Arhiva › 2013. › SGMŽ 20

SGMŽGrad Prelog · 31. prosinca 2013. · KLASA 350-02/12-01/9 · URBROJ 2109/14-01-13-143

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja Sportsko-rekreacijske zone Prelog

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2913

Članak 29.

7) Kako se radi o sadržaju sezonskog korištenja, ne postoji obveza osiguranja tople vode.
Članak 30. 1) Područje javne plaže /oznaka PL/ je prostor uz obalu jezera, koji se proteže čitavim kopnenim područjem unutar inundacije od šume na zapadu do luke za mala plovila na istoku, a proteže se kontinuirano kroz područje čestica brojeva 1, 2 i 3. 2) Područje javne plaže na čestici br. 3 predviđa se do 50% površine urediti kao travnjak, unutar kojeg se proteže pješačka šetnica uz obalu, te unutar kojeg je mjestimično moguće postavljati dječja igrališta, a moguće ga je koristiti i za održavanje javnih manifestacija. 3) Pristup obali je moguć isključivo kao pješački. 4) Uz obalu se, na najmanje 50% površine plaže planiraju zadržati postojeća stabla, te se mjestimično planiraju saditi nova, isključivo vrste prema smjernicama iz članka 65.

Članak 31.

Članak 31. 1) Prostor rekreativnih sadržaja je prostor namijenjen uređenju otvorenih sportskih igrališta – prvenstveno odbojke na pijesku, badmintona ili postavi stolova za stolni tenis i uređenju dječjeg igrališta. 2.2.4 GRAĐEVNA ČESTICA BR 4. – LUKA POSEBNE NAMJENE – MARINA ZA MALA PLOVILA
Članak 32. 1) Na građevnoj čestici br. 4., namijenjenoj uređenju luke posebne namjene – marine za mala plovila, je prije bilo kakvih novih intervencija uređenja i gradnje, potrebno ukloniti sve postojeće građevine visokogradnje s čitave površine čestice, kao i betonske površine na tlu, koje se ne uklapaju u planirani sadržaj i organizaciju prostora. 2) Gradnja građevina visokogradnje na čestici nije predviđena. 3) Postojeća zgrada caffe – bara, ukoliko se predvidi izgradnja novog prema ovom planu, dugoročno se može prenamijeniti u funkciji zimskog spremišta za mala plovila i priručnog servisa lučice.

Članak 33.

Članak 33. 1) Postojeću građevinu za vezanje plovila (marinu) potrebno je održavati, odnosno rekonstruirati kao betonsku građevinu u postojećim gabaritima i funkciji. 2) Pješački pristup čestici potrebno je vezati na pješačku šetnicu izvedenu u sipini ili završne obrade sitnim valjanim šljunkom. 3) Uz betonski dio – vezove i prostor za spuštanje plovila, unutar područja čestice potrebno je, prema kartografskom prikazu proširiti prostor za dopremu i servis plovila, koji je potrebno izvesti dijelom kao opločenu površinu, a dijelom u sipini ili završne obrade sitnim ili završne obrade sitnim valjanim šljunkom. 4) Vodenu površinu potrebno je održavati – kontrolom dubine gaza i čišćenjem od smeća i mulja. 5) Ukoliko je tehnički moguće, potrebno je predvidjeti izvedbu propusta s automatskim čepom, unutar južnog lukobrana lučice, radi osiguranja kontinuiranog protoka vode, a sve u funkciji što manjeg zamuljavanja lučice. 6) Pripadajuće zelene površine potrebno je održavati košnjom i sadnjom autohtonog raslinja, a neautohtono drveće je postupno potrebno zamijeniti vrstama utvrđenim smjernicama iz članka 65. 2.2.5 GRAĐEVNA ČESTICA BR 5. – PROSTOR NAUTIČKOG KLUBA

Članak 34.

