Arhiva › 2012. › SGMŽ 9

SGMŽOpćina Kotoriba · 30. kolovoza 2012. · KLASA 350- · URBROJ 2109/9-12-133

Odluka o donošenju Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1098

Članak 46.

Članak 46. 1) U članku 95., u stavku 1., alineja 4. se briše. 2) U članku 95., stavak 4. se briše.
Članak 47. 1) U članku 98., u stavak 2. mijenja se i glasi: „Namjene, lokacija, te površina izdvojenih područja za obavljanje sportsko – rekreacijskih djelatnosti na području Općine, prikazane su na kartografskim prikazima izdvojenih građevinskih područja /oznaka R2/, a odnose se na sportsko – rekreacijske zone „Mala Tokarica“, „Vosredek“, „Žužička“, „Nađardov“ i „Siladijev kut“.“
Članak 48. 1) Članak 99. se briše.

Članak 49.

Članak 49. 1) Tekst članka 100. mijenja se i glasi: Izdvojena područja sportsko – rekreacijskih zona uređuju se kao prostori namijenjeni kombinaciji raznih rekreativnih sadržaja: - rekreacijskog ribolova, - održavanja edukacijskih „eko“ radionica, - održavanja kulturnih, sportskih i drugih vrsta manifestacija, - promotivnih turističkih akcija i slično. U svrhu utvrđivanja pojedinačnih namjena površina, unutar pojedine zone predviđa se formiranje pojedinačnih čestica koje mogu imati pejsažnu ili rekreacijsku namjenu, pri čemu pejsažnu namjenu treba imati najmanje 60% ukupne površine izdvojenog područja. Unutar površine čestice rekreacijske namjene, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: - izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu u funkciji sadržaja navedenih u stavku 1. ovog članka, maksimalne površine do 150,0m2, visine vijenca do 3,80 m, pokrova od glinenog crijepa, šopa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit i sl.) u crvenoj ili zelenoj boji, odnosno u zemljanim nijansama, pri čemu građevina od međa čestice treba biti udaljena najmanje 5,0 m, a od osi pristupnog puta najmanje 10,0 m. - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala - drva, zemlje i sl. - graditi privezište za čamce, odmorišta i klupe, isključivo od drveta, - urediti najviše dva igrališta za odbojku na pijesku, - kontaktni prostor urediti autohtonim vodenim i kopnenim biljnim vrstama, - riješiti skupljanje sanitarno- fekalnih voda priključenjem na javni sustav odvodnje ili skupljanjem u zatvorene sabirne jame, koje je potrebno organizirano prazniti sukladno posebnim propisima.

Članak 49.

Čestice pejsažne namjene uređuju se temeljem projekata pejsažnog uređenja, temeljenim na uvjetima i mjerama zaštite Značajnog krajobraza rijeke Mure i Regionalnog parka Mura – Drava, a na česticama nije moguće predvidjeti gradnju zgrada.“
Članak 50. 1) Tekst članka 101. mijenja se i glasi: „Izdvojena područja rekreacijske namjene na „Mala Tokarica“, „Vosredek“, „Žužička“, „Nađardov“ i „Siladijev kut“. uređuju se sukladno uvjetima iz članka 100., temeljem provedbenih prostornih planova - UPU ili DPU. Obuhvat provedbenih prostornih planova za izdvojena građevinska područja sportsko – rekreacijske namjene utvrđuje se za ukupno područje pojedinog izdvojenog područja. Do izrade provedbenog prostornog plana za pojedino izdvojeno područje sportsko – rekreacijske namjene, nije moguće graditi građevine niti vršiti druge zahvate uređenja područja. Izuzetno od prethodnog stavka, moguće je provesti postupke legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada, ukoliko je to zakonski utemeljeno.“

Članak 51.

