Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 196
Članak 54.
Članak 54.
(1) Prigodom gradnje osnovnih škola primjenjuju se slijedeći normativi: - broj djece školske dobi određuje se s 10% broja stanovnika; - broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika; - veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 30-50 m2 po učeniku.
(2) Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u jednoj smjeni. 4.1.3. Srednje škole
Članak 55.
(1) Prigodom gradnje srednjih škola primjenjuju se slijedeći normativi: - prostorni kapacitet srednjoškolske građevine određuje se najviše za 1200 učenika; - broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika; - veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 20-40 m2 po učeniku. 4.2. Visoka učilišta
Članak 56.
Članak 56.
(1) Razvoj i širenje visokih učilišta u Čakovcu temeljit će se na postojećoj situaciji i dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih znanosti i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovništva. Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 453 4.3. Zdravstvena i socijalna skrb
Članak 57.
(1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a gradnja novih odredit će se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora. 4.4. Vjerske građevine
Članak 58.
Članak 58.
(1) Postojeće vjerske građevine proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a nove graditi prema potrebama i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora.
(2) Manje kapelice, križevi i sl. mogu se graditi i na neizgrađenim zelenim površinama, predviđenima planom korištenja i namjene prostora. 4.5. Drugi sadržaji društvenog interesa
Članak 59.
(1) Drugi sadržaji društvenog interesa (uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke) planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora.
(2) Spomenici, spomen-obilježja i sl. mogu se graditi i na zelenim površinama. 4.6. Športsko-rekreacijski kompleksi
Članak 60.
Članak 60.
(1) Športsko-rekreacijski kompleks s gradnjom (R1): - gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina provodi se na temelju cjelovitog prostornog rješenja kompleksa; - najveća izgrađenost kompleksa, odnosno građevne čestice je 40%; - najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne česticeje h/2; - visina građevine uvjetovana je specifičnim zahtjevima pojedine vrste športa; - prirodni teren mora biti najmanje 30% površine kompleksa, odnosno pojedine građevne čestice; - prirodni teren se parkovno uređuje; - športski sadržaji moraju zauzimati najmanje 70% BRP-a građevine, a drugo mogu biti prateći sadržaji; - potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativima iz članka 95. ove odluke; - športsko-rekreacijski kompleksi za koje postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja i/ili obveza donošenja urbanističkih planova označeni su na kartografskom prikazu 4b Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite;
(2) Športsko-rekreacijske površine bez gradnje (R2): - uređuju se izgradnjom otvorenih igrališta bez gledališta i sa ograničenom gradnjom za prateće sadržaje, koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (sanitarije, garderoba, športski klub); - ukupni BRP građevina za prateće sadržaje određuje se do 150 m2/ha športsko-rekreacijskog kompleksa, odnosno građevne čestice; - najveća visina građevine je 7,0 m; - prateće građevine mogu se graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih športsko-rekreacijskih sadržaja;
Članak 60.
5. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 61.
(1) Uvjeti i način gradnje stambenih građevina određeni su u urbanim pravilima ove Odluke i na kartografskim prikazima br. 1/ Korištenje i namjena prostora; br. 4d/ Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - način gradnje; br. 4b/ Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - oblici korištenja-urbana pravila.
(2) Uvjeti lociranja, gradnje i oblikovanja građevina, prema kojima se u stambenim (S) i mješovitim zonama (M, M1 i M2) lociraju nestambeni sadržaji, jednaki su kao i za stambene, a određuju se prema poglavljima od 5.1 do 5.7. odredbi za provođenje. 5.1. Stanovanje u odnosu na namjenu zone
Članak 62.
Članak 62.
(1) Stanovanje je u gradskom građevinskom području, kao osnovna ili prateća namjena na pojedinoj građevnoj čestici, predviđeno u stambenoj zoni (S) i mješovitim zonama (M, M1 i M2).
(2) Stanovanje se kao prateća namjena drugoj osnovnoj djelatnosti, prvenstveno kao stambeni prostor za domara, ne više od neto 200,0 m2 po čestici, može organizirati u zonama, odnosno podzonama: - gospodarske, turističko - ugostiteljske namjene i podzone hotela (T, T1), Stranica 454 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 - športsko - rekreacijske namjene, ukoliko su predviđene za gradnju dvorana i drugih većih športskih kompleksa (R, R1).