Članak 34. 1) Građevna čestica br. 5. – namijenjena je uređenju prostora nautičkog kluba /oznaka L2/, te legalizaciji izgrađenih građevina nautičkog kluba: - zgrada kluba izvedena kao prizemnica s potkrovljem - vidikovac izveden kao otvorena građevina drvene konstrukcije. 2) Građevina kluba može imati ukupnu tlocrtnu bruto površinu, uključujući i površinu terase od 200,0 m2, što predviđa i mogućnost manje dogradnje postojeće zgrade. 3) Građevina kluba treba biti oblikovana kao drvena prizemnica s mogućnošću uređenja najviše 50,0 m2 potkrovlja, visine vijenca do 3,5 m od uređenog terena. 4) Konstrukcija građevine treba biti drvena, a vanjski zidovi se trebaju izvesti iz drveta ili u jednom od suhomontažnih sustava pri čemu ih s vanjske strane treba obložiti drvetom ili izvesti od tehničkih ploča odgovarajuće teksture i boje. 5) Alternativno, zidove je moguće izvesti i iz aluminijskih panela u zemljanim tonovima (bež, smeđe i slično). 6) Nagib krova određuje se s najviše 33°, a pokrov je potrebno predvidjeti od crijepa ili od laganih ploča u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 7) Građevina treba imati vodovodnu instalaciju, instalaciju zbrinjavanja otpadnih voda i instalaciju opskrbe električnom energijom. 8) Vidikovac izveden kao otvorena građevina drvene konstrukcije može se legalizirati u postojećim gabaritima. 9) Unutar čestice predviđa se, prostor za dopremu i servis plovila nautičkog kluba. 10) Unutar obalnog pojasa, unutar čestice predviđa se izgradnja više drvenih molova za pristajanje i vez čamaca.

Članak 34.

11) Veća plovila, kao što su jedrilice potrebno je u jezero spuštati na za to predviđenom mjestu unutar čestice br. 4. 12) Svaka gradnja unutar obalnog pojasa treba se izvoditi u drvu, a eventualni drugi materijali (željezo, čelik i beton) ne smiju biti vidljivi niti štetno utjecati na okoliš. 13) Područja obalnog pojasa predviđa se zadržati u zatečenom obliku, pri čemu nije dozvoljeno nasipavanje niti produbljivanje obale, sadnja bilja niti uklanjanje zatečenog vodenog bilja, koje raste uz obalu i u plićaku. Stranica 2914 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2013. 14) Unutar jezera, u zoni južno od čestice nautičkog kluba u smjeru istoka, predviđa se uređenje i označavanje kajakaške staze dužine cca 1,0 km. 2.2.6 GRAĐEVNA ČESTICA BR 6. – PROSTOR JAVNE REKREATIVNE NAMJENE UZ REKREACIJSKI RIBNJAK

Članak 35.

Članak 35. 1) Na građevnoj čestici br. 6., namijenjenoj rekreativnim sadržajima javnog i individualnog načina korištenja uz rekreacijski ribnjak, je prije bilo kakvih novih intervencija uređenja i gradnje, potrebno: - ukloniti postojeće bespravno izgrađene građevine lovačkog kluba – priručni kontejner s dogradnjom i streljanu, - ukloniti vrtno bilje – ljetnice, trajnice, živicu i strano (alohtono) ukrasno grmlje, - ukloniti strane (alohtone) drvenaste vrste, a ostaviti zavičajno (autohtono) drveće i grmlje, čija pozicija nije smetnja planiranim sadržajima.

Članak 36.

Članak 36. 1) Prostor rekreativnih aktivnosti /oznaka R2/ čini područje zatravnjenog platoa uz vodenu površinu ribnjaka, unutar kojeg se predviđa izvesti staza i koji se može koristiti za različite javne manifestacije, prvenstveno u funkciji ribičkog i lovačkog društva Preloga, drugih udruga građana i Turističke zajednice Preloga. 2) Kolni pristup do čestice moguć je preko kolnog prilaza KP 3, koji se predviđa izvesti kao makadamski i unutar kojeg se, prema kartografskom prikazu predviđa izvesti manje parkiralište. 3) Ostatak potrebnih parkirališta osigurava se na parkiralištu motela i restorana „Prepelica“ u naselju Otok – u neposrednoj blizini rekreacijskog područja i ribnjaka. 4) Na prostor čestice je moguće pristupiti isključivo pješački, zbog čega je u sjeverni dio područja potrebno ograditi na način da se onemogući prilaz vozilima u unutrašnjost čestice. 5) Stazu je moguće urediti isključivo čišćenjem terena na način da bude prohodan i postavom markacijskih oznaka. 6) Unutar područja nije dozvoljeno saditi bilje.

Članak 37.

