Arhiva › 2015. › SGMŽ 10

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 22. srpnja 2015. · KLASA 350-02/15-02/3 · URBROJ 2109/1-01-15-02

Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1465

Članak 36.

Članak 36. 1) Tekst članka 47. mijenja se i glasi: „Izvan građevinskih područja naselja mogu se graditi, odnosno postavljati: - Građevine za obavljanje gospodarske djelatnosti: - postrojenja za iskorištavanje energetskih mineralnih sirovina - pojedinačne gospodarske građevine poljoprivredne namjene za uzgoj životinja – tovilišta i mliječne farme - poljoprivredna gospodarstva biljne i/ili stočarske proizvodnje - plastenici i/ili staklenici - građevine i postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - Druge građevine poljoprivredne namjene: - transportabilni pčelinjaci - Sportsko–rekreativni sadržaji - Građevine infrastrukturnih sustava. Za sve građevine, odnosno građevne komplekse iz stavka 1. ovog članka, osim za gradnju plastenika i staklenika, kao i za postavu transportabilnog pčelinjaka, potrebno je formirati građevnu česticu koja se izdvaja iz poljoprivredne površine i utvrđuje kao građevinska čestica. Plastenici i staklenici se mogu locirati na poljoprivrednim površinama. Transportabilni pčelinjaci se mogu privremeno postavljati na poljoprivrednim i šumskim površinama. Uz uvjet osiguranja minimalne udaljenosti ograde od 3,5 m od osi poljskog puta, trajni nasadi se mogu ograđivati zaštitnim prozračnim ogradama, bez obzira da li se unutar nasada planira gradnja.“

Članak 37.

Članak 37. 1) Iza članka 47. brišu se naziv poglavlja „A Uvjeti za smještaj gospodarskih građevina poljoprivredne namjene“ i naziv poglavlja „Tovilišta“. 2) Iza članka 47. dodaje se poglavlje naziva „2.3.1. Građevine za obavljanje gospodarske djelatnosti“.
Članak 38. 1) Tekst članka 48. mijenja se i glasi: „Lociranje i gradnja građevina za obavljanje gospodarske djelatnosti utvrđuje se prema poglavlju 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“.“
Članak 39. 1) Iza članka 48. dodaje se poglavlje naziva „2.3.2. Druge građevine poljoprivredne namjene“.

Članak 40.

Članak 40. 1) Tekst članka 49. mijenja se i glasi: „Klijeti se ne mogu graditi izvan građevinskih područja naselja, a unutar naselja se mogu graditi sukladno uvjetima za mješovite, pretežito stambene zone.“
Članak 41. 1) Tekst članka 50. mijenja se i glasi: „Izvan građevinskih područja naselja mogu se locirati isključivo transportabilni pčelinjaci. Za postavu transportabilog pčelinjaka izvan građevinskih područja naselja nema ograničenja u veličini čestice na koju se može izvršiti njegova privremena postava. Postavu transportabilog pčelinjaka na poljoprivrednu česticu treba izvesti bez betonskih ili zidanih temelja ispod, na ili iznad površine zemlje. Letjelišta ne smiju biti orijentirana prema čestici puta niti na drugi način koji bi mogao uzrokovati stradavanje drugih korisnika poljoprivrednog prostora.“

Članak 42.

Članak 42. 1) Iza članka 50. dodaje se poglavlje naziva „2.3.3 Sportsko-rekreativni sadržaji“
Članak 43. 1) Tekst članka 51. mijenja se i glasi: „Izvan građevinskih područja naselja moguće je uređenje i gradnja sportsko–rekreacijskih sadržaja ukoliko su predviđeni kao izdvojene zone sporta i rekreacije u kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i namjena površina“, a odnose se na: - rekreacijski ribnjak „Gospočjak“ - lovački dom Frkanovec. Rekreacijski ribnjak „Gospočjak“ nalazi se na području dvaju naselja – Lopatinec i Vučetinec, a utvrđuje se kao jedinstveno izdvojeno područje.“

Članak 44.