(3) Stambene sadržaje iz stavka 2. ovog članka, potrebno je locirati i oblikovati na način da se stambena funkcija zaštiti od mogućih negativnih utjecaja osnovnog sadržaja zone, posebno u pogledu buke.
(4) U zonama gospodarskih, proizvodnih i poslovnih djelatnosti (I, I1, I2, K, K1, K2) ne predviđa se mogućnost gradnje stambenih sadržaja.
Članak 63.
Članak 63.
(1) Na površinama iz članka 62. moguća je: a/ sanacija građevina - promjena stanja građevina (uklanjanje/zamjena, rekonstrukcija, obnova, dogradnja, nova gradnja); b/ nova gradnja; c/ uređenje zelenih površina; d/ izgradnja infrastrukture. 5.1.1. Zone stambene namjene - S
Članak 64.
(1) Stambeni sadržaji se u stambenim zonama mogu locirati u stambenim ili stambeno-poslovnim građevinama, pri čemu se nestambena namjena stambeno-poslovne građevine, određuje prema članku 9. odredbi za provođenje.
(2) U stambenoj zoni se na pojedinoj građevnoj čestici locira samo jedna (osnovna) građevina, u kojoj su objedinjeni svi sadržaji čestice, a uz nju se mogu dodatno graditi jedna ili više pomoćnih građevina, pri čemu se uz višestambene građevine mogu graditi samo garaže ili nadstrešnice za osobna vozila i spremišta za skupljanje komunalnog otpada.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko se na postojećoj čestici, koja već ima izgrađenu prateću građevinu, vrši zahvat rekonstrukcije, odnosno zamjenske gradnje, uz osnovnu građevinu na čestici može se zadržati i jedna prateća građevina.
(4) Pomoćna građevina može imati etažnost do 3 etaže, pri čemu je jedna etaža podrumska i jedna nepotpuna - potkrovlje bez nadozida (E= Po+P+NPE). Građevinski pravac pomoćne građevine je u pravilu iza građevinskog pravca glavne građevine.
(5) Nadstrešnica je namijenjena za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl, a za njezin smještaj primjenjuju se pravila za pomoćne građevine.
Članak 65.
Članak 65.
(1) Nestambeni sadržaji se u stambenim zonama mogu locirati ukoliko im je namjena određena u članku 9. odredbi za provođenje.
(2) Ukoliko se, sukladno članku 9., nestambeni sadržaji u stambenim zonama lociraju kao osnovne građevine na čestici, uz njih nije dozvoljeno smještavati stambene sadržaje.
(3) Uvjeti lociranja, gradnje i oblikovanja građevina, prema kojima se u stambenim zonama lociraju nestambeni sadržaji, jednaki su kao i za stambene. 5.1.2. Zone mješovite namjene - M, M1, M2
Članak 66.
Članak 66.
(1) Stambeni sadržaji se u mješovitim zonama (M, M1 i M2) lociraju u stambenim ili stambenoposlovnim građevinama, ovisno o tome da li se radi o individualnom ili višestambenom tipu stanovanja.
(2) Nestambeni sadržaji se u mješovitim zonama (M, M1 i M2) mogu locirati u kombinaciji sa stanovanjem ili samostalno, pri čemu se vrsta i površina nestambenog sadržaja koji se na pojedinoj građevnoj čestici locira, određuje prema članku 11., a osiguranje stambene funkcije od negativnih utjecaja nestambenih sadržaja prema članku 10. odredbi za provođenje.
(3) Uz poštivanje uvjeta iz stavka 2. ovog članka: - višestambeno stanovanje se obavezno locira u osnovnoj građevini, uz koju nije dozvoljena gradnja prateće građevine, ali koja unutar sebe može sadržavati i druge nestambene sadržaje, - individualno stanovanje se može locirati u osnovnoj ili pratećoj građevini, pri čemu stambena funkcija može biti u locirana odvojeno u zasebnoj građevini ili biti tretirana kao jedan od sadržaja, uz uvjet da se stambeni sadržaji na istoj čestici ne mogu pojaviti i u osnovnoj i u pratećoj građevini, - nestambeni sadržaji se, ovisno o značajkama pojedine podzone (M, M1 i M2) i načina gradnje, određenih prema kartografskom prikazu 4.d, mogu locirati: - na područjima individualne gradnje u osnovnoj i/ili pratećoj građevini, odnosno u obliku kompleksa, - na svim područjima u obliku kompleksa koji objedinjuje više sadržaja u jednoj građevini.
