Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju okoliša Međimurske županije

Ojačanje Glavnog murskog nasipa kod Domašinca započeto je 2009. godine u dužini od 2,886 km. Velika voda Mure je 2005. godine poplavila dio naselja Križovec. Za zaštitu tog naselja je tijekom 2006. godine izveden nasip u ukupnoj dužini od 1143 m. Radovi na uređenju desne obale rijeke Mure u Murskom Središću u dužini 620 m izvodili su se 2006. - 2008. godine. Nastavak uređivanja obale u dužini 155 m izvođen je tijekom 2011. godine. Prema dogovoru Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije 2006. godine se prišlo rekonstrukciji dijela lijevoobalnog nasipa Mure na dionici Kot – Hotiza u dužini od 3000 m. Radovi su završeni 2007. godine. Gradnja nasipa Podturen (dužine 1490 m) i Lončarevo (dužine 640 m) započela je 2007. godine, a završena je 2010. godine. - Rijeka Drava - Krajem 2006. godine započela je izgradnja lijevoobalnog nasipa rijeke Drave uz naselje Trnovec u dužini 2416 m. Nasip je završen 2009. godine. Na starom koritu rijeke Drave uz HE Čakovec (između Varaždinskog jezera i jezera Dubrava) izvedeni su zahvati koji su imali za cilj osigurati velike količine šljunka za potrebe izgradnje autoceste. Tim je zahvatima formiran protjecajni profil za veliku vodu uz postizanje niže razine velike vode nego prije zahvata i podizanje razine podzemne vode u zaobalju. Zahvat je dovršen u 2006. godini. - Predstojeće aktivnosti - Uz Dravu predstoji rekonstrukcija nasipa Pušćine i nasipa G. Hrašćan koji ne zadovoljavaju gabaritima i visinom. U tijeku je izrada tehničke dokumentacije, nakon čega slijedi ishođenje odgovarajućih dozvola te rekonstrukcija nasipa. Glavni murski nasip je rekonstruiran u ukupnoj dužini od 21,25 km, a potrebno je obaviti rekonstrukciju još preostalih 15,6 km. Rekonstrukcije se obavljaju po dionicama prema raspoloživim sredstvima po 1-2 km godišnje. Rekonstrukcijama prethodi izrada tehničke dokumentacije, nakon čega slijedi ishođenje odgovarajućih dozvola. Potrebno je dovršiti rekonstrukciju Glavnog murskog nasipa i još nekih dijelova sustava (usporni nasipi, čepovi u nasipima).

Uređenje brdskog dijela slivnog područja Međimurja planira se prema koncepcijskom rješenju koje je izrađeno 2010. godine. Ovo rješenje predviđa izgradnju ukupno 7 novih retencija čime bi se postigla zadovoljavajuća zaštita od brdskih voda u gornjem Međimurju. Redovna aktivnost je redovno održavanje korita vodotoka i vodnogospodarskih objekata, što se planira na godišnjem nivou, a obuhvaća radove poput košnje, manjih popravaka objekata i obala, izmuljivanje i slično. Slika 8.: Nasipi na području uz rijeku Muru Stranica 2024 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. 2.4. Osnovni podaci o podzemnim vodama Nizinski dijelovi, posebno međimurska ravnica, u hidrološkom smislu su najznačajniji prostori podzemnih rezervi pitke vode. Donje Međimurje je međuriječna aluvijalna dolina za koju možemo općenito reći da je bogata podzemnom vodom. Debljina vodonosnog kompleksa, uglavnom šljunka, raste od rubova prema centralnom dijelu doline i to od zapada prema istoku. Debljina vodonosnika iznosi kod Varaždinskog mosta oko 60 m, a kod Preloga oko 140 m. Proslojci pijeska su rijetki. Debljina relativno nepropusnog pokrovnog sloja raste od zapada prema istoku i iznosi maksimalno 2 m, što ukazuje na osjetljivost vodonosnika na onečišćenja. Permanentno prikupljanje i obrada podataka o razinama podzemnih voda na pijezometarskoj mreži sliva Drave započeto je 1960. godine. Zajednička pijezometarska mreža (Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda) sastoji se od 180 mjernih mjesta, od čega osnovnu mrežu čini 145 mrežnih točaka, a izvan osnovne mreže 35 mjernih mjesta. Na slivu Drave pored zajedničke opazačke mreže motri se još 360 pijezometara raspoređenih u opazačke sustave vodnih područja izgrađenih ili planiranih višenamjenskih hidrotehničkih sustava.

Na području Međimurja u aluvijalnim riječnim dolinama prisutan je opći trend sniženja razina podzemnih voda. Izgrađeni akumulacijski bazeni prihranjuju podzemne vode neposrednog zaobalja i zaustavljaju, odnosno smanjuju zabilježene trendove sniženja njihovih razina. U području utjecaj odvodnih kanala koji drenažno djeluju na zaobalne vode njihove su razine spuštene i ustaljene s tendencijom laganog porasta. Pored navedenog na stanje podzemnih voda djeluje čitav niz drugih faktora, a to su: zahvati podzemnih voda – vodoopskrba, vodnogospodarski objekti zaštite od štetnog djelovanja voda (retencije, akumulacije, regulacije i dr.) te drugi zahvati na slivu. Na teritoriju Međimurske županije dijelom su smještena dva višenamjenska hidrotehnička sustava: Čakovec (1982.) i Dubrava (1989.). Jezera su umjetna, stvorena za potrebe hidroenergetskog iskorištavanja rijeke Drave. Izgradnja hidroelektrana na Dravi uzrokovala je sušenje svih vrsta drveća tamošnjih ritskih šuma. Razlog sušenja je pad razina podzemnih voda uz odvodne kanale i zamočvarenja uz akumulacije. Na velikim površinama podzemna voda postala je nedostupna za korijenje šumskog drveća ritskih šuma. Drveće se osušilo, a kasnija pošumljavanja tih površina nisu dala rezultate. Antropogeni utjecaj kojim se mijenjaju vodni odnosi uzrokovani vodotehničkim zahvatom ili drugim zahvatom u prostor koji je utjecao na promjenu vodnih prilika staništa nizinskih šuma, jedan je od glavnih razloga propadanja hrasta lužnjaka. To se u prvom redu odnosi na hidroelektrane, na izgradnju nasipa, odteretnih kanala i ustava u nekadašnjim prirodnim retencijama zbog zaštite od velikih voda. Spomenuti zahvati u riječnu dolinu mijenjaju vodne odnose šumskih staništa. Pored dugotrajnih i sveprisutnih prirodnih procesa na formiranju postojećeg stanja značajnu ulogu ima čovjek sa svojim potrebama za životnim prostorom, zaštitom od štetnog djelovanja voda kao i razvojem zasnovanim na prirodnom bogatstvu rijeke i njene doline. Vađenje šljunka i pijeska iz riječnog korita i zaobalja ima dugogodišnju tradiciju i danas je značajna aktivnost, odnosno gospodarska djelatnost. U zadnjih tridesetak godina nastalo je nekoliko umjetnih jezera (bivše šljunčare ispunjene vodom) kao nove hidrografske pojave u prostoru. Uz nebrojene bivše šljunčare, velik je broj tekućih legalnih eksploatacija šljunka uz veći broj ilegalnih šljunčara o čemu će više riječi biti u poglavlju: Eksploatacija mineralnih sirovina. Možemo reći da ta novonastala jezera potencijalno obogaćuju krajobraz i specifične sadržaje u prostoru (rekreacija, ribnjaci), no ujedno su za onečišćenje podzemnih voda najosjetljivija kontaktna zona.

