Arhiva › 2016. › SGGČ 1

SGGČGrad Čakovec · 19. veljače 2016. · KLASA 021-05/15-01/57 · URBROJ 2109/2-02-15-02

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja »MaRTaNe - ISTOK« u Čakovcu - pročišćeni tekst

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 166

Članak 28.

Članak 28.
(1) Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60 % tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom etažom iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu.
(2) Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, radi visine manje od 1,2 m, ne može koristiti više od 70% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao: - potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj ploči najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje, na način da je korisnički (etažno) nedjeljiv od najviše pune etaže, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje, - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža:

Članak 28.

- izvedena s ravnim krovom - uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,2 m - bruto površine najviše do 60% tlocrtne projekcije građevine, - ukupne visine, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, najviše 3,5 m.
Članak 29.
(1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću brutto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 167

Članak 30.

Članak 30. U smislu ovog prostornog plana uređenja smatra se:
(1) podrum (Po) je potpuno ukopani ili više od 50% volumena ukopani dio građevine, a čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena
(2) suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.
(3) prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda ili krova).
(4) kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja
(5) potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krov, s time da visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m. 2.3. NaMJeNa GRađeVINa

Članak 31.

Članak 31.
(1) Namjena građevina definirana je u kartografskom prikazu br.5 Uvjeti gradnje i po namjeni se razlikuju: stambena namjena (oznake S), mješovita namjena (oznake M1 i M2), javna i društvena namjena (oznake D4 i D5, gospodarska namjena - proizvodna pretežito zanatska (oznake I2), gospodarska namjena - poslovna pretežito trgovačka (oznake K2) , infrastrukturna namjena (oznake IS). 2.4. SMJeŠTaJ GRađeVINa Na GRađeVNOJ ČeSTICI
Članak 32.
(1) Smještaj građevina na građevnoj čestici definiran je kartografskim prikazom br.5 Uvjeti gradnje tj. obaveznim građevinskim pravcem i granicama gradivog dijela čestice.
(2) Granica gradivog dijela čestice predstavlja max. površinu za razvoj tlocrta u skladu sa koeficijentom izgrađenosti. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 33.

Članak 33.
(1) Obvezni građevinski pravac i udaljenost pravca od linije regulacije u m, definiran je kartografskim prikazom br.5 Uvjeti gradnje za svaku građevinsku česticu.
(2) Obvezni građevni pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
(3) Na građevnom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, iznimno garaže u sklopu glavne građevine.
(4) U već izgrađenim dijelovima uličnih poteza - Travničkoj ulici i ulici Putjane na postojećem građevinskom pravcu mogu se rekonstruirati dogradnjom i nadogradnjom postojeće građevine. U slučaju zamjenske gradnje treba poštivat gradnju na građevinskom pravcu koji je od regulacione linije udaljen 6,0m. Udaljenost građevina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina

Članak 34.

Članak 34.
(1) Smještaj osnovnih i pomoćnih građevina na građevnim česticama stambene namjene (oznaka S) određuje se prema slijedećim uvjetima: - građevine, koje se izgrađuju na slobodno stojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore, - građevine se mogu jednom svojom stranom približiti susjednoj međi do 0,30 m, uz uvjet da se na toj strani građevine ne izvode otvori, - međusobna udaljenost građevina, građenih na slobodno stojeći način, ne može biti manja od 6,00m - osnovnu građevinu potrebno je smjestiti uz utvrđeni građevinski pravac i sjevernu među građevne čestice čija se dužina (dubina) proteže u smjeru istok-zapad, odnosno uz istočnu među građevne čestice čija se dužina proteže u smjeru sjever-jug, - iznimno od 1. i 2. alineje ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,3m ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,3m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina, - terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne građevne čestice, osim ukoliko bočno prema susjedu nemaju izvedenu pregradu najmanje visine 1,6m kojom se sprečava mogućnost vizualnog kontakta prema susjednoj čestici, a koja kao sastavni dio građevine, treba biti izvedena unutar područja predviđenog za razvoj građevine i na koju se primjenjuju uvjeti visine i etažnosti građevine.

PDF stranica 168

Članak 34.

