Odluka o donošenju 2. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Belica

7. Na temelju članka 100., stavka 6. i članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07, 38/09 i 55/11) i stavka 1., članka 113. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 90/11), suglasnosti župana Međimurske županije (Klasa:350-02/12-02/5, Ur.broj:2109/1-01-12-02, od 25.04.2012.), članka 29. Statuta Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 10/09 ) i Odluke o izradi Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 7/11), Općinsko vijeće Općine Belica na svojoj 21. sjednici održanoj 21. lipnja 2012. godine donosi: ODLUKU o donošenju 2. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Belica I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Donosi se Odluka o donošenju 2. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Belica, u daljnjem tekstu Odluka.
Članak 2. 1) Elaborat 2. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Belica izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Elaborat 2. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Belica, u daljnjem tekstu Izmjena i dopuna PPUO, sadrži: - Osnovni dio plana, s poglavljima I. Opći prilozi, II. Tekstualni dio i III. Grafički dio - Obavezni prilozi plana. 3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču. 4) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju 2. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Belica s izmjenama i dopunama odredbi za provođenje plana. 5) Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu: Površine obuhvaćene izmjenom i dopunom PPUO – prikazane na MJ = 0.1. kartografskom prikazu „Korištenje 1:25.000 i namjena površina“ iz I. izmjene i dopune PPUO Belica iz 2006. godine - MJ = 1. Korištenje i namjena površina 1:25.000 MJ = 2. Infrastrukturni sustavi 1:25.000 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite MJ = 3. prostora 1:25.000 MJ = 4.1. Građevinsko područje naselja Belica 1:5.000 Građevinsko područje naselja MJ = 4.2. Gardinovec 1:5.000 6) Svi dosadašnji kartografski prikazi Prostornog plana uređenja Općine Belica prestaju važiti i zamjenjuju se kartografskim prikazima iz stavka 5. ovog članka. 7) Obavezni prilozi ovog prostornog plana sadrže: I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Ciljevi izmjene i dopune PPUO 3. Plan prostornog uređenja Potvrda grafičke podloge za izradu ID PPUO – II.

Članak 2.

izdana od Državne uprave za katastar Izvod iz prostornog plana šireg područja koji se odnosi na područje obuhvata ID PPUO – Prostorni III. plan Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 7/01 i 8/01) Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog IV. plana, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. Zakona i sažetkom ID PPUO za javnost 8) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine” broj 106/98, 39/04, 45/04 – ispravak i 163/04). II. IZMJENA I DOPUNA ODREDBI ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

Članak 3. 1) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Belica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 4/04 i 86/06), u članku 6., stavku 4. , u alineji 1., tekst „/oznaka IS/ i“ zamjenjuje se tekstom „/oznaka IS1/,“ 2) U članku 6., stavku 4. , u alineji 2., tekst „koji se predviđa istočno od Belice, sukladno Studiji odvodnje Županije i“ zamjenjuje se tekstom „/oznaka IS2/,“ 3) U članku 6., stavku 4., dodaje se nova alineja 4., koja glasi: „- područje za uređenje čestice reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, uz lokalnu cestu LC 20047, prema Palovcu /oznaka RDG/.“

Članak 4.

Članak 4. 1) U članku 14., stavku 3., tekst „30,0 m“ zamjenjuje se tekstom „15,0 m“.
Članak 5. 1) U članku 49., u stavku 1., tabela se zamjenjuje novom tabelom, koja glasi: Stranica 898 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 06. srpnja 2012. način izgradnje najmanja širina najmanja dubina osnovne građevine građevne čestice /m/ najmanja površina dozvoljeni koeficijent građevne čestice /m/ građevne čestice /m2/ izgrađenosti /kig/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 katne 6,0 25,0

Članak 6.

Članak 6. 1) U članku 51., u stavku 3., tekst „županijskog značaja“ zamjenjuje se tekstom „od značaja za Županiju“.
Članak 7. 1) U članku 54., u stavku 1., tekst „6,60 m“ zamjenjuje se tekstom „7,0 m“.
Članak 8. 1) U članku 59., u stavku 1., alineja 3. mijenja se i glasi „ - ½ visine više građevine za građevine kojima je visina veća od 10,0 m.“.
Članak 9. 1) Tekst članka 63. mijenja se i glasi „1) Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti veća od 1,20 m. 2) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. 3) Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. 4) Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. 5) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena.