Vodoopskrba pučanstva i gospodarstva u povijesti i danas temelji se na sve većem zahvatu podzemnih voda. Tome treba dodati i sve izraženiju težnju za korištenje voda za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Zbog presijecanja riječnih korita ostavljene su rijeke bez biološkog minimuma voda, pa je uništen biljni i životinjski svijet. Kanalski sustavi ugrozili su autohtona staništa vlažnih livada i njihove ekosustave. Na pojedinim predjelima Gornjeg Međimurja posebnu grupu problema predstavljaju vodotoci koji erozijom tla i poplavama uzrokuju negativne pojave u okolišu. Takve negativne pojave treba spriječiti na način da se vodotoci oblikuju meandrima i mekim obalama. Prirodnim oblikovanjem očuvat će se vodeni ekosustavi i estetika krajobraza, a i visoke vode bile bi bolje apsorbirane nego u betonskim i kamenim koritima/kanalima. Osnovni resurs za potrebe javne vodoopskrbe na području Međimurske županije su podzemne vode. U vodoopskrbni sustav uključena su dva crpilišta: “Nedelišće” i “Prelog”. Vodoopskrba Međimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone od kojih se tri opskrbljuju iz šest bunara crpilišta Nedelišće, a četvrta iz dva bunara crpilišta Prelog. U četvrtoj vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište “Sveta Marija”. Na vodoopskrbnom sustavu Međimurja izgrađen je vodospremni prostor ukupnog (Čakovec, Mohokos, Lopatinec, Zebanec, Prelog, Sv. Urban). Komunalno vodoprivredne poslove na području Međimurske županije u cijelosti pokrivaju Međimurske vode d.o.o. Čakovec. U te poslove spadaju: crpljenje i distribucija pitke vode, razvoj i izgradnja vodovodne mreže, održavanje vodovodnog sustava, razvoj i izgradnja kanalizacije, pročišćavanje otpadnih voda, laboratorijsko ispitivanje i analiza pitkih i otpadnih voda, zaštita voda. Međimurske vode d.o.o. Čakovec ključni su čimbenik u zaštiti zdrave i pitke vode, zaštite zdravlja i cjelokupne zaštite okoliša u Međimurju. Godišnje se u internom laboratoriju Međimurskih voda d.o.o. analizira oko 1000 uzoraka vode za piće iz javnog vodoopskrbnog sustava. Nadzor nad kvalitetom vode vrši se i od strane sanitarne inspekcije Međimurske županije. Za vodoopskrbu se crpi podzemna voda bez prerade uz dezinfekciju plinovitim klorom.

Tablica 7.: Pregled broja analiziranih uzoraka vode za piće internog laboratorija Međimurskih voda d.o.o. Čakovec 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2025 Pregledano uzoraka Fizikalno – kemijski neispravno Mikrobiološki neispravno (broj) Godina zdenci vodospremnici mreža zdenci 2000. 204 170 301 0 2001. 215 187 297 0 2002. (broj) vodospre- mreža zdenci vodospre- mreža mnici mnici 0 24 4 14 32 0 2 3 1 24 nisu dostavljeni podaci 2003. 231 190 319 0 2004. 210 195 300 0 2005. 203 198 302 0 2006. 181 200 311 0 2007. 180 199 291 0 2008. 168 201 287 0 2009. 160 204 297 1 2010. 160 199 290 1 2011. 159 201 307 0 2012. 188 227 308 0 2013. 160 242 305 0 Izvor: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Veću pažnju trebalo bi posvetiti kvaliteti vode koju ljudi koriste iz vlastitih hidrofora i bunara. Desetogodišnje praćenje kvalitete iz lokalnih izvorišta pokazalo je da oko 70% takvih uzoraka nije odgovaralo Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, iako su granične vrijednosti za ispitane parametre puno blaže nego za vodu iz javnog vodoopskrbnog sustava. 2.5. Stanje voda sliva Drave u Međimurskoj županiji u razdoblju 2008. - 2012. godine 2.5.1. Praćenje stanja površinskih voda sliva Drave u okviru monitoringa stanja voda u Republici Hrvatskoj Od 2009. godine monitoring voda u Hrvatskoj koji provode Hrvatske vode počinje se usklađivati s EU Okvirnom direktivom o vodama. U 2010. godini stupio je na snagu novi Zakon o vodama (N.N. br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) koji daje zakonski okvir za uspostavu monitiringa voda u skladu s Direktivom 2000/60/ES Europskog parlamenta i vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje zajednice na području politike voda (Okvirna direktiva o vodama) i ostalim EU direktivama koje uređuju područje voda. Kako bi bilo moguće na temelju Zakona o vodama odrediti stanje voda u 2011.

godini stupila je na snagu Uredba o standardu kakvoće voda (N.N. br. 89/10) kojom je uvedena tipizacija voda i tip-specifični sustav ocjenjivanja stanja voda. Rezultati ispitivanja voda sliva Drave u Međimurskoj županiji u razdoblju 2008.-2012. godine obrađeni su u izvještajima o stanju voda u Republici Hrvatskoj. Stanje voda sliva Drave u Međimurskoj županiji ocijenjeno je sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda. Raspodjela mjernih postaja na površinskim kopnenim vodama u Hrvatskoj izvršena je prema vodnim područjima, a unutar njih prema tijelima površinskih voda. Ekološko stanje površinskih voda utvrđeno je biološkim pokazateljima, te kemijskim i fizikalno kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje. Ocjena stanja vodnog tijela na osnovi bioloških pokazatelja, te kemijskih i fizikalno kemijskih pokazatelja koji prate biološke pokazatelje određuje se za točku mjerenja putem prosječnih godišnjih vrijednosti za pokazatelje koji se uzorkuju više puta godišnje. Ekološko stanje tijela 0 5 5 5 6 0 2 3 3 6 0 0 8 0 5 0 0 3 4 10 0 0 3 3 6 0 0 2 1 5 0 1 0 2 11 0 0 0 2 0 0 0 5 2 5 0 0 0 5 7 0 0 0 3 6 površinske vode predstavljeno je najnižom od ocjena u odnosu na biološke pokazatelje, te za kemijske i fizikalno kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje. Ekološko stanje površinskih voda raspodjeljuje se u pet klasa: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Ocjene rezultata analiza pojedinačnih pokazatelja ekološkog stanja voda zbog načina prikazivanja koji je utvrđen u Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. godine nisu zasebno prikazane u tablicama u godišnjim izvještajima Hrvatskih voda.