Članak 51. 1) Tekst članka 102. mijenja se i glasi: „Izletnički turizam napuštenih graničnih karaula uz nasip rijeke Mure zbog devastacije ostataka građevina više nije moguće realizirati. Izuzetak je turistička zona „Varijadov“ za koju se planira prenamjena u gospodarsku – turističku zonu ugostiteljskog i/ili smještajnog tipa, i za koju su uvjeti definirani u članku 76. Ostatke devastiranih građevina graničnih karaula potrebno je sanirati uklanjanjem.“
Članak 52. 1) Iza članka 102. dodaje se podnaslov koji glasi: „DRUŠTVENE DJELATNOSTI UNUTAR KULTIVIRANIH, PRIRODNIH I PRIRODI BLISKIH PREDJElA“

Članak 53.

Članak 53. 1) U članku 107., stavak 2. mijenja se i glasi: „Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. “Izgradnja izvan građevinskog područja naselja”“. 30. kolovoza 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 Stranica 1099 2) U članku 107., u stavku 3. tekst „radne zone“ zamjenjuje se tekstom „gospodarske zone“.
Članak 54. 1) U članku 112., iza stavka 5., dodaje se novi stavak 6., koji glasi: „Lokacija za uređenje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, utvrđuje se unutar gospodarske zone u jugoistočnom dijelu naselja, na k.č. 5630/16 k.o. Kotoriba, u sklopu kojeg je moguće locirati i reciklažno dvorište za neopasni otpad – sekundarnu sirovinu.“ 2) U članku 112., dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Članak 55.

Članak 55. 1) Tekst članka 113. mijenja se i glasi: „Planirane gospodarske zone južno od Kotoripskog kanala uređuju se kao proširenje gospodarske zone „Jug“ - produženjem infrastrukture iz navedene zone. Gospodarska zona sjeverno od Kotoripskog kanala veže se na postojeću prometnicu – Ulicu I. G. Kovačića. Predviđeno je prometno i komunalno povezivanje zona preko kanala.“
Članak 56. 1) Tekst članka 114. mijenja se i glasi: „Unutar gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja i zonama centralnih i društvenih sadržaja, - minimalne dimenzije građevnih čestica, trebaju biti 28,0 m širine i 40,0 m dubine, odnosno ukoliko su čestice poligonalnog, nepravilnog oblika trebaju biti najmanje 20,0 m širine na liniji regulacije i najmanje 1120,0 m2 površine, - izuzetno od prethodne alineje, izgrađene čestice, koje se nalaze unutar izgrađenih gospodarskih zona, mogu imati i manju površinu, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m;

Članak 56.

- međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca gospodarskih građevina može iznositi najviše 8,0 m, a etažnost najviše Po+P+1, - iznimno od prethodne alineje, visina vijenca gospodarskih građevina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, - izuzetno, upravna građevina ili upravni aneks u sklopu gospodarskog kompleksa može imati etažnost do Po+P+2, a shodno tome i najveća visina (vijenca) tog dijela građevine može biti 12,0 m, - ukoliko je čestica površine do 1,0 ha koeficijent izgrađenosti čestice može iznositi najviše kig=0,4, a ukoliko čestica ima površinu veću od 1,0 ha, koeficijent izgrađenosti čestice može iznositi najviše kig=0,6, - solarni kolektori za grijanje vode mogu se postavljati isključivo na krovu građevina, - fotonaponski paneli za proizvodnju električne energije mogu se postavljati na krovu građevina, a ukoliko ih se postavlja na tlu mogu se locirati samo kao nadstrešnice nad parkirališnim mjestima koja su utvrđena kao obavezni prateći sadržaj zgrada, sukladno čl. 144. odredbi za provođenje PPUO Kotoriba, - izuzetno od prethodne alineje solarne energane se mogu locirati unutar gospodarske zone „Jug“ na k.č. 5630/24, 5630/25, 5630/26, 5630/27 i 5630/28, sve k.o. Kotoriba, pri čemu se fotonaponski paneli za proizvodnju električne energije mogu locirati na tlu ili integrirati u zgradu druge namjene, - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice, - nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, - ozelenjenim površinama se ne smatraju parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima.“

Članak 57.