Stranica 168 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1
(2) Smještaj osnovnih i pomoćnih građevina na građevnim česticama gospodarske namjene namijene (oznaka I2) određuje se prema slijedećim uvjetima: - građevine je potrebno smjestiti uz građevinski pravac unutar gradivog dijela čestice na udaljenosti od međe ne manjoj od širine vatrogasnog koridora (6,0 m), - međusobni razmak između susjednih građevina ne može biti manji od visine više građevine
(3) Smještaj osnovnih i pomoćnih građevina na građevnim česticama mješovite namjene (oznaka M1 i M2) određuje se kao i za zonu stambene namjene.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Građevine, koje se grade na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, koja nije javna površina na tu stranu ne smije imati otvore. Otvorima se ne smatraju otklopni prozori veličine do 60 x 60 cm, kod kojih prozorsko krilo mora biti ostakljeno ornament - neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke i ventilacioni otvori promjera do 15 cm, a kroz koje se odvija ventilacija prirodnim putem.
Članak 36.
(1) Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom uz uvjet: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporan zid - da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj čestici.
(2) Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti: - ako se grade kao samostojeće građevine 1,0m; - ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu, odijeljene vatrootpornim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici; - ako se grade kao ugrađene moraju biti dvjema stranama prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrootpornim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Smještaj novih građevina na građevnim česticama mješovite i gospodarsko proizvodne namjene (oznake M2 i I2) određuje se prema slijedećim uvjetima: - građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,00m - međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od njene visine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora 2.5. ObLIKOVaNJe GRađeVINa
Članak 38.
(1) Građevine treba projektirati i graditi prema načelima suvremenog građenja suvremenim arhitektonskim izražajem, uz korištenje svih kvalitetnih i postojanih materijala.
(2) Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrijebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima te u skladu sa projektiranom namjenom.
(3) Ne dozvoljava se nekritično i neestetsko preslikavanje ili korištenje stilskih obilježja u oblikovanju pročelja i krovišta, kao ni upotreba kanadske šindre i raznih valovitih ploča na krovovima.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Krov osnovnih građevina u stambenoj zoni / S / se može izvesti kao ravan ili kosi krov. Kad se izvodi kosi krov pretežni dio volumena krovne plohe može imati nagib od najviše 45°, ali ne manji od 30°, a pokrov mora biti crijep. Nije dozvoljena upotreba valovitih ploča i kanadske šindre.
(2) Krov građevina višestambene izgradnje /S1/ mješovite namjene /M1,M2/ gospodarske namjeneposlovne /K2/ i društvene namjene / D5 / može se izvesti kao ravan ili kosi krov. Kad se izvodi kosi krov pretežni dio volumena krovne plohe može imati nagib od min 7° do najviše 22° kod pokrivanja limom, odnosno min. 30° do maks. 45° kod pokrivanja crijepom. Nije dozvoljena upotreba valovitih ploča i kanadske šindre.
(3) Krov građevina u gospodarskoj zoni /I2/ može se izvesti kao ravan ili kosi. Kad se izvodi kosi krov pretežni dio volumena krovne plohe može imati nagib od najviše 22°, ali ne manji od 7°, a pokrov može biti sve vrste limenih pokrova

Članak 40.

Članak 40.
(1) Krov ulične građevine ako se izvodi kao kosi mora biti u pravilu dvostrešan / uvjet kod izgradnje u nizu/, sa sljemenom paralelnim s ulicom i uz uvjet da od visine vijenca ide propisani nagib krovišta.
(2) Krov ostalih građevina mora biti tako izveden da je riješena odvodnja oborinskih voda na pripadajućoj parceli i da vijenac krova ne prelazi među parcele.
(3) Dozvoljava se ugradba sunčanih kolektora u ravnini krovne plohe ili paralelno s njom.
Članak 41.
(1) Kod postojeće izgradnje ostale građevine koje se dograđuju uz osnovnu građevinu moraju s njom činiti jednu arhitektonsku i oblikovnu cjelinu.
(2) Kod izvođenja dogradnje na postojeće zgrade obvezatno je urediti i staro pročelje. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 169

Članak 42.