Članak 44. 1) Tekst članka 52. mijenja se i glasi: „Unutar granica izdvojenog područja rekreacijskog ribnjaka „Gospočjak“ mogu se graditi prizemne drvene građevine ukupne površine do 10 % površine izdvojenog područja utvrđenog prema kartografskim prikazima 4.4. i 4.8. Namjena građevina može biti ugostiteljska, pomoćna (spremišta, sanitarije i slično), a ne može biti stambena, bilo za stalno ili povremeno stanovanje. Stranica 1466 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015. Zaštitni premaz vanjskih ploha mora biti takav da zadrži izvornu boju drveta ili se mogu koristiti oker, bež i zelene nijanse. Visina vijenca zgrade najviše može iznositi 3,8 m. Nagib krovnih ploha može se kretati od 25° do 45°, a pokrov se može izvesti od crijepa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) ili od tradicijskih pokrova (šop, slama i slično). Građevna čestica namijenjena gradnji građevina iz ovog članka treba u najmanje 60 % površine sadržavati pejsažne elemente (zatečene prirodne cjeline ili novoplanirane krajobrazne elemente u skladu sa zatečenim prirodnim obilježjima prostora).“

Članak 45.

Članak 45. 1) Tekst članka 53. mijenja se i glasi: „Unutar granica izdvojenog područja lovačkog doma mogu se građevine graditi s najviše dvije etaže i to prizemlje i potkrovlje. Izgrađenost ukupnog izdvojenog područja može iznositi do 30 % ukupne površine izdvojenog područja. Zgrade se mogu graditi kao drvene ili zidane. Visina vijenca zgrada najviše može iznositi 3,8 m. Nagib krovnih ploha može se kretati od 25° do 45°, a pokrov se može izvesti od crijepa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) ili od tradicijskih pokrova (šop, slama i slično). Boja pročelja zgrada može biti oker, bež i zelene nijanse.“

Članak 46.

Članak 46. 1) Tekst članka 54. mijenja se i glasi: „Otvoreni sportski i rekreacijski sadržaji mogu zauzimati do 30 % površine pojedinog izdvojenog područja. U površinu iz prethodnog stavka ne uračunavaju se vodene površine rekreacijskog ribnjaka. Sportski sadržaji specifičnih sadržaja kao što su lovačke streljane trebaju se pozicionirati na način da ne predstavljaju opasnost za okolni prostor.“
Članak 47. 1) Tekst članka 55. mijenja se i glasi: „Izdvojena područja sportsko–rekreacijskih sadržaja uređuju se temeljem projekata izdvojenog područja.“

Članak 48.

Članak 48. 1) Iza članka 55. briše se naziv poglavlja „B Uvjeti smještaja građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva“
Članak 49. 1) Tekst članka 56. mijenja se i glasi: „Na obradivim i šumskim površinama iz kartografskog prikaza br 1. „Korištenje i namjena površina“ /oznake P2, PŠ i Š1/ mogu se organizirati sadržaji koji ne utječu na prenamjenu zemljišta, kao što su jahačke staze, trim staze i slično, uz uvjet poštivanja mjera zaštite prirode iz poglavlja 6.2. „Mjere zaštite prirodnih vrijednosti“.“

Članak 50.

Članak 50. 1) Iza članka 56. briše se naziv poglavlja „C Uvjeti smještaja sportsko rekreativnih građevina“. 2) Iza članka 56 dodaje se novo poglavlje naziva „2.3.4. Građevine infrastrukturnih sustava“.
Članak 51. 1) Tekst članka 57. mijenja se i glasi: „Lociranje i gradnja građevina infrastrukturnih sustava utvrđuje se prema poglavlju 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.“
Članak 52. 1) Članci 58. i 59. se brišu.
Članak 53. 1) Iza poglavlja „3. UVJETI SMJEŠTAJAGOSPODARSKIH DJELATNOSTI“ dodaju se novi članci 58. i 59. koji glase: “Članak 58. Gospodarske djelatnosti se u odnosu na lokaciju dijele na: - djelatnosti koje se lociraju u gospodarske zone, - djelatnosti koje se mogu locirati unutar mješovite, pretežito stambene zone, - djelatnosti koje se mogu locirati unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, - djelatnosti koje se mogu locirati unutar zone sporta i rekreacije, - djelatnosti koje se lociraju izvan građevinskih područja naselja. U zonama zelenila se gospodarske djelatnosti ne mogu locirati. Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: - osigurati minimalan broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5. - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okolinu prema poglavlju 8. Za sve čestice koje se nalaze izvan građevinskih područja naselja, a planiraju se koristiti za obavljanje gospodarskih djelatnosti, za koju namjenu je potrebno vršiti zahvate gradnje i uređenja, potrebno je provjeriti nalaze li se unutar područja zaštite prirode i/ili ekološke mreže, te u odnosu na to primijeniti mjere zaštite prirode iz poglavlja 6.2.