Tablica 8.: Klasifikacija ekološkog stanja površinskih voda Klasifikacija ekološkog stanja Boja Vrlo dobro Dobro Umjereno Loše Vrlo loše Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Kemijsko stanje površinskih voda odnosi se na njihovu opterećenost prioritetnim tvarima za koje su na razini Europske unije propisani standardi kakvoće okoliša određeni u Direktivi 2008/105/ES i preneseni u Uredbu o standardu kakvoće voda. Prema odredbama Uredbe o standardu kakvoće voda kemijsko stanje se utvrđuje i u odnosu na opterećenost drugim onečišćujućim tvarima. Kemijsko stanje površinskih voda dijeli se u dvije klase: dobro kemijske stanje i nije postignuto dobro kemijsko stanje. Ocjene rezultata analiza pojedinačnih pokazatelja kemijskog stanja voda zbog načina prikazivanja koji je utvrđen u Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. godine nisu zasebno prikazane u tablicama u godišnjim izvještajima Hrvatskih voda. Stranica 2026 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. Tablica 9.: Klasifikacija kemijskog stanja površinskih voda Klasifikacija kemijskog stanja Boja Dobro kemijsko stanje Nije postignuto dobro kemijsko stanje Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Važno je napomenuti da nakon promjene sustava i kriterija praćenja i ocjenjivanja stanja voda ocjene rezultata monitoringa stanja voda sliva Drave koji provode Hrvatske vode na području Međimurske županije u okviru monitoringa stanja voda u Hrvatskoj više nisu u izvještajima usporedive s ocjenama rezultata istog monitoringa do 2010. godine, zbog čega je za potrebe izvješća o stanju okoliša Međimurske županije izvršena reinterpretacija ocjena rezultata do 2010. godine.

Drava Drava je u navedenom razdoblju ispitivana na lokaciji blizu Kuršanca tj. na postaji kod Varaždina. Ispitivanja je provodio glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda iz Zagreba. Zbog promjene sustava i kriterija ocjenjivanja stanja voda Drava kod Varaždina više se ne ispituje od 2012. godine. Uzorci vode za uzvrđivanje ekološkog stanja uzimani su jednom godišnje za biološke pokazatelje (saprobni indeks po makrozoobentosu, makrofiti), te dvanaest puta godišnje za kemijske i fizikalno kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje (vodljivost, alkalitet, pH, otopljeni kisik, BPK , 5 KPK-Mn, amonij, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor). Tablica 10.: Ekološko stanje Drave kod Kuršanca (postaja Drava-Varaždin) u razdoblju 2008.-2012. godine Drava- Varaždin Skupina Godina pokazatelja 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Biološki * * Fiz.-kem. * Ekol. stanje * * *nema podataka Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Kemijsko stanje Drave na postaji kod Varaždina gdje Drava protiče između Međimurske i Varaždinske županije ocijenjeno je u odnosu na prioritetne tvari (otopljeni metali – kadmij, nikal, olovo i živa). Uzorci su uzimani dvanaest puta godišnje. Ocjene kemijskog stanja Drave kod Varaždina nema u izvještajima za 2010. kad je kemijsko stanje površinskih voda u Hrvatskoj ocjenjivano samo na postajama nadzornog monitoringa, te za 2012. godinu kad je ova postaja ukinuta. Tablica 11.: Kemijsko stanje Drave kod Kuršanca (postaja Drava-Varaždin) u razdoblju 2008.-2012. godine Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Kemijsko * * stanje *nema podataka Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Osim toga u Dravi su ispitivani i pokazatelji za koje nisu utvrđene granične vrijednosti u Uredbi o standardu kakvoće voda (ioni, otopljeni silicij, otopljeni metali – arsen, bakar, cink i krom), ukupni fenoli, anionski detergenti, poliklorirani bifenili i dr.). Na postaji Drava - Varaždin u blizini Kuršanca utvrđeno je dobro ekološko stanje do 2010. godine kad prema kemijskim i fizikalno kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje stanje prelazi u umjereno, koje nije zadovoljavajuće za tip rijeke u koji se Drava svrstava. Stanje prema biološkim pokazateljima zadovoljava za sve godine u kojima su ovi pokazatelji ispitivani, kao i kemijsko stanje. Ukidanjem postaje kod Varaždina zbog promjene sustava i kriterija ocjenjivanja stanja voda izgubljena je postaja za praćenje i uspoređivanje stanja duž rijeke na području Međimurske županije, koje je zadržano zahvaljujući monitoringu Drave u sklopu Programa sezonskih istraživanja nadzemnih voda hidroenergetskih sustava HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. Mura Ispitivanja je provodio glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda iz Zagreba. Uzorci vode za utvrđivanje ekološkog stanja uzimani su dva puta godišnje za biološke pokazatelje (saprobni indeks po makrozoobentosu, makrofiti), te dvanaest puta godišnje za kemijske i fizikalno kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje (vodljivost, alkalitet, pH, otopljeni kisik, BPK , KPK-Mn, amonij, nitrati, ukupni 5 dušik, ukupni fosfor). Ocjene stanja prema biološkim pokazateljima nema u izvještajima Hrvatskih voda za 2010. i 2012. godinu.

Tablica 12.: Ekološko stanje Mure kod Goričana u razdoblju 2008.-2012. godine Mura Skupina Godina pokazatelja 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * *nema podataka Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Kemijsko stanje Mure na postaji kod Goričana ocijenjeno je u odnosu na prioritetne tvari (otopljeni metali – kadmij, nikal, olovo i živa). Uzorci su uzimani dvanaest puta godišnje. Ocjene kemijskog stanja Mure kod Goričana nema u izvještaju Hrvatskih voda za 2010. godinu kad je kemijsko stanje površinskih voda u Hrvatskoj ocjenjivano samo na postajama nadzornog monitoringa. Tablica 13.: Kemijsko stanje Mure kod Goričana u razdoblju 2008.-2012. godine Mura Mura - Godina Goričan 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2027 Kemijsko stanje *nema podataka Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Na postaji Mure kod Goričana utvrđeno je u petogodišnjem razdoblju dobro ekološko stanje osim u 2010. godini kad je prema kemijskim i fizikalno kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje stanje bilo umjereno, dok za 2012. godinu ekološko stanje nije ocijenjeno zbog izostanka ocjene prema biološkim pokazateljima. Kemijsko stanje Mure zadovoljava za sve godine u kojima su ovi pokazatelji ispitivani. Pritoci Mure (uključivši retencije) Ispitivanje pritoka Mure promijenjeno je 2012. godine, odnosno smanjen je broj postaja na kojima su uzimani uzorci vode (više se ne ispituju retencije). Ispitivanja je do 2012.

