Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 204
Članak 89.
Članak 89.
(1) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se, u skladu s namjenom površina iz kartografskog prikaza br. 1. / Korištenje i namjena prostora, graditi i uređivati: - ulična mreža, - parkirališta i javne garaže, - autobusni kolodvor sa pratećim sadržajima i autobusne stanice, - željeznička mreža - pruge i kolodvor, - mreža biciklističkih staza i traka, - pješačke zone i putovi.
(2) Na kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet određeni su koridori za cestovna i željezničko-cestovna čvorišta, a detaljni visinski odnosi određivat će se detaljnim planovima ili detaljnijim rješenjem prometnica. 6.1.1. Ulična mreža
Članak 90.
Članak 90.
(1) Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.
(2) U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.
Članak 91.
(1) Osnovna ulična mreža na području obuhvata GUP-a sastoji se od: - glavnih gradskih ulica, - sabirnih gradskih ulica, - ostalih gradskih ulica.
(2) Prometni sustav iz ovog Plana čine državne ceste i nerazvrstane ceste pod upravom Grada Čakovca. Nerazvrstane ceste pod upravom Grada Čakovca kategoriziraju se na ceste većeg značaja (u rangu županijskih cesta) i gradske ceste manjeg značaja (u rangu lokalnih cesta).
(3) Zaštitni pojas državnih cesta i gradskih kategoriziranih cesta utvrđuje se sukladno Zakonu o cestama, odnosno utvrđen je za državne ceste sa 25,0 m, za gradske kategorizirane ceste većeg značaja (u rangu županijskih cesta) sa 15,0 m, a za gradse kategorizirane ceste manjeg značaja (u rangu lokalnih cesta) sa 10,0 m, obostrano i mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.
(4) Za izmještanje državne ceste DC209, Čakovec- Mursko Središće (obilaznica Šenkovca) i sjevernu obilaznicu grada Čakovca potrebno je čuvati koridore u širini 100 m.
(5) Osnovni uvjeti kojima javne ceste i njihovi funkcionalni i tehnički elementi, uvjeti priključenja, zaštitni pojas, kategorizacija i dr. moraju udovoljavati Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 461 određeni su zakonom i ostalim odgovarajućim propisima i obvezujući su pri izradi prostornih planova užeg područja i prethodne dokumentacije (idejna rješenja i dr.) potrebne za postupak koji provodi nadležno upravno tijelo u vezi utvrđenja prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i drugih elemenata prometne infrastrukturne mreže (lokacijska dozvola odnosno drugi zakonom propisani odgovarajući akt).
Članak 92.
Članak 92.
(1) Javno prometne površine i ostale ceste su preostali dio prometne mreže iz ovog Plana, a čini je sustav glavnih gradskih ulica, sabirnih ulica i ostalih cesta - intrazonskih ulica različitih namjena (stambene, poslovne, industrijske i dr.) koje povezuju dvije ili više zona različite namjene.
(2) Osigurani koridor iz ovog članka stavka 1, u kome se mora smjestiti ukupan poprečni profil prometnice, utvrđen ovim Planom iznosi: - za glavne gradske ulice 30 m; - za sabirne ulice 25 m; - za ostale ceste i ulice koridor rezervacije prostora se ne utvrđuje.
(3) Osnovni uvjeti kojima javno prometne površine i ostale ceste i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stanovišta sigurnosti prometa obvezujući su pri izradi prostornih planova užeg područja i prethodne dokumentacije (idejna rješenja i sl.) potrebne za postupak koga provodi nadležno upravno tijelo u vezi utvrđenja prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i drugih elemenata prometne infrastrukturne mreže (lokacijska dozvola odnosno drugi zakonom propisani odgovarajući akt), a čine ih: - prometni uvjeti, - uvjeti određenja horizontalnog toka trase prometnica, - uvjeti određenja vertikalnog toka trase prometnica, - uvjeti određenja poprečnog profila prometnica, - uvjeti određenja prometno-tehničkih elemenata raskrižja, - uvjeti određenja pratećih sadržaja prometnica a odnose se na autobusna stajališta za javni prijevoz, ulična ili rubna parkirališta, benzinske postaje i uslužne centre, - uvjeti određenja biciklističkih staza i komunikacija, - uvjeti određenja pješačkih komunikacija i prostora, - uvjeti određenja hortikulture vezane za prometnice.
