Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica

23. Na temelju članka 188., stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 100., stavka 6. i članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13), suglasnosti Župana Međimurske županije (Klasa: 350- 02/14-02/6, Ur.broj: 2109/1-01-14-2, od 07.07.2014.), članka 30. Statuta Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 10/09, 11/10 i 5/13) i Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 9/11), Općinsko vijeće Općine Selnica na svojoj 9. sjednici, održanoj 25. srpnja 2014. godine, donosi ODLUKU o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Donosi se Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 10/7), u daljnjem tekstu: Odluka.
Članak 2. 1) Elaborat Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Elaborat Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica, u daljnjem tekstu Izmjene i dopune PPUO, sadrže: - Osnovni dio plana s poglavljima I. Opći prilozi, II. Tekstualni dio i III. Grafički dio - Obavezni prilozi plana. 3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču. 4) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica s izmjenama i dopunama odredbi za provođenje plana. 5) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu: 1. kolovoza 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1311 Površine obuhvaćene izmjenom i dopunom PPUO – prikazane na kartografskom prikazu „Korištenje 0.1. MJ = 1:25.000 i namjena površina“ iz osnovnog PPUO Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 10/07) KORIŠTENJE I NAMJENA 1. MJ = 1:25.000 POVRŠINA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI MJ = 1:25.000 UVJETI KORIŠTENJA, 3. UREĐENJA I ZAŠTITE PROS- MJ = 1:25 000 TORA 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA Građevinsko područje naselja Bu- 4.1. MJ = 1:5.000 kovec Građevinsko područje naselja Donji 4.2. MJ = 1:5.000 Koncovčak i Selnica Građevinsko područje naselja Donji 4.3. Zebanec, Gornji Zebanec i Zebanec MJ = 1:5.000 Selo Građevinsko područje naselja Mer- 4.4. MJ = 1:5.000 hatovec 4.5. Građevinsko područje naselja MJ = 1:5.000 Plešivica 4.6. Građevinsko područje naselja MJ = 1:5.000 Praporčan 4.7. Građevinsko područje naselja MJ = 1:5.000 Zaveščak 4.8. Gospodarska zona uz cestu D-209 MJ = 1:5.000 6) Svi dosadašnji kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Općine Selnica prestaju važiti i zamjenjuju se kartografskim prikazima iz stavka 5. ovog članka.

Članak 2.

7) Obavezni prilozi plana sadrže: I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Ciljevi izmjena i dopuna PPUO 3. Plan prostornog uređenja Stručne podloge na kojima se temelje prostorno – II. planerska rješenja Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo III. potrebno poštivati u njegovoj izradi Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. IV. Zakona, izvješćima o prethodnoj i javnoj raspravi i sažetkom ID PPUO za javnost 8) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). II. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

Članak 3. 1) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 10/07), u članku 6., u stavku 2., u alineji 4. tekst „plinskih polja“ zamjenjuje se tekstom „eksploatacijskih polja ugljikovodika“. 2) U članku 6., u stavku 2. alineja 5. mijenja se i glasi: - područje lociranih potencijalnih geotermalnih bušotina Merhatovec 1 i 2 /oznaka E2/ 3) U članku 6., u stavku 2. iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6., koja glasi: - potencijalno područje istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode.

Članak 4.