(4) Uz osnovne i prateće sadržaje se, ovisno o značajkama pojedine mješovite podzone, na pojedinoj čestici mogu locirati i pomoćne građevine i to:
Članak 66.
- uz višestambene građevine i komplekse koji sadrže nestambene sadržaje, mogu se kao zasebne građevine graditi samo garaže ili nadstrešnice za osobna vozila, spremišta za skupljanje komunalnog otpada i građevine komunalne infrastrukture, - uz stambene i nestambene sadržaje na područjima individualne gradnje, se mogu graditi pomoćne građevine kao i u stambenim zonama, odnosno sukladno odredbama stavaka 4. i 5. članka 64. odredbi za provođenje, Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 455 - izuzetno od alineje 2. ovog stavka, uz nestambene sadržaje na područjima individualne gradnje mješovitih, pretežito poslovnih zona (M2) mogu se dodatno graditi priručna skladišta, visine (vijenca) do 4,80 m, rampe, mjerni uređaji, energetske građevine i slično. 5.2. Način gradnje stambenih građevina
Članak 67.
Članak 67.
(1) Ovisno o lokalnim uvjetima i stupnju konsolidacije prostora definirani su uvjeti i način gradnje stambenih građevina. Stambene građevine mogu se graditi kao: - individualne: - samostojeće građevine; - poluugrađene građevine - dvojne; - ugrađene građevine - u nizu; - višestambene: - slobodnostojeći način; - ugrađeni način - blok.
(2) Način gradnje utvrđen je kartografskim prikazom br. 4d/ Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - način gradnje i to: - kao obaveza individualne gradnje diferencirano prema tipologiji na samostojeću (SS), poluugrađenu (D) i ugrađenu, odnosno niz (NS), - kao obaveza višestambene gradnje (VS), pri čemu se tipologija gradnje u smislu blokovske ili samostojeće određuje planom uređenja užeg područja, - kao mješovita gradnja (M), koja označava mogućnost odabira između individualnog ili višestambenog načina gradnje, odnosno omogućava gradnju kompleksa od više sadržajnih i oblikovnih jedinica.
Članak 68.
Članak 68.
(1) Ovim odredbama se definira urbana tipologija višestambenih građevina:
(2) A/ SLOBODNOSTOJEĆE GRAĐEVINE MALIH GABARITA: slobodnostojeće stambene građevine s 4-6 stambene jedinice, koje su od susjednih građevina odvojene slobodnim pojasom minimalne širine 12,0 m, a od svih granica vlastite građevne čestice, osim ulične, minimalno 6,0 m. Najmanja Način gradnje širina čestice a/ za izgradnju na slobodnostojeći način - prizemne 16 m - katne 18 m
(3) B/ SLOBODNOSTOJEĆE GRAĐEVINE SREDNJE VELIKIH GABARITA: slobodnostojeće stambene građevine tipa stambene urbane vile i višestambene građevine s minimalno 6 stambenih jedinica, u koje se pristupa s minimalno jedne zajedničke komunikacije, udaljene minimalno H /2+H /2+5,0 m 1 2 od susjednih građevina.
(4) C/ VEZANE BLOKOVSKE GRAĐEVINE: karakteristične poluugrađene i ugrađene stambene građevine s minimalno 4 stambene jedinice u koje se pristupa s minimalno jedne zajedničke komunikacije te ostale poluugrađene i ugrađene građevine srednje velikih gabarita koje tvore urbani blok. Unutrašnjost bloka može se koristiti za raznolike namjene (park, sjenica, igrališta, parkirne kuće - podzemne garažedvonamjenske).
(5) D/ VEZANE GRAĐEVINE SREDNJE VE- LIKIH GABARITA: poluugrađene i ugrađene građevine tipa višestambenih građevina s minimalno 4 stambene jedinice u koje se pristupa s minimalno jedne zajedničke komunikacije te ostale građevine srednje velikih gabarita kojima se formiraju ulična pročelja.