Članak 93.
Članak 93.
(1) U pravilu, širina prometne trake za glavne gradske ulice iznosi 3,5 m, za sabirne ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m.
(2) Novoplanirane ulice ne mogu biti uže od 10,0 m (ukupni profil).
(3) Kod postojećih nekategoriziranih ulica najmanja udaljenost regulacijskog pravca ulice ne može biti manja od 5,0 m od osi kolnika, osim u već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama gdje, iznimno, može biti i manja ali ne manja od 2,75 m.
(4) Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet, i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s time da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se vežu najviše dvije građevne čestice.
(5) Slijepa ulica može biti najviše dužine do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.
(6) Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m.
(7) Sva križanja s prugom na brzoj cesti Mursko Središće-čvor Štefanec su denivelirana. Križanja s prugom na drugim dijelovima osnovne ulične mreže mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopuštaju prostorne mogućnosti.
(8) Prigodom gradnje gradskih ulica moraju se predvidjeti drvoredi.
(9) Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl.
Članak 93.
(10) Odredbama ovog GUP-a se predviđa korištenje nekih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima prema kartografskom prikazu br. 3a potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.
Članak 94.
(1) Postojeće građevine odnosno građevne čestice na kojima postoji mogućnost gradnje građevina u skladu s ovim Planom a neposredno graniče s postojećim ili planiranim javnim prometnim površinama i to glavnim mjesnim i sabirnim ulicama, ne mogu imati kolni priključak neposredno na te ulice već na postojeće intrazonske ulice ili ostale ceste čiji elementi ispunjavaju osnovne uvjete kojima javno prometne površine i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stanovišta sigurnosti prometa ili planirane intrazonske ulice ili ostale ceste definirane prostornim planom užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom.
(2) Iznimno, postojeće građevine odnosno građevne čestice na kojima postoji mogućnost gradnje građevina u skladu s ovim Planom a neposredno graniče s postojećim ili planiranim javnim prometnim površinama i to glavnim mjesnim i sabirnim ulicama, mogu imati kolni priključak neposredno na te ulice ako zbog okolne izgrađenosti ili denivelacije ne postoji mogućnost kolnog priključka s intrazonskih ulica a radi se o pojedinačnim građevnim česticama - interpolacijama Stranica 462 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 kojima se dovršava blokovska ili druga gradnja ili se radi o postojećim građevinama.
(3) Postojeće građevine odnosno građevne čestice na kojima postoji mogućnost gradnje građevina u skladu s ovim Planom a neposredno graniče s postojećim ili planiranim javnim prometnim površinama - intrazonskim ulicama, mogu imati kolni priključak neposredno na postojeće intrazonske ulice čiji elementi ispunjavaju osnovne uvjete kojima javno prometne površine i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stanovišta sigurnosti prometa ili planirane intrazonske ulice definirane prostornim planom užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom za javno prometne površine, osim na samom križanju.
Članak 94.
6.1.2. Parkirališta i garaže
Članak 95.
(1) Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisi o vrsti sadržaja, površini i broju zasebnih korisničkih jedinica u građevini, a utvrđuje se prema tabeli iz slijedećeg stavka ovog članka, a dodatno za visoko konsolidirana i konsolidirana područja prema urbanim pravilima iz poglavlja 7.3.2.1 i 7.3.2.2. odredbi za provođenje.
(2) Potreban broj PGM-a određuje se na 1000 m2 korisnog prostora, ovisno o namjeni prostora u građevini: Za posjetitelje Za zaposlene Namjena prostora 2 Prosječna vrijednost po 1000 m ili određivanje po korisnog prostora Stanovanje Proizvodnja, skladišta i sl. Trgovine, banke, pošta, usluge Drugi poslovni sadržaji (uredi) Restorani i kavane Športske građevine, višenamjenske 0,2/1 dvorane Škole i vrtići Zdravstvene građevine minimalni broj Smještajne turističke građevine mjesta određuje (hoteli, moteli, pansioni i sl.) propisu, ovisno Potreban broj PGM-a dobiva se zbrajanjem vrijednosti
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, na područjima proizvodnih i poslovnih gospodarskih zona (I, I1, I2, K, K1, i K2) za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m 2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.
(4) Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2 ovog članka, odrediti će se po jedan PGM za:
Članak 95.