Članak 37. 1) Područje gradnje ribičkog i lovačkog doma označava površinu za razvoj građevina navedenih udruga građana, odnosno legalizacije građevine ribičkog doma i zamjenske gradnje lovačkog doma, pri čemu se predviđa uklanjanje kontejnera koji danas služi kao lovački dom. 2) Pojedina građevina, može imati ukupnu tlocrtnu bruto površinu, uključujući i površinu terase do 100,0 m2. 3) Građevina treba biti oblikovana kao drvena prizemnica s mogućnošću uređenja najviše 50,0 m2 potkrovlja, visine vijenca do 3,5 m od uređenog terena. 4) Konstrukcija građevine treba biti drvena, a vanjski zidovi se trebaju izvesti iz drveta ili ukoliko ih se planira izvesti u jednom od suhomontažnih sustava, trebaju se obložiti drvetom. 5) Nagib krova određuje se s najviše 33°, a pokrov je potrebno predvidjeti od crijepa ili od laganih ploča u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 6) Građevina treba imati sanitarni čvor, vodovodnu instalaciju, instalaciju zbrinjavanja otpadnih voda i instalaciju opskrbe električnom energijom.

Članak 38.

Članak 38. 1) Vodena površinu dijela starog rukavca, uključujući i otoke unutar obuhvata DPU-a planira se održavati u funkciji rekreacijskog ribnjaka /oznaka RI). 2) Nije dozvoljeno nasipavanje obale, sadnja bilja, niti uklanjanje zatečenog vodenog bilja, koje raste uz obalu i u plićaku. 3) Radi osiguranja funkcije ribnjaka i podizanja kakvoće vode potrebno je izvesti pomične ustave na izvedenim propustima ispod prometnice LC 20039, koja će osigurati kontrolirani protok vode iz ribnjaka u drenažni kanal, ali i iz vodotoka „Jezerčica“ prema ribnjaku. 4) Svaka gradnja se treba izvoditi u drvu, a eventualni drugi materijali (željezo, čelik i beton) ne smiju biti vidljivi niti štetno utjecati na okoliš. 2.2.7 GRAĐEVNA ČESTICA BR 7. – GOSPODARSKA ŠUMA

Članak 39.

Članak 39. 1) Gospodarsku šumu sađenog običnog bijelog bora potrebno je održavati u skladu s gospodarskom osnovom. 2) Čišćenje šikare je dozvoljeno isključivo ukoliko se predvidi u sklopu šumsko – uzgojnih radova propisanih šumskim gospodarskim osnovama, te iznimno ukoliko se to predvidi radi uređenja i/ili održavanja šumskih, odnosno pješačkih staza. 3) Iz šume je potrebno ukloniti svu građevnu strukturu. 4) Unutar šume se ne predviđa gradnja. 5) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar šume je moguće postaviti privremenu poziciju za promatranje, odnosno istraživanje prirode za potrebe ekološke udruge. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE MREŽE 3.1.1 Cestovni koridori

Članak 40.

Članak 40. 1) Područje obuhvata DPU-a zahvaća dijelove cestovnih koridora: - lokalne ceste LC 20039 koja se proteže duž drenažnog kanala HE Dubrava, - nerazvrstane ceste koja navedenu LC 20039 spaja s naseljem Otok. 31. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2915 2) Širina kolnika navedenih prometnica minimalno je definirana sa 6,0 m, ali može biti i šira, ovisno o značaju prometnice. 3) Rekonstrukcije navedenih prometnica, kao i raskrižja kod kapelice Sv. Huberta, predviđaju se izvesti fazno. 4) Kolne prilaze na područje SRC Prelog s cestovnih prometnica potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu. 5) Prilaz na centralno parkiralište SRC-a potrebno je predvidjeti s lijevim skretačem. 6) Radijuse priključenja potrebno je dimenzionirati prema potrebama korištenja ceste. 7) Raskrižja je potrebno obilježiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05).

Članak 41.

Članak 41. 1) Preuzeto iz PPUG Preloga unutar koridora lokalne ceste LC 20039 predviđa vođenje pješačko - biciklističke staze. 2) Unutar koridora nerazvrstane ceste prema Otoku poželjno je izvesti pješačko-biciklističku stazu – minimum jednostrano, dimenzioniranu prema posebnom propisu. 3) Južno od čestice kapele Sv. Huberta, odnosno nasuprot planiranih pješačkih mostova preko drenažnog kanala, na cesti je potrebno horizontalnom i vertikalnom prometnom signalizacijom označiti pješački prijelaz i postaviti odgovarajuću signalizaciju na prometnici.