Članak 9.

6) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). 7) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja. 400,0 0,4 540,0 0,4 300,0 0,4 420,0 0,4 200,0 0,5 150,0 0,5 8) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.“

Članak 10.

Članak 10. 1) U članku 81., stavku 1., alineja 5. mijenja se i glasi: „ - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;“ 2) U članku 81., stavku 1., alineja 9. mijenja se i glasi: „ - ukoliko je čestica površine do 1,0 ha koeficijent izgrađenosti čestice može iznositi najviše kig=0,4, a ukoliko čestica ima površinu veću od 1,0 ha, koeficijent izgrađenosti čestice može iznositi najviše kig=0,6;“

Članak 11.

Članak 11. 1) U članku 93., stavku 4. tekst „ŽC 20022“ zamjenjuje se tekstom „ŽC 2022“.
Članak 12. 1) U članku 94., stavku 7., alineja 7. mijenja se i glasi: „ - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;“
Članak 13. 1) U članku 97., stavku 2., alineji 5. tekst „1,0 ha“ zamjenjuje se tekstom „0,3 ha“. 2) U članku 97., stavku 4., tekst „1,0 ha“ zamjenjuje se tekstom „0,5 ha“. 3) U članku 97., stavku 5. alineja 3. mijenja se i glasi, „ - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, hladnjače, uljare i slično.“ 4) U članku 97., stavak 8. mijenja se i glasi: „8) Oblikovanje građevina poljoprivrednog gospodarstva može biti u duhu tradicijske gradnje ili ih se može oblikovati u potpunosti suvremeno, pri čemu: - najveća visina (vijenca) poljoprivrednih skladišta, silosa i hladnjača silos utvrđuje se s 12,0 m, - najveća visina vijenca građevina drugih namjena utvrđuje se s 7,0 m, - najveći broj etaža pomoćnih prostora (ured, sanitarni prostori i slično) unutar korpusa osnovne građevine (unutar volumena hale) nije limitiran, 06. srpnja 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 899 - nagib krovnih ploha ne može biti veći od 45°, - prevladavajuća boja pročelja i boja pokrova ne smiju biti plava, a preporučaju se svijetle i zemljane boje za zidove, te crvena, zelena i bijela za pokrov.“

Članak 14.

Članak 14. 1) U članku 99., stavku 2., iza teksta „8.500 kom peradi“ stavlja se zarez i dodaje tekst „odnosno minimalno 30 uvjetnih grla za ostale vrste životinja“. 2) U članku 99., stavku 3., alineji 6., tabela se zamjenjuje novom tabelom, koja glasi: kapacitet građevine za najmanja udaljenost u metrima od uzgoj (držanje) relevantne građevine životinja – broj uvjetnih grla UG radi komercijalne neisplativosti nije dozvoljeno prenamijeniti obradivo do 30 UG tlo u građevinsku česticu za gradnju građevine ili kompleksa u funkciji uzgoja životinja od najbližeg stambenog 30 – 60 UG 50 m prostora, odgojne ili 60 - 100 UG 70 m obrazovne ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) ili područja za razvoj susjedne građevine 200 osnovne namjene, ukoliko m je susjedna čestica do 100 – 250 UG navedene udaljenosti locirana u izgrađenom stambenom području, a nije izgrađena 50 m od državne ceste 20 m od županjske i lokalne ceste 500 od građevinskog područja m naselja i izdvojenih građevinskih područja u kojima je predviđeno lociranje stacionarnih sadržaja (turističke zone, više od 250 UG stambene zone, zdravstvene ustanove, smještajni kapaciteti socijalne skrbi i slično) 100 od državne ceste m 50 m od županjske i lokalne ceste

Članak 15.

Članak 15. 1) U članku 110., stavku 2., alineja 7. mijenja se i glasi: „ - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;“
Članak 16. 1) U članku 117., iza stavka 2., dodaje se novi stavak 3., koji glasi: „3) Područja devastirana iskopom šljunka, potrebno je sanirati vađenjem eventualno nasipanog otpada, uređenjem pokosa u funkciji zaštite od pada, a ukoliko se radi o površinama na kojima postoji odgovarajuća količina i razina vode unutar iskopanog područja, moguće je površinu sanirati i na način da se uredi rekreacijski ribnjak.“

Članak 17.

