GLASNIK

Arhiva › 2011. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Nedelišće · 2. prosinca 2011. · KLASA 021-05/11-01/1076 · URBROJ 2109/12-01-11-1076

Prostorni plan uređenja Općine Nedelišće - odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1994

Članak 24.

Članak 24. 1) Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se: - područja s izgrađenim i komunalno uređenim građevnim česticama i druge površine privedene različitoj namjeni, kao i neuređene i neizgrađene čestice zemljišta površine do 5.000,0 m2, koje s izgrađenim dijelovima naselja čine cjelinu, - izuzetno od prethodne alineje, neuređene i neizgrađene čestice zemljišta javne namjene - centralnih ili sportskih sadržaja i javnog zelenila, koje nisu u potpunosti ili djelomično privedene namjeni, ali s izgrađenim dijelovima naselja čine cjelinu i mogu se komunalno urediti minimalnim produženjem infrastrukturnih mreža, smatraju se izgrađenim 2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 1995 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” dijelom naselja i ukoliko imaju površinu veću od prethodnom alinejom definiranih 5.000,0 m2. 2) Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUO-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.10. -”Građevinska područja naselja”.

Članak 25.

Članak 25. 1) Unutar izgrađenih dijelova naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, utvrđuju se temeljem odredbi ovog PPUO-a ili temeljem odredbi važećih prostornih planova užih područja, pod uvjetom da su usklađeni s ovim PPUO-om. 2) Potreba ili preporuka izrade prostornog plana užeg područja za izgrađene dijelove naselja utvrđena je u poglavlju 9.1. odredbi za provođenje PPUO Nedelišće.
Članak 26. 1) Na područjima za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, ne mogu se utvrditi bez prethodne izrade prostornog plana uređenja užeg područja (UPU i DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5.ovih odredbi. 2) Izuzetno se, za područja predviđena za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, mogu odrediti: - temeljem poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), ukoliko je područje, predviđeno za razvoj stambene zone u pojedinom naselju, površinom manje od 5.000,0 m2, - temeljem poglavlja 4.1. ovih odredbi, ukoliko se predviđa zahvat gradnje jedne građevine (ili kompleksa) namijenjene odgoju, obrazovanju, upravnoj ili vjerskoj funkciji ili za potrebe građanskih udruga, unutar područja određenog za razvoj zone centralnih i društvenih djelatnosti, ukoliko je zahvat moguće definirati kao interpolaciju pojedinačne građevne čestice od značaja za općinu ili naselje, te ukoliko za područje nisu predviđene posebne obveze u odnosu na zaštitu kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ovih odredbi, temeljem kojih bi za područje trebalo izraditi prostorni plan užeg područja, - temeljem poglavlja 4.1. ovih odredbi, ukoliko se predviđa zahvat gradnje isključivo otvorenih sportskih igrališta, unutar područja namijenjenog za razvoj zone sporta i rekreacije, a zahvat je moguće definirati kao interpolaciju pojedinačne građevne čestice od značaja za naselje, - temeljem članka 32., ukoliko je područje namijenjeno za uređenje zone urbanog zelenila, a za njega nisu predviđene posebne obveze u odnosu na zaštitu kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ovih odredbi, temeljem kojih bi za prostor urbanog zelenila ili okolnog kontaktnog područja trebalo izraditi prostorni plan užeg područja.

Članak 26.

3) Karakterističan uzorak naselja za stambene zone iz stavka 2., alineje 1., ovog članka, određuje se prema okolnom izgrađenom području.
Članak 27. 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora za sva naselja načelno se određuje ovim PPUO-om, i prikazana je na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.10. “Građevinska područja naselja”. 2) Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: - stambene zone /žuto/, - mješovita, pretežito poslovna zona /narančasta/, - zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, - zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, - zone urbanog zelenila /svijetlo zeleno/, - groblja unutar naselja /oznaka groblja/ i - šume unutar naselja /jače tamno zeleno/. 3) Za Nedelišće, funkcionalnu podjelu prostora naselja treba preciznije odrediti Urbanističkim planom uređenja Nedelišća. 4) Za sva naselja, manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (UPU, DPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene.

Članak 28.

Članak 28. 1) Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili - jedna stambeno - poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, ili se predviđa fazna izgradnja građevnog kompleksa od osnovne i prateće građevine, unutar stambene zone se po čestici može izgraditi do 400,0 m2 tlocrtne površine prateće građevine i to: - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno - poslovna građevina, - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), ukoliko to omogućava karakterističan uzorak naselja, Stranica 1996 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011.