Članak 57. 1) U članku 115., stavak 1. se briše, a dosadašnji stavak 2. postaje stavak 1.
Članak 58. 1) U članku 127., stavku 1., alineja 2. se mijenja i glasi: „- građevine stare škole u Murskoj 1, kao i novije stare škole u Školskoj ulici mogu se prenamijeniti u funkciji javne namjene, odnosno za potrebe građanskih udruga, u funkciji odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi i slično, pri čemu se javnom namjenom u smislu plana smatra namjena koja ima društveni značaj, bez obzira da li u odnosu na poslovanje djeluje kao javna institucija, privatno trgovačko društvo ili kao javno – privatno partnerstvo,“ 2) U članku 127., stavku 1., iza alineje 2. dodaju se nove alineje 3., 4. i 5., koje glase: „- novi sportski park sjeverno od ribičkog doma mjesnog sportskog ribičkog društva – za potrebe izgradnje novog nogometnog igrališta s pratećim sadržajima, - izgradnju lovačkog doma sa streljanom i drugim pratećim sadržajima, zapadno od ribičkog doma mjesnog sportskog ribičkog društva, - nakon izgradnje novog nogometnog stadiona postojeće nogometno igralište se može prenamijeniti za druge Stranica 1100 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. kolovoza 2012. standardne sportove (mali nogomet, košarka, odbojka i drugo).“

Članak 59.

Članak 59. 1) Tekst članka 128. mijenja se i glasi: „U zonama centralnih i društvenih sadržaja i zona sporta i rekreacije, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom značaju, istovjetnosti funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije. Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su sljedeći: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, može maksimalno iznositi 0,4, - etažnost građevina može biti najviše 3 nadzemne etaže, odnosno građevina može imati podrum + prizemlje + 1 kat + potkrovlje, - visina (vijenca) i etažnost građevina u mješovitim, pretežito stambenim zonama i postojećim zonama centralnih sadržaja određuje se prema okolnim građevinama u istoj zoni, - u područjima za razvoj sporta, maksimalna visina vijenca za sportske građevine, građevine kulture i vjerske građevine može biti do 10,0 m, dok specifični dijelovi (zvonici, dijelovi sportskih građevina koji ne mogu biti niži) mogu biti i veće visine; - na području središta naselja Kotoribe uz Kolodvorsku ulicu i na području novog centra istočno od kompleksa škole dozvoljava se gradnja javnih, stambenoposlovnih, višestambenih i poslovnih građevina maksimalne visine Po+P+3K (podrum+prizemlje+3 kata ili 2 kata i potkrovlje) ili maksimalne visine vijenca 12 m, - izuzetno od prethodne alineje, na području novog centra, istočno od kompleksa škole, mogu se planom uređenja užeg područja, u manjoj površini predvidjeti i sadržaji individualnog stanovanja, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m, - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu, - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m, - izuzetno od prethodne alineje, u izgrađenim dijelovima naselja, gdje se vrše interpolacije, rekonstrukcije ili gradnje zamjenskih građevina, udaljenost građevine društvene namjene od međe čestice može biti i manja od navedenih u prethodnoj alineji, odnosno građevina se može locirati i na među kao poluugrađena ili ugrađena, pod uvjetom osiguranja mjera zaštite od požara, - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;

Članak 59.

- izuzetno, pozicijom dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece, - solarni kolektori za grijanje vode i fotonaponski paneli za proizvodnju električne energije mogu se postavljati isključivo na krovu građevine društvene namjene, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, - ozelenjenim površinama se ne smatraju parkirališta osobnih vozila, - unutar građevne čestice osnovne škole potrebno je predvidjeti prostor za prilaz i stajalište školskog autobusa, - garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne namjene, a druge servisne sadržaje, kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugo, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5., 7. i 8. ovih odredbi.“

Članak 60.