- hotele i pansione na svake dvije sobe; - kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 20 sjedala; - športske dvorane i igrališta s gledalištima na 20 sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta; - ugostiteljsku namjenu na 4 do 12 sjedećih mjesta; - škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece; - 1/1 stan 4 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 40 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 20 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 50 0,5/1 zaposlenik - po smjeni gledatelj 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 5 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 20 0,5/1 zaposlenik - po smjeni garažnih i parkirališnih se prema posebnom 0,25/1 zaposlenik po smjeni o vrsti i kategorizaciji iz obje kolone - bolnice, na 4 kreveta ili 3 zaposlena u smjeni; - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl. na 3 zaposlena u smjeni; - vjerske građevine na 5 do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.
Članak 96.
Članak 96.
(1) Postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje, a parkirališta samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smještaja za vozila.
(2) Parkiranje je moguće na svim ulicama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz sabirne gradske ulice mogu biti uzdužna ili kosa, a uz ostale gradske ulice mogu biti i okomita. Ako se parkirališta grade uz sabirne gradske ulice ili gradske ulice dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h. Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 463
(3) Predviđene moguće ili obavezne lokacije za gradnju javnih garaža su označene u kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet - cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički.
(4) GUP-om se omogućuje gradnja javnih i drugih podzemnih garaža na svim mjestima, gdje je to potrebno ili opravdano.
Članak 97.
Članak 97.
(1) Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba s teškoćama u kretanju. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba s teškoćama u kretanju. 6.1.3. Mreža željezničkog prometa
Članak 98.
(1) Planira se modernizacija i elektrifikacija željezničkog čvora i dogradnja dijelova željezničke mreže, te osposobljavanje za daljnje uključivanje u sustav javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika.
(2) Planirani koridori omogućuju zadržavanje postojećih niveleta pruga.
(3) Industrijski kolosijeci mogu se graditi na površinama gospodarske, proizvodne namjene.
(4) Pri izdavanju dozvola za zahvate u prostoru unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge Varaždin-Čakovec-Kotoriba treba uzeti u obzir dogradnju drugog kolosijeka, za što se osigurava zaštitni pojas širine 25,0 m lijevo i desno od osi postojećeg kolosijeka, odnosno ukupno 50,0 m.
(5) GUP-om je planirana gradnja novog putničkog kolodvora definirana površinom u kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet-cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički.
Članak 99.
Članak 99.
(1) U zaštitnom pojasu željeznice nije dozvoljena nikakva izgradnja osim željezničkih građevina i prolaza ispod, iznad i u razini s prugom, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Iznimka je željezničko zemljište na kojem se planirani zahvati trebaju uskladiti s posebnim uvjetima. 6.1.4. Mreža biciklističkih staza i traka
Članak 100.
(1) Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice, te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.
(2) Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet-cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama.
(3) Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.
(4) Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 40 km/h.
(5) Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%. 6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo
Članak 101.
Članak 101.
(1) Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, pothodnici i prečaci, te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu uređivat će se i manje pješačke zone u drugim gradskim dijelovima.
(2) Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,5 m.
(3) Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m.
(4) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci. 6.1.6. Benzinske postaje
Članak 102.
Članak 102.
(1) Na kartografskom prikazu br. 3.a./ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet - cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički, prikazane su lokacije postojećih i načelne lokacije mogućih benzinskih postaja.
(2) Osim evidentiranih lokacija, prema stavku 1. ovog članka, benzinske postaje se mogu graditi i na drugim lokacijama, pod uvjetom da se lociraju unutar gospodarskih, proizvodnih ili poslovnih zona (I, I1, I2, K, K1, K2 i K3) i da su prometno vezane na državne ceste ili kategorizirane gradske ceste.
(3) Sadržaj benzinskih postaja određuje se prema posebnom propisu.
(4) Kod izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće benzinske postaje potrebno je: - najmanje 20% površine građevne čestice urediti kao hortikulturno uređene, zelene površine, Stranica 464 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 od čega jedan dio treba činiti zaštitno zelenilo prema okolnim sadržajima drugih namjena, - građevine benzinske postaje na čestici locirati na način da koeficijent izgrađenosti ne prelazi kig=0,30, - visinu (vijenca) građevine predvidjeti do 7,0 m, - broj etaža građevina predvidjeti do najviše 1 podzemnu i 2 nadzemne etaže, odnosno ukupno 3 etaže (E=Po+P+1).