Članak 28.

- na područjima karakterističnih uzoraka naselja ruralne matrice, gdje se radi dovoljne dužine čestice može formirati pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, mogu se, isključivo ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, kao prateće građevine dodatno graditi i građevine za uzgoj peradi do kapaciteta od 5.000 kom ili građevine za uzgoj sitnih papkara do 50,0 kom, te jedino u tom slučaju ukupna tlocrtna površina pratećih građevina na čestici može prelaziti 400,0 m2. 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.

Članak 29.

Članak 29. 1) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti, uprave i lokalne samouprave, odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine za takve sadržaje, - uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 10,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja - parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te - uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i/ili prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 29.

2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 29 a. 1) Mješovita, pretežito poslovna zona je prostor je povećanog miješanja proizvodnih, poslovnih, javnih i stambenih sadržaja, s tendencijom transformacije prostora prema povećanju proizvodnih i poslovnih, a smanjenju ostalih sadržaja. 2) Na području Općine Nedelišće utvrđuju se mješovite zone: - područje Međimurskog sajma poduzetništva u sjevernom dijelu Nedelišća, u kojem prostoru prevladavaju poslovni - trgovački, a dodatno se kao prateći pojavljuju javni i sportsko rekreacijski sadržaj, - područje južnog dijela naselja Pušćine, kao prostor koji se transformira iz stambenog u proizvodno - poslovni prostor s dugoročnom tendencijom potpunog ukidanja stambene namjene i formiranja prostora kao gospodarske zone. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite pretežito poslovne zone, mogu se kao građevine osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina, ukoliko se radi o rekonstrukciji ili zamjeni postojeće stambene čestice, - jedna stambeno - poslovna građevina, osim za djelatnost odgoja, osnovnog obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, - jedna građevina ili kompleks gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti, - izuzetno od alineje 3, ovog stavka, građevine pojedinih tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i to za obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku ne mogu se na građevnoj čestici unutar mješovite zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, - na prostoru mješovite zone u južnom dijelu Pušćina jedna građevina ili kompleks bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti iz područja proizvodnje i prerade, osim djelatnosti kemijske industrije i ljevaonice, u ukupnoj bruto površini od 2.100,0 m2 po čestici.

Članak 29.

4) Građevine za obavljanje gospodarskih djelatnosti, navedenih u prethodnom stavku, mogu se unutar mješovite zone u južnom dijelu naselja Pušćine graditi i kao prateće. 5) Unutar mješovite zone u sjevernom dijelu Nedelišća mogu se unutar čestica poslovnog kompleksa integrirati sadržaji javne funkcije i otvorene sportske površine - rekreacijska igrališta. 6) Unutar mješovitih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine društvenih djelatnosti - odgoja, obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove. 7) Unutar i u kontaktnom prostoru mješovitih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje. 2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 1997 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 8) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja. 9) Mješovitu zonu “MESAP-a” potrebno je urediti temeljem prostornog plana uređenja užeg područja, u čiju izradu, radi zaštite vizure na župnu crkvu u Nedelišću, obavezno treba biti uključen Konzervatorski odjel u Varaždinu. 10) Mješovita zona u južnom dijelu naselja Pušćine uređuje se pojedinačnim unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenog stambenog područja u Pušćinama (transformacijom stambene zone), u skladu sa odredbama ovog članka i temeljem plana uređenja užeg područja na prostoru zapadnog dijela zone, koji je utvrđen kao površina za razvoj naselja.

Članak 30.

Članak 30. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja određenih u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva - ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, te - izuzetno, ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine građevina na čestici.

Članak 30.

4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 6) Zone centralnih i društvenih sadržaja se formiraju temeljem planova uređenja užeg područja (UPU,DPU) i to: - uređenjem područja predviđenih za razvoj centralnih i društvenih sadržaja naselja s obvezom izrade plana užeg područja, prema kartografskom prikazu br. 4.1 - 4.10. “Građevinska područja naselja”, - određivanjem podcentara za izgradnju građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj stambenih zona naselja, te - unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenih stambenih područja u središtima naselja (transformacijom stambene zone).

Članak 31.

Članak 31. 1) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene, 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice.

Članak 32.