Članak 4. 1) U članku 10. stavak 2. mijenja se i glasi: „2) Ovim PPUO-om utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na općinskom prostoru: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu: - održavanje i unapređenje državne ceste DC 209 - G.P. Mursko Središće (gr. R. Slovenije) – Šenkovec – Čakovec (D3), - dio eksploatacijskih polja ugljikovodika EPU Zebanec i EPU Vučkovec s pripadajućim građevinama, - postojeći magistralni plinovod Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50, - potencijalne geotermalne bušotine Merhatovec 1 i 2, - planirani tehnološki otpremni plinovod CPS Molve – Zebanec – Vučkovec, DN 300, - potencijalni istražni prostor ugljikovodika i geotermalne vode. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju: - postojeće županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima i to: - ŽC 2005 – Vrhovljan (Ž2003) – Selnica – Zebanec Selo – D209, - ŽC 2006 – D209 – Selnica – Prekopa (D227), - ŽC 2253 – Pleškovec (D227) – Frkanovec – Plešivica – Donji Zebanec – Zebanec Selo (Ž2005), - LC 20001 – Vrhovljan (Ž2003) – Grkavec – Kapelščak – Donji Koncovčak (L20002), - LC 20002 – Ž2005 – Donji Koncovčak – Gornji Koncovčak – Vučkovec (L20080), - LC 20015 – Prekopa (D227) – Praporčan – Ž2006, - LC 20017 – Ž2253 – Merhatovec – Štrukovec (D209), - LC 20065 – Gornji Koncovčak (L20002) – Zaveščak (Ž2006), - LC 20079 – Zasadbreg (Ž2013) – D 209, - postojeća retencija Selnica, - planirane retencije Bratijanec na Gornjem potoku nizvodno od retencije Selnica i retencija Vučkovec na potoku Gradiščak, - planirani sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda naselja Merhatovec, Donji Zebanec, Zebanec Selo, Gornji Zebanec i Selnica vezan na uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda planiran na području Murskog Središća, - planirani sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda naselja Donji Koncovčak vezan na uređaj za Stranica 1312 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. kolovoza 2014.

Članak 4.

pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda planiran na potoku Koncovčak na području Općine Sveti Martin na Muri, - postojeći lokalni plinovod Mursko Središće –Selnica – Zebanec – Lopatinec, - planirani lokalni plinovodi za Praporčan, Bukovec i gospodarsku zonu uz D209, - postojeći spojni svjetlovodni kabeli koji prolaze područjem Općine Selnica, - planirani odašiljači operatera GSM sustava, - mogući kompleks sabirno-otpremnog sustava za turističko ili gospodarsko iskorištavanje geotermalnih voda.“

Članak 5.

Članak 5. 1) U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Trasa tehnološkog plinovoda CPS Molve – Zebanec – Vučkovec je utvrđena kroz lokacijsku dozvolu, a u slučaju njene izmjene ili rekonstrukcije plinovoda, potrebno je voditi računa o krajobraznim vrijednostima prirodnog vodotoka u Bukovcu, južno od županijske ceste ŽC 2006 te o mogućnosti daljnje stambene gradnje uz južnu stranu iste prometnice u dijelovima Bukovca, gdje je cesta od osi potoka odmaknuta više od 50,0 m.“ 2) U članku 11., u stavku 3. tekst „plinskih polja“ zamjenjuje se tekstom „eksploatacijskih polja ugljikovodika“. 3) U članku 11., iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „4) Postojeće istražne bušotine ugljikovodika Merhatovec – 1 i Merhatovec – 2 bušotine su s utvrđenim geopotencijalom, ali kako je u međuvremenu bušotina Merhatovec – 1 likvidirana, a Merhatovec – 2 napuštena, za njihovo aktiviranje u svrhe iskorištavanja geotermalnog potencijala potrebno je ponoviti istraživanje.“ 4) U članku 11. dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8.

Članak 6.

Članak 6. 1) U članku 13. stavak 2. mijenja se i glasi: „2) Sukladno odredbama Prostornog plana Međimurske županije, na područjima naselja disperzne naseljenosti građevinska područja naselja nisu definirana granicama, već su za njih utvrđeni izgrađeni dijelovi naselja, a proširenje građevinskih cjelina moguće je na zemljište koje se nadovezuje na izgrađenu cjelinu, i to na maksimalnoj udaljenosti od 40,0 m od najbliže međe čestice na kojoj je izgrađena postojeća zgrada.“
Članak 7. 1) U članku 26., iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „5) Unutar naselja mogu se u stambenim, mješovitim i gospodarskim zonama te na zelenim površinama rezervirati prostori i graditi građevine u funkciji infrastrukturnih sustava, kao što su crpne stanice, retencije za oborinsku odvodnju, kišni vrtovi, preljevni sustavi i slično.“

Članak 8.