Članak 42.

Članak 42. 1) Unutar koridora cesta predviđeno je lociranje cjevovoda sustava javne odvodnje Grada Preloga, odnosno zajedničkog kanalizacijskog sustava za naselja Donjeg Međimurja. 2) Unutar koridora je predviđeno lociranje i druge komunalne infrastrukture za potrebe opremanja naselja Grada Preloga i SRC Prelog. 3.1.2 Kolni prilazi
Članak 43. 1) Kolni prilazi predviđeni su kao makadamski izvedene površine za pristup vozilima do dijelova SRC Prelog i to: - kolni prilaz /oznaka KP1/ - rampom kontrolirani makadamski kolni pristup području lučice, u prvenstvenoj funkciji održavanja nasipa akumulacije HE, - kolni prilaz /oznaka KP2/ - rampom kontrolirani makadamski kolni pristup izletničkom području, u prvenstvenoj funkciji održavanja nasipa akumulacije HE, - kolni prilaz /oznaka KP3/ - makadamski kolni pristup području ribnjaka na lokaciji Drežnjak, koji uključuje i izvedbu parkirališnog prostora ispred kontroliranog pješačkog ulaza u područje rekreacijskog ribnjaka. 2) Prometno rješenje kolnih prilaza dano je kartografskim prikazom br 2.1. - Plan prometa.

Članak 44.

Članak 44. 1) Sukladno Zakonu o vodama, za kolne prilaze određuje se širina čestice od nožice nasipa s minimalno 6,0 m, a širina makadamskog puta s minimalno 3,50 do maksimalno 4,50 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza do sadržaja unutar građevnih čestica, ukoliko je to predviđeno ovim planom.
Članak 45. 3.1.3 Promet u mirovanju 1) Površine namijenjene javnom parkiranju ili parkiranju za potrebe pojedinačnih namjena određene su u kartografskom prikazu br. 1 - „Detaljna namjena površina“ kao parkirališne površine. 2) Način uređenja pojedine građevne čestice ili dijela čestice u svrhu parkiranja vozila, kao i potreban broj parkirališnih mjesta koje je unutar pojedine čestice potrebno osigurati određen je u poglavlju 2.2. ovih odredbi. 3) Unutar čestice kolnog prilaza KP2, neposredno uz lučicu potrebno je izvesti parkiralište s najviše 10 parkirališnih mjesta. 4) Unutar čestice kolnog prilaza KP3, neposredno uz ribnjak na lokaciji Drežnjak, potrebno je izvesti najmanje 15 parkirališnih mjesta. 5) Sav ostali promet u mirovanju usmjeren je na parkirališta unutar građevinskih područja Preloga i Otoka, odnosno na prostore uz restorane „Prepelica“ u Otoku, „SRC DG Prelog“ i druga prikladna parkirališta. 3.1.4 Pješačke i biciklističke staze i šetnice

Članak 46.

Članak 46. 1) Presjecima kroz prometne površine u kartografskom prikazu br. 2.1 - “ Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se s najmanje 1,20 m, osim unutar šuma, gdje se širina pješačkih staza ograničava na najviše 1,0 m. 3) Širina pješačko-biciklističkih staza predviđena je najmanje širine 1,80 m.
Članak 47. 1) Unutar prostora SRC-a Prelog predviđena je izvedba dvaju tipova šetnica: - glavne šetnice - izvedene u sipini ili valjanim sitnim šljunkom - šetnice uz obalu vodenih površina ili unutar šume - izvedene kao travne hodne površine - zemljane staze. 2) Glavne šetnice unutar inundacijskog područja AH Dubrava, predviđene su na način da kontinuirano povezuju sve sadržaje locirane unutar područja, bez obzira na korisnika, odnosno vođenje pojedinih sadržaja. 3) Hodne površine uz građevine – terase i druge pripadajuće vanjske površine mogu se izvesti kao opločene betonskim (kulir) pločama, drvenim podnim oblogama za vanjske površine i drugim sličnim primjerenim materijalima. Stranica 2916 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2013.

Članak 48.