Članak 60. 1) U članku 132., u stavku 2. tekst „karakterističnog uzorka naselja“ zamjenjuje se tekstom „urbanističko – tehničkih uvjeta gradnje“. 2) U članku 132., stavak 3. se briše.
Članak 61. 1) U članku 133., stavak 2. mijenja se i glasi: „Površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u mjerilu 1:25000 na kartografskim prikazima: - 2.1. Prometna infrastruktura – cestovni i željeznički promet, pošta i telekomunikacije - 2.2. Energetski sustav – elektroopskrba, plinoopskrba i cijevni transport nafte i plina - 2.3. Vodnogospodarski sustav – vodoopskrba, odvodnja, korištenje i uređenje vodotoka i voda“

Članak 62.

Članak 62. 1) U članku 135., u stavku 1. iza teksta „razvrstanih“ dodaje se tekst „i nerazvrstanih“.
Članak 63. 1) U članku 144., iza stavka 3., dodaje se novi stavak 4., koji glasi: „Za smještajne turističke sadržaje broj parkirališnih mjesta ovisi o kategorizaciji i utvrđuje se temeljem posebnih propisa.“ 2) U članku 144., dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Članak 64. 1) U članku 147., iza stavka 1., dodaje se novi stavak 2., koji glasi „Izuzetno od prethodnog, zaštitni pojas unutar naselja Kotoriba, unutar kojeg gradnja novih i rekonstrukcija postojećih zgrada nije dozvoljena, iznosi 16,5 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka.“

Članak 65.

Članak 65. 1) Tekst članka 149. mijenja se i glasi: 30. kolovoza 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 Stranica 1101 „Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08) definirana kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju sljedeći propisi: - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN br. 114/10) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obveze investitora radova ili građevine (NN br. 42/09) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN br. 108/10).“

Članak 66.

Članak 66. 1) Tekst članka 150. mijenja se i glasi: „Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, kao podzemnu kanalizaciju, lociranu u pravilu unutar javnih površina, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. Obzirom na razvoj novih usluga, na vlastitim građevnim česticama i unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme isključivo na vlastitoj čestici minimalne površine 6,0 x 6,0 m i na način da ne narušava urbanu strukturu naselja, - gradnju manje građevine za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0 m x 1,0 m.“

Članak 67.

Članak 67. 1) Tekst članka 151. mijenja se i glasi: „Zone i uvjeti lociranja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme mobilnih komunikacijskih sustava, kao i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija, definirane su u Prostornom planu Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br 7/01, 8/01 i 23/10), koji se primjenjuje neposredno i to: - neposrednom primjenom kartografskog prikaza telekomunikacijske infrastrukture iz Izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije, - neposrednom primjenom odredbi Odluke o donošenju izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 23/10) u postupcima za izdavanje lokacijskih dozvola za antenske stupove, tipske prihvate i bazne postaje s pripadajućom poveznom opremom mobilnih komunikacijskih sustava i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija. Osim navedenih uvjeta, kod lociranja antenskih stupova potrebno se pridržavati i sljedećeg: - samostojeće stupove s elektroničke komunikacijske infrastrukture i drugih vrsta antenskih uređaja treba locirati najmanje 100,0 m izvan naselja, te jednako toliko udaljeno od groblja, sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja, - tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju za manje od 5 vlastitih vizualno određenih visina i to posebno iz vizure prilaza naselju.“

Članak 68.

Članak 68. 1) U članku 154., stavak 2. mijenja se i glasi: „Sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list 26/85, NN 53/91) - zaštitna zona – 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, unutar koje je potrebno zatražiti posebne uvjete za gradnju, - zona opasnosti, koja se utvrđuje 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda, - u pojasu širine 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m.“

Članak 69.