Članak 53.

Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih gospodarskih djelatnosti obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno prilikom svih novih građevinskih zahvata, kojima bi se povećala površina ili volumen građevine, ili promijenila tehnologija u smislu povećanja gospodarskog kapaciteta, djelatnost je potrebno prilagoditi uvjetima namjene prostora.

Članak 59.

Članak 59. Unutar gospodarskih zona se: - obavezno lociraju bučne i potencijalno opasne djelatnosti za čije obavljanje je potrebno osigurati zgradu površine veće od 400,0 m², - mogu locirati sve vrste poslovnih i proizvodnih tihih i čistih djelatnosti, osim uslužnih djelatnosti stacionarnih sadržaja kao što su smještajni turistički kapaciteti i sadržaji socijalnih uslužnih djelatnosti kao što su domovi za starije i nemoćne sobe, tržišno ustrojeni dječji vrtići i slično, 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1467 - ne mogu locirati sadržaji koji na bilo koji način uključuju funkciju stanovanja, izuzev stanovanja domara, - ne mogu locirati primarne poljoprivredne djelatnosti osim proizvodnje ukrasnog bilja u staklenicima, - ne mogu locirati djelatnosti vezane uz uzgoj i manipulaciju živih životinja, osim specijaliziranih trgovina kućnim ljubimcima. Unutar mješovite, pretežito stambene zone, mogu se locirati: - tihe i čiste gospodarske djelatnosti - proizvodne, poslovne i uslužne, - bučne ili potencijalno opasne gospodarske djelatnosti koje se mogu organizirati unutar prateće građevine na čestici, uz uvjet da površina zgrade za obavljanje navedene djelatnosti nije veća od 400,0 m², - poljoprivredne djelatnosti uz zadovoljenje uvjeta maksimalnog kapaciteta iz članka 69. i obvezne minimalne udaljenosti od drugih sadržaja, prema uvjetima iz članka 68. Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja lociraju se: - djelatnosti društvenih sadržaja (upravne, vjerske, odgojno–obrazovne i slično), - tihe i čiste gospodarske djelatnosti uslužnih funkcija – pošta, domovi za starije i nemoćne osobe, ugostiteljskoturistički sadržaji u zgradama (hoteli, pansioni, restorani i slično).

Članak 59.

Unutar zone sporta i rekreacije mogu se locirati jedino djelatnosti koje imaju prateću ili servisnu funkciju u odnosu na osnovnu funkciju zone, odnosno ugostiteljska djelatnost, servisi i manje trgovine sportskih rekvizita, usluge sportske edukacije i slično. Izvan građevinskih područja naselja lociraju se: - djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina, - poljoprivredne djelatnosti uz zadovoljenje uvjeta minimalnog kapaciteta iz članka 69. i obvezne minimalne udaljenosti od drugih sadržaja, prema uvjetima iz članka 68. - djelatnost proizvodnje energije obnovljivim izvorima, ukoliko je obavljanje ove djelatnosti vezano uz djelatnosti iz alineja 1. i 2. ovog stavka.“

Članak 54.

Članak 54. 1) Iza članka 59. dodaje se novo poglavlje naziva „3.1 Gospodarske zone“.
Članak 55. 1) Tekst članka 60. mijenja se i glasi: „Gospodarske zone na području Općine su: - gospodarska zona „Šmernica“ u Brezju - gospodarska zona „Piramida“ u Lopatincu. Područje gospodarske zone „Šmernica“ u Brezju uređuje se temeljem provedbenog prostornog plana, a područje gospodarske zone „Piramida“ u Lopatincu uređuje se temeljem projekta. Unutar gospodarskih zona potrebno je pridržavati se uvjeta formiranja čestica i gradnje sukladno uvjetima iz članaka 61. i 62. ovih odredbi.“

Članak 56.