godine provodio ovlašteni laboratorij Bioinstitut d.o.o. iz Čakovca, a u 2012. godini glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda iz Zagreba. Uzorci vode za utvrđivanje ekološkog stanja pritoka Mure uzimani su jednom godišnje za biološke pokazatelje (saprobni indeks po makrozoobentosu, makrofiti), te četiri puta godišnje za kemijske i fizikalno kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje (vodljivost, alkalitet, pH, otopljeni kisik, BPK , KPK-Mn, amonij, nitrati, 5 ukupni dušik, ukupni fosfor). Uzorci vode za utvrđivanje ekološkog stanja retencija na pritocima Mure uzimani su jednom godišnje za biološke pokazatelje (klorofil a), te četiri puta godišnje za kemijske i fizikalno kemijske pokazatelje koji prate biološke pokazatelje (prozirnost, vodljivost, alkalitet, pH, otopljeni kisik, BPK , KPK-Mn, amonij, nitrati, ukupni dušik, 5 ukupni fosfor). Ekološko stanje u retencijama utvrđeno je ne temelju triju pokazatelja standarda kakvoće voda za umjereno eutrofna jezera (prozirnost, klorofil a i ukupni fosfor). Ocjena stanja izvršena je za sljedeće postaje: - Trnava I – iza utoka lateralnog kanala - Trnava II – most na cesti M. Subotica-Belica - Trnava III – most na staroj cesti Čakovec-granični prijelaz Goričan - Lateralni kanal – most na cesti Čakovec-Mihovljan - Štrigovski potok – most na cesti Čakovec-Štrigova - Jalšovec – most na cesti Bukovje-Štrigova - Gradiščak – most u Brezovcu na cesti Sv. Martin- Ljutomer - Gornji potok – most na cesti Selnica-Praporčan - Brodec – most u Peklenici kod osnovne škole - Jalšovnica – most u Ferketincu na cesti M. Središće- Dekanovec - Boščak I – most na poljskoj cesti Belica-M.Subotica - Boščak II – most na cesti Domašinec-Kvitrovec - Murščak – most na poljskoj cesti Domašinec-St.Straža - Bistrec I – most na cesti Hemuševec-Goričan - Bistrec II – most na cesti D. Vidovec-Kotoriba - Kotoripski kanal –iza ispusta kanalizacije Kotoribe - Kolektor Prelog – prije ispusta u lijevi drenažni kanal akumulacije HE Dubrava - Retencija Šenkovec - Retencija Jegersek - Retencija Dragoslavec - Retencije Selnica.

Tablica 14.: Ekološko stanje pritoka Mure u razdoblju 2008.-2012. godine Trnava I Skupina Godina pokazatelja 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Trnava II pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Trnava III pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Lateralni kanal pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Štrigovski potok pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Jalšovec pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Gradiščak pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Gornji potok pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Brodec pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Jalšovnica pokazatelja Biološki * * Stranica 2028 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Boščak I pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Boščak II pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Murščak pokazatelja Biološki * * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * * Skupina Bistrec I pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Bistrec II pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Kotoripski kanal pokazatelja Biološki * * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * * Skupina Kolektor Prelog pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. Ekol. stanje * * Skupina Retencija Šenkovec pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. * Ekol. stanje * * Skupina Retencija Jegersek pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. * Ekol. stanje * * Skupina Retencija Dragoslavec pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. * Ekol. stanje * * Skupina Retencija Selnica pokazatelja Biološki * * Fiz.-kem. * Ekol. stanje * * *nema podataka Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Kemijsko stanje pritoka Mure uključivši retencije ocijenjeno je u odnosu na prioritetne tvari (otopljeni metali – kadmij, nikal, olovo i živa). Uzorci su uzimani četiri puta godišnje. Ocjene kemijskog stanja pritoka Mure nema u izvještaju Hrvatskih voda za 2010. godinu kad je kemijsko stanje površinskih voda u Hrvatskoj ocjenjivano samo na postajama nadzornog monitoringa.

Tablica 15.: Kemijsko stanje pritoka Mure u razdoblju 2008.-2012. godine Mjerna Godina postaja 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Trnava I * Trnava II * Trnava III * Lateralni * kanal Štrigovsk * potok Jalšovec * Gradiščak * Gornji potok * Brodec * Jalšovnica * Boščak I * Boščak II * Murščak * Bistrec I * Bistrec II * Kotoripski * kanal Kolektor * Prelog Retencija * Šenkovec Retencija * Jegersek Retencija * Dragoslavec Retencija * Selnica *nema podataka Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Osim toga u pritocima Mure su ispitivani i pokazatelji za koje nisu utvrđene granične vrijednosti u Uredbi o standardu kakvoće voda. Ekološko stanje većine pritoka Mure doima se vrlo lošim jer u nedostatku standarda kakvoće vode u Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. godine za značajno promijenjene i umjetne vodne cjeline među koje spadaju svi 10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2029 ispitivani vodotoci i retencije ekološko stanje je ocijenjeno za grupu najsličnijih ekoloških tipova prirodnih voda panonske ekoregije. Vrijednosti rezultata analiza pojedinačnih pokazatelja (koji zbog načina prikazivanja utvrđenog u Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. godine nisu zasebno prikazani u tablici) ukazuju na opterećenost svih ispitivanih vodotoka hranjivim tvarima (amonij, nitrati, ukupni dušik) kakva nije prihvatljiva za najsličnije ekološke tipove voda panonske regije koji nisu svrstani u značajno promijenjene i umjetne vodne cjeline.

Ekološko stanje u retencijama, koje je utvrđeno na temelju triju pokazatelja standarda kakvoće voda za umjereno eutrofna jezera (prozirnost, klorofil a i ukupni fosfor), kao i kod vodotoka ne odgovara tipu voda, tj. umjetnim vodnim tijelima za koja u Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. godine nisu propisani standardi kakvoće vode. Do 2009. godine u retencijama nisu uzorkovani pokazatelji (prozirnost, klorofil a) koji prema kriterijima kasnije donesene Uredbe o standardu kakvoće voda služe za ocjenu ekološkog stanja umjereno eutrofnih jezera. Kemijsko stanje pritoka Mure uključivši retencije bilo je najlošije u odnosu na metale u 2009. godini kad su kadmij i živa u svim vodotocima i retencijama imali povišene vrijednosti. U 2011. godini stanje se poboljšalo, dok je u 2012. godini na svim postajama osim na postaji Trnava II odgovaralo propisanom standardu kakvoće. Bez obzira na očito nezadovoljavajući kriterij ocjenjivanja stanja voda koji je primijenjen u nedostatku kriterija za značajno promijenjene i umjetne vodne cjeline rezultati upozoravaju na nezadovoljavajuće stanje svih ispitivanih pritoka Mure i retencija u Međimurju. Opterećenost vodotoka i retencija u najvećoj je mjeri posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda iz naselja i kućanstava koja gravitiraju prema ispitivanim vodotocima i retencijama kao i utjecaja gnojenja na obradivim površinama s kojih se gnojivo tijekom oborina kroz tlo ili putem kanala za melioracijsku odvodnju procjeđuje u vodotoke. Ovakvo stanje nije neočekivano jer većina naselja uz ispitivane vodotoke i retencije još uvijek nema riješenu odvodnju otpadnih voda s odgovarajućim pročišćavanjem. Po pitanju utjecaja poljoprivrede važno je napomenuti da u Međimurju postoji velik broj peradarskih farmi u kojima nastaju velike količine pilećeg gnojiva koje se primjenjuje na obradivim površinama širom županije. Obzirom da u Međimurju kao ni u čitavoj Hrvatskoj nije uspostavljen učinkovit nadzor nad primjenom gnojiva na obradivim površinama poljoprivreda i dalje predstavlja značajan izvor opterećivanja površinskih i podzemnih voda hranjivim tvarima i drugim tvarima (npr.