(5) Odredbe iz ovog članka analogno se primjenjuju i na druge građevine u funkciji opskrbe prijevoznih sredstava gorivom u maloprodaji. 6.2. Telekomunikacije
Članak 103.
Članak 103.
(1) S obzirom na ubrzani i nepredvidivi tehnološki razvoj i tržišno nadmetanje u telekomunikacijama ovaj GUP se u dijelu telekomunikacija smatra konceptom razvoja, a planirane lokacije i trase smatraju se načelnima.
(2) GUP-om se određuje: - postojeće i moguće trase magistralnih, spojnih i pristupnih vodova; - postojeći i mogući razmještaj mjesnih centrala i UPS-ova.
Članak 104.
(1) Trasa telekomunikacijske kanalizacije za nepokretne mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 3b/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije.
Članak 105.
Članak 105.
(1) Komutacijski objekti mogu se smještati u zasebne građevine samo za tu namjenu, a mogu biti smještene i u građevinama za druge namjene.
(2) Minimalna površina zasebne građevne čestice komutacijskog objekta treba biti 6,0 m širine x 8,0 m dubine, pri čemu udaljenost objekta od linije regulacije na zasebnoj čestici ne smije biti manja od 4,0 m, a od ostalih međa ne smije biti manja od 1,0 m.
(3) Minimalna površina prostora za gradnju komutacijskog objekta unutar čestice druge namjene treba biti 4,0 m x 4,0 m, pri čemu udaljenost objekta od linije regulacije ne smije biti manja od 4,0 m, a od ostalih međa ne smije biti manja od 1,0 m.
Članak 106.
Članak 106.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, kao podzemnu kanalizacijiu, lociranu u pravilu unutar javnih površina, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, prema uvjetima članka 105., stavka 2. - gradnju manje građevine za lociranje TK opreme, prema uvjetima članka 105., stavka 3. - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0m x 1,0m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
Članak 107.
Članak 107.
(1) Sve građevine priključuju se podzemno na telekomunikacijsku mrežu. Mjesto i način priključivanja odredit će se detaljnim planovima uređenja i projektom.
Članak 108.
(1) Telekomunikacijsku mrežu i komutacijske objekte treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (»Narodne novine«, broj 88/01), prema ostalim posebnim propisima, i pravilima struke.
Članak 109.
(1) Pri projektiranju i izvedbi telekomunikacijske mreže i komutacijskih objekata potrebno je primijeniti materijale i opremu atestiranu za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu.
Članak 110.
Članak 110.
(1) Antenski stupovi za postavu baznih postaja pokretne telekomunikacijske mreže mogu se graditi u području obuhvata Plana u gospodarskim zonama proizvodne namjene, ne na rubnom području sa zonom stambene ili društvene namjene, a na njih se mogu postavljati uređaji više operatera, ovisno o tehničkim mogućnostima. Gradnja antenskih sustava baznih postaja unutar građevinskih područja veličinom i oblikom ne smije narušiti vizure naselja, a izvan građevinskih područja naselja krajobraz.
(2) Telekomunikacijske bazne postaje se mogu postavljati i unutar drugih zona, izuzev parkovnih površina, isključivo na visoke građevine, građene s najmanje 5 nadzemnih etaža (E= P+4), uz uvjet da se postavljaju na atestirane tipske prihvate, ukupne visine prihvata do 5,0 m.
(3) Odredbe iz stavaka 1. i 2. ovog članka analogno se primjenjuju na druge vrste antenskih prijemnika, odnosno odašiljača (radijske antene i slično). Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 465
Članak 111.
Članak 111.
(1) Javne telefonske govornice smještaju se uz javne sadržaje, uz glavne prometnice, te na svim mjestima gdje se očekuje veće kretanje ljudi. 6.3. Plinoopskrba
Članak 112.
(1) Mreža plinoopskrbe grada Čakovca prikazana je na kartografskom prikazu br. 3c/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustavplinoopskrba.
Članak 113.