Članak 69. 1) Iza članka 155. dodaje se podnaslov „Energija iz nekonvencionalnih izvora“ i novi članci 155a., 155b. i 155c., koji glase: „Članak 155a. Osim mogućnosti priključenja na konvencionalne sustave opskrbe energijom (javne sustave opskrbe električnom energijom, plinom i toplom vodom), za osiguranje energetskih potreba građevina, poželjno je korištenje energije iz nekonvencionalnih, obnovljivih izvora i kogeneracije. Korištenje energije iz nekonvencionalnih izvora moguće je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava. Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je predvidjeti kao: - individualnu, kao prateći sadržaj na građevnoj čestici druge osnovne namjene, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske): - postrojenja za proizvodnju toplinske energije za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje, - postrojenja za proizvodnju električne energije temeljena na obnovljivim izvorima sunca, vjetra, biomase i tekućih biogoriva, - kogeneracijska postrojenja, koja funkcioniraju u sklopu jednog od prethodno navedenih sustava za autonomnu proizvodnju energije. - energane, odnosno postrojenja namijenjena za proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za tržište, koja se mogu graditi kao osnovni sadržaj ili kao prateći sadržaj na česticama druge osnovne namjene.

Članak 69.

Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN br. 67/7), Stranica 1102 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. kolovoza 2012. drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
Članak 155b. Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za individualnog korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem energije okoliša – topline zemlje, obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici, kao i potrošač. Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se locirati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskog područja naselja, osim u zonama zelenila (parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta i slično) - na građevnim česticama izdvojenog građevinskog područja turističke zone /oznaka T2/, - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja sportsko - rekreacijskih zona /oznaka R2/ može se predvidjeti lociranje sustava za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje, te proizvodnju električne energije pomoću prijamnika sunčeve energije i to na način da se sunčevi prijamnici lociraju isključivo na krov građevine.

Članak 155b.

Uvjet za lociranje individualnog sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije. Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka, - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju, ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje locira, - u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje, - u stambenim zonama i na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika veća od površine krova osnovne građevine. Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju.

Članak 155c.

Članak 155c. Energane, koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za prodaju, mogu biti: - sunčane elektrane, - geotermalne elektrane, - elektrane na biomasu, - elektrane na bioplin, koncepcijski vezane uz poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja, odnosno elektrane kod kojih u sastavu sirovine biljna komponenta nije prevladavajuća, - elektrane na tekuća biogoriva, proizvedena izvan lokacije elektrane. Gradnja vjetroelektrana i elektrana na deponijski plin, te plin iz postrojenja za proizvodnju otpadnih voda se na području Općine ne predviđa. Elektrane na bioplin, koje kao prevladavajuću sirovinu koriste poljoprivredne biljke (kukuruzna silaža i drugo), ne mogu se graditi na području Općine. Sunčane elektrane se kao osnovni sadržaj mogu locirati u gospodarskoj zoni sjeverno od Kotoripskog kanala, a unutar gospodarske zone „Jug“ samo na na k.č. 5630/24, 5630/25, 5630/26, 5630/27 i 5630/28, sve k.o. Kotoriba, pri čemu se fotonaponski paneli za proizvodnju električne energije mogu locirati na tlu ili integrirati u zgradu druge namjene. Sunčane elektrane se kao prateći sadržaj na krovu građevina i u vidu nadstrešnica nad obveznim parkiralištima mogu locirati u svim gospodarskim zonama u naselju. Sunčane elektrane do uključivo 1,0 MW instalirane snage, se kao prateći sadržaj mogu locirati unutar građevnih čestica farmi biljne proizvodnje ili farmi za uzgoj životinja na površinama obradivog tla /oznake P1/.

Članak 155c.