Članak 8. 1) U članku 27., u stavku 2., iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi: “- jedna ili kompleks građevina namijenjenih turizmu, uključujući i građevne komplekse smještajnog tipa u formi apartmana, bungalova i/ili kampa, odnosno kampirališta.”
Članak 9. 1) U članku 42., u stavku 2., u alineji 1. tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“. 2) U članku 42., u stavku 2., alineja 4. mijenja se i glasi: “- pojas podvrtnice određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, načelno služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak, a izgrađivati se može uz uvjet zadovoljenja koeficijenta izgrađenosti ukupne građevne čestice.” 3) U članku 42. stavak 3. mijenja se i glasi: „3) Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, stambene, stambeno–poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina iza stambenog pojasa na susjednim građevnim česticama.“ 4) U članku 42., stavak 8. mijenja se i glasi: „8) Izuzetno od stavka 5. ovog članka, garaža se može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je od regulacijske linije udaljena najmanje 10,0 m te da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.“

Članak 10.

Članak 10. 1) U članku 43., u stavku 1., alineja 8. mijenja se i glasi: “- uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambenoposlovnu građevinu, prema uvjetima iz članka 104.” 2) U članku 43., stavak 3. mijenja se i glasi: „3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko se unutar ruralnog stambenog područja interpolira turističko–ugostiteljski kompleks (hotel, pansion, restoran i slično) ili socijalni stacionarni kompleks (dom za starije i nemoćne osobe ili slično) - veličina interpolirane čestice nije ograničena, visina vijenca svih građevina na čestici može biti do 10,00 m, a kao prateći sadržaj je moguće graditi i sportsko–rekreacijske sadržaje standardnih sportova – prvenstveno tenis igrališta, mali nogomet, rekreacijski bazen i slično, pod uvjetom da su otvorena igrališta od stambenih jedinica na susjednim česticama udaljena najmanje 12,0 m.“

Članak 11.

Članak 11. 1) U članku 44., u stavku 1., u alineji 8. tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“. 2) U članku 44., u stavku 1., alineja 9. mijenja se i glasi: “- ukoliko se unutar ruralnog stambenog područja interpolira turističko–ugostiteljski kompleks (hotel, pansion, restoran i slično) ili socijalni stacionarni kompleks (dom za starije i nemoćne osobe ili slično) - veličina interpolirane čestice nije ograničena, a visina vijenca svih građevina na čestici može biti do 10,00 m, a kao prateći sadržaj je moguće graditi i sportskorekreacijske sadržaje standardnih sportova – prvenstveno tenis igrališta, mali nogomet, rekreacijski bazen i slično, pod uvjetom da su otvorena igrališta od 1. kolovoza 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1313 stambenih jedinica na susjednim česticama udaljena najmanje 12,0 m.”

Članak 12.

Članak 12. 1) U članku 45., u stavku 1., u alineji 1. tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“. 2) U članku 45., stavak 3. mijenja se i glasi: „3) Transformacija karakterističnog uzorka naselja primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remete osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava izgrađenost čestice iznad 40 % i etažnost iznad Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine.“

Članak 13.

Članak 13. 1) U članku 49., u stavku 1., tabela se mijenja i glasi: način najmanja najmanja najmanja dozvoljeni izgradnje širina dubina površina koeficijent osnovne građevne građevne građevne izgrađenosti građevine čestice čestice čestice / /kig/ /m/ /m/ m2/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 400,0 0,4 katne 18,0 30,0 540,0 0,4 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 300,0 0,4 katne 14,0 35,0 420,0 0,4 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 200,0 0,5 katne 6,0 25,0 150,0 0,5 2) U članku 49., iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi: „7) Ukoliko se u postojećim stambenim ulicama svih naselja nalazi pojedinačna neizgrađena zemljišna čestica, čija širina je uža od navedenih u tabeli iz stavka 1. ovog članka, ali se nalazi u uličnom nizu izgrađenih građevnih čestica (samostojećih ili poluotvorenih), čija karakteristična širina je također manja od navedenih u tabeli, čestica se može smatrati građevinskom ukoliko je širine barem kao susjedne građevne čestice, odnosno najmanje 12,0 m.“ 3) U članku 49. dosadašnji stavci 7. i 8. postaju stavci 8. i 9.

Članak 14.

