Arhiva › 2012. › SGMŽ 16

SGMŽGrad Prelog · 14. prosinca 2012. · KLASA 350-02/11-01/3 · URBROJ 2109/14-01-12-90

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela centra u Prelogu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1843

Članak 31.

Članak 31.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine, te o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu etažu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 32.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. – “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 7.- 20. ovih odredbi. Stranica 1844 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. prosinca 2012.
(2) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 7.- 20. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 7.- 20. ovih odredbi.
(4) Površina prateće građevine, ukoliko se može graditi na čestici, limitirana je tlocrtnom površinom od 400,0 m2, a površina pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 33.

Članak 33.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama i pojedinim postojećim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4. – “Uvjeti gradnje građevina“ na način da su grafički određeni: - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, - za neke od čestica i obvezni građevinski pravac na koji se obvezno locira građevina osnovne namjene.
(2) Smještaj građevina na ostalim građevnim česticama određuje se temeljem smjernica za lociranje građevina iz plana šireg područja, odnosno na navedenim česticama se građevine trebaju locirati na sljedeći način: - osnovna građevina locira se na građevinskom pravcu ulice, koji se u Glavnoj ulici poklapa s linijom regulacije, a u ostalim ulicama i trgovima je uvučen u dubinu čestice, - osnovnu građevinu potrebno je locirati sa strane čestice koja je tipična za ulicu, ili na poziciji postojeće građevine, ukoliko se vrši zamjenska gradnja, - osnovnu građevinu moguće je locirati kao samostojeću, poluugrađenu ili ugrađenu uz uvjet da se kroz nju osigura prilaz na dvorišni dio čestice, - udaljenost građevina od bliže susjedne međe, ovisi o zatečenoj situaciji za građevine koje se rekonstruiraju ili dograđuju, a kod zamjenske gradnje ih je moguće locirati ili na međi ili do 1,0 m udaljeno od međe, - prateće građevine, ukoliko ih je moguće graditi, ovisno o namjeni lociraju se iza osnovne građevine na istoj strani kao i osnovna gradnja ili na neki drugi način organizirano u dubini čestice, - pomoćne građevine se lociraju u dubini čestice kao prigrađene ili samostojeće, uz uvjet da su najmanje 4,0 m uvučene iza uličnog pročelja osnovne građevine, te da se mimo njih osigura slobodni kolni prilaz stražnjem dijelu građevne čestice, širine najmanje 3,0 m.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 35.

Članak 35.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje konzervatorskih uvjeta i ambijentalnih značajki okolnog prostora.
(2) Građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 36.
(1) Na česticama na kojima je precizno utvrđena površina za razvoj građevina, svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.
(2) Na česticama na kojima nije precizno utvrđena površina za razvoj građevina, istaci na građevini ne mogu se prepuštati preko međa čestice, osim ukoliko se građevinski pravac poklapa s linijom regulacije.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se u Glavnoj ulici, radi ambijentalnih značajki povijesne građevne strukture preporuča upotreba kosog krova, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, 14. prosinca 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 1845 - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina u Glavnoj ulici, niti prema površini javnog gradskog trga, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 40.

Članak 40.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda.
Članak 41.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih površina trgova, javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 43.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Ukoliko je formirana samo jedna od više DPU-om predviđenih ulica, na koje se planira prometni priključak građevne čestice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice.
(3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta

Članak 44.

Članak 44.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 SKLADIŠTA 0,45 1 zaposlenika 2 UREDSKI PROSTORI 20 1000 m2 korisnog prostora 3 TRGOVINA,USLUGE, 40 1000 m2 UGOSTITELJSTVO korisnog prostora 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 STAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 6 SMJEŠTAJNI utvrđuje se prema TURISTIČKI posebnom propisu, ovisno o SADRŽAJI kategorizaciji i vrsti turističke građevine
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna je ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda za parkirališta označena kao parkirališne površine u kartografskom prikazu br. 1- “Detaljna namjena površina“ /oznaka P i grafička oznaka za parkirališta koja su utvrđena kao sekundarna namjena na čestici/, te na drugim parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 45.

Članak 45.
(1) Ograde se mogu graditi: - na liniji regulacije Glavne ulice mogu se graditi dekorativne niske ograde, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela ili kao zidane visoke ograde s portalima, ovisno o tipu građevine i njenim oblikovni karakteristikama, - ulične ograde u ostalim ulicama grade se kao niske, visine do 1,20 m, s parapetom do 50,0 cm ili kao zelene živice visine do 1,20 m. - ograde prema bočnim i stražnjoj međi može se urediti kao prozračna, puna ili živica, visine do 1,80 m.
(2) Ograde se ne mogu graditi na česticama javnog režima korištenja, odnosno na česticama sljedećih brojeva: 19, 20, 23, 24, 26, 27, 28, 32, 33, 35, 36, 37, 38, 39, 41 i 42. Stranica 1846 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. prosinca 2012. 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 46.

