50 m abela 2. Smještaj farmi za uzgoj pilića: kapacitet tovilišta stamb. građ/građ. područja 5000-18000 pilića 70 m od stambene građevine 18000-25000 pilića 100 m od građ. područja Više od 25000 pilića 200 m od građ. područja najmanja udaljenost u metrima od državne ceste ac županijske i lokalne ceste 30 70 15 50 90 20 100 100 50 12. srpnja 2017. “SLužBEni GLaSnik iznimno od kriterija propisanih u tabeli u prethodnom stavku ovog članka, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi na udaljenosti najmanje 20 m od susjedne stambene građevine.

Članak 78.

propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije (postojeća i planirana izdvojena građevinska područja). VRSTA STOKE težina koeficjent MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1547 Maksimalna visina vijenca tovilišta može iznositi za piliće 4,0 m, za ostala tovilišta 5,0 m. poljoprivredno zemljište, koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja, ne može se parcelirati na manje dijelove. tabela br. 3. pripadajući iznos uvjetnog grla po pojedinoj vrsti domaće životinje (uG) 10 UG 30 UG 40 UG 60 UG 100 UG 250 UG 400 UG EkvivalentEkvivalentEkvivalentEkvivalentEkvivalentEkvivalentEkvivalent Krava, steona junica 1,00 500 10 Bik 1,50 750 6,6 Vol 1,20 600 8,33 Junad 1-2 godina 0,70 350 14,3 Junad 6-12 mjeseci 0,50 250 20 Telad 0,25 125 40 Krmača + prasad 0,30 300 16,7 Tovne svinje preko 6 mjeseci 0,25 125 40 mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 60 76,9 Prasad do 2 mjeseca 0,04 20 2500 Teški konj 1,20 600 8,33 Srednje teški konj 1,00 500 10 Laki konj 0,80 400 12,5 Ždrebad 0,75 375 1,3 Ovce i koze 0,10 50 100 Janjad 0,05 25 200 Divljač papkari (srne jeleni) 0,15 75 66

Članak 79.

Članak 79. postojeće farme koje imaju legalitet, a ne zadovoljavaju uvjete definirane ovim Odredbama, ne mogu se dalje proširivati. iste se mogu zadržati uz rekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti rada i zaštite okoliša.
Članak 79.a. u izdvojenom građevinskom području van naselja kojeg čine građevine za uzgoj i tov stoke, mogu se graditi građevine prateće namjene i energetske građevine – kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu a sastavni je dio procesa poljoprivredne proizvodnje. uz građevine za tov stoke pod istom i pratećom namjenom podrazumijevaju se građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje vezane uz tov stoke – prerada mesa, proizvodnja i prerada mlijeka, proizvodnja stočne hrane, spremišta, skladišta, proizvodnja energije iz biomase i slično, kapaciteta vezanog uz kapacitet tovilišta. izgrađenost čestice ne može iznositi više od 40% površine čestice. gnojne jame
Članak 79.b. Za potrebe privremenog skladištenja gnoja za šestomjesečno razdoblje, koji nastaje pri uzgoju stoke, moguća je gradnja gnojnih jama izvan građevinskog područja naselja na sljedećim udaljenostima: 30 40 60 100 250 400 19,8 26,4 39,6 66 165 264 25,2 33,3 50 83,3 208 333 42,8 57,2 85,8 143 357,5 576 60 80 120 200 500 800 120, 160 240 400 1000 1600 50 133,2 200 1332 832 13332 120 160 240 400 1000 1600 237 307 461,4 769 1922 3088 750 2000 3000 5000 12500 20000 25,2 33,3 50 83,3 208 333 30 40 60 100 250 400 37,5 50 75 125 312,5 500 40 53,2 80 133 332,5 532 300 400 600 1000 2500 4000 600 800 1200 2000 5000 8000 200 264 396 660 1650 2640 gnojna jama određena najmanja udaljenost u metrima kapacitetom tovilišta do100 uG 100 m od građevinskog područja do 25000 pilića 90 m od aC 50 m od DC 20 m od žC i LC 100-250uG 200 m od građevinskog područja >25000 pilića 90 m od aC 50 m od DC 20 m od žC i LC Više od 250uG 500 m od građevnog područja 100 m od DC i aC 50 m od žC i LC Gnojne jame potrebno je izvesti na građevnoj čestici na udaljenosti od susjedne međe za visinu bočne stranice jame i zadovoljiti sve tehničke uvjete propisane posebnim propisima.