(1) Na području koje obuhvaća GUP plinska je mreža s glavnim opskrbnim pravcima i razvodom do potrošača uglavnom izgrađena. Zbog toga se definiraju odredbe za širenje mreže (srednjetlačne i u najvećoj mjeri niskotlačne) na nova područja obuhvaćena Planom ili rekonstrukciju postojeće mreže.
Članak 114.
Članak 114.
(1) Pri izgradnji plinovoda (magistralnih i lokalnih), plinovodnih mreža, kućnih instalacija, kao i određi- Minimalni razmaci Plinovodi međusobno Plinovod prema vodovodu i kanalizaciji Plinovod do toplovoda Plinovod prema informacijskim kablovima Plinovod do podzemnih elektroenergetskih vodova Plinovod od šahtova i kanala Plinovod od ruba vodotoka ili vanjske nožice nasipa
(6) Plinsku mrežu - cjevovode treba polagati u koridorima postojećih odnosno planiranih prometnica.
Članak 115.
(1) Plinske redukcijske stanice (RS) do 6000 m3/h izgrađene na otvorenom uobičajeno kao limeni kiosci ili ormarići, moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 10,0 m, do javne ceste najmanje 4,0 m, do željezničke pruge 12,0 m, a do javne transformatorske stanice najmanje 4,0 m. Do RS treba osigurati kolni pristup s javno prometne površine.
(2) Detaljna lokacija RS, kao i veličina potrebne čestice, veličina i izgled same stanice koja ovisi o radnim i sigurnosnim uvjetima odredit će se u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja, na prostorima za koje je to propisano. vanju propisanih zaštitnih koridora plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, primjenjuju se važeći tehnički i sigurnosni propisi.
(2) Uz magistralni plinovod potrebno je osigurati zaštitni koridor plinovoda u širini 30 m lijevo i desno od plinovoda u kojem je zabranjeno graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi.
(3) Visokotlačni napojni plinovodi (VT) položeni su podzemno na dubini najmanje 1,0 m. Udaljenost vanjske stjenke visokotlačnog plinovoda do najbliže građevine iznosi najmanje 10,0 m. Ako je plinovod položen u zaštitnom pojasu zelenila i sl., sigurnosna udaljenost je 7,0 m.
Članak 115.
(4) Srednjetlačni napojni i razvodni plinovodi položeni su podzemno na dubini 1,0 m. Sigurnosna udaljenost vanjske stjenke ST plinovoda do građevine iznosi najmanje 2,0 m, a za NT plinovod najmanje 1,0 m. U skladu s tehničkom praksom srednjetlačni plinovod ima zaštitni pojas u neizgrađenim prostorima u širini od 6,0 m sa svake strane računajući od osi cjevovoda.
(5) Udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih cjevovoda ili podzemnih struktura koje nisu u vezi s plinovodom treba biti: Križanje (m) Paralelno vođenje (m) 0,2 0,6 0,2 0,6 1,0 1,0 0,3 0,5 0,5 1,0 0,2 0,3 5,0
Članak 116.
Članak 116.
(1) Kod izgradnje plinske mreže poštuju se važeće hrvatske norme, a u nedostatku hrvatskih normi koriste se DIN i ISO norme. 6.4. Elektroopskrba
Članak 117.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe grada Čakovca prikazano je na kartografskom prikazu br. 3d/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav-elektroopskrba.
Članak 118.
(1) Opće pretpostavke na kojima se temelji razvoj elektroenergetske mreže su slijedeće: Stranica 466 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 - omogućiti razvoj buduće 20 kV mreže koja će do trenutka promjene napona funkcionirati na 10 kV naponskoj razini.
Članak 119.
Članak 119.