Članak 32. 1) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, zelenih trgova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - izgradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m2, te - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima. Stranica 1998 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011.

Članak 33.

Članak 33. 1) Groblja unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. 2) Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, te javna i sakralna plastika. 4) U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 5) Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 6) Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m ne može se izgrađivati, osim interpolacije, te rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja. 7) Neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, unutar građevinskog područja naselja, potrebno je urediti kao parkovne ili parkirališne površine.

Članak 34.

Članak 34. 1) Šume unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju u smislu održavanja prirodnih obilježja šumskog ekosustava, te se radi održanja ravnoteže između izgrađenih dijelova naselja i prirode, ne mogu izgrađivati, niti uređivati na drugačiji način. 2.2.3 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja
Članak 35. 1) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno nasljeđe naselja, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati prostornim planovima, samo ukoliko to: - pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja, - osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju ili - osigurava mogućnosti za razvoj gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.

Članak 36.

Članak 36. 1) Na području Općine Nedelišće razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: - dio središta Nedelišća - područje južno od Trga Republčike, uz D 20 i zona obrazovnih funkcija, građeni interpolacijom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, - dio središta Nedelišća, istočno od križanja D 20 i ŽC 2015, nastao recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja i oblikovan kao građevni kompleks na pojedinačnoj čestici, etažnosti od P do P+2, - središta svih naselja, nastala relativno recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na neizgrađenim prostorima unutar naselja, kao samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, - povijesne jezgre naselja: - čestica župne crkve Presvijetlog trojstva u Nedelišću i kontaktni prostor sa župnim dvorom, - čestica župne crkve Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu, s kontaktnim prostorom proširene ulice, - prostor Trga Republike - starog trgovišta (placa) u Nedelišću, te - kapela u Trnovcu s kontaktnim prostorom - parkom i vatrogasnim domom. - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspeća, a nalaze se u svim naseljima, - sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja na području općine nastali planskom urbanizacijom, - pretežito stambena područja: - prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti:

Članak 36.

- dio centra Gornjeg Hrašćana koji obuhvaća kapelu sv. Nikole i okolne stambene čestice - trgovinu na uglu Ulice braće Radić i Čakovečke, te stambene čestice u Čakovečkoj k.br. 62, 64 i 68, - ruralna stambena cjelina u Trnovcu - čestice k.br. 25, 36, 37, 38 i 42. - ruralna stambena cjelina u Črečanu - čestice kbr. 86-90, uključujući i neizgrađenu zelenu površinu do potoka, - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi, ambijentalnog značaja u Črečanu - čestice kbr. 96 i 104 - ruralna stambena cjelina u Macincu - čestice u Ulici M. Gupca k.br. 1,3, 5, 7 i 9, - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi, ambijentalnog značaja u Macincu - u Ulici M. Krleže k.br.4 (100) i u I. Novaka k.br. 6. - pojedinačni stambeni i stambeno-gospodarski sklopovi, ambijentalnog značaja u Nedelišću - gostiona na uglu Čakovečke i Trga Rrepublike, uglovnica na raskrižju D 20 i D 208, kuće u Čakovečkoj ulici k.br. 48. i 73. 2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 1999 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi, ambijentalnog značaja u Trnovcu - k.br. 12 i k.br. 21 gdje ambijentalna cjelina uključuje i zelenu površinu do D 208, - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi, ambijentalnog značaja u Pušćinama - k.br. 30, na raskrižju s Ulicom J. Slavenskog i kuća u ulici P. Zrinskog br. 3. - povijesna ruralna matrica naselja sa podvrtnicom, poluugrađene strukture, koja je očuvana u starijim, uglavnom rubnim dijelovima svih naselja, te dijelom u središnjim dijelovima naselja, - prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice poluugrađene strukture, koje najčešće definira nešto šira i kraća građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, te nedostatak podvrtnice, izgrađivani u drugoj polovini 20.stoljeća, i nastali pretežito planskom urbanizacijom, bilo širenjem naselja na okolne poljoprivredne površine, bilo transformacijom postojećih dijelova naselja, odnosno izgradnjom podvrtnica - u središtima naselja Gornji Hrašćan, Macinec, Nedelišće i Pušćine, - planski formirana urbana matrica individualne stambene izgradnje otvorenog tipa - noviji dijelovi naselja Nedelišće, Gornji Kuršanec, Dunjkovec i Macinec, - kao poseban karakteristični uzorak naselja izdvajaju se stambeni dijelovi naselja Parag, koji se temeljem provedbe socijalno - komunalnog programa, trebaju transformirati iz područja bespravno i stihijski izgrađene građevne strukture u područje individualne stambene gradnje otvorenog tipa, male visine gradnje i visoke stambene gustoće.