Članak 14. 1) U članku 50., stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Preporučena dubina novoformirane građevne čestice je do 100,0 m, odnosno određuje se na način da se ne onemogući daljnji razvoj naselja u pozadini novoformirane građevne čestice.“
Članak 15. 1) Tekst članka 54. mijenja se i glasi: „1) Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 7,0 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. 2) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može biti maksimalno 45,0 cm. 3) Dvokatne građevine mogu se unutar stambenih zona graditi samo ukoliko se radi o građevinama društvene namjene ili građevinama turističke namjene. 4) Građevine više od dvokatnih na području Općine mogu biti samo postojeće građevine.“

Članak 16.

Članak 16. 1) Tekst članka 57. mijenja se i glasi: „1) Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti veća od 1,20 m. 2) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. 3) Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. 4) Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50 % svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. 5) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. 6) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine, ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). 7) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.

Članak 16.

8) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.“
Članak 17. 1) U članku 63., u stavku 1., alineja 3. mijenja se i glasi: “- ½ visine više građevine za građevine čija visina (vijenca) je veća od 7,0 m.”
Članak 18. 1) U članku 69., stavak 2. mijenja se i glasi: „2) Izuzetno se garaža može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je od regulacijske linije udaljena najmanje 10,0 m te da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.“

Članak 19.

Članak 19. 1) U članku 77., u stavku 2., alineja 4. mijenja se i glasi: “- kod ostalih cesta i poljskih putova 3,5 m.” Stranica 1314 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. kolovoza 2014.
Članak 20. 1) U članku 91. stavak 4. se briše.
Članak 21. 1) U članku 92. u stavku 1. tabela se mijenja i glasi: najmanja najmanja najmanja koeficijent koeficijent širina dubina površina izgrađenos- izgrađenograđevne građevne građevne ti građevne sti čestice čestice čestice čestice građevne površine do čestice 1,0 ha površine veće od 1,0 ha /m/ /m/ /m2/ /kig/ /kig/ 28,0 40,0 1.120,0 0,4 0,6 2) U članku 92. u stavku 2., alineja 5. mijenja se i glasi: “- međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;”

Članak 22.

Članak 22. 1) U članku 93., stavak 4. mijenja se i glasi: „4) Izuzetno od stavka 3 ovog članka, ako je poslovna građevina turističko–ugostiteljski kompleks (hotel, pansion, restoran i slično) ili socijalni stacionarni kompleks (dom za starije i nemoćne osobe ili slično) - veličina interpolirane čestice nije ograničena, visina vijenca svih građevina na čestici može biti do 10,00 m, a kao prateći sadržaj je moguće graditi i sportsko–rekreacijske sadržaje standardnih sportova – prvenstveno tenis igrališta, mali nogomet, rekreacijski bazen i slično, pod uvjetom da su otvorena igrališta od stambenih jedinica na susjednim česticama udaljena najmanje 12,0 m.“ VRSTE STOKE KOEF. TEŽINA kg 10 UVJETNIH GRLA krava, steona junica 1,00 500,00 10 bik 1,40 700,00 7 vol 1,20 600,00 8 junad 1-2 godine 0,60 300,00 17 junad 6-12 mjeseci 0,30 150,00 33 telad 0,15 75,00 67 teški konji 1,20 600,00 8 srednje teški konji 1,00 500,00 10 laki konji 0,80 400,00 13 ždrebad 0,50 250,00 20 divljač - papkari (srne, 0,75 375,00 13 jeleni) krmača + prasad 0,30 150,00 33 tovne svinje od 25 do 0,15 75,00 67 110 kg prasad do 2 mjeseca 0,02 10,00 500

Članak 23.