Članak 17. 1) U članku 121., stavku 1., u alineji 3. briše se tekst „druge“. 2) U članku 121., stavku 1., u alineji 3:, tekst „ostale“ zamjenjuje se tekstom „nerazvrstane“.
Članak 18. 1) U članku 125., stavak 5. se briše, a dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.
Članak 19. 1) Tekst članka 134. mijenja se i glasi: „1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama (“Narodne novine” br. 73/08 i 90/11) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju slijedeći propisi: - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (Narodne novine” br. 114/10) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obveze investitora radova ili građevine (Narodne novine” br. 42/09) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (Narodne novine” br. 108/10). 2) Zone i uvjeti lociranja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme mobilnih komunikacijskih sustava, kao i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija, definirane su u Prostornom planu Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br 7/01, 8/01 i 23/10), koji se primjenjuje neposredno i to: - neposrednom primjenom kartografskog prikaza telekomunikacijske infrastrukture iz Izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije, - neposrednom primjenom odredbi Odluke o donošenju izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 23/10),) u postupcima za izdavanje lokacijskih dozvola za antenske stupove, tipske prihvate i bazne postaje s pripadajućom poveznom opremom mobilnih komunikacijskih sustava i drugih telekomunikacijskih sustava novijih generacija.

Članak 19.

3) Osim navedenih uvjeta kod lociranja antenskih stupova potrebno se pridržavati i sljedećih uvjeta: - samostojeće stupove s elektroničke komunikacijske infrastrukture i drugim vrstama antenskih uređaja treba locirati najmanje 100,0 m izvan naselja, te jednako toliko udaljeno od groblja, sakralnih građevina i obilježja i drugih područja od kulturnog značaja unutar i izvan naselja, - tornjevi antenskih uređaja ne smiju se postavljati na način da vizualno zaklanjaju ili se približavaju crkvenom tornju za manje od 5 vlastitih vizualno određenih visina i to posebno iz vizure prilaza naselju.“ Stranica 900 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 06. srpnja 2012.

Članak 20.

Članak 20. 1) U članku 138., stavku 3., mijenja se tabela, tako da glasi: minimalni razmak od vrsta gradnje plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 0,20 od javnih cesta, ulica, puteva, nadzemnih niskonaponskih 3,00 vodova od stambenih građevina, 4,00 trafostanica i visokih stabala od gornjeg ruba vodotoka ili vanjske nožice nasipa vodotoka, od bolnica, škola, dvorana i sl. građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, 6,00 kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo od nadzemnih 10,00 visokonaponskih kabela od željezničkih pruga 12,00

Članak 21.

Članak 21. 1) Iza članka 138. dodaje se podnaslov „5.2.3. Energija iz nekonvencionalnih obnovljivih izvora“ i novi članci 138a., 138b. i 138c., koji glase:
Članak 138a. 1) Osim mogućnosti priključenja na konvencionalne sustave opskrbe energijom (javne sustave opskrbe električnom energijom, plinom i toplom vodom), za osiguranje energetskih potreba građevina, poželjno je korištenje energije iz nekonvencionalnih, obnovljivih izvora i kogeneracije. 2) Korištenje energije iz nekonvencionalnih izvora moguće je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava. 3) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu i korištenu prvenstveno za vlastite potrebe ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske): - postrojenja za proizvodnju toplinske energije za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje, - postrojenja za proizvodnju električne energije temeljena na obnovljivim izvorima sunca, vjetra, biomase, bioplina i tekućih biogoriva, - kogeneracijska postrojenja, koja nisu priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu ili funkcioniraju u sklopu jednog od prethodno navedenih sustava za autonomnu proizvodnju energije.

Članak 138a.

- energane, odnosno postrojenja namijenjena za proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za tržište. 4) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (“Narodne novine” br. 67/07), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

Članak 138b.

Članak 138b. 1) Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog ili nekoliko pojedinačnih korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem energije okoliša – topline zemlje, obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici, kao i potrošač. 3) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se locirati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama zelenila (parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta i slično), - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona (proizvodnih, poslovnih, turističkih), - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja rekreacijskih zona (zone rekreacijskih ribnjaka i slično) može se predvidjeti lociranje sustava za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje pomoću prijamnika sunčeve energije i to na način da se sunčevi prijamnici lociraju isključivo na krov građevine, - na obradivom tlu /oznake P2 i P3/ mogu se locirati postrojenja za proizvodnju energije ukupne snage do 1,0 MW, ukoliko su: - koncipirana kao dio kompleksa poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje, u funkciji stakleničke, odnosno plasteničke proizvodnje, primarnog skladištenja (hlađenja) ili primarne prerade (sušenja proizvoda i slično), pri čemu se ostali uvjeti zasnivanja poljoprivrednog gospodarstva na obradivom tlu, definiraju sukladno članku 97.