Članak 48. 1) Glavne i zemljane staze predviđene su na način da, uz postojeću površinu krune nasipa, koja se također koristi kao šetnica kontinuirano formiraju pješačku stazu koja od prostora južnog dijela Preloga vodi prema području unutar inundacije AH Dubrava (prostoru „Preloške marine“) zatim do kapele Sv. Hubreta, dalje prema području rekreacijskog ribnjaka na lokaciji Drežnjak, kroz područje Drežnjak do rekreacijskog ribnjaka na starom dravskom rukavu „Jezerčica“ u jugozapadnom dijelu Otoka, nadalje poljskim putovima sjeverozapadno obilaze naselje Otok, vode preko šumskih putova Otočke šume do lokacije Ferenčica na kojem je arheološko nalazište, vraćaju se preko istočnih dijelova Otočke šume na područje Mlačnica do restorana „Prepelica“ u naselju Otok, te se preko područja Vrbnica vraćaju prema glavnom ulazu na prostor inundacije, odnosno pješačko - biciklističkom stazom unutar koridora LC 20039 do područja sadržaja SRC Prelog, te u nastavku dalje do južnog dijela naselja Prelog. 2) Navedena pješačka staza ukupne je dužine cca 5,0 km, a u dijelovima je se može urediti kao poučnu turističku stazu. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i raslinja. 3.2.1 Opskrba vodom, zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 49.

Članak 49. 1) Planirane trase mreža vodoopskrbe i odvodnje sanitarnofekalnih i oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe i odvodnje“. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe i odvodnje potrebno je izraditi cjelovito za područje unutar inundacije AH Dubrava, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Za područje Drežnjak predviđena je samo izvedba priključaka na postojeću infrastrukturnu mrežu naselja Otok.

Članak 50.

Članak 50. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Otok i Prelog i izvedbom vodova vodovoda unutar cestovnih koridora LC 20039, nerazvrstane ceste prema Otoku i unutar čestica u zoni inundacije. 2) Vodove preko nasipa treba voditi na način da se ne naruši konstrukcija zaštitnog nasipa. 3) U zoni unutar inundacije AH Dubrava vodove je moguće izvoditi standardno, prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 4) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže vodoopskrbe ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.

Članak 51.

Članak 51. 1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja mreže vodoopskrbe, unutar inundacije AH Dubrava i unutar područja Drežnjak potrebno je, ovisno o pojedinom sadržaju, predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu za zaštitu od požara i odrediti lokacije hidranata, sukladno posebnom propisu.
Članak 52. 1) Sustav zbrinjavanja sanitarno – fekalnih voda Grada Preloga je predviđen priključenjem na tlačni cjevovod za odvodnju sanitarno-fekalnih voda, koji se planira izgraditi za naselja Donjeg Međimurja. 2) Pročišćavanje sanitarno – fekalnih voda predviđeno je uređajem lociranim u naselju Donja Dubrava. 3) Unutar područja obuhvata planira se izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitarno-fekalne vode i odvojena zatvorena, odnosno eventualno dijelom otvorena kanalizacija, za oborinsku odvodnju. 4) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu. 5) Sanitarno – fekalna kanalizacija se treba izvesti vodonepropusnim cijevima. 6) Poklopci revizionih okna te otvori (poklopci) na separatorima ulja i masti trebaju biti izvedeni kao vodotijesni. 7) Izuzetno od stavka 6. ovog članka, ukoliko se poklopci revizionih okna te otvori (poklopci) na separatorima ulja i masti ne predvide kao vodotijesni, u tom slučaju (poklopci) trebaju biti izvedeni na način da budu najmanje 30,0 cm uzdignuti iznad utvrđene maksimalne razine vode u jezeru. 8) Priključenje na kanalizacijski sustav, koji je predviđen unutar čestice ceste LC 20039, pretpostavlja izvedbu tlačnog voda i prepumpavanje vode preko nasipa, radi čega je na prikladnoj lokaciji unutar inundacije, potrebno previdjeti jednu ili više precrpnih stanica.

Članak 52.

9) Priključenje građevina na kanalizacijski sustav moguće je tek kada čitav sustav, uključujući i uređaj za pročišćavanje, bude dovršen.
Članak 53. 1) Kao prvu fazu do izvedbe sustava, predviđa se izvedba vodonepropusnih septičkih taložnica, odnosno sabirnih jama za sanitarne grupe i njihovo redovito održavanje – pražnjenjem prema posebnom propisu. 2) Septičke taložnice, odnosno sabirne jame trebaju biti izvedene na način da ne gube sadržaj u slučaju poplavljivanja, odnosno na način da imaju vodotijesne poklopce. 3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko se poklopci septičkih taložnica, odnosno sabirnih jama ne predvide kao vodotijesni, u tom slučaju (poklopci) trebaju biti izvedeni na način da budu najmanje 30,0 cm uzdignuti iznad utvrđene maksimalne razine vode u jezeru.