Članak 46.
(1) Svaka građevna čestica stambene i mješovite, pretežito stambene namjene treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine.
(3) Druge površine javne namjene trebaju imati udio zelenih površina u površini iskazanoj tabelom iz članka 28. ove Odluke, uz moguće odstupanje, ukoliko je to posebno utvrđeno ovom Odlukom. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 47.

Članak 47.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od postojećih ulica i tri novoplanirane ulice – UK1, UK2 i UK3.
Članak 48.
(1) Glavna ulica u Prelogu je istovremeno i državna cesta D 20 i izvedena s kolnom širinom od 7,0 m, pješačkobiciklističkim stazama uz liniju regulacije, te mjestimično, ovisno o širini uličnog koridora sa zelenim pojasom, odnosno zelenim otocima između kolnika i pješačke staze, te se i njeno daljnje uređenje treba vršiti na način da se zadrže navedeni elementi.
(2) Ostale ceste u obuhvatu plana trebaju imati kolnu površinu minimalne širine 6,0 m.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Planiranoj ulici UK1 predviđa se opremanje obostrano pješačkom stazom i jednostrano javnim parkiralištima.
Članak 50.
(1) DPU predviđa izvedbu jednog kolnog prilaza /oznake KP1/ i to radi pristupa do čestice 26 i izvedu ulaza u podzemnu garažu.
(2) Širina kolne površine za kolni prilaz /oznaka KP1/ treba omogućiti dvosmjerni promet.
(3) Minimalna širina opločene površine za pješačku površinu /oznake PP/, određuje se s 3,5 m, a potrebno ju je dimenzionirati i za nosivost vozila hitne intervencije.
(4) Pješačke površine gradskih trgova treba dimenzionirati za nosivost vozila, radi mogućnosti prolaza vozila hitnih intervencija.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Spoj planiranih cesta i dvosmjernih kolnih prilaza na državne i nekategorizirane ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. 119/07) i prema normi HRN U.C4.050.
(2) Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik državne ceste.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05).

Članak 52.

Članak 52.
(1) Minimalna širina pješačkih staza unutar uličnih koridora određuje se s 1,60 m, a pješačko-biciklističkih s 2,50 m.
Članak 53.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“ dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 54.

Članak 54.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica ili u periodu do predviđenog izmještanja potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(4) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i energija iz drugih izvora

Članak 55.

Članak 55.
(1) Postojeće i planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 14. prosinca 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 1847 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 56.
(1) Područjem obuhvata – Glavnom ulicom, prolazi magistralni vodoopskrbni cjevovod.
(2) Distributivna vodoopskrbna mreža izvedena je u svim postojećim ulicama, odnosno trgovima.
(3) Izvedba mreže vodoopskrbe u planiranoj ulici UK1 i UK3 i unutar čestice 35 predviđena je na način da se povezuje na postojeću mrežu.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 7.4 Zaštita od požara, ove Odluke.
Članak 58.
(1) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. 3.2.1.2 Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih voda

Članak 59.

Članak 59.
(1) U svim postojećim ulicama izvedena je mreža mješovite odvodnje otpadnih voda Preloga, kojeg je potrebno integrirati u sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za područje Donjeg Međimurja, sukladno zakonskim propisima.
(2) Za novoplanirane čestice u obuhvatu plana se predviđa povezivanje na navedeni postojeći sustav mješovite odvodnje Preloga.
(3) Do spajanja javne kanalizacije na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u javnu kanalizaciju.
(4) Do spajanja javne kanalizacije na uređaj za pročišćavanja otpadnih voda sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovno prazniti po za to ovlaštenom poduzeću.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Tehnološke vode, se s obzirom na djelatnosti unutar obuhvata plana ne očekuje, a ukoliko se utvrdi njihovo postojanje, mogu se upuštati u sustav javne mješovite odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisima.
(2) Do spajanja javne kanalizacije na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10), za ispuštanje u sustav javne odvodnje, skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje je potrebno redovno prazniti po za to ovlaštenom poduzeću.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Za površine parkirališta /oznaka P/ i za parkirališta na drugim česticama, čiji je broj parkirališnih mjesta veći od 10 po čestici, obavezna je izvedba kontroliranog skupljanja oborinskih voda, na način da se iz njih izdvajaju čestice ulja i masti, prije ispuštanja voda u kanalizacijski sustav.
(2) Ukoliko je izvedivo, oborinske vode s čestica moguće je predvidjeti i na način da se ispuštaju na vlastitoj čestici, bilo na zelene površine, bilo u upojne bunare, ali također uz prethodnu separaciju ulja i masti, odnosno drugih moguće štetnih čestica koje bi mogle štetno utjecati na kakvoću podzemnih voda.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Priključke građevina na mreže odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Kada uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bude u funkciji, obavezno je priključenje korisnika na sustav odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukloniti i sanirati teren.
(3) Nove čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovom planu. 3.2.1.3 Plinoopskrba

Članak 63.