Članak 56. 1) Tekst članka 61. mijenja se i glasi: „U postupku formiranja građevnih čestica potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarskih zona poštivati sljedeće minimalne vrijednosti: najmanja najmanja najmanja koeficijent širina dubina površina izgrađenosti građevne građevne građevne građevne čestice čestice čestice čestice /m/ /m/ /m2/ /kig/ 28,0 40,0 1.120,0 0,4 Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za čestice površine veće od 1,0 ha koeficijent izgrađenosti čestice /kig/ može biti do 0,6.“

Članak 57.

Članak 57. 1) Tekst članka 62. mijenja se i glasi: „Unutar gospodarske zone građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja, zonama centralnih i društvenih sadržaja te zonama sporta i rekreacije - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m - ako je u postojećoj ulici određen građevni pravac ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora - visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,5 m - iznimno od prethodne alineje, visina vijenca građevina može biti i viša ukoliko to zahtijeva proizvodnotehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25 % ukupne površine čestice - nadstrešnice iz prethodne alineje trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca - najmanje 20 % od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno pri čemu se ozelenjenim površinama ne smatraju zatravnjena parkirališta.“

Članak 58.

Članak 58. 1) Iza članka 62. dodaje se novo poglavlje naziva „3.2 Turizam“ Stranica 1468 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015.
Članak 59. 1) Tekst članka 63. mijenja se i glasi: „Građevine za obavljanje turističkih djelatnosti mogu se locirati unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene i unutar zona centralnih i društvenih sadržaja, i to kao osnovna funkcija čestice ili kao prateća djelatnost, prema uvjetima za gradnju unutar građevinskih područja naselja iz poglavlja 2.2. Izvan građevinskih područja naselja turistička se djelatnost, koja zahtjeva zahvate gradnje i preoblikovanja prostora, može obavljati samo kao prateća djelatnost u sklopu poljoprivrednog gospodarstva, prema članku 71a. Izvan građevinskih područja se u turističkoj funkciji mogu organizirati samo sadržaji koji ne utječu na promjenu namjene prostora niti ne zahtijevaju značajne intervencije u prostoru kao što su šetnice, jahačke staze, trim staze i slično. Za specifične turističke projekte vinskih cesta i vinskih staza potrebno je koristiti već postojeće ceste i putove.“

Članak 60.

Članak 60. 1) Iza članka 63. dodaje se novo poglavlje naziva „3.3 Eksploatacija mineralnih sirovina“
Članak 61. 1) Tekst članka 64. mijenja se i glasi: „Unutar područja koje je na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ označeno kao potencijalno geotermalno područje, mogu se vršiti istraživanja i zasnivati eksploatacijska polja geotermalne vode. Nove istražne i eksploatacijske geotermalne bušotine trebaju biti locirane unutar područja označenog kao potencijalno geotermalno područje i izvan područja zabrane gradnje prema uvjetima iz kartografskog prikaza 3. te najmanje 100,0 m udaljene od izgrađenih građevinskih područja naselja i najmanje 50,0 m udaljene od kategoriziranih cesta. Postojeće istražne bušotine ugljikovodika Lopatinec – 1 Alfa (Lop – 1 Al) i Međimurje 5 (Mđ - 5) nisu perspektivne za eksploataciju ugljikovodika ni geotermalne vode te ih je potrebno sanirati sukladno posebnim propisima. Sukladno odluci Općinskog vijeća iz 2006. zabranjuje se utiskivanje bilo kakvog otpada u postojeće bušotine Lop – 1 Al i Mđ – 5. Nove istražne i eksploatacijske bušotine za ugljikovodike, osim za ugljikovodike koji su nusprodukt eksploatacije geotermalne vode, potrebno je locirati unutar utvrđenih eksploatacijskih polja ugljikovodika – EPU Vučkovec i EPU Vukanovec i najmanje 200,0 m udaljeno od najbliže izgrađene građevinske čestice. Bušotine se ne mogu locirati na šumskom zemljištu niti u vegetacijskom pojasu vodotoka, kao niti na područjima spomenika prirode.

Članak 61.