Članak 37.

Članak 37. 1) Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja, osim Nedelišća, moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak. 2) Prilikom izrade UPU Nedelišća potrebno je izraditi detaljnu analizu karakterističnih uzoraka naselja i njihova prostornog obuhvata, odrediti uvjete zaštite i moguće transformacije pojedinog uzorka u funkcionalnom i oblikovnom smislu, te principe mogućeg uređenja kontaktnih prostora na razmeđi različitih matrica, sve uz poštivanje smjernica iz poglavlja 6.3. ovih odredbi.

Članak 38.

Članak 38. 1) U prostorima središta Nedelišća, označenih kao funkcionalna zona centralnih i društvenih sadržaja /crveno na kartografskom prikazu br. 4.6./, građenog kao kompleks, te na prostorima društvenih funkcija sa karakteristikom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, do izrade UPU-a ne dozvoljava se mogućnost interpolacije nove građevne čestice, te oblikovna i funkcionalna transformacija izgrađenih čestica, uređenjem prostora ili gradnjom građevina (dogradnja ili interpolacija građevine), kojim bi se odstupilo od pretežitosti sadržaja okolnog područja ili bi se građevina razlikovala veličinom, načinom oblikovanja ili odnosom prema javnoj površini. 2) Unutar obaju karakterističnih uzoraka središta naselja Nedelišće, UPU-om je potrebno odrediti mogućnost gradnje građevina u obliku uličnog niza, moguće povećanje etažnosti građevina do P+2, i povećanje najviše visine vijenca građevina do 9,0 m. 3) Ostali uvjeti uređenja središta Nedelišća utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 30. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naselju Nedelišće iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.

Članak 39.

Članak 39. 1) Središta naselja Črečan, Dunjkovec, Gornji Hrašćan, Gornji Kuršanec, Macinec, Pretetinec, Pušćine, Slakovec i Trnovec, koja su građena uzorkom samostojećih građevina na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambenog područja ili grupirano u zone, potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje, a najviša etažnost građevina može biti P+1, te najviša visina vijenca građevina 7,0 m, osim sakralnih građevina kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 12,0 metara. 2) Ostali uvjeti uređenja središta utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 30. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naseljima iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.

Članak 40.

Članak 40. 1) Povijesne jezgre naselja, trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. 2) Prostori uz građevine zaštićene prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno predložene za zaštitu na državnoj razini određuju se kao prostori kulturno - povijesnih vrijednosti, a ostale povijesne jezgre kao prostori ambijentalnih cjelina od značaja za naselje. 3) Uređenje prostora povijesnih jezgri i nova gradnja na navedenim prostorima, mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih cjelina i kulturne baštine određenih u poglavlju 6.1. i 6.3. ovih odredbi, a za područje trgovišća u Nedelišću, radi pojedinačnog zaštićenog spomenika prirode - stare platane, koja se nalazi unutar trga, dodatno i uz poštivanje mjera iz poglavlja 6.2. ovih odredbi.

Članak 41.

Članak 41. 1) Povijesni mali parkovi, odnosno zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, a koji postoje u svim naseljima, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Unutar takvih površina nije dozvoljena: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, - postava reklamnih natpisa, te - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. Stranica 2000 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011. 3) Trafostanice, izgrađene na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, dugoročno je potrebno izmjestiti na primjerenu lokaciju. 4) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao zaštićena, odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.

Članak 42.

Članak 42. 1) Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom trebaju se uređivati uređenjem otvorenih sportskih igrališta, te izgradnjom zatvorenih sportskih i rekreacijskih građevina s pratećim sadržajima ili građevinama, na pojedinačnim građevnim česticama prema uvjetima uređenja zona sporta i rekreacije iz članka 31. ovih odredbi, te prema uvjetima lociranja specifičnih sportskih i rekreacijskih sadržaja i uvjetima uređenja čestica iz poglavlja 4.1. ovih odredbi. 2) Visina vijenca pojedinačnih sportskih građevina može najviše iznositi 13,0 m, a pratećih samostojećih građevina druge namjene 7,0 m.