(6) Planirane vezane (poluugrađene i ugrađene - C i D) građevine mogu se graditi fazno do konačnog usklađenja s uvjetima i načinom gradnje propisanim ovim odredbama. Do konačnog usklađenja s uvjetima i načinom gradnje u zonama u kojima je propisana gradnja vezanih građevina, mogu se izdavati lokacijske (građevinske) dozvole i za slobodnostojeće građevine, uvažavajući sve ostale elemente iz poglavlja 7. ovih odredbi.
Članak 68.
(7) Tipologija višestambenih građevina utvrđena u prethodnim stavcima ovog čl. odnosi se i na stambenoposlovne građevine koje pored utvrđenog broja stambenih jedinica mogu dodatno sadržavati i poslovne prostore namijenjene za tihe i čiste djelatnosti do maksimalno 30% BRP-a. 5.3. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 69.
(1) Pri formiranju i određivanju građevnih čestica potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za najmanje veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti za individualne stambene građevine ili višestambene građevine malih gabarita do ukupno 6 zasebnih korisničkih jedinica stambene ili odgovarajuće prateće namjene: Koeficijent Najmanja Najmanja izgrađenosti dubina čestice površina čestice građevne čestice (kig) 25 m 400 m2 0,4 30 m 540 m2 0,4 Stranica 456 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 Najmanja Način gradnje širina čestice b/ za izgradnju na poluugrađeni način - prizemne 12 m - katne 14 m c/ za izgradnju na ugrađeni način - prizemne 8 m - katne 6 m
(2) Iznimno, od stavka 1 ovog članka kod postojećih koje su manje (širina i dužina) od navedenih u stavku 1 pod ovim uvjetima: Najmanja Način gradnje širina čestice a/ za izgradnju na slobodnostojeći način - prizemne 12 m - katne 15 m b/ za izgradnju na poluugrađeni način - prizemne 8 m - katne 12 m
Članak 70.
Članak 70.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za gradnju višestambenih građevina s više od 6 stanova koje mogu sadržavati i poslovne prostore građenih na: - slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,4; - ugrađeni način ne može biti veći od 0,4, s time da se njihova gradnja definira planom užeg područja.
(2) Potpuno ukopane podzemne garaže, s pripadajućim konstruktivnim dijelovima i prometnicama, mogu se locirati unutar i izvan područja za razvoj građevina, uz uvjet da ukupni koeficijent izgrađenosti čestice koji se dobije zbrajanjem bruto tlocrtne površine garaže i ostalih građevina na čestici, ne prelazi kig=0,8.
(3) Za područja za koja nije propisana obveza donošenja urbanističkih planova uređenja, nije dozvoljena transformacija individualnog u kolektivno stanovanje. U zonama s individualnom tipologijom izgradnje moguća je izgradnja stambenih građevina u okvirima propisanih gabarita i s najviše 3 stana.
Članak 71.
Članak 71.
(1) Minimalna veličina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m2. Koeficijent Najmanja Najmanja izgrađenosti dubina čestice površina čestice građevne čestice (kig) 25 m 300 m2 0,4 30 m 420 m2 0,4 25 m 200 m2 0,5 25 m 150 m2 0,5 građevnih čestica u izgrađenom dijelu grada Čakovca ovog članka, mogu se interpolirati individualne građevine Koeficijent Najmanja Najmanja izgrađenosti dubina čestice površina čestice građevne čestice (kig) 20 m 240 m2 0,4 25 m 375 m2 0,4 20 m 160 m2 0,5 25 m 300 m2 0,5
(2) Maksimalna veličina građevne čestice nije ograničena.
Članak 72.
Članak 72.
(1) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine. 5.4. Veličina i površina građevina
Članak 73.
(1) Etažnost građevine se određuje brojem dozvoljenih etaža, pri čemu se mogućnost gradnje nepotpune etaže iznad poslijednje pune etaže dodatno specificira, odnosno ukoliko nije posebno navedeno, nepotpuna etaža se iznad poslijednje pune etaže ne može graditi, te takvu građevinu (ukoliko se želi postići puna dozvoljena etažnost) treba završiti s ravnim krovom ili kosim krovom čiji se prostor ispod krovišta ne može koristiti (kosi krov malog nagiba).
(2) Izuzetno od stavka 2 ovog članka, etažom se ne smatraju funkcionalni izlazi na ravni krov, svjetlici Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 457 (kupole) i instalacijski elementi (klima komore i slično), ukoliko im ukupna tlocrtna površina ne prelazi 10% tlocrtne projekcije poslijednje etaže.