Članak 23. 1) U članku 95., u stavku 5. tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“.
Članak 24. 1) U članku 104., u stavku 3., alineja 1. mijenja se i glasi: “- unutar utvrđenih granica građevinskih područja naselja maksimalni kapacitet je do 30 uvjetnih grla, pri čemu se udaljenost prateće građevine za držanje životinja od najbližeg stambenog prostora, građevine odgojne ili obrazovne ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) utvrđuje prema kapacitetu građevine za držanje životinja na sljedeći način: - za kapacitet do 10 uvjetnih grla minimalna udaljenost iznosi 12,0 m, - za kapacitet od 10 do 30 uvjetnih grla minimalna udaljenost iznosi 50,0 m. 2) U članku 104., u stavku 3., alineja 2. mijenja se i glasi: “- na područjima naselja disperzne naseljenosti maksimalni kapacitet uzgoja životinja nije ograničen, ali se udaljenost prateće građevine za držanje životinja od najbližeg stambenog prostora, građevine odgojne ili obrazovne ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) utvrđuje prema kapacitetu građevine za držanje životinja na sljedeći način: - za kapacitet do 10 uvjetnih grla minimalna udaljenosti iznosi 12,0 m, - za kapacitet od 10 do 30 uvjetnih grla minimalna udaljenosti iznosi 50,0 m, - za kapacitete iznad 30 uvjetnih grla minimalna udaljenost se utvrđuje kao i za gradnju ovakvih sadržaja izvan naselja, prema tabeli iz članka 115.” 3) U članku 104., u stavku 6., tabela se mijenja i glasi:

Članak 24.

BROJ KOMADA EKVIVALENT 30 60 100 250 UVJETNIH UVJETNIH UVJETNIH UVJETNIH GRLA GRLA GRLA GRLA 30 60 100 250 21 43 71 179 25 50 83 208 50 100 167 417 100 200 333 833 200 400 667 1.667 25 50 83 208 30 60 100 250 38 75 125 313 60 120 200 500 40 80 133 333 100 200 333 833 200 400 667 1.667 1.500 3.000 5.000 12.500 1. kolovoza 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1315 ovce i koze 0,10 50,00 100 janjad 0,05 25,00 200 pilići (perad prosj. 0,0025 1,25 4.000 težine do 2,5 kg/kom) velika perad prosj. 0,02 10 500 težine od 2,5 do 30 kg/ kom (nojevi, veliki purani i slično) male ptice do 0,5 kg/ 0,001 0,5 10.000 kom zečevi i kunići 0,01 5 1.000 činčile i sl. male 0,005 2,5 2.000 životinje

Članak 25.

Članak 25. 1) U članku 107. u stavku 2. u alineji 1. tekst „plinskih polja“ zamjenjuje se tekstom „eksploatacijskih polja ugljikovodika“. 2) U članku 107. u stavku 2. alineja 2. mijenja se i glasi: “- područje potencijalnih geotermalnih bušotina Merhatovec 1 i 2 /oznaka E2/” 3) U članku 107. u stavku 2. iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3., koja glasi: “- lokacije istraživanja potencijalnog istražnog prostora ugljikovodika i geotermalne vode” 4) U članku 107. u stavku 2. dosadašnje alineje 3., 4. i 5. postaju alineje 4., 5. i 6.

Članak 26.

Članak 26. 1) U članku 109., u stavku 9., alineja 4. mijenja se i glasi: “- međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;” 2) U članku 109., u stavku 9., alineja 5. mijenja se i glasi: “- visina vijenca građevina može iznositi najviše 10,0 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodnotehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine,” 3) U članku 109., u stavku 9., iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi: “- ukoliko je čestica površine do 1,0 ha, koeficijent izgrađenosti čestice može iznositi najviše kig=0,4, a ukoliko čestica ima površinu veću od 1,0 ha, koeficijent izgrađenosti čestice može iznositi najviše kig=0,6,” 4) U članku 109., u stavku 9., dosadašnje alineje 6. i 7. postaju alineje 7. i 8.

Članak 27.