pesticidi i metali koje sadrže) koje pogoršavaju njihovo stanje. OP. - tijekom obrade podataka za retencije uočena je identičnost svih pojedinačnih rezultata za ukupni fosfor koja može predstavljati slučajnost, ali obzirom da je isto uočeno i kod drugih postaja i pokazatelja bilo bi potrebno utvrditi uzroke ovakvih podudarnosti. 2.5.2. Monitoring Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava Program sezonskih istraživanja nadzemnih voda hidroenergetskih sustava HE Čakovec i HE Dubrava provodi se u okviru praćenja sukcesija cenoza i održavanja kakvoće nadzemnih voda Drave nakon izgradnje hidroelektrana. Program je propisan vodopravnim dozvolama za hidroelektrane i provodi se na temelju ugovora između Hrvatske elektroprivrede – Proizvodno područje HE Sjever Varaždin sa Zoologijskim zavodom Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. U 2012. godini Hrvatska elektroprivreda je kao drugu ugovornu stranu za ispitivanje izabrala Bioinstitut d.o.o. iz Čakovca. Ispitivanja provedena od strane Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta obuhvatila su biološko-biocenološke i ihtiološke pokazatelje, a ispitivanja provedena od strane Bioinstituta d.o.o. obuhvatila su fizikalno-kemijske i bakteriološke pokazatelje. Uzorci su uzimani četiri puta godišnje u svako godišnje doba. Za područje Međimurskoj županiji ocjena stanja izvršena je za sljedeće postaje: § Sustav HE Čakovec - Č-1 – početak akumulacijskog jezera HE Čakovec - Č-2 – akumulacijsko jezero HE Čakovec 500-tinjak m uzvodno od brane - Č-3 – tzv. staro korito Drave oko 2,5 km prije spoja s odvodnim kanalom HE Čakovec § Sustav HE Dubrava - D-1 – početak akumulacijskog jezera HE Dubrava - D-2 –akumulacijsko jezero HE Dubrava 500-tinjak m uzvodno od brane - D-3 – tzv. staro korito Drave uzvodno od ušća Plitvice Ocjena ekološkog stanja Drave na navedenim mjernim postajama provedena je uz uvažavanje činjenice da su stupanjem na snagu Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 89/10) prestale važiti Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08), Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98 i 137/08), te Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99).

U Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 89/10 – Prilog 9B) nisu naznačene granice kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata kakvoće koji prate biološke elemente za bilo kakve vodne elemente van prirodnih tekućica u Panonskoj i Dinarskoj ekoregiji po kojima bi se mogla ocijeniti ekološka kakvoća promatranih voda. Promatramo li hidromorfološke elemente kakvoće, u 20 od 24 slučajeva usporedbe vodnih građevina za proizvodnju električne energije s referentnim uvjetima odstupanje je 100% (Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/10)), što ukazuje na potpunu nemogućnost korištenja postojećih granica za ocjenu ekološkog stanja, čak i naizgled možda sličnih vodotoka. Za usporedbu su korišteni elementi za određivanje stanja onih vodnih tijela kojima su umjetna ili znatno promijenjena vodna tijela najsličnija – pa su tako u akumulacijama korišteni elementi za određivanje stanja u jezerima (umjereno eutrofno jezero), a na dovodnim/odvodnim kanalima, derivacijskim jarcima i starom koritu oni koji se koriste za tekućice sukladno članku 11. Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 89/10). U Prilogu 5B Uredbe o standardu kakvoće voda iz 2010. godine nalazi se prikaz postupka ocjenjivanja stanja za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela, kojima područje ispitivanja i pripada, no zbog nedostataka graničnih vrijednosti za klasifikaciju stanja u takvim vodnim tijelima, sam je postupak neprimjenjiv sve do definiranja tih vrijednosti. U studenom 2012. uzorkovanje je provedeno nakon poplava, u kojima je protok dosezao preko 3000 m3 (tisućljetna voda), no, rezultati tog izlaska ipak su uzeti u obzir zato što se članak 53. Uredbe o standardu kakvoće voda u kojem se određuje da se rezultati nakon poplava ne uzimaju u obzir odnosi na Područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama prema Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11).

Tablica 16.: Stanje vode na postajama Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava u 2012. godini prema kemijskim Stranica 2030 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. i fizikalno-kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje Drava –HE Postaje Čakovec Č-1 Č-2 Č-3 Kem. i fiz.-kem. pokazatelji Drava –HE D-1 D-2 D-3 Dubrava Kem. i fiz.-kem. pokazatelji Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Za ocjenu kemijskog stanja nisu izvršena ispitivanja prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari koje su ispitivane u Dravi kod Ormoža i Varaždina sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. godine, već ispitivanja pesticida i kroma. Tablica 17.: Stanje vode na postajama Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava u 2012. godini prema kemijskim pokazateljima Drava –HE Postaje Čakovec Č-1 Č-2 Č-3 Kemijsko stanje Drava –HE D-1 D-2 D-3 Dubrava Kemijsko stanje Izvor i izrada: Hrvatske vode d.o.o., Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Varaždin Iz rezultata ispitivanja stanja Drave u Međimurskoj županiji koje se provodi putem Programa sezonskih istraživanja nadzemnih voda hidroenergetskih sustava HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava proizlazi da prema kemijskim i fizikalno-kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje akumulacije odgovaraju propisanim kriterijima kakvoće vode za umjereno eutrofna jezera, a stara korita Drave ne odgovaraju kriterijima za odgovarajući ekološki tip rijeke.

Važno je napomenuti da tablica 9. ne daje realnu sliku stanja Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava jer u Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. nisu utvrđeni standardi kakvoće za tipove vode u kojima su ispitivanja provođena, a također u interpretaciju rezultata nisu uključeni brojni ispitivani pokazatelji jer u Uredbi o standardu kakvoće voda za njih nema postavljenih graničnih vrijednosti. Kemijski pokazatelji (tablica 10.), obzirom da nisu ispitivane prioritetne i druge onečišćujuće tvari koje su ispitivane u Dravi kod Ormoža i Varaždina sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. godine, već samo pesticidi i krom, također ne daju stvarnu sliku stanja Drave. Znatno bolji uvid u stanje Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava bilo bi moguće dobiti primjenom kriterija koji se primjenjuju za značajno promijenjene i umjetne vodne cjeline (akumulacijska jezera, tzv. stara korita Drave, derivacijski kanali, drenažni kanali), koje Uredba o standardu kakvoće voda iz 2010. godine ne sadrži. Najlošije stanje Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava je na dionici tzv. starog korita Drave na području hidroenergetskog sustava HE Čakovec. Ova dionica Drave prijemnik je otpadnih voda Varaždinske aglomeracije koje nisu odgovarajuće pročišćavane na postojećem mehaničkobiološkom uređaju. Zbog nezadovoljavajućeg stanja Drave u planu je rekonstrukcija i dogradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda varaždinske aglomeracije trećim stupnjem pročišćavanja s rokom do kraja 2018. godine. Prije toga potrebno je do kraja 2017. godine osigurati odgovarajući predtretman otpadnih voda u industrijskim postrojenjima koja najviše opterećuju varaždinsku kanalizaciju.