Članak 54.

Članak 54. 1) Oborinske vode s površina čestica i s površina cestovnih koridora i kolnih prilaza potrebno je upuštati u kanale oborinske odvodnje. 31. prosinca 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2917 2) Za sva planom predviđena parkirališta potrebno je predvidjeti skupljanje oborinskih voda preko slivnika s taložnicom i separatora ulja i masti. 3) Otvori (poklopci) na separatorima ulja i masti trebaju biti izvedeni kao vodotijesni ili trebaju biti uzdignuti najmanje 30 cm iznad utvrđene maksimalne razine vode u jezeru. 4) Na zelene površine moguće je neposredno upuštati samo čistu oborinsku vodu s krovova. 5) Oborinske vode ne smiju se upuštati u mrežu sanitarno – fekalne odvodnje, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u mrežu oborinske odvodnje.

Članak 55.

Članak 55. 1) Kućne instalacije vodoopskrbe i odvodnje projektiraju se temeljem standarda za svaki predviđeni sadržaj. 2) Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje predviđaju se kao pojedinačni za pojedinu česticu. 3) Vodomjerno okno potrebno je locirati ovisno o stanju na terenu i sadržajima čestice.
Članak 56. 1) Opskrba područja obuhvata prirodnim plinom nije predviđena. 3.2.2 Elektroopskrba
Članak 57. 1) Postojeće i planirane niskonaponske mreže elektroopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3.– “Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe i telekomunikacijska mreža“. 2) Opskrbu el. energijom treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 58.

Članak 58. 1) Unutar područja obuhvata izvedena je veza na mrežu elektroopskrbe Preloga, podzemnim kabelskim elektroenergetskim niskonaponskim vodom i to za napajanje područja luke za mala plovila (marine) i za postojeće ugostiteljske sadržaje.
Članak 59. 1) Za potrebe elektroopskrbe područja unutar inundacije predviđa se izvesti podzemna niskonaponska mreža elektroopskrbe, vezom na novoplaniranu trafostanicu lociranu izvan područja inundacije, 2) Planiranu transformatorsku stanicu potrebno je povezati na srednjenaponski elektroenergetski sustav Preloga, odnosno Otoka.

Članak 60.

Članak 60. 1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku elektroenergetsku mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Za potrebe razvoda moguće je na površini čestica, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja pojedinačnih korisničkih jedinica. 3) Unutar područja inundacije razvodni ormari trebaju izvedeni na betonskim temeljima i najmanje 30,0 cm iznad maksimalne utvrđene vode u jezeru.

Članak 61.

Članak 61. 1) Mreža javne rasvjete se ne predviđa, prvenstveno iz razloga zaštite od svjetlosnog zagađenja unutar područja koje je zaštićeno prema odredbama Zakona o zaštiti prirode. 2) Vanjska rasvjeta otvorenih površina uz javne sadržaje kao što su caffe – bar, nautički klub i sanitarne grupe treba biti riješena u sklopu elektroenergetskog projekta pojedinačne zgrade. 3) Vanjska rasvjeta luke za mala plovila (marine) je izvedena, dijelom ima funkciju javne rasvjete za korisnike turističkih sadržaja uz luku, a moguće ju je rekonstruirati u skladu s važećim propisima. 4) Ukoliko je nužno, pojedine dijelove pješačkih staza moguće je diskretno osvijetliti točkasto postavljenom vanjskom solarnom rasvjetom. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža

Članak 62.

Članak 62. 1) Trasa postojeće fiksne telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 – “Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Postojeću telekomunikacijsku mrežu koja je izvedena do područja unutar inundacije AH Dubrava moguće je koristiti za potrebe caffe bara. 3) Za ostale čestice ne predviđa se izvedba fiksne telekomunikacijske mreže ni priključaka fiksne telefonije.

Članak 63.

Članak 63. 1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža ne mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU-a, ali se u neposrednoj blizini područja obuhvata već nalaze bazne postaje svih operatera prisutnih na hrvatskom tržištu, te je područje SRC-om dobro pokriveno signalima mobilne telefonije. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 64. 1) Sve površine unutar područja SRC Prelog uvjetno se mogu tretirati zelenim površinama, i to javnog režima korištenja, osim površina individualnih jedinica unutar izletničkog područja. 2) Uređenje zelenih površina na pojedinim česticama određena je precizno za svaku česticu u poglavlju 2.2. ovih odredbi.