Članak 79.

propisane udaljenosti gnojnih jama od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije (postojeća i planirana izdvojena građevinska područja). seoski turiZam
Članak 80. u sklopu ratarskih i stočarskih farmi i na seoskim domaćinstvima može se obavljati djelatnost seoskog turizma s pratećim ugostiteljskim i športsko-rekreativnim sadržajima. Stranica 1548 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik Stočarskim farmama se smatraju farme za uzgoj muznih krava, konja, koza, nojeva, odnosno sve farme na kojima se ne tovi stoka i perad. plastenici i staklenici

Članak 81.

Članak 81. na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. uz staklenike i plastenike, na istoj čestici može se smjestiti prateća građevina u funkciji stakleničke proizvodnje (hladnjača spremišta, i dr.), uz uvjet da čestica mora biti građevinska, a veličina čestice za gradnju pratećih građevina i staklenika/ plastenika mora iznositi najmanje 0,3 ha. navedene građevine moraju činiti gospodarsku i funkcionalni cjelinu. udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od 1,0 m, a udaljenost pratećih građevina jednaka je kao i za građevine određene u članku 85b spremiŠta u voĆnjacima

Članak 82.

Članak 82. Spremišta u voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina je veća od 0,5 ha. poljoprivredno zemljište najmanje površine od 0,5ha koje služi kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine (spremišta) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove. lovaČke remiZe
Članak 83. na kultiviranim predjelima Općine Mala Subotica mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj lovne divljači ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači. pČelinjaci

Članak 84.

Članak 84. pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,0 m od nivoa terena. na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz pčelinjak veličine najmanje 30 košnica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine najviše 25m². udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. MEĐiMuRSkE županiJE” 12. srpnja 2017. ribnjaci

Članak 85.

Članak 85. Osnivanje i gradnja ribnjaka može se vršiti samo na saniranim dijelovima šljunčara, a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta sa ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta. projekt na osnovu kojeg je dobivena potrebna dozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije obala i okolnog prostora, pejsažno rješenje mikrolokacije, te način sanacije iskopa po prestanku korištenja. građevine u Funkciji poljoprivredne proiZvodnje (spremiŠta, suŠare, hladnjaČe i sl.)

Članak 85a.

Članak 85a. najmanja površina čestice za smještaj građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti 0,5 ha, a građevna čestica izuzeta od zemljišta na kojoj se planira gradnja može biti i manja. koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,4. planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od susjedne južne međe najmanje 3,0 m. 2.3.2. građevine za iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 86. unutar odobrenog eksploatacijskog polja šljunčare “Držimurec-Strelec” mogu se u skladu sa Zakonom o rudarstvu, Zakonom o zaštiti okoliša i ostaloj važećoj zakonskoj regulativi izvoditi rudarski radovi. uz Rudarski projekt potrebno je izraditi i projekt uređenja okoliša s razrađenim mjerama zaštite okoliša i programom tehničke i biološke sanacije u najmanje tri faze. kod izrade navedenih projekata i njihove realizacije potrebno je provoditi Mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša u skladu s Rješenjem koje je za namjeravani zahvat izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. po završetku eksploatacije prve faze ili u slučaju trajnog obustavljanja radova obavezno je započeti sanaciju u skladu s navedenim projektima i ovim planom. unutar zona za iskorištavanje mineralnih sirovina, osim opreme potrebne za obavljanje osnovne djelatnosti (mehanizacija), dozvoljava se postavljanje i privremenih građevina koje su usko vezane na iskorištavanje sirovine, za koje će se veličina, kapacitet i mikrolokacija definirati kroz posebne uvjete nadležnih tijela. također se dozvoljava postavljanje pratećih građevina za potrebe osoblja (čuvarska kućica, sanitarije, blagovaonica), isključivo montažnih, koje se nakon eksploatacije moraju ukloniti. Maksimalna bruto razvijena površina takvih pratećih građevina ne smije prijeći 100 m2. Maksimalna visina je prizemnica visine vijenca do 3,6m, bez podruma i potkrovlja.

Članak 86.

Ovim planom ne predviđaju se druge lokacije za eksploataciju šljunka na području Općine. nakon završetka eksploatacije, odobreno eksploataciono polje temeljem ovog plana ne može se proširivati. 12. srpnja 2017. “SLužBEni GLaSnik 2.3.3. Športsko–rekreacijske i prateće ugostiteljsko– turističke građevine
Članak 87. na području Općine Mala Subotica određene su zone sportsko rekreativne namjene izvan građevinskog područja naselja: 1) Zona sportskog ribolova na području naselja palovec 2) Zona lovnog turizma i streljačkih sportova na području naselja palovec 3) Zona sporta i rekreacije u naselju Držimurec.