2.6. Zaštita izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija Radi zaštite podzemnih voda od onečišćenja, definiraju se sanitarne zone zaštite izvorišta. Skupština Međimurske županije 04. travnja 2008. godine donijela je Odluku o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija temeljem Zakona o vodama („Narodne novine“ broj 107/95 i 150/05) i Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“ broj 55/02). U međuvremenu na snagu je stupio novi Zakon o vodama („Narodne novine“ broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) te novi Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“ broj 66/11 i 47/13). Novi zakonodavni okvir naložio je usklađenje te novo modeliranje zona izvorišta. Sukladno navedenom Međimurske vode d.o.o. naručile su izradu novog Elaborata o zonama zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija. Elaborat je izradio Rudarskogeološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, a Skupština Međimurske županije na 8. sjednici, održanoj 10.07.2014. godine donijela je Odluku o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 8/14). Odluka o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija donijeta je u cilju osiguranja zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija, od onečišćenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode ili njezinu izdašnost. Odlukom su utvrđene zone sanitarne zaštite izvorišta i propisane mjere zaštite i sanacije izvorišta, sanitarni i drugi uvjeti održavanja i druge zaštitne mjere.

Mjere zaštite i sanacije izvorišta propisane su radi sprječavanja nepovoljnog djelovanja na njihovu izdašnost i zdravstvenu ispravnost vode za piće. Provođenje mjera zaštite i sanacije u zonama izvorišta od javnog je interesa i ima prioritet u odnosu na druge mjere i radnje pravnih i fizičkih osoba na području zona zaštite. Unutar granica zona utvrđenih Odlukom provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta. Pasivnu zaštitu izvorišta čine mjere zabrane građenja i smještaja pojedinih građevina i obavljanja određenih djelatnosti unutar utvrđene zone. Aktivnu zaštitu izvorišta čini monitoring kakvoće vode na priljevnom području izvorišta i poduzimanje aktivnosti za poboljšanje stanja voda, a osobito: gradnja vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda, uvođenje čistih proizvodnji, organiziranje ekološke poljoprivredne proizvodnje, ugradnja spremnika opasnih i onečišćujućih tvari s dodatnom višestrukom zaštitom i druge mjere koje poboljšavaju stanje voda. Zone su određene na temelju prethodnih vodoistražnih radova koji su sadržani u “Elaboratu o zonama zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija – pročišćeni tekst”, Zagreb, 2014., što ga je izradio Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a koji je sastavni dio Odluke. U Elaboratu stoji da se na temelju provedene analize može zaključiti da voda u zdencima Z-1 do Z-6 crpilišta Nedelišće zadovoljava sve uvjete propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, tj. niti jedan parametar ne promašuje maksimalno dozvoljene koncentracije. U zdencima Z-1 do Z-2 crpilišta Prelog kakvoća vode zadovoljava sve uvjete definirane 10. listopada 2014.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2031 Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, tj. niti jedan parametar ne premašuje maksimalno dozvoljene koncentracije. Nadalje, Elaboratom su utvrđeni vodonosni slojevi otvorenog tipa s međuzrnskom poroznošću za koje se određuju sljedeće zone zaštite: I ZONA – zona strogog režima zaštite i nadzora II ZONA – zona strogog ograničenja i nadzora III ZONA – zona ograničenja i nadzora. Zona strogog režima zaštite - I. zona utvrđuje se radi zaštite izvorišta, vodozahvatnih građevina i njihove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja, onečišćenja vode, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih utjecaja. U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu vezane uz eksploataciju, pročišćavanje i transport vode u javni vodoopskrbni sustav. Zona strogog ograničenja i nadzora - II. zona utvrđuje se radi smanjenja rizika od onečišćenja podzemnih voda patogenim mikroorganizmima i drugih štetnih utjecaja koji se mogu pojaviti tijekom zadržavanja vode u podzemlju. Na području II ZONE zabranjuje se: - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, - građenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš, - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom), - podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i mineralnih voda, - izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina u drugom vodonosnom sloju, osim onih vezanih za javnu vodoopskrbu, - građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik.

- poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu, - stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse, - ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica, - formiranje novih groblja i proširenje postojećih, - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećih u cilju njihovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada, regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zaštite voda te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, - izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina, osim onih vezanih uz vodoistražne radove za javnu vodoopskrbu i obnovljive izvore energije. Zona ograničenja i nadzora - III. zona obuhvaća područje izvan granica II. zone, a prostire se do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadržavanja u podzemlju od 25 godina horizontalnog toka prije ulaska u vodozahvatnu građevinu za izvorišta kapaciteta iznad 100 l/s, od 15 godina horizontalnog toka prije ulaska u vodozahvatnu građevinu za izvorišta kapaciteta 20 do100 l/s, te od 5 godina za izvorišta kapaciteta manjeg od 20 l/s.

Na području III. zone zabranjuje se: - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, - građenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš, - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom), - podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i mineralnih voda, - izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina u drugom vodonosnom sloju, osim onih vezanih za javnu vodoopskrbu, - građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik. Iznimno od stavka 1. alineje 2. ovoga članka u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti dopušta se izgradnja centra za gospodarenje otpadom i njegovih sastavnica (npr. pretovarne stanice, reciklažna dvorišta) (u daljnjem tekstu: centar), sukladno posebnim propisima o otpadu, pod sljedećim uvjetima: a) da je zahvat centra planiran odgovarajućim planskim dokumentima gospodarenja otpadom usklađenim s planskim dokumentima upravljanja vodama, b) da su za lokaciju centra, odnosno uži prostor zone sanitarne zaštite u kojem se isti namjerava izgraditi, provedeni detaljni vodoistražni radovi kojima je ispitan mogući utjecaj zahvata centra na stanje vodnog tijela iz kojeg se zahvaća ili je rezervirano za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, uključujući i vodna tijela mineralne i termomineralne vode, te da je na temelju istih moguće utvrditi i provesti odgovarajuće mjere zaštite voda koje će osigurati najmanje dobro stanje toga vodnog tijela u skladu sa standardima propisanim posebnim propisom o standardu kakvoće voda, c) da je lokacija centra izvan poplavnog područja ili zaštićena od štetnog djelovanja voda, d) da je osigurana privremena i trajna zaštita od prodora oborinskih voda u građevinu za trajno odlaganje nakon obrade i/ili oporabe otpada u sklopu centra te spriječeno Stranica 2032 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014.

istjecanje iz nje u okolni prostor (vodonepropusnost), a posebno u vode, e) da se tijekom rada centra provodi stalni pojačani monitoring emisija otpadnih voda kao i stanja voda u priljevnom području vodocrpilišta (izvorišta) za koje postoji rizik od onečišćenja koje potječe iz centra u skladu s odgovarajućim vodopravnim aktom na teret pravne osobe koja upravlja centrom, f) da se provodi pojačani monitoring vodonepropusnosti svih građevina u sustavu centra prema odgovarajućem vodopravnom aktu. U poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivredna gospodarstva dužna su provoditi mjere propisane odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse (Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12) i 1. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla). Pravna osoba koja na području Međimurske županije upravlja izvorištima su Međimurske vode d.o.o. Čakovec. Pravna osoba koja upravlja izvorištima dužna je donijeti Pravilnik o provođenju mjera zaštite i uređenja zemljišta unutar I. zone u skladu s donesenom Odlukom i njega se pridržavati. Pravne osobe koja upravlja izvorištima dužna je donijeti Pravilnik o provođenju mjera zaštite i uređenja zemljišta unutar I. zone u roku od 12 mjeseci od donošenja Odluke. Pravna osoba koja upravlja izvorištima dužna je voditi evidenciju o količinama i kakvoći vode koja se crpi i dostavljati je nadležnim inspekcijskim službama i Hrvatskim vodama. Pravna osoba koja upravlja izvorištima dužna je režim crpljenja prilagoditi stanju u podzemlju. Pravna osoba koja upravlja izvorištima dužna je po nalogu nadležnih inspekcijskih službi, poduzeti dodatne odgovarajuće mjere zaštite.