Članak 43.

Članak 43. 1) Prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja prostornog identiteta naselja, a time i turističke, te kulturne prezentacije Općine, te ih se stoga preporuča revitalizirati u navedenu svrhu. 2) Do izrade valorizacije kulturne baštine u Općini, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za građevne sklopove ili pojedinačne građevine, na prostorima navedenim u članku 36, stavku 1, alineji 2, podalineji 1. ovih odredbi, evidentirane pojedinačne stambene građevine određene člankom 169. ovih odredbi, te pripadajuće zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva, (“pelnice”, zdenci, štaglji, kolnice, sjenici, i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno primijeniti mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3., članka 169. ovih odredbi. 3) Za zahvate na građevinama koje se nalaze unutar područja ambijentalne vrijednosti, određenog prema članku 36., stavku 1, alineji 2, podalineji 1. ovih odredbi i uvjetima zaštite iz kartografskih prikaza “Građevinska područja naselja”, preporuča se ishođenje stručnog mišljenja oblikovanja građevine od nadležnog konzervatorskog odjela, s ciljem očuvanja ambijentalne vrijednosti dijela naselja, a obavezno je: - zadržavanje regulacijske linije i postojećeg građevinskog pravca osnovne građevine, - očuvanje tradicijske dimenzije građevne čestice, koje se određuje prema predmetnoj čestici, odnosno prema ostalim česticama unutar ambijentalne cjeline, - zadržavanje pozicije građevina u odnosu na lijevu i desnu među čestice, - očuvanje postojeće visine vijenca i etažnosti građevina, - arhitektonsko oblikovanje građevine prema oblikovnim značajkama tradicijske arhitekture, a što se utvrđuje prema evidentiranim građevinama unutar pojedinačne ambijentalne cjeline, navedenim u članku 169. ovih odredbi.

Članak 44.

Članak 44. 1) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja. 2) Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. 3) Građevna čestica na području povijesne ruralne matrice uređuje se na način koji podržava tradicijsku strukturu čestice, odnosno funkcionalnom podjelom čestice na prednji stambeni i stražnji gospodarski (poljoprivredni) dio i podvrtnicu, odnosno: - pojas izgradnje osnovne građevine, koji definira prostor čestice bez negativnih utjecaja poljoprivrednih ili drugih gospodarskih sadržaja s mogućim negativnim učinkom na stanovanje, određuje se sa 25,0 m od linije regulacije, - pojas pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja, koji definira prostor čestice s mogućim negativnim učinkom u smislu povećanja buke ili zagađenja zraka, odnosno povećanja neugodnih mirisa, određen je 12,0 m od završetka pojasa izgradnje osnovne građevine, - pojas podvrtnice čini poljoprivredno - gospodarski dio čestice, načelno 100,0 i više metara udaljen od linije regulacije, koji se može formirati kao zasebna katastarska i vlasnička površina, a koji bez obzira što se nalazi unutar građevinskog područja naselja, prvenstveno služi poljoprivrednoj obradi te se na njoj mogu postavljati plastenici, staklenici, pomoćne poljoprivredne građevine ili graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje (za komercijalni uzgoj životinja i silažu stočne hrane), prema uvjetima za lociranje takvih građevina, - visina vijenca građevina unutar pojasa gradnje osnovne građevine može maksimalno iznositi 7,0m, - visina vijenca pratećih građevina u dubini čestice može maksimalno iznositi 4,80 m, a izuzetno, ukoliko se prateća građevina dograđuje na osnovnu, radi njihova međusobnog oblikovnog usklađenja, vijenac dogradnje može se definirati prema osnovnoj građevini.

Članak 44.