Članak 88.

Članak 88. Ovim planom u prethodnom članku, u točki 2), određena je lokacija za razvoj lovnog turizma i streljačkog sporta, prikazana u grafičkom dijelu plana, koja je već dijelom zaposjednuta, tj. koju koristi lovačko društvo, a može se dopunjavati potrebnim pratećim sadržajima i širiti u skladu s urbanističko arhitektonskim projektom. u tom cilju postojeća građevina lovačkog doma može se rekonstruirati i prenamijeniti u manji hotel za boravak i smještaj posjetitelja.
Članak 89. unutar zona navedenih u članku 87., za potrebe športskorekreativnih i turističkih sadržaja moguća je gradnja pratećih građevina koje su u funkciji športa, rekreacije i turizma temeljem urbanističko arhitektonskog projekta kojim će se odrediti organizacija prostora, sportska borilišta, turistički sadržaji, organizacija prometnih površina (pristup, promet u mirovanju), priključak na komunalnu infrastrukturu, mjere zaštite zatečenih prirodnih obilježja prostora, te uvjete za formiranje krajobrazne cjeline. izgrađenost zone može iznositi najviše 15% površine zone, a prirodna obilježja moraju sudjelovati najmanje sa 60% cjelokupne površine zone. namjena tih građevina može biti ugostiteljska, športska ili pomoćna (spremišta/sanitarije), a ne može biti stambena (bilo za stalno ili povremeno stanovanje).

Članak 90.

Članak 90. BRiSan Odlukom o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 15/15), objavljena 20.11.2015.– stupila na snagu 28.11.2015. godine.)
Članak 91. Građevine koje se grade u zoni i na lokacijama iz članka 87. mogu biti isključivo prizemnice s uređenim potkrovljem, maksimalne visine vijenca 3,8 m. iznimno od prethodnog stavka ovog članka, mogu se dozvoliti i veće građevine, ako se radi o građevinama za pojedine športske sadržaje čija pravila to uvjetuju. Građevine unutar zona športa i rekreacije moraju biti grupirane na način da ne ometaju osnovnu namjenu prostora. Građevine moraju svojim oblikovanjem i materijalima biti maksimalno uklopljene u prostor u kojem se grade. Građevine moraju biti izvedene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1549 2.3.4. građevine javne plastike – raspela i spomenici

Članak 92.

Članak 92. Građevine javne plastike - raspela, spomenici i sl. mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet. Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. 2.3.5. postojeća gradnja izvan građevinskog područja
Članak 93. pojedinačne stambene, poslovne i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. g. tretiraju se kao postojeća gradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada – ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim planom. neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.5. “Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni” ovih Odredbi. 3. uvjeti smjeŠtaja gospodarskih djelatnosti

Članak 94.

Članak 94. Gospodarske djelatnosti na području Općine Mala Subotica mogu biti smještene: - unutar građevinskih područja naselja, - izvan građevinskog područja naselja. uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. “izgradnja izvan građevinskog područja naselja”, te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stočarske farme. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih) i prostora rezerviranih za radne zone. Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovitih pretežito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog plana, poglavlje 2.2.1. “Zone mješovite, pretežito stambene namjene”.

Članak 95.

Članak 95. u cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone mješovite namjene – pretežito stambene, moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. u postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprječavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprječavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i dr.). Stranica 1550 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik

Članak 95a.

Članak 95a. unutar zone mješovite namjene – pretežito stambene namjene, moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja – bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene.
Članak 95b. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici. uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.) Maksimalna izgrađenost građevne čestice uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%.

Članak 95c.

Članak 95c. unutar građevinskog područja mješovite – pretežito stambene namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine prateće namjene – gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12 m od stambenog pojasa iste i 20 m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprječavaju nepovoljni utjecaji na okoliš.

Članak 96.

Članak 96. Za potrebe smještavanja gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju razmjerno veće površine, veći obim prometa (dopremanja i otpremanja većih količina sirovina ili robe), te gradnju specifičnih građevina većih gabarita i smještaj potencijalno opasnih i bučnih djelatnosti, formirane su ovim planom “rezervirane” gospodarske zone unutar građevinskih područja naselja. unutar “rezerviranih” gospodarskih zona mogu se graditi poslovne građevine, proizvodni i prerađivački pogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladišta i sl., te ostale prateće građevine i infrastruktura. u gospodarskim zonama se, osim sadržaja iz prethodnog stavka ovog članka, mogu locirati i veći trgovački kompleksi. unutar gospodarskih zona nije dozvoljeno stanovanje, ali su uz obavezno uređivanje zelenih površina unutar čestica, u ovim zonama dozvoljeni manji sadržaji druge namjene u smislu pratećih sadržaja (trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i sl.).