Praćenje stanja podzemnih voda (monitoring) provode Hrvatske vode i provodi se u sklopu aktivne zaštite izvorišta, a obuhvaća praćenje kakvoće i količine voda. Rezultate monitoringa Hrvatske vode analiziraju i interpretiraju u godišnjim izvještajima. Predmetni rezultati čine sadržaj „Elaborata o zonama zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija – pročišćeni tekst”, Zagreb, 2014., što ga je izradio Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a koji je sastavni dio Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (usvojena od strane Skupštine Međimurske županije u srpnju 2014. godine) te ih ponovno ne iznosimo u ovom dokumentu. U Zaključku o kakvoći vode u Elaboratu stoji: „Na temelju provedene analize može se zaključiti da voda u zdencima Z-1 do Z-6 crpilišta Nedelišće zadovoljava sve uvjete definirane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08), tj. niti jedan parametar ne premašuje maksimalno dozvoljene koncentracije. U preljevnom području crpilišta Nedelišće prisutne su bakterije. U svim piezometrima su maksimalne, a najčešće i srednje vrijednosti za ukupne koliforme, Escherichiu coli, broj kolonija na 30oC i na 22oC, te enterokoki iznad MDK. Maksimalne vrijednosti boje i mutnoće su također iznad MDK. U piezometrima PDS-2 i PDS-3 su maksimalne vrijednosti nitrita iznad MDK, a u piezometru P25 su maksimalne vrijednosti nitrata iznad MDK. Prisutnost dušikovih spojeva najvjerojatnije je posljedica poljoprivredne aktivnosti. U zdencima Z-z do Z-2 crpilišta Prelog kakvoća vode zadovoljava sve uvjete definirane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08), tj. niti jedan parametar ne premašuje maksimalno dozvoljene koncentracije.

U priljevom području crpilišta Prelog prisutne su bakterije. U svim piezometrima su maksimalne i srednje vrijednosti za ukupne koliforme, Escherichiu coli i enterokoke iznad MDK. Broj kolonija na 30oC i na 22oC su samo u maksimalnim vrijednostima iznad MDK. Maksimalne vrijednosti mutnoće, a ponegdje i boje su također iznad MDK.“ Na sve mjere, prava i obveze u zonama sanitarne zaštite koje nisu određene Odlukom primjenjuju se odredbe Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13). Ova se odredba naročito odnosi na mikrozoniranje, postojeće građevine i postojeće djelatnosti u zoni zaštite i dr. Postupak usklađenja prostornih planova s donesenom Odlukom Županija, te gradovi i općine na čijem se teritoriju nalaze zone sanitarne zaštite izvorišta dužne su pokrenuti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ove Odluke. Dokumenti prostornog uređenja koji su u procesu donošenja moraju se prije donošenja uskladiti s odredbama donesene Odluke. U cjelovitom sustavu okoliša vode su u najvećem stupnju ugrožene otpadnim vodama. O ovom problemu bit će više govora u poglavlju: Otpadne vode. Karakterističnu veliku opasnost za podzemne vode predstavlja i neadekvatno gospodarenje otpadom. Među najteže onečišćivače voda svakako spada i poljoprivreda u kojoj se koriste zaštitna kemijska sredstva. Međimurje je županija u kojoj se preklapaju vodonosni tereni i poljoprivredna proizvodnja. Veću opasnost predstavljaju poljoprivredne kulture s dubokim korijenjem, posebno voćnjaci na području Donjeg Međimurja. Ova će se tema dodatno obraditi u poglavlju: Poljoprivreda, a u pojedinim segmentima je već obrađeno u poglavlju: Vode.

U Resursnoj osnovi za pitku i geotermalnu vodu u Međimurskoj županiji (izradio Hrvatski geološki institut, 2007.) stoji da područje Međimurske županije obiluje podzemnim i geotermalnim vodama, te se stoga može svrstati među bogatije županije ovim resursima na području sjeverne Hrvatske. Podzemna voda akumulirana u aluvijalnom vodonosniku u Međimurskoj županiji svrstana je u strateške zalihe trećeg tipa (zalihe podzemne vode koje se već sada intenzivno koriste, podzemna voda je razmjerno dobre kakvoće, ali su opterećenja – pritisci su veliki i mogu nepovoljno utjecati na kakvoću podzemne vode. Nadalje, jedno od najvažnijih pitanja je zasigurno da li se obnovljive zalihe podzemne vode ujedno mogu smatrati količinom vode koja se može i trajno eksploatirati. Praksa je pokazala da se, pored procijenjenih visokih vrijednosti zaliha podzemne vode, nailazi na poteškoće u osiguranju dovoljnih količina vode na pojedinim lokacijama. Zbog toga stvarne količine crpljenja podzemne vode ovise o lokacijama crpilišta i njihovom prostornom rasporedu, položaju zdenaca u odnosu na tok podzemne vode, te o nizu drugih čimbenika. Prema tome, zalihe podzemne vode treba određivati za svaku odabranu lokaciju posebno. Međutim, osim dovoljnih količina podzemne vode nužno je razmotriti i njezinu kakvoću. Na crpilištima javne vodoopskrbe Nedeliščće i Prelog ona je zadovoljavajuća i odgovara uvjetima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. U podzemnoj vodi se zapaža antropogeni utjecaj intenzivnog tretiranja poljoprivrednih površina te utjecaj otpadnih voda. Kakvoća podzemne vode u dravskom aluvijalnom vodonosniku na području Međimurske županije je posljedica prirodnih hidrogeoloških uvjeta. Vodonosnik na ovom prostoru slabo je zaštićen krovinskim slabopropusnim naslagama jer su one male debljine, a na mnogim mjestima i nedostaju. Zbog toga je mogućnost onečišćenja podzemne vode s površine terena razmjerno velika. Najbolja kakvoća podzemne vode utvrđena je na nekolicini lokacija na području Međimurskih gorica.