Članak 27. 1) U članku 110., u stavku 3. tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“.
Članak 28. 1) U članku 115., stavak 2. mijenja se i glasi: „2) Gospodarski opravdani kapacitet se određuje s minimalno 30 uvjetnih grla kod čega se kapacitet utvrđuje sukladno tabeli iz članka 104. ovih odredbi.“ 2) U članku 115., u stavku 4. alineja 6. mijenja se i glasi: 300 600 1.000 2.500 600 1.200 2.000 5.000 12.000 24.000 40.000 100.000 1.500 3.000 5.000 12.500 30.000 60.000 100.000 250.000 3.000 6.000 10.000 25.000 6.000 12.000 20.000 50.000 “- udaljenost građevina za uzgoj životinja, koje se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva, treba od građevinskih područja naselja, od izdvojenih područja ugostiteljsko–turističke namjene, od izdvojenih područja sporta i/ili rekreacije, od groblja te od zaštićenih, evidentiranih i neevidentiranih, a ovim planom navedenih spomenika graditeljske baštine, kao i od cestovnih prometnica, biti određena prema vrijednostima iz sljedeće tablice: kapacitet građevine za uzgoj najmanja udaljenost u metrima od (držanje) životinja relevantne građevine – broj uvjetnih grla UG radi komercijalne neisplativosti nije dozvoljeno prenamijeniti obradivo do 30 UG tlo u građevinske čestice za gradnju građevine ili kompleksa u funkciji uzgoja životinja 30 – 60 UG 50 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obra- 60 - 100 UG 70 m zovne ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) ili područja za razvoj susjedne građevine osnovne namjene, ukoliko 200 m je susjedna čestica do na- 100 – 250 UG vedene udaljenosti locirana u izgrađenom stambenom području, a nije izgrađena 50 m od državne ceste 20 m od županijske i lokalne ceste 500 m od građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja u kojima je predviđeno lociranje stacionarnih sadržaja više od 250 UG (turističke zone, stambene zone, zdravstvene ustanove, smještajni kapaciteti socijalne skrbi i slično)

Članak 28.

100 m od državne ceste 50 m od županjske i lokalne ceste Stranica 1316 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. kolovoza 2014. 3) U članku 115. u stavku 6., tekst „30 %“ zamjenjuje se tekstom „40 %“.
Članak 29. 1) U članku 125. stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Unutar područja Općine Selnica potrebno je kroz izradu planova i projekata osigurati: - dovršenje uređenja parka uz školu u Selnici, - dovršenje uređenja parka uz crkvu u Selnici, - uređenje područja „Muzeja nafte Selnica“ na južnom ulazu u Selnicu uz gospodarsku zonu, - dovršenje uređenja tradicijskih zelenih poteza uz ulice i oko poklonaca i raspela u svim naseljima, - uređenje k.č. 6054 k.o. Selnica izvedbom šetnice i parka uz potok.“

Članak 30.

Članak 30. 1) U članku 132., iza stavka 2., dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „3) Unutar izdvojenog područja sportskog parka i izletišta u Plešivici mogu se urediti ugostiteljsko-turistički sadržaji uslužnog i stacionarnog tipa u vidu kampa ili turističkog naselja, pod uvjetom da izgrađenost čestice ne prijeđe 40 % njene površine, etažnost zgrada ne prijeđe 3 etaže i to Po+P+1, a visina (vijenca) zgrada ne prijeđe 3,80 m.“
Članak 31. 1) Tekst članka 140. mijenja se i glasi: „1) Radi osiguranja uvjeta za projektiranje novih prometnica čije trase su planski predviđene, osiguravaju se koridori unutar kojih, do preciziranja trase prometnice lokacijskom dozvolom ili aktom za građenje, nije dozvoljeno ništa graditi, i to u sljedećim minimalnim širinama koridora: - županijske ceste 40,00 m - lokalne ceste 20,00 m - ostale ceste 16,00 m 2) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa izvedene kategorizirane prometnice potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste u skladu s člankom 55. Zakona o cestama („Narodne novine“, br. 84/11, 22/13, 54/13). 3) U slučaju projektiranja priključaka na kategoriziranu prometnicu, priključak je potrebno predvidjeti sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“, br. 119/07) te je za isti potrebno ishoditi posebne uvjete nadležne uprave za ceste sukladno čl. 51. Zakona o cestama.“

Članak 32.

Članak 32. 1) U članku 141., u stavku 1., alineja 1. mijenja se i glasi: “- ŽC 2005 – Vrhovljan (ŽC2003) – Selnica – Zebanec Selo – D209,” 2) U članku 141., u stavku 1., alineja 2. mijenja se i glasi: “- ŽC 2006 – D209 – Selnica – Prekopa (D227).”
Članak 33. 1) U članku 149., iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „4) Broj potrebnih parkirališnih i garažnih mjesta za stacionarne turističke građevine i komplekse određuje se prema posebnom propisu.“
Članak 34. 1) U članku 153. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: „1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, br. 73/08 i 90/11) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju sljedeći propisi: - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju („Narodne novine“, br. 114/10) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine („Narodne novine“, br. 42/09) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže („Narodne novine“, br. 108/10) - Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme („Narodne novine“, br. 131/12).“ 2) U članku 153. dosadašnji stavci 1., 2. i 3. postaju stavci 2., 3. i 4.