(1) Zahtjevi koje je potrebno zadovoljiti pri planiranju elektroenergetske mreže su slijedeći: - trafostanice 10(20)/0,4 kV mogu biti izvedene kao slobodnostojeće građevine ili u sklopu veće građevine druge osnovne namjene; - minimalna površina zasebne građevne čestice trafostanice treba biti 6,0 m širine x 8,0 m dubine, a područja za gradnju trafostanice unutar čestice druge namjene 6,0 m x 6,0 m, pri čemu trafostanica od linije regulacije na zasebnoj čestici ne smije biti udaljena manje od 4,0 m, a od ostalih međa ne smije biti udaljena manje od 1,0 m, te od najbliže susjedne samostojeće građevine (ukoliko nije ugrađena i smatra se dijelom građevnog kompleksa) ne smije biti udaljena manje od 3,0 m, - svim se trafostanicama iz funkcionalnih razloga mora omogućiti prilaz za dopremu opreme i zbog radova na održavanju, bilo osiguranjem direktog prilaza s javne prometne površine, bilo utvrđivanjem prava služnosti za prilaz trafostanici, preko čestice druge namjene; - trase postojećih kabela 10 kV koristiti za polaganje zamjenskih 20 kV kabela, trase koje nije moguće koristiti za polaganje novih 20 kV kabela treba zamijeniti novim najkraćim trasama poštujući postojeće i planirano stanje namjene i izgrađenosti prostora kao i postojeće i planirano stanje ostalih infrastrukturnih sustava na njima; - visokonaponske priključke planiranih trafostanica izvesti tipiziranim 10(20) kV kabelima, interpolirajući ih u postojeću mrežu.
Članak 120.
Članak 120.
(1) Razvoj elektroenergetske distributivne mreže mora biti usklađen s potrebama u prostoru koje je nemoguće detaljno prognozirati te je zato potrebno: - za zone namijenjene gospodarskoj djelatnosti, za koje se planira velika promjena načina korištenja prostora u odnosu na današnju, obavezno izraditi prostorni plan užeg područja koji će u skladu s planom prometnica odrediti trase elektroenergetske distributivne mreže; - u postojećim zonama gospodarskih djelatnosti s razvijenom elektroenergetskom infrastrukturom prilikom gradnje građevina, kod kojih se zahtjeva znatnije povećanje snage koje nije moguće namiriti iz postojećih ili planom određenih elektroenergetskih građevina, uvjetovati izgradnju trafostanica u sklopu građevina osnovne namjene, u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja odnosno izdavanja lokacijske dozvole; - u stambeno poslovnim zonama s razvijenom elektroenergetskom infrastrukturom prilikom gradnje građevina, trase kabela locirati ovisno o lokaciji trafostanice, postojećim elektroenergetskim trasama i koridorima te pristupnim prometnicama.
Članak 121.
Članak 121.
(1) Niskonaponski kućni priključak za pojedinu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji distributera uz pridržavanje slijedećih uvjeta: - tipski priključni (razvodni) elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine ili veži na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod - u postojećim stambenim i poslovnim zonama, - za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora ili na zaštitnim zelenim površinama, na način da ne smeta prometu, locirati kabelski razvodni ormar, u svrhu elektroopskrbe jedne ili više planiranih građevinskih ćestica i/ili javne rasvjete. 6.5. Vodnogospodarski sustav
Članak 122.
Članak 122.
(1) Vodnogospodarski sustav grada Čakovca prikazan je na kartografskom prikazu br. 3e/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav-vodoopskrba i odvodnja. 6.5.1. Vodoopskrba
Članak 123.
(1) Kod projektiranja, ograničenja i smjernice u smislu dozvoljenih tlakova, brzina i količine protoka, smjernice priključenja na komunalnu vodoopskrbnu infrastrukturu u postupku izdavanja lokacijskih (građevinskih) dozvola izdaje nadležno komunalno poduzeće.
Članak 124.
(1) Vodovi vodoopskrbnog sustava odnosno magistralni i sekundarni vodovi, u pravilu se smještaju unutar prometnih koridora prema zakonskim propisima i tehničkim normativima.
(2) Koridore za magistralne vodoopskrbne cjevovode potrebno je osigurati unutar koridora svih važnijih prometnica, a posebno unutar južne i sjeverne gradske obilaznice, unutar spojne ceste koje navedene obilaznice spaja kroz istočnu industrijsku Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 467 zonu i u koridoru nastavka sjeverne obilaznice grada do buduće državne ceste D 209, pozicionirane između Čakovca i Pribislavca.
(3) Daljnju izgradnju sustava vodoopskrbe potrebno je predvidjeti na način da se osigura spoj novih magistralnih vodova na postojeće, odnosno formiranje cjelokupne mreže u prstenasti sustav.
(4) Daljnju izgradnju sustava vodoopskrbe potrebno je uskladiti sa »Studijom razvitka vodoopskrbnog sustava Međimurske županije«.
Članak 125.
Članak 125.