10. listopada 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 13 - Stranica 2033 Međutim količine podzemnih voda na ovom području su razmjeno male. Izdašnost izvorišta rijetko prelazi 0,1 l/s. 2.7. Vodoopskrba u Međimurskoj županiji 2.7.1. Vodoopskrbne građevine Vodoopskrba Međimurja je prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena na četiri vodoopskrbne zone, od kojih se tri opskrbljuju iz 6 zdenaca crpilišta Nedelišće (zone I. II. i III.), a četvrta iz dva zdenca crpilišta Prelog (zona IV.). Svaki je zdenac eksploatacijskog kapaciteta 100 l/s. U sustavu se (u IV. vodoopskrbnoj zoni) nalazi i pričuvno crpilište Sv. Marija kapaciteta 22 l/s vode koje se ne koristi, ali se drži u pogonskoj pripravnosti za slučaj ispada iz rada crpilišta Prelog. Izvorišta su međusobno spojena magistralnim vodovima. Crpilište Nedelišće može, u slučaju potrebe, služiti i vodoopskrbi zone IV, dok crpilište Prelog služi samo za potrebe zone IV. Crpilište Nedelišće podmiruje gotovo 80% potreba za vodom za javnu vodoopskrbu, a preostalo crpilište Prelog. a) Vodocrpilište Nedelišće: šest (6) zdenaca kapaciteta 600 l/s b) Vodocrpilište Prelog: dva (2) zdenca kapaciteta 200 l/s c) Pričuvno vodocrpilište Sv. Marija: jedan (1) zdenac kapaciteta 22 l/s d) Vodospreme: Čakovec 700 m3 Lopatinec 750 m3 Mohokos 750 m3 Zebanec 200 m3 Prelog 350 m3 Sv.Urban 200 m3 Ukupno: 2.950 m3 U 2012. godini započela je gradnja vodospreme Železna Gora (V = 500 m3) i vodospreme Dragoslavec (V = 200 m3). Izgradnjom navedenih vodospremnika osigurat će se dovoljne rezerve količine vode za slučaj vršnih potreba u sušnom periodu i protupožarne potrebe za cjelokupna područja koja isti pokrivaju te pričuva za slučaj eventualnih kvarova na dovodnom sustavu.

e) Hidrostanice: - Mohokos - Banfi - Selnišćak - Robadje - Urban f) prikaz izgrađenosti magistralnih vodova s 31. prosinca 2012. PROFIL Ø 200 Ø 250 Ø 300 Ø 350 Ø 400 Ø 500 Ø 600 UKUPNO 126.017 52.784 33.463 1.094 32.443 4.208 1.761 Ukupna duljina = 251.770 m Hidrant = 725 kom Zasunsko okno = 538 kom g) prikaz izgrađenosti sekundarnih vodova s 31. prosinca 2012. do PROFIL Ø 100 Ø 125 Ø 150 Ø 200 Ø 80 UKUPNO 103.449 512.819 6.158 167.208 15.591 Ukupna duljina = 805.225 m Hidrant = 5.601 kom Zasunsko okno = 1.495 kom Do kraja 2000. godine izvedene su vodovodne mreže gotovo u svim naseljima Međimurske županije osim u Križovcu i Hlapičini gdje se koristio lokalni vodovod, te u romskim naseljima. Od 2006. godine izvode se vodovodne mreže u romskim naseljima Parag, Pribislavec, Matekovec, Piškorovec, Orehovica i Sitnice, a koja izgradnja se financira sredstvima EU. 2008. godine izvedena je vodovodna mreža u Križovcu, a 2009./2010. u Hlapičini, te je tako vodovodna mreža izvedena u svim naseljima županije. Svih ovih godina konstantno se izvode proširenja vodovodnih mreža u naseljima sukladno zahtjevima gradova i općina. Sveukupna duljina magistralnih i sekundarnih vodova s 31.12.2012. godine iznosi 1.056.995 m. h) rekonstrukcije magistralnih i sekundarnih vodova od 1991. godine do 2012. godine do Ø PROFIL Ø 150 Ø 200 Ø 250 Ø 300 Ø 400 Ø 500 100 UKUPNO 33.294 13.055 10.839 27.722 19.479 25.498 3.222 Ukupna duljina rekonstruiranih vodova iznosi 133.599 m. U posljednjih 15 godina intenzivno se radi na zamjeni dotrajalih vodovodnih cijevi, građenih prvenstveno od PVC materijala, čime se smanjuju gubici vode u sustavu i povećava sigurnost i kvaliteta vodoopskrbe. Materijal koji se uglavnom koristi za gradnju i rekonstrukciju cjevovoda je polietilen (PE-HD) za profile do ø 200 mm, te nodularni lijev za profile veće od ø 200 mm.

Priključenost na vodovodnu mrežu s 31. prosinca 2012. godine: - KUĆANSTVA - ukupno kućanstava u Međimurju 43.691 kućanstvo - ukupno priključeno kućanstava 33.539 kućanstava ili 77% - ukupna mogućnost priključenja kućanstava 43.573 kućanstava ili 99,7% - GOSPODARSTVO I USTANOVE - ukupno priključeno gospodarstava i ustanova 2.411 potrošača Grafikon 1.: Priključenost kućanstava na vodoopskrbni sustav Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Stranica 2034 - Broj 13 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. listopada 2014. Grafikon 2.: Priključenost u gospodarstvu i ustanovama na vodoopskrbni sustav Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Potrošnja vode posljednjih godina stagnira i iznosi od 4.500.000 m3 do 5.000.000 m3 na godinu, iako je došlo do porasta broja potrošača i do širenja cjevovodnog sustava. Smanjivanje potrošnje vode tumači se optimalizacijom potrošnje i padom standarda od strane potrošača te krizom u gospodarstvu. Domaćinstva koja su priključena na javnu vodovodnu mrežu i na hidrofore, a u stvarnosti troše vodu samo iz hidrofora, također smanjuju stvarnu potrošnju onih domaćinstava koja konstantno troše vodu iz javnog vodovoda. Grafikon 3.: Potrošnja vode u kućanstvima, gospodarstvu i ustanovama u razdoblju od 2002. do 2012. godine Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Grafikon 4.: Prosječna potrošnja vode po kućanstvu u razdoblju od 2002. do 2012. godine Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Grafikon 5.: Prosječna potrošnja vode u gospodarstvu i ustanovama u razdoblju od 2002. do 2012. godine Izrada: Međimurske vode d.o.o. Čakovec Međimurske vode svakodnevno vrše mnoge poslove održavanja vodovoda među koje spada i redovna zamjena vodomjera prema Zakonskoj regulativi. Bez odlaganja se vrše popravci svih kvarova odnosno lomova cjevovoda. Na godišnjoj se razini popravi oko 700 kvarova, od čega je oko 5% na magistralnim vodovima, 30% na sekundarnim mrežama, a preostalih 65% na kućnim priključcima. Zbog starosti sustava vrše se stalna ulaganja u rekonstrukcije magistralnih vodova, sekundarnih mreža i priključaka. Nadzor nad kvalitetom vode za piće provodi Laboratorij Međimurskih voda koji ima status internog laboratorija proizvođača i za to posjeduje rješenje Ministarstva zdravstva. Konstantno se kontrolira kvaliteta vode za piće iz zdenaca, vodosprema, mreže te piezometara u vodozaštitnom području, sa preko 800 analiza godišnje. Voda iz zdenaca na vodocrpilištu je visoke kvalitete zahvaljujući dugogodišnjoj brizi o zaštiti vodocrpilišta što potvrđuje i korištenje vode bez posebne prerade osim dezinfekcije klorom.