Članak 35.

Članak 35. 1) Tekst članka 154. mijenja se i glasi: „1) Zone i uvjeti lociranja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme mobilnih komunikacijskih sustava, kao i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija, definirane su u Prostornom planu Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 7/01, 8/01 i 23/10) koji se primjenjuje neposredno i to: - neposrednom primjenom kartografskog prikaza telekomunikacijske infrastrukture iz Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije, - neposrednom primjenom odredbi Odluke o donošenju izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 23/10), u postupcima za izdavanje lokacijskih dozvola za antenske stupove, tipske prihvate i bazne postaje s pripadajućom poveznom opremom mobilnih komunikacijskih sustava i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija. 2) Osim navedenih uvjeta kod lociranja antenskih stupova potrebno se pridržavati i sljedećih uvjeta: - samostojeće stupove s elektroničke komunikacijske infrastrukture i drugie vrste antenskih uređaja treba locirati najmanje 100,0 m izvan naselja te jednako toliko udaljeno od groblja, sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja, - tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju iz vizure prilaza naselju.“

Članak 36.

Članak 36. 1) U članku 157. u stavku 2. tekst „plinskih polja“ zamjenjuje se tekstom „eksploatacijskih polja ugljikovodika“. 1. kolovoza 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1317 2) U članku 157. u stavku 2. tekst „Aproksimativna“ zamjenjuje se tekstom „Utvrđena“.
Članak 37. 1) Iza članka 157. dodaje se novi članak157a. koji glasi: „Članak 157a. 1) Zaštitna zona cjevovoda za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika je 60,0 m, odnosno 30,0 m obostrano od osi cjevovoda, unutar kojeg područja nije predviđena gradnja, a u izuzetnim slučajevima posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje vlasnik, odnosno održavatelj cjevovoda. 2) Zona opasnosti cjevovoda za međunarodni transport plina i produkata ugljikovodika je 400,0 m, odnosno 200,0 m obostrano od osi cjevovoda, unutar kojeg područja posebne uvjete za izvođenje zahvata u prostoru izdaje vlasnik, odnosno održavatelj cjevovoda. 3) U zelenom pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda za transport plina i produkata ugljikovodika zabranjeno je saditi biljke čije korjenje raste dublje od 1,0 m, odnosno zabranjeno je obrađivati zemlju dublje od 0,5 m.“

Članak 38.

Članak 38. 1) U članku 158., u stavku 5. mijenja se tabela tako da glasi: vrsta gradnje minimalni razmak od plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 0,20 od javnih cesta, ulica, putova 3,00 i nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenih građevina, 4,00 trafostanica i visokih stabala od vodotoka, bolnica, škola, 6,00 dvorana i sl. građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i grtađevina građenih od drveta ili obučenih u drvo od nadzemnih visokonaponskih 10,00 kabela od željezničkih pruga 12,00

Članak 39.

Članak 39. 1) Iza članka 158. dodaje se podnaslov „5.2.3. Energija iz nekonvencionalnih obnovljivih izvora“ i novi članci 158a., 158b. i 158c. koji glase: “Članak 158a. 1) Osim mogućnosti priključenja na konvencionalne sustave opskrbe energijom (javne sustave opskrbe električnom energijom, plinom i toplom vodom), za osiguranje energetskih potreba građevina poželjno je korištenje energije iz nekonvencionalnih, obnovljivih izvora i kogeneracije. 2) Korištenje energije iz nekonvencionalnih izvora moguće je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava. 3) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo) moguće je predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu i korištenu prvenstveno za vlastite potrebe ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske), - energane, odnosno postrojenja namijenjena za proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za tržište. 4) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 88/12), drugim posebnim propisima te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.