(1) Unutar lokacija važnijih vodoopskrbnih građevina i koridora (koji se smatraju zaštitnim pojasom) nije dozvoljena izgradnja građevina visokogradnje, a svi ostali zahvati u prostoru podliježu obavezi ishođenja posebnih uvjeta i suglasnosti nadležnih tijela uprave, poduzeća i ustanova. Koridori za planirane vodove smatraju se rezerviranim površinama i u njihovoj širini duž cijele trase nije dozvoljena nikakva izgradnja sve do utvrđivanja stvarne trase i zaštitnog pojasa donošenjem prostornog plana užeg područja odnosno izdavanjem lokacijske (građevinske) dozvole.
Članak 126.
Članak 126.
(1) Osigurati lokaciju građevne čestice, na području gospodarske zone istok, za predviđenu vodospremu kojom se osigurava rezervoarski prostor za izjednačenje dnevne potrošnje, prema grafičkom prilogu GUP-a i DPU.
Članak 127.
(1) Prstenasto zatvarati mrežu u male i velike prstenove dvaju sustava da se ostvari što bolje pogonsko iskorištenje i smanje gubici u vodoopskrbnoj mreži, te uvoditi daljinski nadzor nad ključnim elementima vodoopskrbne mreže.
Članak 128.
(1) Zbog očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina potrebno je izmjestiti magistralni vod u dijelu Perivoja Zrinskih odnosno od Ulice Zrinsko-Frankopanske pa sve do Ulice Vladimira Nazora na način da se izmjesti na sam rub Perivoja Zrinskih. 6.5.2. Odvodnja
Članak 129.
Članak 129.
(1) Izvedeni sustav odvodnje grada Čakovca, koncipiran kao mješoviti sustav s 4 glavna kolektora i mehaničko-biološkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u jugoistočnom dijelu grada, potrebno je održavati i poboljšavati rekonstrukcijom izvedenih elemenata sustava, što se posebno odnosi na najstarije kolektore (kolektor I i II), ali i druge dijelove sustava kod kojih se radi preopterećenosti pojavljuju negativni efekti (povrat otpadne vode, dreniranje vode u tlo i drugo).
(2) Za područje izgrađenih dijelova »Vojni vrtovi« i »Istarsko naselje«, odnosno za cjelokupno sjeveroistočno područje grada, radi preopterećenost postojećeg mješovitog sustava odvodnje, radi čega dolazi do zastoja u funkcioniranju i povrata oborinskih dotoka, potrebno je predvidjeti izvedbu novog kolektora (paralelnog s postojećim) trasom zapadno od bivše vojarne do spoja na kolektor I. u Ulici S.Radića.
(3) Za još neizgrađene dijelove građevinskog područja Čakovca, a posebno za sjeverno locirana stambena područja (Vojni vrtovi), južno locirana stambena i mješovita područja (Martane) i industrijske zone, potrebno je ispitati mogućnost razdvajanja sustava oborinske od sanitarno-fekalne odvodnje, a također istu mogućnost potrebno je ispitati i za cjelokupni postojeći sustav odvodnje u gradu Čakovcu, s ciljem kvalitetnijeg prikupljanja, transportiranja i obrade sanitarnih otpadnih voda na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.
(4) Uz južnu stranu postojeće i planirane sjeverne gradske obilaznice potrebno je osigurati koridor za lociranje novog koridora sanitarno - fekalne odvodnje, kao i novog oborinskog kolektora, radi prihvata povećanih dotoka oborinskih voda sa sjevernih gradskih područja, te njihovog kanaliziranja zasebnim sustavom prema istoku, s konačnim ispuštanjem, uz potrebni predtretman, u Lateralni kanal, južno od naselja Mihovljan.
Članak 129.
(5) Dalnji razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Čakovca, potrebno je uskladiti s elaboratom »Novelacija i optimizacija javnog sustava odvodnje grada Čakovca«.
Članak 130.
(1) Sve otpadne vode s pojedine čestice potrebno je ispuštati u za tu svrhu izvedene sustave javne odvodnje (mješoviti ili razdjelni) a nije ih dozvoljeno direktno ispuštati u vodotoke.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, oborinsku vodu, za koju se ocjenjuje da je nezagađena, moguće je ispuštati na zelene površine, odnosno u upojne bunare, na vlastitoj čestici.