Članak 97.

Članak 97. kod osnivanja zone gospodarske namjene u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja Male Subotice MEĐiMuRSkE županiJE” 12. srpnja 2017. primjenjuje se odredba stavka 1. članka 190. u poglavlju 9.1. “Obveza izrade prostornih planova” ovih Odredbi.
Članak 98. u sklopu zona gospodarskih djelatnosti gradnja treba biti tako koncipirana da: - građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0 m, - međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine veće građevine (visine vijenca, odnosno sljemena na zabatu strane okrenute drugoj građevini), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, - visina vijenca može iznositi najviše 8,0 m, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodnotehnološki proces to zahtijeva, - najmanja veličina građevne čestice može biti 30x40 m, površine 1200 m2, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4. iznimno, izgrađenost građevne čestice može iznositi 60%, ukoliko veličina čestice iznosi 1 ha i više, - najmanje 20% od ukupne površine čestice mora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne može urediti kao parkiralište na perforiranim tlakovcima, - maksimalna visina građevina je po+p+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja, - visina nadozida može biti najviše 1,2m iznad stropne konstrukcije, - visina sljemena smije iznositi najviše 12,0 m mjereno od konačno uređenog terena, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva, - krovišta građevina se mogu izvoditi kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba 30°.

Članak 99.

Članak 99. Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0 m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom.
Članak 100. Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskoj zoni je 5,5m. Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju, potrebno je između kolnika i nogostupa zasaditi drvored. u sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.

Članak 101.

Članak 101. Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zona može se izvesti putem zasebnog uređaja za pročišćavanje, pojedinačno ili zajednički za više korisnika, a koji mora osigurati propisanu razinu pročišćavanja, ili pak priključenjem na sustav odvodnje naselja, uz potreban predtretman. 12. srpnja 2017. “SLužBEni GLaSnik
Članak 102. Čestice u ovim zonama se moraju ograđivati. Ograda može biti metalna, djelomično zidana, a preporuča se da bude oblikovana živicom. Ograde mogu biti visoke najviše 3,0 m, ako su providne, odnosno 2,0 m, ako su neprovidne.

Članak 102a.

Članak 102a. izdvojeno područje - sjeverni dio ‘’Gospodarske zone Međimurje’’ određuje se kao multifunkcionalna gospodarska zona, namijenjena proizvodnim, poslovnim i komunalno servisnim djelatnostima, a predstavlja dio područja namijenjenog razvoju gospodarskih djelatnosti uz izlaz s autoceste Zagreb – Goričan na čvoru Čakovec. Zonu je potrebno uređivati temeljem plana uređenja užeg područja – upu zone, koji se može izraditi za dio zone na području Općine Mala Subotica, ali i kao jedinstveni dokument prostornog uređenja za cijelu zonu, koja se proteže i na području Općine Orehovica. planom uređenja užeg područja zone (upu) potrebno je definirati: - razgraničenje javnih od privatnih površina, - parcelaciju čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, te građevine i uređaje u funkciji komunalne infrastrukture - pojaseve visokog zaštitnog zelenila. unutar gospodarske zone mogu se dodatno uređivati površine zaštitnog zelenila, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje zone. najmanja širina pojedine čestice gospodarske namjene unutar „Gospodarske zone Međimurje“ treba biti 40,0 m, a najmanja površina 3.000,0 m2. unutar gospodarske proizvodno – poslovne zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 10,0 m; - ako se prostornim planom uređenja užeg područja odredi građevni pravac, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu;

Članak 102a.

- građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine,ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 10,0 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodnotehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine i - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a potrebno je ispitati mogućnost povećanja zelenih površina na čestici i rješavanja dijela oborinske odvodnje na način da se ispušta na zelene površine unutar čestica. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 7 - Stranica 1551 4. uvjeti smjeŠtaja druŠtvenih djelatnosti

Članak 103.