Članak 63.
(1) Glavnom ulicom prolazi srednjetlačni vod plinoopskrbe.
(2) Svim postojećim ulicama, u obuhvatu plana izvedena je niskotlačna plinska mreža za opskrbu plinom, te se i predviđa dogradnja mreže u koridorima novih ulica i površinom kolnog prilaza.
(3) U slučaju fazne izvedbe novih ulica predviđa se i fazna izvedba mreže plinoopskrbe.
Članak 64.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Izgradnju plinovoda potrebno je predvidjeti na dovoljnoj udaljenosti od visokog raslinja, odnosno van dohvata korijenja.
(4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: paralelno minimalni razmaci križanje /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima Stranica 1848 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. prosinca 2012. plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 65.

Članak 65.
(1) Unutar područja obuhvata DPU ne predviđa se izvedba novih redukcijskih stanica, međutim ukoliko je to potrebno za povećanje kvalitete mreže plinoopskrbe, redukcijska stanica se može izvesti na čestici zaštitne zelene površine ili na pojedinačnoj građevnoj čestici gospodarske namjena.
(2) Ukoliko će se izvoditi nove plinske redukcijske stanice, potrebno ih je locirati na sljedeće udaljenosti od u tabeli navedenih građevina: minimalni razmak vrsta gradnje od plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica, putova i 3,00 nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenih građevina, trafostanica i 4,00 visokih stabala od javnih građevina, odnosno od 6,00 građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo, te od ruba vodotoka

Članak 66.

Članak 66.
(1) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine ili se priključak može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice, uz uvjet da ne smeta javnim pješačkim površinama i kolnom prometu. 3.2.1.4 Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 67.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica, unutar zaštitnih zelenih površina ili uz među unutar građevnih čestica gospodarske namjene.
(1) Toplovode i druge produktovode, u funkciji distribucije energije, je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 3.2.1.5 Energija iz obnovljivih izvora

Članak 68.

Članak 68.
(1) Kao dopuna osnovnom energetskom sustavu moguće je dodatno koristiti i druge alternativne izvore energije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao osnovni ili kao dodatni izvor energije za građevine na čestici.
(2) Sve građevine i postrojenja koja se planiraju u svrhu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, trebaju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN br. 67/7), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, jest da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(2) Osim uvjeta iz stavka 2. ovog članka: - kogeneracijska postrojenja mogu biti najviše u kategoriji mikro CHP, - unutar zone nije moguće locirati postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za stambenu zonu, - unutar zone nije moguće locirati postrojenja koja kao energent koriste bioplin i biogoriva, - sunčevi prijemnici koji se postavljaju za dobivanje električne i/ili toplinske energije mogu se locirati na krovu građevina.
(3) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine.“ 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 70.

Članak 70.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 71.
(1) Podzemni srednjenaponski vod izveden je južnom stranom Glavne ulice i preko površine budućeg gradskog trga i pojedine građevne čestice do sjeverne strane Ulice Petra Krešimira IV.
(2) Postojeća trafostanica TS 524 predviđa se izmjestiti na česticu 35, pri čemu je potrebno izvršiti i njenu rekonstrukciju u smislu povećanja snage radi povećanja broja korisnika u okruženju.
(3) Navedenu trafostanicu potrebno je srednjenaponskim podzemnim vodom povezati s najbližim, odnosno odgovarajućim trafostanicama u naselju.
(4) Površinu za redovnu upotrebu trafostanice moguće je izdvojiti i kao zasebnu građevnu česticu iz površine građevne čestice broj 35, uz osiguranje služnosti pristupa do tako izdvojene čestice trafostanice.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Podzemna niskonaponska mreža predviđa se unutar površine uličnih koridora i drugih površina javnog režima korištenja.
(2) Ispod sjevernog pločnika Glavne ulice i istočnom stranom Trga Slobode izvedeni su podzemni niskonaponski elektroenergetski vod, te zasebno podzemni niskonaponski vod javne rasvjete, te je i eventualnu rekonstrukciju ovih vodova potrebno predvidjeti identično. 14. prosinca 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 1849
Članak 73.
(1) Javnim uličnim koridorima, na površinama javnih parkirališta i unutar parkovnih površina je potrebno izvesti i sustav javne rasvjete, postavom podzemnih niskonaponskih vodova javne rasvjete.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Ostali akti u ovom izdanju (101)