(3) Otpadne vode (oborinske, sanitarno - fekalne i tehnološke) koje se ispuštaju u javni sustav, bilo da se, ovisno o vrsti odvodnje, radi o javnom sustavu mješovite odvodnje, sustavu sanitarno-fekalne odvodnje ili o sustavu oborinske odvodnje, trebaju biti propisane kvalitete određene posebnim propisom.
(4) U mješoviti sustav odvodnje, oborinske vode s parternih površina se mogu ispuštati, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 20 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti. Stranica 468 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7
(5) Kod razdjelnog sustava odvodnje, oborinske vode s parternih površina se mogu ispuštati u sustav oborinske odvodnje , samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti.
Članak 131.
Članak 131.
(1) Ukoliko u pojedinim izgrađenim dijelovima gradskog područja nema izvedene mreže javne odvodnje, sanitarno - fekalne otpadne vode treba sakupljati u vodonepropusnim septičkim i sabirnim jamama zatvorenog tipa, koje treba redovito održavati (prazniti) prema posebnom propisu.
(2) Nakon izvedbe sustava javne odvodnje, čime se građevinama izgrađenim prema stavku 1. ovog članka, omogućava priključenje na javni sustav, građevine je na sustav obavezno priključiti, a septičke i sabirne jame je potrebno razgraditi i sanirati teren.» 6.5.3. Obrana od poplave i regulacija vodotoka
Ostali akti u ovom izdanju (42)
- Odluka i Izmjene i dopune Proračuna Grada Čakovca za 2014.
- Izmjene i dopuna Proračuna Grada Čakovca za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Čakovca za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture Grada Čakovca za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u kulturi Grada Čakovca za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u športu za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o financiranju decentraliziranih funkcija osnovnih škola u 2014.
- Odluka o donošenju Proračuna Grada Čakovca za 2015. s projekcijom Proračuna za 2016.-2017.
- Proračun Grada Čakovca za 2015. s projekcijom Proračuna za 2016.-2017.
- Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Čakovca za 2015.
- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Čakovca za 2015.
- Program održavanja komunalne infrastrukture Grada Čakovca za 2015.
- Program javnih potreba u kulturi Grada Čakovca za 2015.
- Program javnih potreba u sportu Grada Čakovca za 2015.
- Program javnih potreba u socijalnoj zaštiti za 2015.
- Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Čakovca za 2015.
- Odluka o porezima Grada Čakovca
- Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću Grada Čakovca za 2015.
- Odluka o načinu financiranja Vijeća romske nacionalne manjine u Gradu Čakovcu u 2015.
- Odluka o donošenju III. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja »SAJMI- ŠTE - II ETAPA« u Čakovcu
- Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca
- Odluka o izmjeni Odluke o zakupu poslovnih prostora i korištenju drugih prostora
- Odluka o usvajanju Programa rada Savjeta mladih za 2015.
- Odluka o istupanju osnivača Javne vatrogasne postrojbe Čakovec
- Prethodna Suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana za 2014. JVP Čakovec
- Prethodna Suglasnosti na Plan rada i poslovanja JVP Čakovec za 2015.
- Odluka o uvjetima korištenja javnih parkirališnih površina za potrebe korisnika pojedinačnih građevina
- Odluka o kupnji etaže objekta
- Odluka o osnivanju zaklade dr. Ivan Novak
- Zaključak o potvrđivanju zapovjednika DVD-a Žiškovec
- Plan prijma u službu u upravu Grada Čakovca za 2015.
- Zaključak o stipendijama Grada Čakovca
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju članova Koordinacijskog odbora akcije »Grad Čakovec-prijatelj djece«
- Odluka o imenovanju privremene ravnateljice Dječjeg vrtića Cvrčak
- Odluka o imenovanju privremene ravnateljice Dječjeg vrtića Cipelica
- Suglasnost na Plan redovnog održavanja groblja za 2015. i Plan investicijskog održavanja groblja za 2015.
- Suglasnost na Plan izobrazno informativnih aktivnosti za 2015.
- Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta u dijelu koji se odnosi na izradu III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja »Sajmište-II etapa« u Čakovcu
- Pravilnik o kriterijima i načinu korištenja poticajnih financijskih sredstava za sufinanciranje dijela troškova za ekološku i integriranu proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
- Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca (pročišćeni tekst)