Članak 42.
(1) Kod projektiranja građevina mora se poštivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora. 2.6. UReđeNJe GRađeVNIH ČeSTICa
Članak 43.
(1) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom i uklanjanje postojećih građevina unutar granica građevne čestice prema kartografskom prikazu br. 5. Uvjeti gradnje
Članak 44.
(1) Graditi se može na građevnim česticama formiranim prema uvjetima iz ovog plana koje imaju neposredan pristup na izvedeni javno prometni koridor
(2) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 5 Uvjeti gradnje.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Kod građevnih čestica gospodarske namjene - proizvodne /I2/ i poslovne namjene /K2/ najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.
Članak 46.
(1) Na liniji regulacije građevnih čestica stambene namjene /S/ i građevnih čestica mješovite namjene / M1 i M2/ mogu se graditi ulične ograde.
(2) Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,5 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,50m iznad kote terena.
(3) Visina ograda između građevnih čestica ne može biti veća od 1,80 m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Na liniji regulacije i između građevnih čestica gospodarske namjene / I2 / mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 1,80 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,50m iznad kote terena.
Članak 48.
(1) Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno, izvedeno od drveta, željeznih profila, žice ili izvedeno kao zeleni nasad - živica / poželjno/.
(2) Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
(3) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane / na česticu /, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PRO- METNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INfRASTRUK- TURNOM MREŽOM 3.1. UVJeTI GRaDNJe , ReKONSTRUKCIJe I OPReMaNJaCeSTOVNe I ULIČNe MReŽe

Članak 49.

Članak 49.
(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu Plan prometa br. 3a. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javne površine.
(2) Minimalna širina kolnog ulaza je 5,0m. Kolni ulaz treba načelno izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu, a po obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu s time da se izbjegnu nepregledna i nesigurna mjesta i zone raskrižja.
(3) Odvodnja prometnica biti će riješena izgradnjom cestovnih slivnika sa taložnicom i kišnom rešetkom, koji će biti spojeni na uličnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda predviđenu ovim planom.
(4) Sve prometne površine trebaju se izvesti - obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, bet. ploče). Odvajanje kolnika se predviđa uzdignutim rubnikom sa zelenim pojasom tamo gdje je to predviđeno planom.
(5) Zeleni pojas uz stambene ulice, između kolnih ulaza na građevne parcele, na strani na kojoj nije planiran drvored, može se u slučaju potrebe prenamijeniti u parkirališnu površinu obrađenu prefabriciranim betonskim travnim elementima.
(6) Potrebno je osigurati pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te omogućiti slobodno kretanje invalidnih i drugih osoba sa kolicima i otežanog kretanja. 3.1.1. Parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 50.

Članak 50.
(1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe koji ovisi o namjeni građevine, a određeno je slijedećim normativima: - Stanovanje 1 pm/1 stan - Proizvodnja, skladišta i sl. 4pm/1000m2 neto + 0,5/1zaposlenik u smjeni - Trgovina, usluge, ugostiteljstvo 40pm/1000m2 neto + 0,5/1zaposlenik u smjeni Stranica 170 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 - Drugi poslovni sadržaji 20pm/1000m2 neto + 0,5/1zaposlenik u smjeni - Škole, vrtići 5pm/1000m2 neto + 0,5/ 1 zaposlenik u smjeni - Zdravstvene građevine 20pm/1000m2 neto + 0,5/1zaposlenik u smjeni 3.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 51.

Članak 51.
(1) Pješačke staze unutar uličnih koridora treba izvesti obostrano i uzdignuto od kolnih površina, a širina im se određuje s min. 1,50m do max 2,00m.
(2) Detaljnim planom predviđene su pješačke staze izvan uličnih koridora, unutar zelenih povšina radi povezivanja dijelova naselja.
(3) Širina pješačkih staza formiranih izvan uličnih koridora određuje se minimalno 2,00m do max. 3,00m. 3.2. UVJeTI GRaDNJe, ReKONSTRUKCIJe I OPReMaNJa TeLeKOMUNIKaCIJSKe MReŽe
Članak 52.
(1) Rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br 3b - Plan komunalne infrastrukture - mreža telekomunikacije. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(2) Nova telekomunikacijska infrastruktura za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.
(3) Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.
(4) Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PeHD i sl. cijevima ø 110, 75, 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.
(5) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.
(6) U izgrađenom dijelu UPU-a infrastrukturne građevine /veće i manje građevine za TK opremu/ mogu se postavljati samo na zasebnoj građevnoj čestici ili na čestici na kojoj se nalazi građevina javne namjene.
(7) U neizgrađenom dijelu UPU-a, obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti:

Članak 53.

- izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
(8) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (»Narodne novine« br. 114/10), Pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine (»Narodne novine«, broj 42/09 i 39/11) i Pravilniku o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (»Narodne novine«, broj 108/10), te uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Priključenje na javnu telekomunikacijsku mrežu poslovnih građevina i građevina s tri ili više stanova izvesti postavljanjem izvodnih telekomunikacijskih ormarića na iste, te njihovim podzemnim spajanjem cijevima na telekomunikacijske zdence.
Članak 55. Poslovne građevine i građevine s tri ili više stanova, prema članku 10. Zakona o telekomunikacijama, moraju imati izgrađenu telekomunikacijsku instalaciju. Prema istom članku Zakona investitor izgradnje navedenih građevina, mora za te građevine izgraditi kabelsku kanalizaciju. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 171

Članak 56.

Članak 56.
(1) Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić.
(2) Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. Unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima.
(3) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti energetskog kabela do 10 kV energetskog kabela do 30 kV energetskog kabela do 10 kV podzemnih električnih NN kabela telefonskog kabela i kanalizacije toplovoda plinovod do 0,2942 MPa plinovod od 0,2942 MPa do 0,98 MPa plinovod preko 0,98 MPa vodovodna cijev promjera do 200 mm vodovodna cijev promjera većeg od 200 mm cijev gradske kanalizacije regulacijske linije zgrada Članak
(1) Prolaz energetskih kabela kroz zdence kao i prolaz
(2) Prilikom križanja treba biti minimalna udaljenost energetskog kabela do 250 V energetskog kabela iznad 250 V telefonskog kabela i cijevi plinovoda do 0,2942 MPa plinovoda od 0,2942 MPa do 0,98 MPa toplovoda vodovodne cijev promjera do 200 mm vodovodne cijev promjera većeg od 200 mm cijevi gradske kanalizacije
(3) Prolaz ostalih komunalnih instalacija kroz zdence nije dopušten.
(4) Zaštitne mjere moraju se poduzeti na mjestima križanja i približavanja kao i na duljini 0,5 m s obje strane ugrožene dionice. Kut križanja treba u pravilu biti 90 stupnjeva, a nikako manji od 45 stupnjeva. prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Prilikom paralelnog vođenja mora biti minimalna udaljenost između tk instalacija i to: 0,5 m 1,0 m 0,5 m 0,3 m bez primjene zaštitnih mjera 0,1 m s primjenom zaštitnih mjera 0,5 m 0,5 m 1,0 m 10,0 m 30,0 m 1,0 m 2,0 m 1,0 m 0,5 m 58. ispod ili iznad zdenaca nije dopušten. između tk instalacija i to: 0,3 m 0,5 m 0,5 m 0,5 m 0,5 m 0,5 m 0,5 m 0,5 m 0,5 m
Članak 58a.
(1) Na prostoru obuhvata Plana novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektroničkih valova, bez korištenja vodova (osnovne postaje pokretnih komunikacija i pripadajućim antenski sustavi na Stranica 172 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 krovnim prihvatima) planirati nakon provjere pokrivenosti radijskim signalom svih operatora pokretnih komunikacija. 3.3. UVJeTI GRaDNJe, ReKONSTRUKCIJe I OPReMaNJaKOMUNaLNe INFRaSTRUK- TURNe MReŽe I VODOVa UNUTaR PRO- MeTNIH I DRUGIH JaVNIH POVRŠINa 3.3.1. elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 59.