Uz geotermalne bušotine mogu se unutar površina obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ formirati građevne čestice i graditi postrojenja za korištenje geotermalne vode za proizvodnju energije i stakleničku i/ili plasteničku poljoprivrednu proizvodnju. Koeficijent izgrađenost građevne čestice, koja se zasniva prema prethodnom stavku, može najviše iznositi 0,40 u što se ne uračunava površina pod staklenikom, odnosno plastenikom. Ostali uvjeti uređenja i gradnje utvrđuju se jednako kao i za čestice u gospodarskim zonama, prema članku 62.“

Članak 62.

Članak 62. 1) Iza članka 64. dodaje se novo poglavlje naziva „3.4 Proizvodnja energije korištenjem obnovljivih izvora i kogeneracije“
Članak 63. 1) Tekst članka 65. mijenja se i glasi: „Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava. Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo) moguće je predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu i korištenu prvenstveno za vlastite potrebe ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - energane, odnosno postrojenja namijenjena za proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za tržište. Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN br. 88/12), drugim posebnim propisima te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš. Za lociranje građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - u svim slučajevima, osim za postavu solarnih panela na krov postojeće stambene zgrade, tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara - u slučaju lociranja kompleksa za proizvodnju energije izvan naselja, ispitati uvjete zaštite prirode i ekološke mreže sukladno poglavlju 6.2.“

Članak 64.

Članak 64. 1) Iza članka 65. dodaju se novi članci 65a. i 65b. koji glase: “Članak 65a. Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog ili nekoliko pojedinačnih korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem energije okoliša – topline zemlje obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici, kao i potrošač. Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se locirati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja, osim u zonama zelenila (parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta i slično) 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1469 - na građevnim česticama gospodarskih zona - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja rekreacijskih zona može se predvidjeti lociranje sustava za: - pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje pomoću prijamnika sunčeve energije i to na način da se sunčevi prijamnici lociraju isključivo na krov građevine - proizvodnju električne energije temeljeno na fotonaponskim panelima u funkciji izvora energije za vlastitu opskrbu električnom energijom i/ili kao prateću komercijalnu funkciju na čestici kapaciteta do najviše 30,0 kV: - lociranim na krovu ili kao drugi integrirani element zgrada, - lociranim na samostojećim stupovima ili drugoj vrsti nosivih elemenata, isključivo u dubini građevne čestice, najmanje 15,0 m udaljeno od zgrade osnovne namjene.

Članak 64.

Uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, unutar građevinskih područja naselja, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20 % površine kao zelene površine prirodnog terena na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije. Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju, ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje locira - kogeneracijska postrojenja u mješovitim, pretežito stambenim zonama, zonama centralnih i javnih sadržaja i sportskim zonama moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP - u mješovitim, pretežito stambenim zonama, i zonama centralnih i javnih sadržaja nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje - u mješovitim, pretežito stambenim zonama, i na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika topline i fotonaponskih panela veća od površine krova građevina, u što se ne uračunavaju solarni, odnosno fotonaponski paneli integrirani u pročelja.

Članak 64.

Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar koje se lociraju.
Članak 65b. Energane koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za prodaju, mogu se locirati u gospodarskim zonama i uz poljoprivredna gospodarstva građena izvan naselja. Tipovi postrojenja su: - sunčane elektrane - elektrane na biomasu do uključivo 10,0 MW instalirane snage - elektrane na tekuća biogoriva - kombinacije navedenih tipova. Sunčane elektrane mogu se unutar gospodarskih zona locirati samo kao prateća gospodarska funkcija pojedine čestice proizvodne i/ili poslovne namjene na način: - fotonaponski paneli mogu se locirati na krov građevina ili ugraditi u pročelja - oblikovati kao nadstrešnice nad površinom obveznih parkirališnih površina, čija površina se utvrđuje u odnosu na minimalni broj parkirališnih mjesta, ovisno o osnovnoj namjeni građevine - postavljati na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu. Sunčane elektrane mogu se uz poljoprivredna gospodarstva locirati na način da se fotonaponski paneli lociraju na krov građevina ili ugrađeni u pročelja. Sunčane elektrane se kao prateći sadržaj mogu locirati na česticama drugih tipova energana. Elektrane na biomasu dozvoljavaju se izvan građevinskih područja naselja ukoliko su locirane izvan područja zaštićene prirode i ekološke mreže te nemaju više od 10,0 MW instalirane snage, uz uvjet da su najmanje 100,0 m udaljene od državne i županijskih cesta.