Članak 74.
Članak 74.
(1) Najmanja i najveća dozvoljena etažnost pojedine građevine prvenstveno se određuje u odnosu na predviđeni način gradnje, prema kartografskom prikazu 4.d., odnosno s obzirom da li se građevina locira u područjima individualne (SS,NS,D), mješovite(M) ili višestambene (VS) tipologije gradnje.
(2) GUP-om se za građevine određuje samo najveća dozvoljena etažnosti (E), ali se najmanja dozvoljena etažnost (Emin) može odrediti prostornim planom užeg područja.
(3) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima grada određenim za individualnu gradnju (SS,NS,D) predviđena je kao niska građevina, definirana prema članku 6., stavku 1., točki 28. odredbi za provođenje, odnosno može imati najviše jednu (1) podrumsku etažu, dvije (2) pune nadzemne etaže i jednu (1) nepotpunu etažu, odnosno ukupno 4 etaže (E=Po+P+1+NPE) ili jednu podrumsku etažu + 3 pune nadzemne etaže (E=Po+P+1+Pk).
(4) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima grada određenim za mješovitu gradnju (M) predviđena je u pravilu kao niska višestambena građevina ili kompleks, odnosno može imati najviše jednu (1) podrumsku, tri (3) pune nadzemne etaže i jednu (1) nepotpunu etažu, odnosno ukupno 5 etaža (E = Po+P+2+NPE).
(5) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima grada određenim za višestambenu gradnju (VS) predviđena je u pravilu kao visoka građevina, odnosno može imati najviše dvije (2) podrumske etaže i četiri (4) pune nadzemne etaže, odnosno ukupno 6 etaža (E=2Po+P+3 ili E=2Po+P+2+NPE).
Članak 74.
(6) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, prateća građevina na područjima grada određenim za individualnu gradnju može imati najviše jednu (1) podrumsku i dvije (2) pune nadzemne etaže, odnosno ukupno 3 etaže, pri čemu drugu nadzemnu etažu treba oblikovati kao potkrovlje, odnosno s visinom nadozida iznad stropne ploče prizemlja, ne većom od 1,20 m - (E = Po+P+Pk).
(7) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, pomoćna građevina može imati najviše jednu (1) podrumsku, jednu (1) nadzemnu etažu i jednu (1) nepotpunu etažu - potkrovlje bez nadozida, odnosno ukupno 3 etaže (E = Po+P+NPE
Članak 75.
Članak 75.
(1) Visina vijenca građevine je definirana člankom 6. stavkom 1. točkom 54. odredbi za provođenje.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, visina osnovne građevine izvedene sa skrivenim kosim krovom ili s ravnim krovom kod koje je poslijednja etaža izvedena kao nepotpuna katna etaža (uvučena od uličnog pročelja, sukladno članku 6. stavku 1. točki 5.2.), utvrđuje se mjerenjem na uličnom pročelju od uređenog terena do vrha atike iznad zadnje pune etaže, odnosno visina građevine se ne mjeri na nepotpunoj etaži.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz ulično pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
(4) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina osnovne građevine na područjima grada prema kartografskom prikazu br 4d određenim za individualnu gradnju (SS, D, NS), može iznositi do 7,0 m.
(5) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, visina osnovne građevine na područjima grada, prema kartografskom prikazu br 4d određenim za mješovitu gradnju (M), može iznositi najviše 10,5 m.
(6) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, visina osnovne građevine na područjima grada, prema kartografskom prikazu br 4d određenim za višestambenu gradnju (VS), može iznositi najviše 15,0 m.
(7) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina prateće građevine na područjima grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 5,0 m.
Članak 75.
(8) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina pomoćne građevine na područjima grada određenim za individualnu i višestambenu gradnju može iznositi do 3,0 m, a ukupna visina građevine (visina sljemena) ne može viti veća od 4,50 m.
Članak 76.
(1) Etažnost i visina (vijenca) građevine treba biti usklađena s navedenim elementima susjednih građevina, izvedenih s iste strane ulice, s kojima čini cjelinu uličnog niza.