Članak 59.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu br. 3C. Plan komunalne infrastrukture - planirana i postojeća mreža elektroopskrbe i javne rasvjete i u tekstualnom obrazloženju.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 60.
(1) Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipskim rješenjima HeP-a ODS elektra Čakovec s obzirom na odabir izvedbe niskonaponske mreže: - nadzemna: ugradnja kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO) na vanjskom pročelju i na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod - podzemna: ugradnja samostojećeg kabelskog razvodnog ormara (KRO) u zeleni pojas s mogućnošću priključenja do 6 kupaca s ugradnjom kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO) na vanjskom pročelju na najprikladnije mjesto u odnosu na očitovanje, vanjski priključak i unutarnji razvod odnosno ugradnja samostojećeg kućnog priključnog mjernog ormara (KPMO) u liniji razgraničenja dviju građevinskih čestica prema pješačkoj stazi s mogućnošću do 3 kupca. - u KPMO nalazi se mjerno mjesto i MTU prijemnik - glavne osigurače priključka u KPO ili u KPMO dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda. - ostale nenavedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom DP elektre Čakovec

Članak 61.

Članak 61.
(1) Projektna dokumentacija sa opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el.instalacije i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt trafostanice sa SN priključnim vodom i raspletom NN mreže koji se odnosi na napajanje jedinica individualne stambene izgradnje - projekt javne rasvjete sa vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza ovisno o važečim uvjetima - projekt NN kabelskog priključka kao cjelina za jedinice višestambene, stambeno-poslovne, društvene i proizvodne namjene.
(2) Sve radove na elektro dijelu u zoni zahvata potrebno je projektirati i izvesti prema posebnim uvjetima i suglasnostima ovlaštenog distributera i pravilima struke i uz suglasnosti ostalih čimbenika koji sudjeluju svojim instalacijama na tom području. 3.3.2. opskrba pitkom vodom i odvodnja

Članak 62.

Članak 62.
(1) Rješenje opskrbe pitkom vodom i odvodnja prikazano je na kartografskom prikazu br. 3e - Plan komunalne infrastrukture - vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda i tekstualnom obrazloženju. Opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 63. OPĆI TeHNIČKI UVJeTI Za PROJeKTIRaNJe VODOVODa 1. Nije dopušteno polaganje energetskih, CaTV i TK kabela te plinovoda ispod ili iznad vodovodnih cijevi, a isto tako i polaganje vodovodnih cijevi ispod ili iznad spomenutih drugih instalacija, osim na križanjima sa vodovodnom cijevi, odnosno tim drugim instalacijama. 2. Minimalni horizontalni razmak pri paralelnom polaganju ostalih instalacija, odnosno polaganja vodovodnih instalacija u odnosu na ostale instalacije je da se mora ostvariti horizontalni razmak od 1,00 m. 3. Kod polaganja vodovodnih cijevi paralelno sa kanalizacijom horizontalni razmak mora biti najmanje 2,00 m. 4. Na mjestu križanja vodovoda i kanalizacije i ostalih vodova okomiti svjetli razmak mora biti najmanje 0,50 m, s time da nije dopušteno da kanalizacija bude iznad vodovoda. 5. U slučaju da se minimalni razmaci kod paralelnog vođenja ostalih instalacija sa vodovodom mjestimično ne mogu postići, tada te druge instalacije treba posebno zaštititi polaganjem u zaštitnu cijev. 6. Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže minimalno 3,00 m. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 173 7. Nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda. U slučaju da se građevina ne može locirati izvan trase vodovoda, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju vodovodne mreže.

Članak 63.