Članak 65.

Članak 65. 1) Osnovno načelo odnosa prema ukupnim površinama SRC Prelog, pa time i zelenim površinama je: - uklanjanje neautohtonih biljnih vrsta s područja SRC-a, što se posebno odnosi na različito vrtno ukrasno grmlje i cvijeće, te povrće Stranica 2918 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. prosinca 2013. - sadnja i popunjavanje područja autohtonim biljnim vrstama. 2) Preporučene vrste stabala i grmlja: - bijela topola (Populus alba) - crna topola (Populus nigra) - bijela joha (Alnus incana) - crna joha (Alnus glutinosa) - bijela vrba (Salix alba) - hrast lužnjak (Quercus robur) - obični jasen (Fraxinusexcelsior) - treperavi brijest (Ulmus laevis) - sremza (Padus avium) - tužna vrba (Salix babilonica) 3) Izuzetno od prethodnog, ukoliko ne smetaju planiranoj organizaciji prostora, unutar izletničkog područja potrebno je u što većoj mjeri zadržati postojeće čokote loze i stabla voćaka, pogotovo ukoliko se radi o zavičajnim (starinskim) voćnim sortama (prevladavaju murva i drijen, te lokalne vrste šljiva i jabuka, od kojih je dio već prešao u divlji oblik). 4) Na području istočnog dijela prostora inundacije može se zadržati višegodišnje, sađeno drveće koje je posađeno nakon izvedbe nasipa i akumulacije, krajem 80 – tih godina 20 – tog stoljeća.

Članak 66.

Članak 66. 1) Područje obalnog pojasa potrebno je u oblikovnom smislu zadržati u prirodnoj formi – plitkog pokosa prema obali, što omogućuje širenje i postepeni prijelaz biljnih vrsta. 2) Nužno je spriječiti intervencije, odnosno uništavanje priobalne i vodene vegetacije, radi čega je potrebno unutar područja SRC-a postaviti upozorenja. 3) Ukoliko će se pokazati potrebnim, povremeno saniranje obale unutar inundacije akumulacije mogu vršiti Hrvatske vode sukladno Zakonu o vodama (NN br. 153/09, 130/11 i 56/13) i Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 80/13).

Članak 67.

Članak 67. 1) Površine namijenjene plažnim i rekreativnim sadržajima unutar svih čestica na području SRC-a, kao i površine pojedinačnih korisničkih jedinica izletničkog područja, potrebno je održavati košnjom.
Članak 68. 1) Šumske površine potrebno je održavati u skladu s odgovarajućom šumskom gospodarskom osnovom, odnosno u skladu sa standardnim programom gospodarenja šumom. 5 UVJETI I NAČIN UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I OSJETLJIVIH CJELINA
Članak 69. 2) Područja prirodnih vrijednosti unutar područja obuhvata DPU SRC Prelog i u neposrednoj blizini obuhvata plana čine jedinstvenu cjelinu s turističko – edukativnim potencijalom, čiji razvoj, te kasnije i održavanje je potrebno koncipirati kao cjeloviti projekt, pri čemu se pojedinačne prepoznatljive posebnosti prostora odnose na: - vodenu površina jezera akumulacije HE Dubrava i to posebno prostori promjenljive i močvarne obale u zapadno dijelu unutar prostora obuhvata DPU-a, te područje koje se na njega nastavlja u smjeru zapada i juga, - otoke koji se nalaze unutar jezera, kao i unutar područja starih rukavaca, - vodenu površinu starog rukavca Drave, manji dio koje se koristi kao rekreacijski ribnjak, a veći je barsko vodeno stanište, - šumu koja se prostire uz močvarne i vodene površine južno od naselja Otok, - Otočku šumu sjeverno od naselja Otok, - područje Mlačnica, korišteno za sadnju šibe, - područje Vrbnice, kao područje močvarnog tla obraslog visokim vodenim biljem, a nalazi se zapadno od planirane čestice auto-kampa, 3) Unutar navedenih područja prirodnih vrijednosti nije dozvoljeno vršiti intervencije koje bi utjecale na promjenu pojedinog staništa.

Ostali akti u ovom izdanju (209)