(2) Sukladno stavku 1. ovog članka, etažnost i visina građevine se može povećati ili treba smanjiti, za najviše jednu etažu, od uvjeta određenih člancima 74. i 75. odredbi za provođenje, ukoliko se time izjednačava visina (vijenca) susjednih građevina, odnosno postiže njihovo oblikovno usklađenje. Stranica 458 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 5.5. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 77.
Članak 77.
(1) GRADIVI DIO GRAĐEVNE ČESTICE određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice, namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, izgrađenosti susjednih čestica, te građevinskom pravcu i prirodnim uvjetima.
(2) Kod gradnje na regulacijskom pravcu prema javnoj prometnoj površini, izvan gradivog dijela građevne čestice (i izvan građevinskog pravca) mogu se izvoditi građevni elementi na višim etažama kao što su vijenci, oluci, strehe krovova, balkoni, loggie i sl. elementi, ali na visini većoj od 4,5 m od najviše nivelete uređenog partera uz građevnu česticu, ukoliko se javna površina uz regulacijski pravac koristi kao kolna površina, odnosno na visini većoj od 2,8 m, ukoliko se javna površina uz regulacijski pravac koristi kao pješačka površina. Pored navedenog, izvan regulacijskog pravca mogu se postavljati naprave za isticanje reklama, tvrtki, elementi zaštite od sunca, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme. Ovi elementi svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost svih vidova prometa niti ometati prolaz pješaka.
(3) Građevinski pravac može se odrediti imajući u vidu namjenu i vrstu građevine, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito građevinske pravce susjednih postojećih ili planiranih građevina visokogradnje, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje.
(4) Uvjetima gradnje može se odrediti jedan ili više građevinskih pravaca. Više građevinskih pravaca moguće je odrediti za jednu građevinu naročito:
Članak 77.
- ukoliko to zahtijeva poseban položaj građevine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije građevine u uličnom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i slično; - za pojedine dijelove građevine s različitim visinama izgradnje; - u slučaju kada je građevina sastavljena od više dijelova i sl.
Članak 78.
(1) Obvezni građevinski pravac na građevnim česticama stambene namjene udaljen je, u pravilu, 5 m od regulacijskog pravca.
(2) Iznimno, u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja (interpolacija), udaljenost obaveznog građevinskog pravca može biti i manja, tj. formirat će se prema susjednim građevinama.
(3) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.
(4) Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0 m od međe, ali ne manju od 0,3 m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka od 4,0 m između građevina..
(5) Iznimno od stavka 3. i 4. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,3 m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,3 m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina.
(6) Na dijelu građevine, koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori.
Članak 78.
(7) Otvorima u smislu stavaka 3. i 6. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60 cm, ostakljenja neprozirnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maks. promjera 20 cm, odnosno stranice 15x25 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.
(8) Terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice, osim ukoliko bočno prema susjedu nemaju izvedenu pregradu najmanje visine 1,60 m, kojom se sprečava mogućnost vizualnog kontakta prema susjednoj čestici, a koja kao sastavni dio građevine, treba biti izvedena unutar područja predviđenog za razvoj građevine, i na koju se primjenjuju uvjeti visine i etažnosti građevine.
Članak 79.
Članak 79.
(1) Udaljenost višestambene građevine od susjednih građevina iznosi najmanje H/2 i ne manje od 3,0 m od ruba građevne čestice, odnosno, ovisno o tipologiji gradnje, obje udaljenosti se utvrđuju sukladno članku 68. odredbi za provođenje.
(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja građevinski pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama. 5.5.1. Pomoćne građevine
Članak 80.
(1) Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti: - ako se grade kao samostojeće građevine - 1,0 m; - ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu, odijeljene vatrootpornim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici; - ako se grade kao ugrađene moraju biti dvjema stranama prislonjene na susjedne građevine i Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 459 odijeljene vatrootpornim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.
(2) Ako građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici od međe te građevne čestice mora biti udaljena najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke nije drugačije određeno. 5.6. Oblikovanje građevina
Članak 81.
Članak 81.
(1) Građevine treba projektirati i graditi prema načelima suvremenog građenja, tradicionalnim (u opravdanim slučajevima) ili suvremenim jezikom arhitekture, uz primjenu suvremenih tehnologija građenja.
(2) Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.
(3) Potrebno je posvetiti pozornost oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih komunikacija na građevinama kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika gradskog prostora.