Članak 138b.

odredbi za provođenje, - koncipirana kao dio kompleksa poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja, odnosno, kao osnovna sirovina za proizvodnju energije se koristi bio otpad iz djelatnosti uzgoja životinja, pri čemu se ostali uvjeti zasnivanja poljoprivrednog gospodarstva na obradivom tlu, definiraju sukladno članku 99. odredbi za provođenje. 4) Uvjet za lociranje individualnog sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije. 06. srpnja 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 901 5) Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka, - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju, ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje locira, - u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje, - u stambenim zonama i na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika veća od površine krova osnovne građevine m2.

Članak 138b.

6) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju.
Članak 138c. 1) Energane koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za prodaju, mogu se locirati u gospodarskim zonama i na površinama obradivog tla lošije kvalitete /oznake P3/, a dozvoljeni tipovi postrojenja su: - sunčane elektrane do uključivo 1,0 MW instalirane snage, - elektrane na biomasu do uključivo 10,0 MW instalirane snage, - elektrane na tekuća biogoriva, proizvedena izvan lokacije elektrane, - elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za proizvodnju otpadnih voda, - kombinacije navedenih tipova. 2) Elektrane na bioplin koncepcijski vezane uz poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja, odnosno elektrane kod kojih u sastavu sirovine biljna komponenta nije prevladavajuća, mogu se locirati na obradivom tlu /oznake P2 i P3/ unutar područja utvrđenog za gradnju gospodarstava za uzgoj životinja. 3) Elektrane na bioplin, koje kao prevladavajuću sirovinu koriste poljoprivredne biljke (kukuruzna silaža i drugo), ne mogu se graditi na području Općine. 4) Na obradivom tlu /oznake P2/ isključivo unutar područja predviđenog za gradnju vjetroparka, moguća je gradnja vjetroelektrana. 5) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se lociraju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambene zone, zone centralnih i javnih funkcija, zone sporta i rekreacije, dok je za druge vrste štetnih utjecaja po ljudsko zdravlje ili okoliš, udaljenost potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima.

Članak 138c.

6) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.
Članak 22. 1) U članku 143., stavku 3., alineji 2. briše se tekst: “(eventualno dijelom razdjelnog)“.
Članak 23. 1) Tekst članka 145. mijenja se i glasi: „1) Do izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, sanitarno – fekalne otpadne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim taložnicama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću. 2) Do izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (“Narodne novine” br. 87/10) za ispuštanje u sustav javne odvodnje, skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću. 3) Nakon izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda: - obavezno je priključenje korisnika na sustav javne odvodnje, a septičke taložnice i sabirne jame je potrebno ukloniti i sanirati teren, - tehnološke vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje otpadnih voda samo nakon propisanog predtretmana. 4) Do izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, za veće proizvodno – poslovne, trgovačke i turističke komplekse, alternativno od izvedbe septičkih taložnica, predviđa se mogućnost izvedbe vlastitog sustava za pročišćavanje sanitarno – fekalnih voda, odnosno ugradnja tzv. biorotora, za vlastite potrebe.

Članak 23.

5) U slučaju iz stavka 4. ovog članka – privremene izgradnje i korištenja vlastitog pročišćavanja otpadnih sanitarnofekalnih voda na čestici, voda se može ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda, pod uvjetom da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu, sukladno uvjetima Pravilnika o graničnim emisijama otpadnih voda (“Narodne novine” br. 89/10) za ispuštanje u površinske vode, te drugih posebnih propisa. 6) Kontrolu uređaja za pročišćavanje potrebno je provoditi sukladno uvjetima iz članka 68. Zakona o vodama (“Narodne novine” br. 153/09 i 130/11)“

Članak 24.