Članak 65b.

Elektrane na bioplin koncepcijski vezane uz poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja mogu se locirati na čestici poljoprivrednog gospodarstva ili na zasebnoj građevnoj čestici uz česticu poljoprivrednog gospodarstva. Gradnja vjetroparkova na području Općine Sveti Juraj na Bregu nije predviđena. Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se lociraju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambene zone, zone centralnih i javnih funkcija, zone sporta i rekreacije, dok je za druge vrste štetnih utjecaja po ljudsko zdravlje ili okoliš udaljenost potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.“

Članak 65.

Članak 65. 1) Iza članka 65b. dodaje se novo poglavlje naziva „3.5 Šumarstvo“.
Članak 66. 1) Tekst članka 66. mijenja se i glasi: „Šumarska djelatnost se obavlja u skladu sa šumskom gospodarskom osnovom. Šume i šumsko zemljište pod upravom Hrvatskih šuma d.o.o. na području Općine pripadaju G.J. Gornje Međimurje, kojom gospodari Šumarija Čakovec te su predmetne šume prema gospodarskoj osnovi, šume isključivo gospodarske namjene. U šumama nije dozvoljena gradnja, osim gradnje šumskih putova te otvorenih, nenatkrivenih skladišta i slično, ako su navedeni kao nužni za gospodarenje šumom u odgovarajućoj šumskoj gospodarskoj osnovi. Stranica 1470 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015. Zaštitni pojas šume je 50,0 m od ruba šume i u tom pojasu ne smije se graditi ništa što nema suglasnost nadležne javne ustanove. Šume se, bez obzira na vlasništvo, mogu sječi isključivo u skladu sa zakonima i posebnim propisima.“

Članak 67.

Članak 67. 1) Iza članka 66. naziv poglavlja „A uvjeti smještaja gospodarskih građevina poljoprivredne namjene“ zamjenjuje se nazivom poglavlja „3.6 Poljoprivreda“.
Članak 68. 1) Tekst članka 67. mijenja se i glasi: „Gospodarske građevine poljoprivredne namjene mogu se locirati unutar i izvan građevinskih područja naselja. Građevine biljne poljoprivredne proizvodnje načelno se lociraju unutar građevinskih područja naselja, a izvan njih se TEŽINA VRSTE STOKE KOEF, kg mogu locirati ukoliko je radi veličine posjeda biljne proizvodnje opravdana prenamjena poljoprivrednih površina u građevinsko, a što se utvrđuje prema članku 69. Građevine za uzgoj životinja u svrhu komercijalne proizvodnje mlijeka i/ili mesa, odnosno njihovih prerađevina, mogu se locirati unutar i izvan građevinskih područja naselja, ovisno o kapacitetu proizvodnje koja se utvrđuje ovisno o vrsti životinja i udaljenosti prema stambenim i društvenim sadržajima u naseljima. Jedinica uvjetnog grla (UG) određuje se prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN br. 56/08), odnosno uvjetnim grlom smatra se životinja težine 500,0 kg i obilježava koeficijentom 1. Ovisno o vrsti, životinje se svodena uvjetna grla primjenom koeficijenata prema sljedećoj tabeli: BROJ KOMADA EKVIVALENT 10 30 60 100 250 UVJETNIH UVJETNIH UVJETNIH UVJETNIH UVJETNIH krava, steona junica 1,00 500,00 bik 1,40 700,00 vol 1,20 600,00 junad 1 - 2 godine 0,60 300,00 junad 6 - 12 mjeseci 0,30 150,00 telad 0,15 75,00 teški konji 1,20 600,00 srednje teški konji 1,00 500,00 laki konji 0,80 400,00 ždrebad 0,50 250,00 divljač - papkari (srne, jeleni) 0,75 375,00 krmača - prasad 0,30 150,00 tovne svinje od 25 do 110 kg 0,15 75,00 prasad do 2 mjeseca 0,02 10,00 ovce i koze 0,10 50,00 janjad 0,05 25,00 pilići (perad prosj. težine do 2,5 0,0025 1,25 kg/kom)