Članak 82.
(1) Krovovi građevina mogu se izvoditi kao ravni, kosi u pravilu nagiba do 45° ili bačvasti.
(2) Bačvasti i mansardni krov, kao oblik kosog krova, mogu se izvoditi samo ukoliko se radi o formi proizašloj iz oblikovanja u određenom (povijesnom) arhitektonskom stilu u kojem se građevina prezentira ili o formi koja kod suvremeno dizajnirane građevine, prema ocjeni arhitektonske uspješnosti, povećava kvalitetu dizajna građevine, odnosno daje pozitivni oblikovni doprinos arhitekturi grada.
(3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
(4) Postojeći ravni krovovi na višestambenim građevinama mogu se sanirati kako slijedi: - za građevine koje se nalaze u obuhvatu postojećih PUP-ova, DPU-a ili na područjima za koja je propisana obveza donošenja UPU-a, modaliteti sanacije ravnih odnosno kosih krovova, utvrđeni su, odnosno utvrditi će se tim planovima; - za građevina za koje je ocijenjeno da su kvalitetnog arhitektonskog oblikovanja i kojima je ravni krov dio arhitektonskog identiteta, propisano je da se njihovi ravni krovovi, radi očuvanja arhitektonske izvornosti, mogu sanirati samo u postojećoj geometriji;
Članak 82.
- u svim ostalim slučajevima, u okvirima dozvoljenih visina, na primjerenoj oblikovnoj razini, ravne krovove moguće je sanirati izvedbom kosih krovova, odnosno nadogradnjom jedne pune etaže s ravnim krovom i u slučajevima kada tako rekonstruirana građevina premašuje dozvoljenu visinu i etažnost određenu čl. 74. i 75. pod uvjetom da se zgrada nalazi izvan zaštićene kulturno povijesne cjeline Čakovca, na područjima u kojima prevladava »visoka« gradnja (zgrade s min. 4 nadzemne etaže
Članak 83.
(1) Krov ulične građevine ako se izvodi kao kosi može biti višestrešan ili jednostrešan, u pravilu sa sljemenom paralelnim s ulicom i uz uvjet da od visine vijenca ide propisani nagib krovišta.
(2) Krov ostalih građevina mora biti tako izveden da je riješena odvodnja oborinskih voda i snijega na pripadajućoj čestici i da streha krova ne prelazi među čestice.
(3) Dozvoljava se ugradba sunčanih kolektora u ravnini krovne plohe ili paralelno s njom.
Članak 84.
Članak 84.
(1) Kod postojeće gradnje, ostale građevine koje se dograđuju uz osnovnu građevinu moraju s njom činiti jednu arhitektonsku i oblikovnu cjelinu.
(2) Kod izvođenja dogradnje na postojeće građevine obvezatno je urediti i staro pročelje. 5.7. Uređenje građevnih čestica
Članak 85.
(1) Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.
(2) Predvrtovi se hortikulturno uređuju visokim i niskim zelenilom.
(3) Građevne čestice višestambenih građevina moraju se najmanje 20% hortikulturno urediti visokim i niskim zelenilom.
Članak 86.
Članak 86.
(1) Visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, najviše 1,5 m iznad uređenog terena, pri čemu je neprozirni, puni dio ograde najveće dopuštene visine 0,5 m.
(2) Dio ograde od gornjeg ruba punog podnožja do pune visine ograde može se izvesti od prozračnog materijala (metala, plastificirane žice, živice i drugih materijala).
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, ulične ograde mogu u potpunosti pune i to: - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja, - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. Stranica 460 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7
(4) Ograda između susjednih građevnih čestica može biti i visine do 2,0 m iznad najniže kote susjednih čestica, ako je izvedena živicom.
Članak 87.
Članak 87.
(1) Parkiranje vozila za potrebe pojedinog sadržaja, u pravilu se osigurava izvedbom parkirališnog i/ili garažnog prostora, kao nadzemnog ili podzemnog, na istoj građevnoj čestici na kojoj je sadržaj smješten.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko uređenje parkirališta na vlastitoj čestici nije određeno kao obaveza urbanim pravilima iz poglavlja 7.3. ove Odluke, radi prostornih ograničenja čestice na kojoj se gradi građevina, u mješovitim zonama, (M, M1 i M2) moguće je otvoreno parkiralište izgraditi i na drugoj slobodnoj čestici u neposrednoj blizini, uz uvjet da se o tome osiguraju odgovarajući pravni dokazi.