4) Organizacijom građevina na čestici, sukladno uvjetima za gradnju unutar stambene zone iz članka 28. odredbi: - stambene, stambeno - poslovne i poslovne građevine, ovisno o tome da li su u unutrašnjoj organizaciji čestice koncipirane kao osnovne ili kao prateće, lociraju se unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, djelomično unutar tog pojasa, ili dublje u unutrašnjost čestice, pri čemu je osnovnu građevinu potrebno locirati na građevinskoj liniji ulice, - gradnja stambenih i/ili poslovnih sadržaja u pojasu gradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja ne ograničava gradnju građevina koje mogu imati negativan utjecaj na stanovanje ili boravak, na susjednim građevnim česticama, - izuzetno od prethodne dvije alineje, radi mogućeg negativnog utjecaja s okolnih čestica, dublje od 45,0 m od linije regulacije nije dozvoljeno locirati građevine 2. prosinca 2011. Broj 20 - Stranica 2001 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” odgoja i obrazovanja, ni smještajne zdravstvene ili građevine socijalne skrbi, - pomoćne građevine bez izvora zagađenja lociraju se u nastavku osnovne ili pomoćne građevine u dubinu čestice, osim što tenis igralište, koje se gradi kao dio uređenja okućnice, treba od susjedne stambene građevine dodatno biti udaljeno najmanje 12,0m, - gospodarske građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti lociraju se u pojasu pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od najbliže stambene građevine, 5) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina.

Članak 44.

6) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 7) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m. 8) Izuzetno od stavka 5. ovog članka, ako se unutar zone interpolira trgovina dnevne opskrbe površine prodajnog prostora iznad 250,0 m2, radi osiguranja parkirališnog prostora korisnika, građevinsku liniju trgovine moguće je uvući u odnosu na onu utvrđenu prema okolnom području. 9) Izuzetno od stavka 6 ovog članka, garaža neto površine do 40,0 m2, se radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je: - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprječava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.

Članak 44.

10) Izuzetno od stavka 6. ovog članka, poljoprivredne i druge pomoćne građevine, građene od drveta, koje su se tradicijski iz funkcionalnih razloga smještavale na suprotnu stranu čestice, u odnosu na osnovnu građevinu, a prvenstveno se to odnosi na kukuružnjake, žitnice, pčelinjake, bunare, poljske zahode i slično, mogu se iz istih razloga ili radi oblikovnih razloga kod rekonstrukcije građevinskog sklopa seoskog gospodarstva, locirati na suprotnoj strani čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pod uvjetom da ne ometaju kolni prilaz, širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice. 11) Ukoliko se pomoćna građevina dograđuje na osnovnu ili pomoćnu ili integrira kao dio građevnog kompleksa, visina vijenca gradnje za pomoćnu namjenu može biti viša od ovim člankom predviđenih 3,0 m, odnosno 4,80 m, a radi njihova međusobnog oblikovnog usklađenja, vijenac dogradnje može se definirati prema visini vijenca građevnog kompleksa.

Članak 45.

Članak 45. 1) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - postavom plastenika i staklenika, bez dijelova s drvenim, plastičnim, limenim ili zidanim oblogama, bez fiksnih temelja, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 4,80 metara, na površinu podvrtnice, te - gradnjom građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem, na udaljenosti od 70,0 m od stambenih građevina i to za najviše 5.000,0 komada peradi ili 50 komada sitnih papkara po čestici.

Članak 45.

2) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 6. prethodnog stavka su: - površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja, prema kartografskim prikazima 4.1 - 4.10. “Građevinska područja naselja” i - površine koje čine kontaktnu zonu od 100,0 m oko groblja.
Članak 46. 1) Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, koje najčešće definira nešto šira i kraća građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, te u pravilu i nedostatak podvrtnice, u svim se naseljima mogu izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: - građevna linija za osnovnu gradnju na česticama uz državnu cestu D20 u Pušćinama, južno od k.č. 6.442 i 6.405/1, određena je s obzirom na zaštitni pojas prometnice državne razine, odnosno od vanjskog ruba prometnice je uvučena 20,0 m, radi čega prosječna dubina građevne čestice iznosi cca 120,0 m, Stranica 2002 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2. prosinca 2011. - područje na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja Pušćine, označeno kao mješovita - pretežito poslovna zona, podložno je transformaciji iz stambenog područja u prostor gospodarskih djelatnosti, pri čemu je postojeće stambene i pripadajuće prateće i pomoćne građevine, na postojećim česticama stambene namjene, moguće adaptirati, rekonstruirati i zamjenjivati novima istih namjena, ali i vršiti okrupnjavanje čestica i gradnju građevina u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti, pri čemu unutar zone nije dozvoljeno locirati sadržaje društvenih djelatnosti odgoja i obrazovanja niti stacionarne zdravstvene i socijalne ustanove, - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene ili - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.

Članak 47.

Članak 47. 1) Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće stambene izgradnje na prostoru općine, određeni su slijedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno - poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 7,0m, - pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Ostali akti u ovom izdanju (62)