Članak 68.

velika perad prosj. težine od 2,5 0,02 10 do 30 kg/kom (nojevi, veliki purani i slično) male ptice do 0,5 kg/kom 0,001 0,5 zečevi i kunići 0,01 5 činčile i sl. male životinje 0,005 2,5
Članak 69. 1) Tekst članka 68. mijenja se i glasi: „Minimalne udaljenosti građevina, odnosno kompleksa građevina za držanje životinja, od relevantnih sadržaja (kako GRLA GRLA GRLA GRLA GRLA 10 30 60 100 250 7 21 43 71 179 8 25 50 83 208 17 50 100 167 417 33 100 200 333 833 67 200 400 667 1.667 8 25 50 83 208 10 30 60 100 250 13 38 75 125 313 20 60 120 200 500 13 40 80 133 333 33 100 200 333 833 67 200 400 667 1.667 500 1.500 3.000 5.000 12.500 100 300 600 1.000 2.500 200 600 1.200 2.000 5.000 4.000 12.000 24.000 40.000 100.000 500 1.500 3.000 5.000 12.500 10.000 30.000 60.000 100.000 250.000 1.000 3.000 6.000 10.000 25.000 2.000 6.000 12.000 20.000 50.000 unutar tako i izvan građevinskih područja naselja) određene su prema vrijednostima iz sljedeće tablice: 22. srpnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1471 kapacitet građevine za uzgoj najmanja udaljenost u metrima od (držanje) relevantne građevine životinja – broj uvjetnih grla UG do 10 UG 25 m od najbližeg stambenog više od 10 – prostora, odgojne ili 150 m obrazovne ustanove, kao 100 UG i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) ili područja za razvoj susjedne građevine 400 m osnovne namjene ukoliko je susjedna čestica do više od 100 navedene udaljenosti – 250 UG locirana u izgrađenom stambenom području, a nije izgrađena 50 m od državne ceste 20 m od županijske i lokalne ceste od građevinskog područja naselja i dijelova građevinskih područja u kojima je predviđeno lociranje stacionarnih 500 m sadržaja (turističke zone, više od 250 stambene zone, zdravstvene UG ustanove, smještajni kapaciteti socijalne skrbi i slično)

Članak 69.

100 m od državne ceste 50 m od županijske i lokalne ceste“
Članak 70. 1) Tekst članka 69. mijenja se i glasi: „Unutar građevinskih područja naselja, u mješovitim, pretežito stambenim zonama mogu se prema uvjetima iz poglavlja 2.2., locirati: - poljoprivredne gospodarske građevine ili kompleksi građevina u funkciji poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje, bez ograničenja u kapacitetu proizvodnje, - poljoprivredne gospodarske građevine ili kompleksi građevina u funkciji poljoprivrednog gospodarstva tovilišta i/ili mliječne farme do maksimalnog kapaciteta 10 uvjetnih grla. Uvjet za formiranje građevne čestice i gradnju poljoprivredne gospodarske građevine, odnosno kompleksa građevina u funkciji poljoprivrednog gospodarstva tovilišta i/ili mliječne farme izvan građevinskih područja naselja je: - planirana proizvodnja u najmanjem kapacitetu od 10 uvjetnih grla na području disperzne naseljenosti naselja Dragoslavec i Okrugli Vrh, - planirana proizvodnja u najmanjem kapacitetu od 30 uvjetnih grla izvan granica utvrđenih građevinskih područja, za ostatak općinskih površina. Uvjet za formiranje građevne čestice i gradnju poljoprivredne gospodarske građevine, odnosno kompleksa građevina u funkciji poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje, izvan građevinskih područja naselja, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj povrtlarskih kultura, odnosno ljekovitog bilja i to u sljedećim minimalnim površinama određenim za:

Članak 70.