Članak 103. Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na sljedeće sadržaje: - odgoj i obrazovanje, - zdravstvo i socijalnu skrb, - kulturne i društvene sadržaje, - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.), - šport i rekreaciju, - vjerske sadržaje.
Članak 104. Ovim planom se društvene djelatnosti prvenstveno smještavaju u zone centralnih sadržaja, definirane u grafičkom dijelu plana, ali i u zone mješovite, pretežito stambene gradnje. u zoni centralnih sadržaja mogu se graditi i uređivati i višestambene građevine, te trgovački, ugostiteljski i drugi poslovni sadržaji karakteristični za centar naselja.

Članak 105.

Članak 105. postojeće individualne stambene čestice i građevine u ovoj zoni mogu se zadržati uz dozvoljenu rekonstrukciju definiranu u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Za promjenu namjene ili dogradnju sadržaja koji su u skladu s namjenom zone, mogući su i veći zahvati, poštivajući uvjete maksimalne izgrađenosti čestice i potrebnih udaljenosti.
Članak 106. Sadržaji djelatnosti iz članka 103. smještavaju se u prostoru na sljedeći način: - za odgoj i obrazovanje – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. potreba za ovim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8% za predškolske ustanove (uz obuhvat od 76% djece), a 10,5% za osnovne škole, premda se u ovom trenutku ne planiraju nove. - za zdravstvo i socijalnu skrb – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja u skladu s veličinom naselja i posebnim standardima. - kulturni i društveni sadržaji – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. - javni i prateći sadržaji (banka, pošta i sl.) – smještavaju se unutar građevinskog područja naselja prema potrebi. - za šport i rekreaciju – smještavaju se unutar ili izvan građevinskog područja naselja. - za vjerske građevine – smještavaju se u pravilu unutar građevinskog područja naselja, a manje kapelice, raspela i sl. i izvan građevinskog područja naselja.

Članak 107.

Članak 107. Za gradnju građevina iz čl. 103. koriste se sljedeći orijentacijski normativi: - za primarnu zdravstvenu zaštitu i socijalnu zaštitu (dom za starije osobe) 0,10 m2/stanovniku, Stranica 1552 - Broj 7 “SLužBEni GLaSnik - za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2/stanovniku, - za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2/stanovniku, - za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima. navedeni normativi m2/stanovniku razvijene tlocrtne površine određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes pojedinih investitora, površine građevina mogu premašiti navedene normative.

Članak 108.

Članak 108. Bruto izgrađenost čestica za gradnju građevina iz članka 103. ne može biti veća od 40%.
Članak 109. Visina građevina iz članka 103. sa stanovanjem kao pratećom namjenom ne može biti viša od p+2, uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma, odnosno 10,0 metara do vijenca građevine, smještenih u zoni centralnih sadržaja. Građevina čija je osnovna namjena kultura i sadrži društvenu infrastrukturu, organizacijom i oblikovanjem daje obilježje prostoru centra, formira sliku naselja, sliku središta, definira i javne prostore, prostore komunikacije. iznimno, stavak 1. ovog članka se ne odnosi na sakralnu građevinu koja može biti i viša, odnosno dijelovi građevine (zvonici).

Članak 110.

Članak 110. udaljenost građevina iz članka 103. od susjedne međe mora iznositi najmanje 3,0 m. udaljenost građevina iz članka 103. od susjedne međe individualne stambene građevine ne može biti manja od 5,0 m, a od same individualne stambene građevine ne može biti manja od jedne visine veće građevine.
Članak 111. Međusobna udaljenost slobodnostojećih građevina u zonama centralnih sadržaja ne može biti manja od visine veće građevine. ako se višestambena građevina gradi sjeverno od postojeće građevine javne namjene njezina udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje dvije visine južne građevine, odnosno ako se južno od stambene građevine gradi nova građevina, njezina udaljenost od postojeće građevine ne može biti manja od dvije vlastite visine.

Članak 112.

Članak 112. najmanje 20% građevne čestice namijenjene gradnji građevina društvene namjene mora biti uređeno kao zelena parkovna površina. uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju školu obavezno je osigurati slobodne zelene površine za igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima.
Članak 113. Do građevnih čestica na kojima će se graditi građevine iz članka 103. potrebno je osigurati javnu prometnu površinu, osposobljenu za promet vatrogasnih vozila, minimalne širine kolnika 5,0 m. MEĐiMuRSkE županiJE” 12. srpnja 2017. unutar zone potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila, na otvorenim parkiralištima ili u garažama (1,5 parkirališnih mjesta po stanu, te normativi za poslovne sadržaje u skladu sa člankom 129. ovih Odredbi). Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine ili na javnoj površini u neposrednoj blizini uz suglasnost lokalne samouprave ili vlasnika.

Ostali akti u ovom izdanju (160)