8. U slučaju da postojeći profili ne zadovoljavaju planiranu potrošnju, treba predvidjeti rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže.
Članak 64. OPĆI TeHNIČKI UVJeTI Za PROJeKTIRaNJe KaNaLIZaCIJe 1. Nije dopušteno polaganje energetskih, CaTV i TK kabela te plinovoda i vodovoda ispod ili iznad kanalizacijskih cijevi, a isto tako i polaganje kanalizacijskih cijevi ispod ili iznad spomenutih drugih instalacija, osim na križanjima sa kanalizacijskom cijevi, odnosno tim drugim instalacijama. 2. Minimalni horizontalni razmak koji se mora ostvariti pri paralelnom polaganju ostalih instalacija, odnosno polaganja kanalizacijskih instalacija u odnosu na ostale instalacije je 1,00 m. 3. Kod polaganja kanalizacijskih cijevi paralelno sa vodovodnim horizontalni razmak mora biti najmanje 2,00 m. 4. Na mjestu križanja kanalizacije i vodovoda i ostalih vodova okomiti svjetli razmak mora biti najmanje 0,50 m, s time da nije dopušteno da kanalizacija bude iznad vodovoda. 5. U slučaju da se minimalni razmaci kod paralelnog vođenja ostalih instalacija sa kanalizacijom mjestimično ne mogu postići, tada te druge instalacije treba posebno zaštititi polaganjem u zaštitnu cijev. 6. Građevine moraju biti udaljene od kanalizacijske mreže minimalno 3,00 m. 7. Nije dozvoljena gradnja građevine iznad kanalizacije. U slučaju da se građevina ne može locirati izvan trase kanalizacije, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju kanalizacijske mreže. 8. U slučaju da postojeći profili kanalizacije ne zadovoljavaju planiranu potrošnju, treba pred- MINIMALNI RAZMACI plinovodi međusobno plinovod prema vodovodu i kanalizaciji plinovod do toplovoda plinovodi prema informacijskim kablovima plinovodi do podzemnih elektroenergetskih vodova plinovodi od šahtova i kanala vidjeti rekonstrukciju postojeće kanalizacijske mreže.

Članak 64a.

Članak 64a.
(1) Sve otpadne vode s pojedine čestice potrebno je ispuštati u za to svrhu izvedene sustave javne odvodnje (mješoviti).
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, oborinsku vodu, za koju se ocjenjuje da je nezagađena, moguće je ispuštati na zelene površine, odnosno u upojne bunare na vlastitoj čestici.
(3) U mješoviti sustav odvodnje, oborinske vode s parternih površina se mogu ispuštati, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površine parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno u skladu s posebnim propisom o zaštiti podzemnih voda. 3.3.3. opskrba plinom

Članak 65.

Članak 65.
(1) Rješenje mreže opskrbe plinom prikazano je na kartografskom prikazu br. 3D - Plan komunalne infrastrukture -mreža cijevnog transporta plina. Opskrbu plinom treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 66.
(1) Kod projektiranja i izvođenja pridržavati se Odluke o izgradnji plinskog distributivnog sustava. Pravila za projektiranje, izgradnju i održavanje plinovoda i kućnih priključaka od tvrdog polietilena te Odredbe distributera izdane od distributera Međimurje plin d.o.o. Čakovec.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Udaljenosti ukupnog plinovoda od drugih ukopanih cjevovoda ili podzemnih struktura koje nisu u vezi s plinovodom treba biti: križanje paralelno (m) vođenje (m) 0,2 0,6 0,2 0,6 1,0 1,0 0,3 0,5 0,5 1,0 0,2 0,3 Stranica 174 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 68.
(1) Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina, a obuhvaća slijedeće: - javne zelene površine parka i dječje igralište (oznaka Z1,Z2) - zaštitne zelene površine uz pješačke i kolne komunikacije (oznaka Z) - športsko rekreacijska namjena (oznaka R2)

Članak 69.

Članak 69. Zelene površine uz pješačke i kolne površine treba projektirati i urediti istovremeno sa pješačkim stazama, pri čemu i zelena površina i staza trebaju oblikovati jedinstvenu pješačku površinu.
Članak 70.
(1) Javni zeleni park i dječje igralište uređuju se hortikulturno i opremaju klupama za sjedenje, a igralište se uređuje za djecu do 12 g vanjskim igralima.
(2) Zelena površina - dječje igralište /oznaka Z2/, je uređena površina koju je potrebno održavati u funkciji dječjeg igrališta, javnog režima korištenja.
(3) Na igralištu nije dozvoljena gradnja građevina.
(4) Igralište je potrebno urediti kao park - sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta.
(5) Unutar površine dječjeg igrališta potrebno je: locirati igrala za djecu i predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(6) Igrala koja se postavljaju na dječje igralište trebaju imati za tu namjenu odgovarajuće ateste.
(7) Igralište je moguće ograditi niskom, estetski oblikovanom ogradom ili zelenom ogradom.

Ostali akti u ovom izdanju (46)