- ratarstvo 25,0 ha - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha - uzgoj povrća 3,0 ha - uzgoj voća 1,7 ha - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja (rasadnik) 1,0 ha.
Članak 71. 1) Tekst članka 70. mijenja se i glasi: „Građevna čestica koja se formira izvan građevinskih područja, za djelatnost uzgoja životinja može se formirati za pojedinačnu komercijalnu građevinu (tovilište i/ili mliječnu farmu) ili za cjelovito poljoprivredno gospodarstvo. Najmanja površina građevne čestice izvan građevinskih područja naselja za pojedinačne građevine tovilišta i/ili mliječne farme je 2.000,0 m², a za ostale poljoprivredne građevine, odnosno poljoprivredna gospodarstva najmanje 5.000,0 m². Koeficijent izgrađenosti građevne čestice je najviše 0,4. Najveća visina vijenca građevina na čestici je 5,0 m, osim silosa s pripadajućim postrojenjem koji može imati visinu do 12,0 m. Udaljenost građevina od linije regulacije treba biti najmanje 5,0 m. Udaljenost građevina od ostalih međa čestice treba biti najmanje ½ visine građevine. Građevine trebaju biti oblikovane na sljedeći način: - nagib krovnih ploha može se kretati do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - silos treba biti izrađen od nehrđajučeg čelika ili od plastične mase, sive, smeđe, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika, - alternativno silos može biti i betonski, u kojem slučaju ga se obvezno oblaže drvenom oblogom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) ili od tradicijskih pokrova (šop, drvena šindra, slama i slično), - ukoliko se uz ili u sklopu poljoprivrednog gospodarstva grade bioenergane i kogeneracijska postrojenja, koja koriste otpad s gospodarstva kao pogonsko gorivo, treba ih oblikovno uklopiti u krajolik - solarne energane mogu se postavljati na krovovima građevina ili ugrađđivati u pročelje građevina, a nikako na tlu.

Članak 71.

Za područja unutar zaštićenih dijelova prirode i unutar ekološke mreže primjenjuju se mjere zaštite prirode i ekološke mreže iz poglavlja 6.2. „Mjere zaštite prirodnih vrijednosti“.“
Članak 72. 1) Tekst članka 71. mijenja se i glasi: Stranica 1472 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. srpnja 2015. „Na čestici za obavljanje djelatnosti uzgoja životinja (tovilišta i/ili mliječne farme) mogu se uz osnovnu zgradu graditi i prateće i pomoćne gospodarske zgrade funkcionalno vezane uz osnovnu djelatnost, odnosno za: - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda - silažu stočne hrane - druge prateće građevine uključujući bioenergane, kogeneracijska postrojenja i druge tipove energana na obnovljive izvore energije. Položaj ventilatora za zračenje tovilišta i/ili mliječnih farmi treba biti na onom dijelu građevine koji je najviše udaljen od postojećih stambenih građevina. Ostali ventilatori ne smiju biti smješteni na pročelju koje je bliže susjednoj međi, već moraju biti usmjereni na dio čestice koja pripada građevini tovilišta. U procesu izvođenja i eksploatacije građevine tovilišta i/ili mliječne farme, vlasnik je dužan pridržavati se mjera sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš (sprečavanje onečišćenja zraka, vode i tla) i drugih mjera propisanih u studiji utjecaja na okoliš. Građevine za uzgoj životinja mogu se izvesti na način da omogućuju smještaj stoke na otvoreni ili poluotvoreni način, ovisno o vrsti uzgoja. U slučaju uzgoja koji predviđa ispašu na lokaciji udaljenoj od farme, drvene nadstrešnice površine do 100,0 m² mogu se izvesti na čestici koja je sastavni dio pašnjaka pri čemu visina tih građevina može iznositi najviše 5,0 m, a mogu se izvesti primjenom tradicionalnih materijala – opeke i drva.

Članak 72.

Na istoj građevnoj čestici mliječne farme može se izvesti građevina ili sklop građevina za preradu vlastitog mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda, uz uvjet primjene higijenskosanitarnih propisa te mjera kojima se sprečavaju negativni utjecaji na okoliš (zbrinjavanje tehnološkog otpada, zbrinjavanje otpadnih voda, ambalaže i slično). Uz funkciju prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda na čestici je moguće organizirati prostore za kušanje i prodaju vlastitih proizvoda. Uvjeti za oblikovanje građevina pratećih funkcija utvrđuju se kao i za građevine osnovne namjene, prema članku 70.”

Ostali akti u ovom izdanju (48)