Sunčane elektrane se kao prateći sadržaj mogu locirati na česticama drugih tipova energana. Geotermalne elektrane se kao osnovni sadržaj mogu locirati uz postojeće geotermalne bušotine Kot-1, Kot-2 i Kot-3, te uz planiranu bušotinu u na prostoru proširenja gospodarske zone „Jug“. Bez obzira da li se nalaze na istoj građevnoj čestici, ili na zasebnim česticama u blizini, na obradivom tlu /oznake P1/ se mogu locirati postrojenja za proizvodnju energije iz biomase i/ ili bioplina, ukoliko su: - koncipirana kao dio kompleksa poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje, u funkciji stakleničke, odnosno plasteničke proizvodnje, primarnog skladištenja (hlađenja) ili primarne prerade (sušenja proizvoda i slično), pri čemu se ostali uvjeti zasnivanja poljoprivrednog gospodarstva na obradivom tlu, definiraju sukladno članku 81. odredbi za provođenje, - koncipirana kao dio kompleksa poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja, odnosno, kao osnovna sirovina za proizvodnju energije se koristi biootpad iz djelatnosti uzgoja životinja, pri čemu se ostali uvjeti zasnivanja poljoprivrednog gospodarstva na obradivom tlu, definiraju sukladno članku 78. odredbi za provođenje. Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se lociraju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambene 30. kolovoza 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 Stranica 1103 zone, zone centralnih i javnih funkcija, zone sporta i rekreacije, dok je za druge vrste štetnih utjecaja po ljudsko zdravlje ili okoliš, udaljenost potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima.

Članak 155c.

Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.“
Članak 70. 1) U članku 161., iza stavka 2., dodaje se novi stavak 3., koji glasi: „Preljevno – retencijski bazen /oznaka IS2/, planiran u sklopu sustava mješovite javne odvodnje naselja Kotoriba predviđen je u južnom dijelu građevinskog područja naselja Kotoriba. Retencijski bazeni za skupljanje viška oborinske vode mogu se locirati unutar gospodarskih zona ili izvan građevinskog područja naselja.“

Članak 71.

Članak 71. 1) Tekst članka 162. mijenja se i glasi: „Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda /oznaka IS3/ predviđen je izvan područja Općine Kotoriba, jugoistočno od pristupa naselju Kotorba županijskom cestom ŽC 2041.“
Članak 72. 1) U članku 164., stavak 5., mijenja se i glasi: „Područje nemogućnosti gradnje građevina na neizgrađenim površinama oko groblja Kotoriba utvrđuje se neposrednom primjenom članka 72. odredbi za provođenje Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 3/11 – pročišćeni tekst).“

Članak 73.

Članak 73. 1) Tekst članka 165. mijenja se i glasi: „Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 70/05 i 139/08), zaštićene prirodne vrijednosti, unutar područja obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba su: - Posebni rezervat – zoološki Veliki Pažut (1983.g.) – granično - Značajni krajobraz Rijeka Mura (2001.g.) - Regionalni park Mura-Drava (2011.) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 70/05 i 139/08), treba se provoditi kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. U postupcima izdavanja lokacijskih i drugih odobrenja prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, na području zaštićenih dijelova prirode, te za sve zahvate i radnje u zaštićenom području, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 70/05 i 139/08), ishoditi uvjete zaštite prirode, odnosno dopuštenje od tijela državne uprave ili upravnog tijela u Županiji, nadležnog za poslove zaštite prirode.“

Članak 74.

Članak 74. 1) Tekst članka 166. mijenja se i glasi: „Zaštićene i ugrožene vrste na području Općine, utvrđuju se na Zakonu o zaštiti prirode (NN br 70/05 i 139/08), EU Direktivi o pticama iz 1979., EU Direktivi o staništima iz 1992., Crvenoj knjizi ugroženih vrsta i crvenom popisu vrsta s visokim stupnjem ugroženosti, a popis je dan u prilogu plana – Obrazloženju ID PPUO. Popis stanišnih tipova, temeljen na Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN br. 7/06, 11/09), kao i postotak zauzimanja površine Općine I dani su u prilogu plana – Obrazloženju ID PPUO, pri čemu se ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima utvrđuju: - vlažne livade Srednje Europe, - mezofilne livade Srednje Europe, - vrbici na sprudovima, - poplavne šume topola, - šume bijele johe, - mješovite hrastovo-grabove i čisto grabove šume.“

Članak 75.