Članak 24. 1) U članku 146., stavak 3. mijenja se i glasi: „3) Oborinske vode se s prometnih površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta većim od 10, kao i s površina za servis vozila i poljoprivrednih strojeva, te drugih površina na kojima se mogu pojaviti ulja i masti, mogu ispuštati u sustav javne odvodnje oborinskih voda samo preko slivnika s taložnicom i separatora ulja i masti.“ 2) U članku 146., iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6., koji glasi: „6) Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda ili otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda.“ Stranica 902 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 06. srpnja 2012.

Članak 25.

Članak 25. 1) Tekst članka 153. mijenja se i glasi: 1) Na području Općine Belica ne postoje zaštićene prirodne vrijednosti utvrđene prema Zakonu o zaštiti prirode (“Narodne novine” br. 70/05 i 139/08), niti područja zaštićena prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (“Narodne novine” br. 109/07). 2) Utvrđeni uvjeti i mjere zaštite prirode za područje Općine su sljedeći: - štititi područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te njihovo uklanjanje smanjiti na najmanju moguću mjeru, - štititi postojeće travnjake, te spriječiti njihovo zarastanje, - očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, - štititi područja vlažnih staništa kao ekološki vrijedno područje, te spriječiti njihovo onečišćenje, - postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, očuvati šumske čistine (livade, pašnjaci) i šumske rubove, te odgovarajućim mjerama štititi šume od požara, - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti, - pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, - štititi elemente krajobraza i krajobrazno vrijedna područja, uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti, izbjegavati gradnju po istaknutim reljefnim uzvišenjima, - pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.“

Članak 26.

Članak 26. 1) U članku 154., iza stavka 1., dodaju se novi stavci 2., 3. i 4., koji glase: „2) U cilju očuvanja prirodnih predjela u kontaktnom prostoru naselja, šuma južno od naselja Gardinovec i zapadno od izdvojenog područja sportsko – rekreacijske namjene na lokaciji Berek određuje se šumom posebne namjene u odnosu na naselje. 3) Južno od planirane gospodarske zone zapad u Belici planira se područje dijelom obraslo visokim raslinjem transformirati u šumu posebne namjene u odnosu na naselje. 4) Šume posebne namjene u odnosu na naselje imaju ulogu povećanja ambijentalne kvalitete prostora naselja, te ih se u tom smislu ne dozvoljava sječi totalnom sječom, a potrebno ih je obnavljati i širiti na okolna, manje kvalitetna obradiva tla.“

Članak 27.

Članak 27. 1) U članku 157., stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Vegetacijski pojas vodotoka, određuje se s minimalno 15,0 m od osi korita, a područje unutar kojeg gradnja nije dozvoljena, osim zone vegetacijskog pojasa, dodatno je određeno s najmanje 6,0 m udaljenosti od gornjeg ruba vodotoka ili vanjske nožice nasipa.“
Članak 28. 1) U članku 159., stavak 1. mijenja se i glasi: „ 1) Nepokretna kulturna dobra upisana Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: Belica - Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, barok,18. stoljeće, smještena u središtu naselja - Pil Sv. Trojstva, klasicistički spomenik, 18. st., smješten kraj crkve“. 2) U članku 159., iza stavka 1., dodaje se novi stavak 2., koji glasi: „2) Nepokretna kulturna dobra u postupku valorizacije za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: Belica - pil s likom Tužnog Krista (nalazi se sjeverno od naselja, u polju na račvanju putova koji vode iz Belice u Novo Selo Rok i dalje prema sjeveru)“. 3) U članku 159., dosadašnji stavak 2., postaje stavak 3, te se u istom stavku tekst „zaštićene graditeljske baštine i javne plastike“ zamjenjuje tekstom „kulturnih dobara iz stavaka 1. i 2. ovog članka“. 4) U članku 159., dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.

Članak 29.

Članak 29. 1) U članku 160., stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Evidentirana kulturna dobra na općinskom području, za koju se predlaže zaštita (upis u registar) je sljedeća: Belica - raspelo u polju sjeverno od naselja (1/2 20. st.) - Pokolnac Sv. Florijana iz 1811. godine, na uglu Ulice Braće Radića - građevina stare škole (u centru naselja, neposredno uz župnu crkvu) Gardinovec - Poklonac Sv. Florijana sa zvonikom, 1871. g. - raspelo, 1/2 20. st. (sjeverno, neposredno van naselja, na račvanju poljskih putova) - poklonac s raspelom iz 1850. godine (nalazi se SZ od naselja u polju). 2) U članku 160., u stavku 2., tekst „evidentiranu graditeljsku baštinu i javna plastika“ zamjenjuje se tekstom „evidentirana kulturna dobra“.