(3) Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisi o vrsti sadržaja, površini i broju zasebnih korisničkih jedinica u građevini, a utvrđuje se prema poglavlju 6.1.2. Parkirališta i garaže.
(4) Ukoliko investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici ili na način utvrđen odredbom st. 2. ovog članka, dužan je s Gradom ugovoriti način osiguranja potrebnog broja PGM-a.
(5) Parkiralište se ozelenjuje sadnjom stabala ili ukrasnog zelenila (min. 1 stablo na 3 parkirna mjesta).« 6. UVJETIUTVRĐIVANJATRASAIPOVRŠINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 88.
Članak 88.
(1) Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava prikazani na kartografskim prikazima br. 3/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža i to: - promet - na kartografskom prikazu br. 3a; - telekomunikacije i pošta - na kartografskom prikazu br. 3b; - energetski sustav - plinoopskrba - na kartografskom prikazu br. 3c; - energetski sustav - elektroopskrba - na kartografskom prikazu br. 3d. - vodnogospodarski sustav - vodoopskrba i odvodnja - na kartograf. prikazu br.3e;
(2) Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima. 6.1. Prometni sustav
Ostali akti u ovom izdanju (42)
- Odluka i Izmjene i dopune Proračuna Grada Čakovca za 2014.
- Izmjene i dopuna Proračuna Grada Čakovca za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Čakovca za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture Grada Čakovca za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u kulturi Grada Čakovca za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u športu za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi za 2014.
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o financiranju decentraliziranih funkcija osnovnih škola u 2014.
- Odluka o donošenju Proračuna Grada Čakovca za 2015. s projekcijom Proračuna za 2016.-2017.
- Proračun Grada Čakovca za 2015. s projekcijom Proračuna za 2016.-2017.
- Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Čakovca za 2015.
- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Čakovca za 2015.
- Program održavanja komunalne infrastrukture Grada Čakovca za 2015.
- Program javnih potreba u kulturi Grada Čakovca za 2015.
- Program javnih potreba u sportu Grada Čakovca za 2015.
- Program javnih potreba u socijalnoj zaštiti za 2015.
- Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Čakovca za 2015.
- Odluka o porezima Grada Čakovca
- Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću Grada Čakovca za 2015.
- Odluka o načinu financiranja Vijeća romske nacionalne manjine u Gradu Čakovcu u 2015.
- Odluka o donošenju III. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja »SAJMI- ŠTE - II ETAPA« u Čakovcu
- Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Čakovca
- Odluka o izmjeni Odluke o zakupu poslovnih prostora i korištenju drugih prostora
- Odluka o usvajanju Programa rada Savjeta mladih za 2015.
- Odluka o istupanju osnivača Javne vatrogasne postrojbe Čakovec
- Prethodna Suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana za 2014. JVP Čakovec
- Prethodna Suglasnosti na Plan rada i poslovanja JVP Čakovec za 2015.
- Odluka o uvjetima korištenja javnih parkirališnih površina za potrebe korisnika pojedinačnih građevina
- Odluka o kupnji etaže objekta
- Odluka o osnivanju zaklade dr. Ivan Novak
- Zaključak o potvrđivanju zapovjednika DVD-a Žiškovec
- Plan prijma u službu u upravu Grada Čakovca za 2015.
- Zaključak o stipendijama Grada Čakovca
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju članova Koordinacijskog odbora akcije »Grad Čakovec-prijatelj djece«
- Odluka o imenovanju privremene ravnateljice Dječjeg vrtića Cvrčak
- Odluka o imenovanju privremene ravnateljice Dječjeg vrtića Cipelica
- Suglasnost na Plan redovnog održavanja groblja za 2015. i Plan investicijskog održavanja groblja za 2015.
- Suglasnost na Plan izobrazno informativnih aktivnosti za 2015.
- Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta u dijelu koji se odnosi na izradu III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja »Sajmište-II etapa« u Čakovcu
- Pravilnik o kriterijima i načinu korištenja poticajnih financijskih sredstava za sufinanciranje dijela troškova za ekološku i integriranu proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
- Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca (pročišćeni tekst)