Članak 75. 1) Tekst članka 167. mijenja se i glasi: „Temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN br. 109/07) za područje obuhvata PPUO Kotoriba utvrđena su područja sljedećih kategorija i ciljeva zaštite: - važnih područja za divlje svojte i staništa: - HR 2000364 Mura s ciljem očuvanja divljih svojti – vidra; kockavica; vretenica; Balonijev balavac; vijun; crnka; gavčica; piškur; bolen; sabljarka i s ciljem očuvanja staništa – prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharion ili Magnopotamion; priobalne poplavne šume vrba i topola: neobrasle šljunčane riječne obale (sprudovi), - HR 2000373 Kotoriba – šuma s ciljem očuvanja staništa – poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena; priobalne poplavne šume vrba i topola.“

Članak 76.

Članak 76. 1) Iza članka 167., dodaje se novi članak 167a., koji glasi: „Članak 167a. Mjere zaštite prirode: - pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. - pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora. - za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu. - u okolici posebnog zoološkog rezervata zahvati i radnje ne smiju ugroziti očuvanje uvjeta staništa i stabilnost populacije faune. - na području predmetnog plana utvrđeno je niz ugroženih i rijetkih staništa za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja: - livadama i travnjacima potrebno je gospodariti putem ispaše i režimom košnje prilagođenom stanišnom tipu, treba spriječiti njihovo zarastanje i očuvati režim podzemnih voda o kojima ovise, Stranica 1104 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. kolovoza 2012. - na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kako bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja, - treba očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizma kao i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring)

Članak 76.

- očuvati muljevite, pjeskovite i šljunkovite, strme i položite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom; očuvati raznolikost staništa na vodotocima (sprudovi, brzaci, neutvrđene obale i dr.); obale koje su gnjezišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama; - u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine; ostavljati zrela, stara i suha stabla; pošumljavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama, - za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima, mogu imati bitan utjecaj na područja Ekološke mreže, treba ocijeniti njihovu prihvatljivost na prirodu u odnosu na očuvanje ekološki značajnih područja ili zaštićene prirodne vrijednosti, sukladno odredbama Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN br. 109/07).“

Članak 77.

Članak 77. 1) U članku 175., stavak 1. mijenja se i glasi: „Na području Općine Kotoriba nalaze se sljedeća registrirana kulturna dobra i dobra u postupku valorizacije: OzNAKA NAZIV KULTURNOG DOBRA REGISTRACIJE ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA - Župna crkva Sedam Žalosti Blažene z-1116 Djevice Marije i sv. Križa - Građevina starog župnog dvora Z-2621 PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA - Kužni pil P-3399 EVIDENTIRANA NEPOKRETNA DOBRA U POSTUPKU VALORIZACIJE ZA UPIS U REGISTAR KULTURNIH DOBARA RH - Klasicističko kameno raspelo - Raspelo iz 1906. (sjeverozapadno od naselja) - Pil sv. Ivana Nepomuka - Stara škola u Murskoj 1 2) U članku 175., iza stavka 2., dodaje se novi stavak 3., koji glasi: „Područje nemogućnosti gradnje građevina na neizgrađenim površinama oko crkve utvrđuje se neposrednom primjenom članka 72. odredbi za provođenje Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 3/11 – pročišćeni tekst).“

Članak 78.

Članak 78. 1) Tekst članka 176. mijenja se i glasi: „Zaštitu odnosno prezentaciju kulturno – povijesnih vrijednosti registriranih kulturnih dobara i kulturnih dobara koja su u postupku valorizacije, uključujući registrirane pripadajuće zemljišne čestice, treba provoditi u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Sve zahvate na kulturnim dobrima upisanim u registar kulturnih dobara (zaštićenih ili preventivno zaštićenih) treba provoditi prema posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, utvrđenim u postupku utvrđivanja uvjeta gradnje. U posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine odredit će se potreba obveze ishođenja posebnog odobrenja za izvođenje građevinskih radova za pojedinačni zahvat na kulturnom dobru.“

Ostali akti u ovom izdanju (26)