Članak 30.

Članak 30. 1) U članku 161., stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Ostala evidentirana nepokretna kulturna dobra na općinskom području su: Belica - kapelica Majke Božje od sedam žalosti, iz 1872. godine, smještena u središtu naselja, kod pošte 06. srpnja 2012. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 903 - kapelica Srca Isusova, iz 1942, smještena u sjevernom dijelu naselja (na Štuku), zamijenjena novom građevinom, a s izvornom skulpturom, - kameno raspelo iz 1929, na ulazu u gospodarsku zonu na sjeveru Belice, - kameno raspelo iz 1939, smješteno izvan naselja, uz cestu prema Gardinovcu (ŽC 2028), - kameno raspelo na groblju, kraj 19. st, - Bijeg u Egipat, grupa skulptura, kasnobarokna plastika, druga pol.18. st. smještena na stambenoj čestici u zapadnom dijelu ulice Kralja Tomislava. Gardinovec - kameno raspelo s reljefom sv. Obitelji, početak 20. st., u središtu naselja (preko puta nove kapele Srca Isusova i Marijina), - pil Tužnog Krista iz 1909., u središtu naselja, ispred k.br. 83, - raspelo iz 1903., na istočnom izlazu iz Gardinovca prema Dekanovcu, - raspelo uz cestu Belica Gardinovec,s Marijinim likom u podnožju, okruženo s dvama crnogoričnim stablima (topografsko područje Topolovec), - raspelo na groblju, s Marijinim likom u podnožju, iz 1810, - Poklonac Sv. Roka i Antuna, sa skulpturama iz 1810.“ 2) U članku 161., u stavku 2., tekst „sakralnih građevina i javne plastike“ zamjenjuje se tekstom „kulturnih dobara“.

Članak 31.

Članak 31. 1) U članku 162., stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Evidentirana tradicijska arhitektura – pojedinačne stambene građevine ili stambeno-gospodarski sklopovi na području općine su sljedeći: Belica - tradicijska prizemnica u Ulici Kralja Tomislava 122, sa svetačkim kipom na zabatu, građevina izlazi iz utvrđene linije regulacije ulice na cestu, - tradicijska prizemnica u Ulici Kralja Tomislava 108 s očuvanim gospodarskim sklopom u dvorištu, - stambena kuća u ulici Braće Radića 125, - gostiona u ulici Braće Radić 126, visoka prizemnica, Gardinovec - stambena kuća k.br. 58, s kipom Srca Isusova, - kvalitetno obnovljena stambena tradicijska prizemnica s gospodarskim sklopom na k.br. 67, - visoka prizemnica k.br. 156, s očuvanim gospodarskim sklopom u dvorištu.“ 2) U članku 162., u stavku 2., tekst „2, 3, 6, 7 i 8,“ zamjenjuje se tekstom „2, 4, 5, 6 i 7“.

Članak 32.

Članak 32. 1) U članku 168., iza stavka 1., dodaje se novi stavak 2., koji glasi: „2) Reciklažna dvorišta za građevinski otpad, kao specifično izdvojena područje komunalnih servisa /oznake K3 i RDG/ predviđena su: - na području naselja Belica - uz lokalnu cestu LC 20047 Belica – Palovec, na granici Općine Belica sa susjednom Općinom Mala Subotica, - na području naselja Gardinovec – južno od naselja, uz poljski put prema Piškorovcu, na granici Općine Belica sa susjednom Općinom Mala Subotica.“ 2) U članku 168., dosadašnji stavak 2., postaje stavak 3, te se u istom stavku tekst „Područje“ zamjenjuje tekstom „Čestice izdvojenih područja komunalnih servisa“. 3) U članku 168., dosadašnji stavak 3., postaje stavak 4.

Članak 33.

Članak 33. 1) U članku 186. briše se stavak 3.
Članak 34. 1) Iza članka 186. dodaju se dva nova članka 186a. i 186b. , koji glase: „Članak 186a. 1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine udaljenost između dviju građevina na istoj građevnoj čestici treba biti najmanje ½ visine više građevine, odnosno i veća ovisno o uvjetima za funkcionalnu zonu unutar koje se nalazi. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. 3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida. 4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).